Velika istorija svega.
„Autor elegantno iznosi dokaze i saznanja iz mnogih naučnih i istorijskih disciplina u jedinstvenoj i pristupačnoj pripovesti.“ Bil Gejts
Od Velikog praska do prvih zvezda, Sunčevog sistema, života na Zemlji, dinosaurusa, homo sapijensa, poljoprivrede, ledenih doba, carstava, fosilnih goriva, sletanja na Mesec i globalizacije. I šta će se dešavati dalje.
Kako smo stigli od Velikog praska do današnjeg zaprepašćujuće složenog sveta, u kome je sedam milijardi ljudi povezano u mreže tako moćne da su u stanju da preoblikuju planetu? I zašto su, s druge strane, naši najbliži rođaci primati saterani na samu granicu izumiranja?
Na ova i mnoga druga pitanja Kristijan odgovara u knjizi koja će vam suštinski proširiti vidike i pojasniti zakonitosti sveta u kojem živimo. Autor prati kako su na ključnim pragovima razvoja odgovarajući uslovi omogućavali nastajanje novih oblika složenosti, od zvezda do galaksija, od Zemlje do homo sapijensa, od poljoprivrede do fosilnih goriva. Ta poslednja inovacija snabdela nas je obiljem energije, koje je čovečanstvu donelo ogromne dobrobiti, ali takođe preti da poruši sve što smo stvorili.
Ovakvu priču o postanku donedavno ne bismo mogli da ispričamo – ali sada, zahvaljujući najsavremenijim saznanjima, možemo da govorimo o ljudskom postojanju sagledanom iz kosmičke perspektive.
„Kristijan je pronašao veličanstven način da, služeći se istorijom, dovede u red sva naša znanja o svetu. Izvanredno dostignuće.“ – Karlo Roveli, autor knjiga Sedam kratkih lekcija o fizici i Poredak vremena
„Ako ste rešili da ove godine pročitate samo jednu knjigu, neka to bude ova.“ Farid Zakarija, CNN
„Putovanje kroz milijarde godina koje nam nepogrešivo prenosi suštinsku poruku: život je čudo.“ Washington Post
Tvorac nevjerojatno popularnog podcasta „Hardcore History“ u ovoj nam jedinstvenoj knjizi donosi pogled na apokaliptične trenutke iz povijesti kako bi nam pomogao razmišljati o izazovima budućnosti.
Rađaju li teška vremena žilavije ljude? Može li se ljudska vrsta nositi sa snagom svojega oružja, a da se ne uništi? Hoće li tehnologija ikada doći do svojega vrhunca, ili će nazadovati? Nitko ne zna odgovore na ta pitanja, no nitko ih ne postavlja na tako zanimljiv način kao što to čini Dan Carlin.
Dan Carlin u ovoj knjizi razmatra pitanja i povijesne događaje koji nas tjeraju da se zamislimo oko mogućnosti koja nam zvuči gotovo nevjerojatno: da ćemo možda doživjeti sudbinu svih prethodnih era. Hoće li se naš svijet ikada pretvoriti u ruševinu koju će iskapati arheolozi u budućnosti? Pitanja su duboko filozofska, no istodobno nas podsjećaju na nešto iz Zone sumraka.
Carlin povezuje svoju poznatu vještinu pripovijedanja s poviješću i njezinim neobičnostima te tako na fascinantan način spaja prošlost i budućnost. Istodobno, pitanja koja nam postavlja uključuju najvažniji problem koji možemo zamisliti – preživljavanje ljudske vrste. Od propasti Brončanoga doba do izazova nuklearnoga razdoblja, to pitanje visi nad ljudskom vrstom poput Damoklova mača.
Inspirirana podcastom, knjiga Kraj je uvijek blizu natjerat će vas da dobro razmislite o prošlosti i o samima sebi. U ovoj zbirci Carlin se bavi potpuno novim pričama koje će očarati čitatelje. Izuzetno svojstvena i prepuna znanja, neuobičajena i duboka, ova se knjiga bavi pitanjima koja rijetko postavljamo, no zbog njih povijest postaje nevjerojatno relevantna za našu turbulentnu sadašnjost.
