5
Postani član

Historija

Pozadinska ilustracija
Pretraga
  • Ilustracija knjige

ČOVEK KOJI SE IGRAO VATROM – UBISTVO ULOFA PALMEA

Jan Stoklasa
Mladinska knjiga Beograd
IZGUBLJENI DOSIJEI STIGA LAŠONA I LOV NA UBICU ULOFA PALMEA Imamo mrtvog premijera i ubicu koji je nestao bez traga. Deset godina nakon smrti Stiga Lašona, autora trilogije Milenijum, novinar Jan Stoklasa dobio je ekskluzivan pristup privatnoj Lašonovoj arhivi, otkrivajući u njoj njegov dotad nepoznat projekat – potragu i istraživanje o nerasvetljenom atentatu na švedskog premijera Ulofa Palmea. Stoklasa nastavlja tragom Lašonovog opsežnog istraživanja i potrage za rešenjem jedne od najzagonetnijih misterija ubistva u istoriji. „Zahvaljujući očaravajućoj priči Jana Stoklase, slučaj nerasvetljenog ubistva švedskog premijera Ulofa Palmea pomera se unapred nošen impulsom Milenijuma.” Mond, Francuska „Svakom svojom sledećom stranicom, Stoklasino istraživanje sve više poprima oblik pravog trilera Stiga Lašona.” Štern, Nemačka
  • Ilustracija knjige

UNUTARNJI SVIJET ŽIVOTINJA

Virginia Morell
Planetopija
Nakon višegodišnjeg istraživanja životinjske kognicije i emocija, tijekom kojega je pratila rad brojnih znanstvenika diljem svijeta, novinarka i spisateljica Virginia Morell donosi temeljit uvid u srca i umove životinja. Stav da životinje ne misle i ne osjećaju još je vrlo raširen, ali Morell nam dokazuje suprotno. Ona ne nagađa, već se drži rezultata najnovijih istraživanja, istovremeno iskazujući ljubav i suosjećanje za životinje o kojima piše. Njeni dirljivi, ali i vrlo zabavni eseji govore o životinjama koje su svjesne sebe, koje donose odluke, suosjećaju i svađaju se, sklapaju saveze i prijateljstva, pomažu drugima u nevolji, tuguju, prisjećaju se prošlosti i planiraju budućnost. Upoznajemo zaljubljene dupine, spretne vrane, škakljive štakore, mudre slonove, papige svađalice i mnoga druga bića s kojima dijelimo ovaj svijet. Životinje imaju nevjerojatne umove, a zahvaljujući ovoj knjizi sada imaju i glas. Poslušajte što vam imaju reći. UPOZNAJ AUTORA Virginia Morell je novinarka s tridesetogodišnjim iskustvom u pisanju o znanosti. Suradnica je časopisa Science, National Geographic, Smithsonian, Condé Nast Traveler te drugih publikacija. Napisala je i knjige Ancestral Passions, Blue Nile, te Wildlife Wars s Richardom Leakeyjem.
  • Ilustracija knjige

VREME JE ZA UMIVANJE

Endru Devenport
Mladinska knjiga Beograd
  • Ilustracija knjige

MAČEK NAM JE VOĐA! Općinski izbori u Banovini Hrvatskoj

Grupa autora
Srednja Europa
Ova knjiga, kao i mnoga druga djela historiografije, pokušaj je da se jedan element prošlog ljudskog djelovanja opiše koristeći se nesavršenim sustavom rečeničnih konstrukata. Obojica autora, svaki sa svojim perspektivama, nastojali su proniknuti u prilično zamršeno pitanje vezano za ono što na neki način možemo prozvati posljednjim slobodnim izborima koji su se u većem dijelu današnje Hrvatske odvili u razdoblju prije izbijanja Drugoga svjetskog rata. Ujedno su to bili posljednji višestranački izbori na istom području sve do izbora za Hrvatski sabor 1990. godine, kojima će započeti proces demokratizacije te izgradnje moderne samostalne Republike Hrvatske. Potpisivanje Sporazuma Cvetković-Maček i stvaranje Banovine Hrvatske u kolovozu 1939. dalo je Kraljevini Jugoslaviji određenu stabilnost, a građanima većine današnje Hrvatske upravnu, sudsku i zakonodavnu autonomiju na posebno određenom teritoriju novostvorene Banovine Hrvatske. Kako nije uslijedio daljnji preustroj Kraljevine Jugoslavije, može se reći da je Banovina Hrvatska bila jedina federalna jedinica unutar formalno još uvijek unitarne monarhističke Jugoslavije. Razdoblje postojanja Banovine Hrvatske bilo je relativno kratko (kolovoz 1939.- travanj 1941.), a obilježeno je unutrašnjom društvenom i gospodarskom krizom Kraljevine Jugoslavije, koja se nastavljala na ranije istovjetne krize koje su pogodile Jugoslaviju i dobar dio svijeta. Stanje unutar te mlade autonomne jedinice dodatno se pogoršalo izbijanjem Drugog svjetskog rata u Europi u rujnu 1939. godine. (Iz Uvoda)  O AUTORIMA: Stipica Grgić (Sisak, 1982). Nakon završenog studija povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 2008. postaje znanstveni novak na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Od 2021. radi kao znanstveni suradnik na Hrvatskom institutu za povijest. Autor je niza znanstvenih radova. Tomislav Kardum (Zagreb, 1996). Završio je diplomski studij povijesti te diplomski studij komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija. Radi kao vanjskopolitički novinar u Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (HINA). Autor je više znanstvenih i stručnih članaka te knjiga
  • Ilustracija knjige

