BOSANSKO KRALJEVSTVO – Historija srednjovjekovne bosanske države

TRILOGIJA O SREDNJOVJEKOVNOJ BOSANSKOJ DRŽAVI STEĆKOPEDIJA – KAMENO BLAGO STARE BOSANSKE DRŽAVE Stećkopedija je naučno-popularna enciklopedija namijenjena širem krugu čitalaca koji se žele podrobno upoznati sa svim perspektivama ovog fenomena, ali i stručnoj javnosti kojoj će sadržaj ove enciklopedije biti iznimno dragocjen. Bogata ilustrovana monografija kamenih nadgrobnih spomenika srednjovjekovne Bosne je definitvno prva ovakve vrste u svijetu. Nastala je u želji da se ovaj temeljni fenomen srednjovjekovne sepulkralne kulture predstavi domaćoj i svjetskoj publici sa istančanim osjećajem za estetiku i opći kvalitet knjige. Stećci su duhovno kulturnohistorijsko sidro koje nas ostavlja sa osjecajem ponosa na srednjovjekovnu bosansku kulturu i umjetnost. Sličnu ambiciju ima i ova predivna knjiga – da pomogne mladim generacijama da ovaj istinski fenomen pomnije istraže i iskrenije zavole. U historiji srednjovjekovne Bosne prepoznatljivo se spominju Bosansko kraljevstvo kojim se kao uzorom diči moderna država Bosna i Hercegovina, Crkva bosanska kojom se vjerska tolerancija podiže na pijedestal moderne multireligioznosti i stećci kao najznačajniji materijalni simboli vječnosti na našim prostorima. Moderna BiH zbilja ova prva dva medievalna uzora često politizira, pokušava se to i sa stećcima ali zaista neuspješno. Stećci su opipljiva, nepobitna materijalna činjenica kojoj se ne može prigovarati modernim politikantskim podjelama. Srođena sa ambijentom kao svojevrsni inventarni izraz prirode, njihova ljepota sve razoružava, ostavlja bez daha i srećno ujedinjuje u namjeri da se očuvaju u prepoznatljivom svjetskom okruženju kao istinska svjetska baština. U posljednje vrijeme više je autora u različitom obimu nastavilo raniju liniju izdavačkih poduhvata povezanih za stećke. Značajnije se poslije Šefika Bešlagića u sintetskom izrazu izdvaja samo pristup pokojnog akademika Dubravka Lovrenovića, koji je kroz vizuru historičara, prije svega značajnom pričom o smrti, dao stećcima novi zamah u spoznaji i novim istraživanjima. Bilo je i drugih pristupa ali njihova je parcijalnost i tehnička obrada ostali su na nešto slabijem nivou. U ovakvom ozračju, gdje se kroz vizuru stećaka, već srođeni prirodni ambijent treba iznova i u drugačijem ruhu predstaviti čitaocima olakšano je pratiti izdanja u kojima se mogu uočiti stručna i naučna odmicanja vrijedna pažnje. Pristup Edina Bujaka, prvog školovanog predstavnika u ovoj branši, u polazištu zaslužuje zasebnu pozornost. Uskostručni izraz arheologa je ugaoni kamen kojim se stećci prvi put postavljaju u naučnu ravan sa jasnim presjekom dostignutih znanja i projekcijom budućih pravaca u njihovom proučavanju. Uz pomoć izdavača tom zadatku mladi autor je ponudio hvalevrijednu ponudu čiji asortiman predstavlja stećke izdanjem svjetske enciklopedije – stećkopedije. prof. dr. Esad Kurtović CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE – VELIKA ZBIRKA STAROBOSANSKIH POVELJA Nećemo pogriješiti ako kažemo da je ova knjiga CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE kruna najsveobuhvatnije trilogije o staroj Bosni. Prevod na moderni bosanski jezik i transkripcija preko 350 najreprezentativnijih i najzanimljivijih srednjovjekovnih bosanskih povelja i pisama sa historijskom kontekstom predstavlja najzahtjevniji izdavački poduhvat ove vrste u BOSNI I HERCEGOVINI IKADA! Diplomatički zbornik bosanske države u srednjem vijeku ovim postaje dostupan najširim slojevima stanovništva i otvara mogućnost da se bogatstvo života u srednjovjekovnoj Bosni doživi iz prve ruke – iz pera sudionika tog vremena. Na pitanje šta je i koliko