DERVIŠ I SMRT

Drame o Glembajevima zaseban su dramski ciklus u opusu Miroslava Krleže a u njega se ubrajaju drame U agoniji, Gospoda Glembajevi, Leda i U logoru. Riječ je o iznimno psihološki snažnim, analitičko-realističkim konverzacijskim dramama. U tim dramama autor se svjesno i namjerno udaljuje od „vanjske dinamike“ svojih ranih dramskih tekstova i okreće se tzv. „nordijskoj školi“, skandinavskoj dramatici, za koju je karakterističan realistički dramski postupak. Za razliku od drama u kojima prevladava kvantitativna dramaturgija, u ovim dramama, predstavnicama kvalitativne dramaturgije, Krleža ujedno dezintegrira mit o zatvorenoj građanskoj zajednici i rastvara amoralnost i licemjerje, ali i istinu o varalicama i ubojicama koji se prikazuju kao ugledni članovi društvene i obiteljske zajednice. Drame je pogovorom popratila Mira Muhoberac, a uvrštene su tri drame: Gospoda Glemabjevi, U agoniji i Leda. O autoru knjige Drame o Glembajevima: Miroslav Krleža (Zagreb, 7. VII. 1893. – Zagreb, 29. XII. 1981.) autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. stoljeća i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva, što je njegov opus učinilo jednom od središnjih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske. Za vrijeme svojega života tiskao je sljedeće dramske tekstove: Legenda (Književne novosti, 1914.), Maskerata (Književne novosti, 1914.), Hrvatska rapsodija (Savremenik, 1917.), Kraljevo i Cristoval Colon (poslije Kristofor Kolumbo), prvi put tiskani u knjizi Hrvatska rapsodija 1918., Michelangelo Buonarroti (Plamen, 1919.), U predvečerje (Plamen, 1919.), Galicija (Kritika, 1922.), Adam i Eva (Kritika, 1922.), Golgota (Srpski književni glasnik, 1922.), Vučjak (1923.), U agoniji (Hrvatska revija, 1928.), Gospoda Glembajevi (1928.), Leda (1932.), U logoru (1934.), Aretej (Mogućnosti, 1959.), Saloma (Forum, 1963.), Put u raj (Forum, 1970.). Pisao je i poeziju (Pan, Tri simfonije (1917.), Pjesme I, Pjesme II (1918.), Pjesme III, Lirika (1919.), Knjiga pjesama (1931.), Knjiga lirike (1932.), Simfonije (1933.), Balade Petrice Kerempuha (1936.), Pjesme u tmini (1937.) i prozu, autor je romana Povratak Filipa Latinovicza (1932.), Na rubu pameti (1938.), Banket u Blitvi (1938.), Zastave (1962.).