NAJBOLJE NAMJERE – Britanski i francuski intelektualci i stvaranje Jugoslavije

Lucija Balikić
Srednja Europa
U knjizi je prikazana važnost uloge britanskih i francuskih intelektualaca u procesima stvaranja prve Jugoslavije. Autorica razbija ustaljeni mit da je državna zajednica Južnih Slavena nastala isključivo kao produkt ishoda Prvog svjetskog rata i volje lokalnih političkih elita. “Naslovna je tema odabrana s ciljem da se široj javnosti predstavi jedan važan, a istovremeno u historiografiji često izostavljan aspekt nastanka prve zajedničke države Južnih Slavena, a to je uloga velikih (konačno i pobjedničkih) sila Velike Britanije i Francuske u tom procesu. Konkretno, glavno pitanje kojim se ova knjiga bavi nije nužno ono koje se odnosi na službene stavove i odluke njihovih vlada, već upravo ono koje u fokus postavlja vladine savjetnike, stručnjake te intelektualce koji su pridonijeli stvaranju određene slike o osobinama, situaciji i potrebama Južnih Slavena u javnosti Velike Britanije i Francuske te njihovim vladajućim krugovima. (…) Cilj ove knjige nije prikazati samo jednu stranu priče, već oslikati što objektivniju narav čitavog dijaloga između svih relevantnih intelektualaca (britanskih, francuskih, njemačkih, mađarskih, hrvatskih, srpskih, liberala, konzervativaca, socijalista, nacionalista, regionalista, kozmopolita itd.) te njihovih vlada, dokazujući pritom da je integralno jugoslavenstvo bilo najšire prihvaćeni program u čitavom razdoblju oko Velikog rata, ali i da su se mišljenja mnogih ozbiljno razilazila u pitanju konkretnog oblikovanja buduće, ponešto neočekivane, države.” (Iz Predgovora) O AUTORU: Lucija Balikić, doktorandica i predavačica na Srednjoeuropskom sveučilištu u Beču i Budimpešti. Istražuje intelektualnu povijest sokolskog pokreta međuratne Jugoslavije. Studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na Sveučilištu u Southamptonu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
  • Ilustracija knjige

…TRST NE DAMO! Jugoslavija i Tršćansko pitanje 1945-1954.

Federico Tenca Montini
Srednja Europa
Sudbina grada Trsta i i Tršćanska kriza koja je trajala od svibnja 1945. do sklapanja Londonskog memoranduma u listopadu 1954. bila je najosjetljivija mirnodopska dionica u odnosima dviju država, Italije i Jugoslavije, i nekoliko nacija, prije svega talijanske, slovenske i hrvatske. Autor knjige Federico Tenca Montini u knjizi …Trst ne damo! Jugoslavija i Tršćansko pitanje 1945-1954. iznova interpretira, podsjeća i objašnjava što se u deset godina događalo između dvije države i dva bloka. Knjiga je to koja govori o sukobljavanju Zapada i Istoka, raspravama, raspravama o pravu naroda na samoopredjeljenje, ali i razmišljanjima o ratnom plijenu, kazni i nagradi, odnosu velikih i malih nacija, krivim odlukama u prošlosti, odgovornosti za ratne zločine, spremnosti za žestok otpor, karizmatičnim vođama. (Iz Predgovora knjige, prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina) O AUTORU: Federico Tenca Montini, talijanski povjesničar, istraživač-znanstvenik na Odsjeku političkih i društvenih znanosti Sveučilišta u Trstu te vanjski suradnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je upravnog odbora Instituta za povijest pokreta otpora i suvremeno doba u Trstu i redakcijskog odbora časopisa Qualestoria.
  • Ilustracija knjige

BARJAK NA PLANINI – Politička antropologija rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990-1995.