je važna bila zemlja Bosna u srednjem vijeku – dokumentirani odgovori sadržani su u knjizi CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE kao riznici istine o staroj bosanskoj državi. Značaj ove prevažne knjige prevazilazi izdavačke domete. Radi se o knjizi koja popunjava prazninu prisutnu u kulturi sjećanja naših ljudi više od 150 godina. Ovakva knjiga nikada ranije nije objavljena niti postoji išta slično. Rijetke su zemlje sa dubokom političkom i kulturnom historijom koje se mogu pohvaliti Codex diplomaticusom. Riječ urednika…  Codex diplomaticus Regni Bosnae je djelo koje će biti od višestruke i dugogodišnje koristi širokim slojevima čitalaca. Stručnjaci različitih profila koji se bave srednjovjekovnim periodom u njemu će prepoznati izuzetno korisnu zbirku izvora. Nadalje, poslužiće i kao vježbanka za usavršavanje paleografskih i prevoditeljskih sposobnosti. Običnim zaljubljenicima u srednjovjekovlje ona će ponuditi put u jedan potpuno drugačiji svijet. Svijet u kojem su vladale drugačije norme ponašanja i izmijenjen pogled na svijet u odnosu na moderno vrijeme. Što je možda i najvažnije, ovako ponuđeni izvori omogućit će svojim čitaocima (onima koji to budu željeli i budu sposobni da shvate) kako nije srednji vijek bio niti romantičarsko ružičasto, niti katastrofalno crno doba. Bosanska država imala je za to doba sve atribute karakteristične i za druge političke tvorevine – države. Ovi izvori su najdirektniji napad na različite mitove koji se danas, nažalost, množe oko bosanskog srednjovjekovlja. Dobronamjerni čitalac će preko njih moći uhvatiti pravu nit onog što je Bosansko kraljevstvo uistinu i bilo. BOSANSKO KRALJEVSTVO – HISTORIJA SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE DRŽAVE „Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ … …“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović) Pogledaj video  

TRILOGIJA O SREDNJOVJEKOVNOJ BOSANSKOJ DRŽAVI STEĆKOPEDIJA – KAMENO BLAGO STARE BOSANSKE DRŽAVE Stećkopedija je naučno-popularna enciklopedija namijenjena širem krugu čitalaca koji se žele podrobno upoznati sa svim perspektivama ovog fenomena, ali i stručnoj javnosti kojoj će sadržaj ove enciklopedije biti iznimno dragocjen. Bogata ilustrovana monografija kamenih nadgrobnih spomenika srednjovjekovne Bosne je definitvno prva ovakve vrste u svijetu. Nastala je u želji da se ovaj temeljni fenomen srednjovjekovne sepulkralne kulture predstavi domaćoj i svjetskoj publici sa istančanim osjećajem za estetiku i opći kvalitet knjige. Stećci su duhovno kulturnohistorijsko sidro koje nas ostavlja sa osjecajem ponosa na srednjovjekovnu bosansku kulturu i umjetnost. Sličnu ambiciju ima i ova predivna knjiga – da pomogne mladim generacijama da ovaj istinski fenomen pomnije istraže i iskrenije zavole. U historiji srednjovjekovne Bosne prepoznatljivo se spominju Bosansko kraljevstvo kojim se kao uzorom diči moderna država Bosna i Hercegovina, Crkva bosanska kojom se vjerska tolerancija podiže na pijedestal moderne multireligioznosti i stećci kao najznačajniji materijalni simboli vječnosti na našim prostorima. Moderna BiH zbilja ova prva dva medievalna uzora često politizira, pokušava se to i sa stećcima ali zaista neuspješno. Stećci su opipljiva, nepobitna materijalna činjenica kojoj se ne može prigovarati modernim politikantskim podjelama. Srođena sa ambijentom kao svojevrsni inventarni izraz prirode, njihova ljepota sve razoružava, ostavlja bez daha i srećno ujedinjuje u namjeri da se očuvaju u prepoznatljivom svjetskom okruženju kao istinska svjetska baština. U posljednje vrijeme više je autora u različitom obimu nastavilo raniju liniju izdavačkih poduhvata povezanih za stećke. Značajnije