Ova čudesna saga o ljubavi, porodici i ratu odvija se u baskijskom gradu Gernika u periodu prije, tokom i nakon građanskog rata u Španiji.
Pošto se burne 1935. našao na pogrešnoj strani, Migel Navaro odlučuje da napusti ribarsko selo Lekeitio i krene put Gernike, središta baskijske kulture i tradicije. Usred tog izolovanog bastiona demokratskih vijrednosti Migel nalazi više od novog života - nalazi nekoga za koga će živjeti: harizmatičnu Miren Ansotegi, gracioznu plesačicu i potomka jedne od najuglednijih porodica u gradu.
Njih dvoje će otkriti ljubav koju ni rat, ni tragedije neće uništiti. Istorija i fikcija prepliću se u ovoj dirljivoj priči o opstanku porodice, ljubavi i tradicije. Razorno bombardovanje Gernike uoči Drugog svetskog rata za Baskijce je bilo napad na dušu njihove nacije, a za ostatak svijeta zločin protiv humanosti bez presedana. Pikaso će ovjekovječiti svoj doživljaj Gernike na muralu, koji će postati globalna ikona.
U svom prvom romanu Boling daje viđenje ljudi neobičnog ponosa i spremne da svoje vrijednosti, svoju zemlju i svoje voljene sačuvaju po svaku cijenu.
Zašto jedna žena cijeni brak i djecu, dok druga najveću važnost pridaje neovisnosti i postignućima? Zašto žena u jednom okružju može biti ekstrovertirana, pedantna i vođena logikom, dok se u drugom okružju preobražava u introvertiranu osobu sklonu kućnom životu? Odgovore na to dr. Jean Shionda Bolen, jungovska psihoanalitičarka i psihijatrica, potražila je u grčkoj mitologiji koja svojim intrigantnim pričama simbolizira naša tipična unutarnja stanja i previranja. Grčke boginje Atena, Artemida, Hestija, Hera, Demetra, Perzefona i Afrodita pretvorene u moćne arhetipove mogu nam objasniti negativne sklonosti, ali i istaknuti naše kvalitete, donijeti unutarnje uvide i put razvoja. Što je žena složenija, to je veća vjerojatnost da su u njoj aktivne mnoge boginje i potrebno je odlučiti koje ćemo razvijati, a koje prevladati. Knjiga Boginje u svakoj ženi pokazuje vam kako postići oboje.
Najveću vrijednost ove knjige čine trenuci prepoznavanja. Autorica ih naziva “aha” trenucima, a posrijedi je ona sekunda uvida u kojoj shvaćamo i usvajamo, u kojoj prepoznajemo vlastite doživljaje, zbog te istine osjetimo pouzdanje i potom činimo korak dalje prema shvaćanju: “Da, to je razlog.”
Iz predgovora Glorie Steinem
Svi narodi na našem planetu vole isticati svoje posebnosti, a pritom često naglašavaju bogatstvo kulturne i prirodne baštine. Ni mi u Hrvatskoj u tome nismo iznimka, a kako bismo i bili, kad smo svjesni u kakvoj predivnoj zemlji živimo … Uz neprocjenjivu prirodnu baštinu, upravo raznolika i vrlo bogata kulturna baština Lijepu Našu čini još ljepšom. Uostalom, velik broj zaštićenih hrvatskih materijalnih i nematerijalnih dobara našao se na UNESCO-ovu Popisu svjetske baštine. Nipošto ne bez razloga.
Slikoviti dvorci, moćne utvrde, neosvojene zidine i čarobni ljetnikovci, vrijedne knjige i kameni zapisi koji svjedoče o tisućljetnoj kulturnoj prisutnosti na ovim prostorima, nadahnjujuća tradicijska gradnja i zadivljujući primjeri suvremene arhitekture, remek-djela slikara, kipara i skladatelja … nabrajati ljepote i nizati epitete mogli bismo unedogled. Zato su u ovoj knjizi autori Ivana Drenjančević, Hrvoje Kekez, Ivan Kostenjak, Dario Poljak i Luka Šešo probrali ono najbolje od najboljeg i svim čitateljima pripremili ovaj čudesan mozaik. Mozaik protkan vrhunskim fotografijama u kojem će zasigurno uživati i neka buduća pokoljenja.
Knjiga daje kratak pregled onih najreprezentativnijih kulturnih dobara koja su glas o našoj zemlji pronijela diljem svijeta. Podijeljena je u deset poglavlja, u kojima su autori nastojali obuhvatiti sve ono najdragocjenije što možemo pronaći u hrvatskoj povijesti, slikarstvu, kiparstvu, arhitekturi, književnosti, glazbi, arheologiji i etnologiji. Da je prostora bilo više, mjesta na stranicama ovog izdanja našlo bi se za još mnoge kulturne bisere. No budući da nerijetko slika doista govori više od tisuću riječi, bogata ilustrativna građa potkrepljuje informativne tekstove te još snažnije približava sve ono čime se ponosimo diljem svijeta i po čemu nas prepoznaju. Jer hrvatska kulturna baština, koja je uistinu jedinstvena u svijetu, ništa manje i ne zaslužuje.
Rimski car Marko Aurelije u povijesti je ostao zapamćen kao staložen i dobronamjeran vladar koji je, a razlog zašto ga i danas pamtimo kao jednog od najuspješnijih i najplemenitijih vladara jest što je svoj život posvetio filozofiji i stoičkim načelima. Neumorno je radio na razvijanju osnovnih vrlina mudrosti, pravednosti, hrabrosti i umjerenosti te se postupno približavao stoičkom idealu čovjeka. U nasljeđe nam je ostavio introspektivan tekst koji poznajemo pod nazivom Meditacije, klasik koji nam i danas nudi pomoć i motivaciju da živimo u skladu s razumom, razvijamo izdržljivost i smireno prihvatimo bol i smrt kao neizbježne činjenice života.
U knjizi Kako razmišlja car filozof, kognitivno-bihevioralni psihoterapeut Donald Robertson nudi nam suvremeni uvod u stoičku mudrost na primjeru života i filozofije Marka Aurelija, ali i drugih pojedinaca koji su ostvarili ispunjen život i razvili emocionalnu otpornost. Kombiniranjem iznimnih priča iz Markova života i uvida moderne psihologije, ova knjiga pokazuje ljudsku stranu stoicizma te čitateljima pokazuje kako da metode ove filozofije primjene na vlastiti život.