Ivo Žanić
Srednja Europa
Knjiga Barjak na planini. Politička antropologija rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990.-1995. Ive Žanića analizira način na koji je folklorna matrica balkanskoga prostora upotrebljavana u političkom diskursu osamdesetih i devedesetih godina u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Uzimajući korpus folklorne, junačke epike, prvenstveno kulturnu tradiciju hajduštva, kao izvor, Žanić analizira strategije i mehanizme konstruiranja novog nacionalnog imaginarija u kompleksnim političkim i društvenim okolnostima sredine osamdesetih i početka devedesetih godina na području Jugoslavije. Autor također prati mehanizam upotrebe folklora i junačke epike u političkom diskursu hrvatskih, bosanskohercegovačkih i srpskih političara, te načine instrumentalizacije tradicije u svrhu legitimacije novog političkog programa, te oblikovanja politike koja je u konačnici rezultirala ratnim zbivanjima.
  • Ilustracija knjige

PREVOĐENJE POVIJESTI – Teorijski obrati i suvremena historijska znanost

Zrinka Blažević
Srednja Europa
Prevođenje povijesti izvrstan je priručnik za upoznavanje suvremene teorijske i metodološke problematike, u velikoj mjeri nepoznate domaćim povjesničarkama i povjesničarima.
  • Ilustracija knjige

€ 19,90

Frederic Beigbeder
OceanMore
Frédéric Beigbeder deset je godina radio kao kreativac u velikim pariškim agencijama za oglašavanje, dakle izvanredno, iznutra, poznaje okruženje i profesiju marketinga, a sve to je nemilosrdno raskrinkao u romanu €19,90. Octave Parango je gospodar svijeta. On odlučuje danas ono što ćete željeti sutra, “jer sve je privremeno i sve se kupuje. Čovjek je proizvod kao i svaki drugi, s ograničenim rokom prodaje. Ja sam tip koji vam prodaje govna. Tip zbog kojeg sanjate o stvarima koje nikada nećete imati... Kad si, zahvaljujući teško stečenoj ušteđevini, uspijete priuštiti auto iz snova… ja sam ga već izbacio iz mode… Glamur je zemlja u koju nikad ne stižemo.“ Roman je skandalizirao francusku javnost, pogotovo ljude u reklamnim agencijama koji budući da imaju velike prihode imaju i moć. F. Beigbeder, još uvijek zaposlenik agencije Young & Rubicam, dobiva naprasan otkaz. Ali tog ljeta 2000. u Parizu govorilo se da treba čitati Beigbedera... Premda osporavan i napadan od onih koje je uznemirio, ali hvaljen od kritike i publike, roman je svom autoru donio veliki uspjeh. Dvadeset godina nakon prvog hrvatskog izdanja 129,90 kn (jesen, 2002.) preveden na tridesetak jezika diljem svijeta, €19,90 kultni je roman početka 21. stoljeća, koji je preživio zub vremena i koji nemilosrdno korespondira s današnjicom; ništa nije izgubio na svojoj aktualnosti a potvrdio je snagu svakog dobrog književnog teksta. “Dati takav naslov knjizi znači iskreno reći da je priroda ovog našeg svijeta - novac - kao neprikosnovena i posljednja realnost. Svi koji participiraju u tom okruženju su licemjeri: “kreativci” se međusobno preziru, svjesni su da proizvode govno, ali bi željeli biti kreatori... zapravo snimati filmove, pisati romane, slikati, etc. Ali budući da su “kreativci” oni preziru pak i svoje kolege komercijaliste, koji pak preziru klijente, a klijenti pak reklamne agencije. No to je sve dio općeg licemjerja u društvu: direktori velikih korporacija preziru zaposlenike i obrnuto, preziru potrošače, konzumente njihovih loših proizvoda, ali sve njih zajedno preziru dioničari (vlasnici) za koje rade.“ — Michel Houellebecq, iz članka “Privatizacija svijeta“ O AUTORU: Frédéric Beigbeder (1965.) rodio se u otmjenom predgrađu Pariza u dobrostojećoj građanskoj obitelji. Karijeru je započeo kao kreativac u reklamnim agencijama, a 1990. objavljuje prvijenac Mémoire d'un jeune homme dérangé. Romanom  €19,90 (2000.) postaje slavan i izvan Francuske. Danas radi kao pisac, književni kritičar, komentator i scenarist. Nastupio je u desetak dugometražnih filmova te je dva filma i režirao (Ljubav traje tri godine, 2012.; L'Idéal, 2016.). Osnivač je književne nagrade Flore. Najvažnija djela: Windows on the World, 2004. (Nagrada Interallié 2013.), Ljubav traje tri godine, 2005., Romantični egoist, 2006., Upomoć, molim oprost, 2007., Praznici u komi, 2009., Francuski roman, 2010. (Nagrada Renaudot), Život bez kraja, 2018., Čovjek koji plače od smijeha, 2020.
  • Ilustracija knjige