se poslije Šefika Bešlagića u sintetskom izrazu izdvaja samo pristup pokojnog akademika Dubravka Lovrenovića, koji je kroz vizuru historičara, prije svega značajnom pričom o smrti, dao stećcima novi zamah u spoznaji i novim istraživanjima. Bilo je i drugih pristupa ali njihova je parcijalnost i tehnička obrada ostali su na nešto slabijem nivou. U ovakvom ozračju, gdje se kroz vizuru stećaka, već srođeni prirodni ambijent treba iznova i u drugačijem ruhu predstaviti čitaocima olakšano je pratiti izdanja u kojima se mogu uočiti stručna i naučna odmicanja vrijedna pažnje. Pristup Edina Bujaka, prvog školovanog predstavnika u ovoj branši, u polazištu zaslužuje zasebnu pozornost. Uskostručni izraz arheologa je ugaoni kamen kojim se stećci prvi put postavljaju u naučnu ravan sa jasnim presjekom dostignutih znanja i projekcijom budućih pravaca u njihovom proučavanju. Uz pomoć izdavača tom zadatku mladi autor je ponudio hvalevrijednu ponudu čiji asortiman predstavlja stećke izdanjem svjetske enciklopedije – stećkopedije. prof. dr. Esad Kurtović CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE – VELIKA ZBIRKA STAROBOSANSKIH POVELJA Nećemo pogriješiti ako kažemo da je ova knjiga CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE kruna najsveobuhvatnije trilogije o staroj Bosni. Prevod na moderni bosanski jezik i transkripcija preko 350 najreprezentativnijih i najzanimljivijih srednjovjekovnih bosanskih povelja i pisama sa historijskom kontekstom predstavlja najzahtjevniji izdavački poduhvat ove vrste u BOSNI I HERCEGOVINI IKADA! Diplomatički zbornik bosanske države u srednjem vijeku ovim postaje dostupan najširim slojevima stanovništva i otvara mogućnost da se bogatstvo života u srednjovjekovnoj Bosni doživi iz prve ruke – iz pera sudionika tog vremena. Na pitanje šta je i koliko je važna bila zemlja Bosna u srednjem vijeku – dokumentirani odgovori sadržani su u knjizi CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE kao riznici istine o staroj bosanskoj državi. Značaj ove prevažne knjige prevazilazi izdavačke domete. Radi se o knjizi koja popunjava prazninu prisutnu u kulturi sjećanja naših ljudi više od 150 godina. Ovakva knjiga nikada ranije nije objavljena niti postoji išta slično. Rijetke su zemlje sa dubokom političkom i kulturnom historijom koje se mogu pohvaliti Codex diplomaticusom. Riječ urednika…  Codex diplomaticus Regni Bosnae je djelo koje će biti od višestruke i dugogodišnje koristi širokim slojevima čitalaca. Stručnjaci različitih profila koji se bave srednjovjekovnim periodom u njemu će prepoznati izuzetno korisnu zbirku izvora. Nadalje, poslužiće i kao vježbanka za usavršavanje paleografskih i prevoditeljskih sposobnosti. Običnim zaljubljenicima u srednjovjekovlje ona će ponuditi put u jedan potpuno drugačiji svijet. Svijet u kojem su vladale drugačije norme ponašanja i izmijenjen pogled na svijet u odnosu na moderno vrijeme. Što je možda i najvažnije, ovako ponuđeni izvori omogućit će svojim čitaocima (onima koji to budu željeli i budu sposobni da shvate) kako nije srednji vijek bio niti romantičarsko ružičasto, niti katastrofalno crno doba. Bosanska država imala je za to doba sve atribute karakteristične i za druge političke tvorevine – države. Ovi izvori su najdirektniji napad na različite mitove koji se danas, nažalost, množe oko bosanskog srednjovjekovlja. Dobronamjerni čitalac će preko njih moći uhvatiti pravu nit onog što je Bosansko kraljevstvo uistinu i bilo. BOSANSKO KRALJEVSTVO – HISTORIJA SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE DRŽAVE „Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ … …“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović) Pogledaj video