O AUTORU:
„Dan Carlin vrhunaravni je pripovjedač koji pomoću živopisnih detalja i intuitivne empatije zamišlja kako bi bilo preživjeti kraj svijeta… Carlinov pristupačan stil poziva nas da razmišljamo o usponu i padu civilizacija i upitamo se u kojem smjeru idemo. Kraj svijeta nije samo katastrofa koja nas čeka na kraju puta; to je duh koji opsjeda mjesta na kojima smo već bili.“ Mike Duncan, autor bestselera New York Timesa „The Storm Before the Storm“
„Ovo je savršeni misaoni eksperiment za sve one koji vjeruju da je svijet osuđen na propast, ako ni zbog čega, a onda da ih podsjeti na jednu ključnu činjenicu: oduvijek se činilo da je svijet osuđen na propast… neobično je opisati knjigu o barbarima, epidemijama gripe i moralnosti nuklearnoga rata kao „zabavnu“, no to je najbolja riječ koju mogu upotrijebiti za Kraj je uvijek blizu. Ovo je apokaliptična diskoteka.“ Chuck Klosterman, autor knjige „But What If We’re Wrong?“
„Carlin je savršen primjer osobe koja je u stanju promišljeno i sebi svojstveno raspravljati o mnogobrojnim problemima.“ Los Angeles Times
„Obožavatelji njegova podcasta svaku novu epizodu doživljavaju poput finala američkog nogometa… Dan Carlin, bivši radijski voditelj, s mnogo strasti i vještine donosi povijesne priče prepune napetosti i intenziteta.“ AV Club
„Carlinove se priče usredotočuju na najnasilnije i najdramatičnije trenutke u ljudskoj povijesti. Te priče sigurno nikada niste čuli u srednjoj školi.“ Time
„Operacija Barbarossa, njemački napad na Moskvu, Bitka za Staljingrad – kroz sve nas te strašne priče Carlin vodi poput kakva živopisna, znatiželjnog vodiča.“ Slate
IZ AUTOROVA PREDGOVORA KNJIZI:
“Razmišljate li katkad o tome da će se moderna civilizacija urušiti i da će se naši gradovi pretvoriti u ruševine?
Ta pomisao zvuči poput kakve prečesto korištene teme iz znanstvene fantastike. Arheolozi budućnosti pažljivo će kopati po hrđavim kosturima nebodera, podzemnih željeznica ili kanalizacija u New Yorku, Londonu ili Tokiju; izvlačit će naše mrtve iz njihovih grobova, proučavat će ih onako kako mi danas proučavamo drevne egipatske mumije; pokušavat će dešifrirati naš jezik i naše pismo i shvatiti tko smo bili. Možda je teško zamisliti da se naše grobnice, građevine i pokojnici tretiraju onako kako mi danas tretiramo drevne arheološke nalaze, ali gotovo je sigurno da si to nije mogla zamisliti ni mumija koju smo upravo iskopali.
Naravno, nema pravog odgovora na ovakvo pitanje. Mnoga pitanja kojima ćemo se baviti u ovoj knjizi također neće imati odgovora. Možda su baš zato toliko zanimljiva.
Ekstrapolacija dokaza iz prošlosti na događaje iz budućnosti lako prelazi u čisto nagađanje. Čim zamislimo da se prošli događaji mogu ponoviti u budućnosti znači da se već bavimo znanstvenom fantastikom. Tanka je linija između činjenične povijesti i nedokazive, spekulativne fantastike. Trenutak u kojemu živimo točka je u kojoj se te dvije stvari – čvrsta kronologija zabilježenih imena i datuma te nagađanja i alternativne stvarnosti mogućih budućnosti – susreću. Zamišljanje da svijet dvadeset i prvog stoljeća pogađa smrtonosna epidemija nalik na pandemije koje su se događale u prošlosti pripada svijetu fantazije, a istodobno je takav događaj uistinu moguć i mnogo se puta dogodio. Gdje je poveznica između činjenične povijesti i spekulativne budućnosti?
Rečeno mi je da bi sve konvencionalne knjige trebale odgovarati na pitanja, ili barem imati čvrstu jezgru argumenata. Ako je tome tako, ovo neće biti konvencionalna knjiga. Ovdje je riječ o zbirci labavo povezanih vinjeta. Ništa ne pokušavam dokazati, što je u skladu i sa našim pristupom podcastu. Povijesti pristupam kao nestručnjak, što je ono što ja i jesam. Povjesničari, politolozi, geografi, fizičari, sociolozi, filozofi, spisatelji i općenito intelektualci stoljećima su razmatrali pitanja kojima se bavimo u ovoj knjizi, a svaki im je pristupio pomoću vlastitih metoda i promatrao ih kroz prizmu vlastitoga doba, stručnosti i kulture.”
Astrofizičar Neil deGrasse Tyson okuplja jednu od najvećih svjetskih skupina online pratitelja svojim fascinantnim, lakorazumljivim uvidima u znanost i naš svemir. No u knjizi Pisma jednog astrofizičara Tyson nas poziva da zavirimo u privatnu sferu njegova života. Otkriva nam svoju prepisku s ljudima koji su mu se u potrazi za odgovorima osobno obratili. Oslanjajući se na kozmičku perspektivu, Tyson se u zbirci od stotinjak pisama osvrće na poduži niz pitanja o znanosti, vjeri, filozofiji, životu i, naravno, Plutonu. Njegovi jezgroviti, promišljeni, gorljivi i često smiješni odgovori odraz su njegove popularnosti i položaja vodećeg promicatelja astrofizike i znanosti općenito.