MOJA BORBA 1

Karl Ove Knausgard
OceanMore
U prvom tomu heksaloga Moja borba Knausgård bolnom iskrenošću govori o djetinjstvu, adolescenciji, obitelji, svojim pokušajima razumijevanja oca koji se naglo pretvorio od obiteljskog čovjeka kratka fitilja u razvedenog alkoholičara. Preispitujući očevu smrt autor istodobno preispituje i svoju ulogu u novozasnovanoj obitelji, potpuno se otkriva i mrvi svoju egzistenciju do elementarnih dijelova te stvara jedinstvenu priču o malim i velikim borbama s kojima se svi suočavamo u životu. Kritičar The New Republica sjajno sažima doživljaj Knausgårdovog djela i piše da je to „kao da otvoriš tuđi dnevnik i u njemu nađeš svoje vlastite tajne“.   Iz medija:   “Genijalna knjiga, rekao bih, kada bi ta riječ još nešto značila. Jebena knjiga.“ Miljenko Jergović, Jutarnji list “Remekdjelo... Pažljivo u detaljima, moćno, neobično lijepo. Opisi obiteljskog rasapa nešto su najsnažnije što sam pročitao posljednjih godina.“ Observer, Knjige godine “Ovaj ep iz predgrađa, naelektriziran u iskrenosti i elokvenciji, budi osjećaj superiornosti čak i nad djelom Jonathana Franzena, s kojim je usporediv.“ Independent, Knjige godine “Moja borba neobjašnjivo je remekdjelo, magnetično i hipnotizirajuće…“ Le Nouvel Observateur “Tih šest knjiga, tj. Moja borba tog Norvežanina – izdavački je fenomen... Fascinantno.“ Le Monde “Osim autobiografije pojedinca – to je i promišljanje muškog identiteta koji se ovdje ocrtava, ali i obuzimajući prikaz skandinavske socijalne demokracije. Šok.“ L’Express “Važna knjiga, književno postignuće vrijedno obožavanja i primjer književne vokacije.“ El País “Knausgårdovo neobuzdano promišljanje je čarobno... Hrabro i uvjerljivo portretira život u svoj njegovoj širini.“ Frankfurter Allgemeine Zeitung  
  • Ilustracija knjige

STEĆCI

Dubravko Lovrenović
Naklada Ljevak
Stećci na području srednjovjekovne Bosne i Hercegovine više od stotinu godina predmet supovijesno-socioloških, arheoloških, povijesno-umjetničkih, demografskih i etnoloških istraživanja. Među nabrojenim oblicima istraživanja, arheološka pretraživanja grobova koja pružaju preciznije antropološke i demografske podatke, daleko zaostaju za analizom nadzemnih elemenata nekropola stećaka. Kao nadgrobni spomenici triju bosanskih konfesija, Stećci su do danas bili predmetom raznih  ideoloških i političkih historiografskih prisezanja.Primjerice, mit o bogumilskom karakteru stećaka još uvijek se podgrijava, čak  i u dijelu međunarodne historiografije. Dubravko Lovrenović u knjizi Stećci polazi od komparativne analize kritičke fortune, domaćih historijskih izvora i arheoloških nalaza. Umjesto ideoloških i politički motiviranih interpretacija, koje zanima jesu li stećci grobovi pripadnika Crkve bosanske, pravoslavni ili katolički, srpski ili hrvatski, Lovrenović se zalaže za transetničku i interkonfesionalnu interpretaciju stećaka. Umjesto magle nacionalne romantike Lovrenović nudi statistiku, umjesto paušalnih ocjena i pjesničkih opisa motivike, kompleksnu matematičko-statističku obradu podataka.Tek u takvom ključu interkulturalna i interkonfesionalna dimenzija stećaka postaje znatno jasnija.   O AUTORU: Dubravko Lovrenović (1956 - 2017), povjesničar, medijevalist. Na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu stekao diplomu povjesničara (1979), magistrirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1985), a titulu doktora znanosti stekao na Univerzitetu u Sarajevu (1999). Kao redovni profesor na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu predavao je Opću povijest srednjeg vijeka. Autor je knjiga i brojnih znanstvenih radova posvećenih bosanskom i europskom srednjovjekovlju objavljenih u domaćim i inozemnim stručnim časopisima. Sudjelovao u izradi programa i studija iz oblasti zaštite bosanskohercegovačkog naslijeđa. Ljetni semestar školske god. 2001./2002. proveo kao gostujući profesor na američkom sveučilištu Yale. Tijekom ljetnjeg semestra školske godine 2004./2005. boravio kao stipendist na Centralno-europskom sveučilištu u Budimpešti. Školsku godinu 2007./2008. proveo na University of Chicago kao stipendist Fulbright fondacije. Obavljao je dužnost zamjenika ministra obrazovanja, znanosti, kulture i sporta u Vladi Federacije BiH (2001-2003), od 2002.bio je član  Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te član Komisije za suradnju Bosne i Hercegovine s UNESCO-m (2002-2006). Bio je tajnik Odbora za povijest pri Akademiji znanosti i umjetnosti BiH i prodekan za nastavu i studentska pitanja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
  • Ilustracija knjige

RASPETI FAUST

Gordan Pandža
Jesenski i Turk
Što povezuje ruskog mistika Gurđijeva, švicarskog psihijatra Junga, šahovskog genija Aljehina i indijskog političkog lidera Chandru Bosea - s vođama Trećeg Reicha i Sovjetskog saveza, u proljeće 1941. godine, mjesec dana uoči Operacije Barbarossa, kojom će započeti najveći od svih ratova što će protresti zapadnu civilizaciju onako kako je ništa nije protreslo od epskih Homerovih vremena? Na koji način su s time povezani Faustov pakt s Mefistom, borba za prsten Nibelunga, Nietzscheov nauk o vječitom vraćanju istog i 'pitanje svih pitanja' koje pred svakog putnika postavlja nepronična Sfinga, što nepomična sjedi u središtu labirinta zvanog 'čovjek - povijest – civilizacija’? Na pitanja, koja mrve i oblikuju zapadnu civilizaciju od njenih prapočetaka, pokušat će pronaći odgovore ruski psiholog i obavještajac Grigorij Nehatov u naporu da preduhitri još jedno ponavljanje vječnog rata solarnog i lunarnog principa što se ciklički obnavlja u svim epohama i civilizacijama, samo pod različitim simbolima i imenima. Na svom putu zapadnim civilizacijskim krugom od Moskve preko Venecije i Berlina, Pariza i Londona, i još dalje preko Sjeverne Afrike sve do pradomovine Indoeuropljana - Srednje Azije, Nehatov će ispisivati osobni itinerar/komentar duhovne odiseje Zapada, u kojoj se sučeljavaju drevna hermetička tradicija, detronizirano kršćanstvo i moderni duhovni nihilizam oličen u totalitarnim ideologijama 20. stoljeća. Tražeći hermetički ključ za razumijevanje fenomena 'vječitog ponavljanja istog', i način da siđe s njegova 'inkvizitorskog' kotača - zapečaćenog poput nibelunškog prstena, Nehatov postupno razumijeva da je historija samo povijest manipulacije čovjeka po čovjeku, a kultura i religija, politika i ideologija najčešće sredstva te manipulacije. U tom smislu on naposljetku shvaća da su sve ideologije na propast osuđene utopije jer apstraktne ideale pretpostavljaju konkretnoj, živoj stvarnosti i da jedina sloboda koju čovjek može trajno ostvariti nije društvena već individualna, koja se aktualizira kroz proces osobne integracije ili individuacije. Tada, i samo tada, pojedinac dobiva priliku da iskusi što znači biti – ne nihilistički 'nadčovjek' – već običan, ali autentičan čovjek… A upravo u tome je srž i svrha ove metafizičke odiseje.
  • Ilustracija knjige

POVIJEST, POLITIKA, POPULARNA KULTURA

Dragan Markovina
Jesenski i Turk
Povijest, politika i pop-kultura zbirka je eseja kojom se, u reprezentativnom izboru, nastoji prikazati što je sve u ovih pet godina napisano, snimljeno i izrečeno o prošlosti jugoslavenskog prostora, uz autorove uvide u neke od ključnih a prijepornih fenomena. Presjek je to historiografije, politologije, dokumentarnih i igranih filmova i serija, predstava i književnosti koji se bave ovim prostorima, njihovim ljudima i pojavama, a donosi jednako ovdašnje kao i strane autore, te različite naraštaje intelektualnih, umjetničkih i znanstvenih emigranata, njegovali oni poetiku otpora ili podržavali vladajuće narative. O AUTORU: Dragan Markovina (Mostar, 1981.) je hrvatski povjesničar, publicist, medijski kolumnist je i ljevičarski aktivist iz Splita. Osnivač je i prvi predsjednik stranke Nova ljevica. Diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima u Zagrebu, nakon čega od 2003. do 2014. godine radi Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. U to je vrijeme predmet njegovog znanstvenog rada uglavnom bila Dalmacija u vrijeme mletačke vladavine, te 2011. god. brani i doktorsku disertaciju pod naslovom "Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća". Od 2013. godine, kao izraziti ljevičar, upušta se u politiku i politički aktivizam.
  • Ilustracija knjige