Tysonov bestseler Astrofizika za ljude u žurbi iz 2017. godine milijunima je čitatelja ponudio znanstvena, a opet lako shvatljiva saznanja o svemiru.
Dosad najotvorenije i najintimnije Tysonovo pisano djelo, Pisma jednog astrofizičara uvodi nas u novu osobnu dimenziju Tysonove potrage za istraživanjem čovjekova mjesta u kozmosu.
O autoru:
Neil deGrasse Tyson američki je znanstvenik, pisac i moderator nekolicine televizijskih emisija koje javnosti nastoje približiti saznanja o svemiru te popularizirati astrofiziku i znanost općenito. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio je u njujorškim školama gdje je pohađao znamenitu Bronx High School of Science. Diplomu iz fizike stekao je na Harvardovu sveučilištu, a titulu doktora znanosti iz područja astrofizike na Sveučilištu Columbia. U razdoblju od 1991. do 1994., sudjelovao je kao znanstveni suradnik u postdoktorskim istraživanjima na Sveučilištu Princeton, a 1994. pridružio se radnom timu Haydenova planetarija gdje 1996. postaje ravnatelj. Autor je više popularno-znanstvenih knjiga od kojih je na hrvatskom jeziku u nakladi Znanja objavljena njegova svjetska uspješnica Astrofizika za ljude u žurbi.
Prijevod: Ruđer Jeny
Duša je poput zdjele vode, a duševne su impresije poput zraka sunca koje pogađaju vodu.
Ako je voda uzburkana, i svjetlo izgleda uzburkano – iako ono, naravno, to nije. (11.21-22)
„Zapamti da su ti vrata uvijek otvorena“, poručuje nam Epiktet, jedan od najzanimljivijih filozofa stoicizma iz 2. stoljeća. Ovaj Grk veći je dio svog života proveo kao rob što je uvelike oblikovalo njegovu filozofsku misao. Epiktet promišlja pojam slobode težeći oslobođenju iznutra, spoznajno i filozofski. Upravo je potraga za unutarnjim oslobođenjem ono što najviše povezuje ovaj antički tekst s današnjim čovjekom, koji nastavlja propitivati značenje slobode i pregovara uvjete njena postizanja u svojim specifičnim okolnostima.
O ljudskoj slobodi koja se nalazi pred vama sastoji se od izabranih poglavlja, odnosno zapisa iz izvornika koji je antičkom svijetu poznat kao Epiktetovi Razgovori.
Epiktet (55. – 135. po. Kr.) je bio stoički filozof grčkog porijekla koji je živio i podučavao u doba rimskog stoicizma. Rođen je u Hijerapolu u Frigiji (današnja Turska) kao rob, sin majke ropkinje. Neko je vrijeme živio i služio u Rimu, gdje mu se pružila prilika da se školuje i oslobodi ropstva.
Epiktet, kao ni Sokrat prije njega, za života nije ništa zapisao, pa tako ni objavio. Sve što nam je ostalo u naslijeđe stoga su zapisi njegova učenika Flavija Arijana pod naslovom Razgovori, a temeljeni su na Epiktetovim predavanjima. Pretpostavlja se da su Razgovori služili isključivo kao podsjetnik svakodnevnoj praktičnoj primjeni unutar Epiktetove škole i nisu bili poznati široj javnosti. Vrijednost i snaga tih antičkih učenja leži ponajviše u tome što su jednako primjenjiva i danas.
Ova će vas knjižica poput vremeplova odvesti na kratko, ali intenzivno putovanje u antičku Grčku i Rim. Tamo ćete se susresti s rimskim senatorima, konzulima i političkim vođama, osuđenicima na smrt, robovima i bvišim robovima, gusarima, putnicima, bradatim filozofima, kraljevima i glumcima, a zatim i s hrvačem, boskačem i atletom, špijunom, sviračem lire, mudracem i tzv. „mudrom budalom“, djetetom; kao i primjerima iz životinjskog svijeta.
Nije čudo što je upravo ljudska sloboda bila jedna od najzastupljenijih tema u Epiktetovu učenju. Prema nekim izvorima riječi „sloboda“ i „(biti) slobodan“ kod Epikteta se spominju čak 130 puta, što je gotovo šest puta više nego u Novom Zavjetu i dvostruko više nego kod Marka Aurelija.
Upoznaj autora
Epiktet, jedan od najpoznatijih filozofa stoicizma, rođen je 55. godine u Hijerapolu u Maloj Aziji kao rob, sin majke ropkinje. Živio je i služio u Rimu gdje mu se pružila prilika da se školuje, te je upravo obrazovanje imalo odlučujuću ulogu u njegovom životu. Njegovo naučavanje poznato je kroz zapise njegova učenika Flavija Arijana u djelima Razgovori. Carevi Marko Aurelije i Hadrijan samo su neki od poznatih Rimljana koji su postali njegovi učenici.
Pratite nas na socijalnim mrežama
Ostanite u toku sa najnovijim objavama na našim oficijelnim profilima