BLAGO SRBIJE

Mladinska knjiga Beograd
Blago Srbije Blago Srbije - Bogato ilustrovana enciklopedija kulturno istoriskog nasleđa SrbijeIstaknuta istoričarka umetnosti Tamara Ognjević, uz pomoć izuzetnog fotografa Dragana Bosnića, svojim stručnim esejima prošla je celu Srbiju, od Subotice do manastira Ovčarsko-kablarske klisure, od Lepenskog vira, Vinče i Singidunuma do današnjeg Beograda, od ikona i fresaka, preko slikarke Katarine Ivanović do Mediale, od pravoslavne i islamske do jevrejske kulture..., i opisala bogatu istoriju i Kulturno nasleđe u enciklopediji Blago Srbije.Važna i velika knjiga. Rekao bih da ovakvu Srbija do sad nije imala! Ovde verovatno nije sve, a i ne može da bude, ali sve što je u njoj – tu je s dobrim razlozima.” SLOBODAN IVKOV, Blic Knjiga.   O ČEMU ĆETE ČITATI U „BLAGU SRBIJE” • o preistorijskim nalazištima na tlu Srbije i nalazima koja se čuvaju u našim muzejima (Lepenski Vir, Vinča, Belovode i Belolice, Atenica, Novi Pazar...) • o rimskim i vizantijskim gradovima (Gamzigrad, Caričin grad, Viminacijum, Sirmijum, Vija militaris, Medijana...) • o crkvama, manastirima i palatama (Petrova crkva u Rasu, Sopoćani, Studenica, Mileševa, Dečani, Manasija, Ravanica, Ljubostinja, Kalenić, Lazarica, Bogorodica Ljeviška, Gračanica, Đurđevi stupovi, Žiča, Banjska, Sv. Arhangeli kod Prizrena, manastiri Ovčarsko-kablarske klisure, Prohor Pčinjski, Stara i Nova Pavlica, kuršumlijske crkve, fruškogorski manastiri, Saborna crkva u Beogradu, Ruska crkva u Beogradu, Novosadska katedrala, pančevačke crkve ...) • o utvrđenjimaa, dvorovima, vladarskim letnjikovcima i konacima (Golubac, Bač, Gardoš, Koznik, Maglič, Mileševac, Ram, Smederevo, Užice, Petrovaradin, Kalemegdan, Fantast, Čelarevo, Kapetanovo, Kulpin, Ečka, Stari i Novi dvor u Beogradu, dvorovi na Dedinju, Konak kneginje Ljubice, Konak kneza Miloša, vila Obrenovića u Smederevu, Sremski Karlovci...) • o srednjovekovnim freskama i ikonama (Smrt Ane Dandolo, Beli anđeo, portreti prvih Nemanjića...) • o raskošnim delima primenjene umetnosti (keramika, stakleno posuđe, pribor za jelo, nošnja, nakit, nameštaj, upotrebni predmeti, crkveni mobilijar...) • o slikarstvu novog veka (romantizam, barok, secesija, modernizam...) • o remek-delima arhitekture (gradske kuće u Subotici, Somboru, Zrenjaninu, Hotel Moskva, zgrada francuske ambasade u Beogradu...) • o narodnom graditeljstvu (Manakova kuća, krajputaši, vinski podrumi...) • o rukopisanim, iluminiranim knjigama i opremi za knjige (Miroslavljevo jevanđelje, Beogradska Aleksandrida...) • o vajarstvu od preistorije do novijeg doba (Meštrović, Rosandić, Olga Jančić, Petrić...) • o islamskoj i jevrejskoj umetnosti na tlu Srbije (Bajrakli-džamija u Beogradu, Kalemegdan, Fetislam, Novi Pazar, Sjenica, Pešter, turski fermani, bogato ukrašene svete knjige, nošnja...) • o zadužbinama i umetničkim legatima (Kapetan-Mišino zdanje, legati Milene Pavlović Barili, Paje Jovanovića, Nadežde Petrović...) • o naivnoj umetnosti • o stvaraocima i naručiocima dela (Kapetan Miša Anastasijević, Katarina Ivanović, Jelisaveta Načić, Božidar Karađorđević, Sava Šumanović...) • o istorijskim okolnostima i zanimljivostima (Čegar i Ćele-kula, dinastički sukobi, bune i ustanci, ugovoreni vladarski brakovi...) • o velikim otkrićima (nalazišta ili predmeti značajni u svetskim razmerama)   Pogledajte brošuru: ovdje Pogledajte video: ovdje  
  • Ilustracija knjige

RAZUMIJEVANJE ODRŽIVOG RAZVOJA

Jesenski i Turk
Starosjedilački se narodi služe jezikom i znanjem da bi povezali pojedince i zajednice i u tome uspijevaju jer su duboko usađeni u mjesto. Priroda nam treba govoriti, složeni skup slika i mitova o zajednici čovjeka i zemlje treba nas poučiti, i tek kada se oblikuje potrebni model zdravlja pojedinca i zajednice, narodi „razvijenih“ zemalja moći će „pribaviti slike“ koje su im potrebne za uspostavljanje međusobnih veza i veza sa zemljom. Iz tog iskustva treba izrasti i to iskustvo treba oblikovati poseban kulturni jezik, tako da i ljudsko djelovanje i priroda budu zajednički odgovorni za izgradnju svijeta, za izgradnju zbilje bioregionalnog, lokalnog i autentičnog „ja“ i zajednice. Upravo taj dualni proces proizvest će istinsko znanje – „rezultat duboke i trajne komunikacije između ljudi i svijeta čiji su oni građani, a koji nije samo ljudski“. „Teško je razumjeti zašto zapadni narodi misle da su tako pametni. Svaka budala može tretirati živo biće kao da je stroj i uspostaviti uvjete u kojima on treba vršiti određene funkcije – potrebno je samo primijeniti dovoljno sirove snage. Rezultat primjene sirove snage je ropstvo.“ John Blewitt studirao je političke znanosti, povijest i sociologiju na Sveučilištu Aberystwyth; filmologiju na Politehničkom učilištu Central London; te edukologiju na sveučilištima Greenwich i Huddersfield.    
  • Ilustracija knjige

(NE)INFORMIRANI GRAĐANI

Dina Vozab
Jesenski i Turk
Ovo je prva knjiga u Hrvatskoj koja se bavi pitanjem političke participacije u odnosu na medijsku upotrebu i društvenu stratifikaciju publika; u Hrvatskoj je područje medijskih publika izrazito pod-reprezentirano u znanstvenoj literaturi. Važnost ove knjige je također u uvođenju suvremene i inovativne teme odnosa medijske upotrebe i političke participacije i u hrvatsku političku znanost, sociologiju i medijske i komunikacijske studije. Pitanje je, naime, u svjetskim razmjerima, koja je budućnost demokracije u razvijenim društvima u kojima se smanjuje interes publika/građana za sudjelovanje u politici a također i za informativni program. Zrinjka Peruško  
  • Ilustracija knjige

IDEOLOGIJA I IDEOLOŠKI APARATI

Jesenski i Turk
Vrijedi spomenuti gotovo zaboravljeni intervju koji je Althusser dao talijanskoj televiziji RAI 1980. Govoreći o svom intelektualnom razvoju, rekao je u kameru da je postao “komunist jer je katolik”: Nisam ja promijenio vjeru, utvrdio sam da je … moguće da duboko u sebi ostanem kršćanin, da ne idem u crkvu; što crkva danas znači, što predstavlja? Danas više ne tražite da ljudi idu u crkvu, zar ne? Ja ostajem katolik, to jest univerzalist, internacionalist, zar ne? Mislim da u komunističkoj partiji ima mnogo adekvatnijih sredstava za realiziranje univerzalnog bratstva. Althusser zapravo ovdje kazuje da je prema njegovu uvjerenju komunizam kršćanstvo koje se realizira drugim sredstvima. Upravo to je ključna točka budući da postavlja određene filozofske i političke implikacije koje ne možemo ovdje dalje razmatrati zbog prirode i strukture ovog uvoda. Ali ih vrijedi nabrojiti: Althusserovo kršćanstvo tjera nas na (ponovno) razmišljanje o materijalizmu, partijskom obliku politike, univerzalizmu, klasama-bez-identiteta, dualizmu vjerovanja odvojenog od vjere (karakteristika ateističke borbe) nasuprot sasvim osobnoj vjeri bez vjerovanja, što doliči fundamentalizmu, itd. No, čak je i važniji aspekt Althusserovog kršćanskog djela i stava, kako naglašava Stanislas Breton, uvjerenje da “bez svojeg katoličkog obrazovanja u vrijeme mladosti Althusser, i ne samo on, vjerojatno nikada ne bi stigao na ‘put misli’, a mi dodajemo: i marksističkog mišljenja.” — Agon Hamza, iz predgovora Mnogi od onih koji danas tvrde da je marksizam staromodan to mogu reći samo zato što se prave da ignoriraju pitanja koja postavlja Althusser — Étienne Balibar    
  • Ilustracija knjige

BUDI TRIJEZAN NA PIJANOM PLANETU

Sean Alexander
Fokus komunikacije
U kojem smo to trenutku zabavu poistovjetili s opijanjem? Sigurno ćemo se složiti da i nije baš zabavno buditi se, u najboljem slučaju, „samo„ s mamurlukom i praznim novčanikom. A ipak, svijet nas uvjerava da je opijanje u svim mogućim društvenim situacijama posve normalno; pije se na vjenčanjima, karminama, rođendanima, godišnjim odmorima, prije spoja, poslije prekida, za vrijeme spoja, poslije posla… Nije pretjerano reći da doista živimo na pijanom planetu. Dobra vijest je da većina (još uvijek) nije zaglibila baš toliko duboko da si ne bi mogli pomoći sami. Nije jednostavno, naravno, ali… Vrijedi.
  • Ilustracija knjige

IDEJA PRAVEDNOSTI

Jesenski i Turk
Je li pravednost ideal koji nam zauvijek ostaje izvan domašaja, ili nešto prema čemu se zaista možemo voditi u praktičnom odlučivanju i tako si unaprijediti život? U ovoj glasovitoj knjizi Amartya Sen donosi alternativni pristup glavnoj struji teorija pravednosti. Sen piše s istančanom mudrošću i duhom, osjećajem za povijest i blagim kozmopolitstvom… uvjerenje da je ekonomistima i filozofima posao popravljati svijet pršti s umalo svake stranice. Economist Najvažniji doprinos ovoj temi od Teorije pravednosti Johna Rawlsa. – Hilary Putnam, Sveučilište Harvard Sen, Amartya Kumar, indijski ekonomist (Santiniketan, 3. XI. 1933). Profesor ekonomije na sveučilištima u Delhiju, Londonu, Oxfordu i Cambridgeu (SAD). Bio je ravnatelj britanskog Trinity Collegea u Cambridgeu. Područje su mu rada ekonomski rast i razvoj, teorija blagostanja. Istražuje probleme kolektivne racionalnosti. Razvio je metode i tehnike mjerenja ekonomskih pojava, osobito realnoga dohotka, nejednakosti, siromaštva i nezaposlenosti. Pridonio razumijevanju analitičkih osnova racionalnog izbora i ponašanja. Osobit je doprinos dao i u promišljanjima problema nejednakosti, prokazujući kako se unatoč tome što postoji vrijednosno neslaganje različitih teorija nejednakosti, one ipak slažu u svom zahtjevu za jednakošću. Godine 1998. dobio je Nobelovu nagradu za ekonomiju zbog doprinosa ekonomiji blagostanja i socijalnog izbora te zbog svojega proučavanja problema siromaštva. Glavna djela: Kolektivni izbor i društveno blagostanje (Collective Choice and Social Welfare, 1970), O ekonomskoj nejednakosti (On Economic Inequality, 1973), Zaposlenost, tehnologija i razvoj (Employment, Technology and Development, 1975), Izvori, vrijednosti i razvoj (Resources, Values and Development, 1984), Razvoj kao sloboda (Development as Freedom, 2000), Identitet i nasilje (Identity and Violence, 2006), Ideja pravednosti (Idea of Justice, 2009). (Hrv. enciklopedija)    
  • Ilustracija knjige

KNJIGE KOJE SU PROMIJENILE ISTORIJU

Mladinska knjiga Beograd
Knjige koje su promenile istoriju     ZADIVLJUJUĆI VIZUELNI VODIČ KROZ NAJČUVENIJA, NAJREĐA I NAJVAŽNIJA PISANA DELA NA SVETUUpoznajte se sa najpoznatijim knjigama svih vremena i divite se njihovim pričama! Ova enciklopedija obuhvata istoriju pisane reči, od 3000. godine pre nove ere do današnjeg dana. Hronološka poglavlja prikazuju evoluciju ljudskog znanja, ali i način na koji su se pravile knjige.U knjizi su prikazane svetski poznate knjige koje su imale najveći uticaj na istoriju kao što su: Staroegipatska Knjiga mrtvih, Mahabharata, Galilejev Dijalog o dva najveća sistema sveta, Darvinov revolucionarni rad o poreklu vrsta, Dnevnik Ane Frank, prva Pingvinova izdanja s prepoznatljivim narandžastim koricama koje su postale simbol pismenosti između dva svetska rata i još mnoga zanimljiva dela. Tu je i dodatak o slovenskim knjigama: Miroslavljevo jevanđelje, Dušanov zakonik, Ruska gramatika, Ljubezni Haralampije, Gorski vijenac, Od useljenika do pronalazača, Seobe, Na Drini ćuprija... Autor poglavlja Slovenske knjige je doktor nauka Dragana Malić. Svaka knjiga je predstavljena fotografijama koje oduzimaju dah i fascinantnim biografijama onih koji su ih stvorili. Knjige koje su promenile istoriju okupljaju rečnike, dnevnike, predstave, pesme, ugovore i verske tekstove u jednu zapanjujuću proslavu neosporne moći knjiga. Stare ili nove, knjige odabrane za ovo izdanje promenile su naše živote i podsetnik su na to ko smo! Interesantne činjenice, zanimljivosti i još mnoge pojedinosti o rukopisnim i štampanim knjigama pronađite u novoj prelepoj i jedinstvenoj knjizi o KNJIGAMA KOJE SU PROMENILE ISTORIJU! Kupovina na rate: Pogledajte uputstvo za kupovinu na rate.

Pratite nas na socijalnim mrežama

Ostanite u toku sa najnovijim objavama na našim oficijelnim profilima

Pozadinska ilustracija