MOĆ POZITIVNOG MIŠLJENJA
Knjiga „Moć pozitivnog mišljenja“ Normana Vincenta Pealea otkriva uspavanu snagu ljudskog uma. Od njezina objavljivanja davne 1952. godine pojavilo se mnoštvo sličnih knjiga, a mnoge su filozofije utemeljene pod njezinim utjecajem. Ipak, jednostavnost ovoga remekdjela i dalje blista nepomućenim sjajem.
„Moć pozitivnog mišljenja“ klasična je zbirka metoda koje pokazuju da će promjena vašeg stava prouzročiti i promjenu u vašem životu. Ona nudi uspjeh u svemu i put prema svladavanju svih prepreka. Nema nerješivih problema ni nepremostivih zapreka. Iz straha i očaja rađa se nada u sreću i obnovljeno povjerenje u život.
Poruke koje ćete pronaći u ovoj knjizi su vječne. One nude više od ohrabrujućeg tapšanja po ramenu. Tu je deset praktičnih pravila za razvitak i postizanje samopouzdanja, pet metoda za postizanje materijalnog i emocionalnog uspjeha, tri dokazane metode za održavanje najviše energetske razine i desetočlani program za uklanjanje briga.
Ova knjiga je više i od nepobitno uspješnog programa za samopomoć. Ona nas vodi, poučava i uči kako preoblikovati negativne osjećaje u pozitivne stavove koji vode prema unutarnjem miru i stvarnim postignućima.
Moć pozitivnog mišljenja klasična je zbirka metodâ koje pokazuju da ce promjena vašeg stava prouzročiti i promjenu u vašem životu. Ona nudi uspjeh u svemu i put prema svladavanju svih prepreka. Nema nerješivih problema ni nepremostivih zapreka. Iz straha i očaja rađa se nada u sreću i obnovljeno povjerenje u život.Ova knjiga je više i od nepobitno uspješnog programa za samopomoć
Vrijednost pohvale poznata je od davnina, a iskoristite li Pozitivnu snagu pohvale, poboljšat ćete svoje svakodnevne odnose te se osjećati bolje i biti sretniji. Pohvala je najlakši način da se odužite svojim radnim kolegama, prijateljima i svima koje volite, a što je najvažnije, potpuno je besplatna!
Želite li uspostaviti kontakt ili poboljšati odnose s okolinom? Napredovati i iskoristiti sve svoje mogućnosti? Da biste u tome uspjeli, jednostavno morate nabaviti ovu iznimnu knjigu koja otkriva ključ uspješnog življenja. Vrijednost pohvale poznata je od davnina, a iskoristite li Pozitivnu snagu pohvale, poboljšat ćete svoje svakodnevne odnose te se osjećati bolje i biti sretniji. Pohvala je najlakši način da se odužite svojim radnim kolegama, prijateljima i svima koje volite, a što je najvažnije, potpuno je besplatna!
David Christian, američki povjesničar koji živi u Australiji te je jedan od osnivača Projekta o velikoj povijesti, u knjizi Postanak svijeta obrađuje veliku povijest svega − od Velikog praska do prvih zvijezda, našega Sunčevog sustava, života na Zemlji, dinosaura, Homo sapiensa, poljoprivrede, ledenog doba, carstava, fosilnih goriva, slijetanja na Mjesec i globalizacije. I svega onoga što je potom uslijedilo
„Već dugo sam obožavatelj Davida Christiana. U Postanku svijeta vješto povezuje dokaze i predviđanja mnogih znanstvenih disciplina u jedinstvenu, pristupačnu povijesnu priču.“ – BILL GATES
„U Postanku svijeta David Christian pronašao je fenomenalan način kako da, koristeći povijest, posložimo kompletno naše znanje o cijelom svijetu. To je čudesno ostvarenje.“ – CARLO ROVELLI, AUTOR KNJIGA SEVEN BRIEF LESSONS ON PHYSICS I THE ORDER OF TIME
„Vrhunski način da sagledamo naše razumijevanje postanka svemira, Sunčeva sustava, oceana, planina i minerala, cjelokupnog života na Zemlji te dinamičnog uspona ljudske kulture i čovjekovih postignuća. Sve to na tek nešto više od 250 stranica zadivljujućeg štiva, u kojem autor isprepleće dokaze iz znanosti, umjetnosti i humanizma.“ – SIR KEN ROBINSON, NASTAVNIK I AUTOR KNJIGE THE ELEMENT
„Izvanredna knjiga koja stavlja nas, samodopadne ljude, na odgovarajuće mjesto u kozmosu, a ujedno objašnjava zašto je priča o ljudskoj kulturi i znanju – što Christian naziva kolektivnim učenjem – bitna za razumijevanje našega postojećeg svijeta i oblikovanje budućnosti.“ – MERRY WIESNER-HANKS, POVJESNIČARKA SA SVEUČILIŠTA WISCONSIN-MILWAUKEE
O autoru knjige Postanak svijeta:
David Christian povjesničar je koji je 1974. na Sveučilištu u Oxfordu doktorirao na temu Rusije i Sovjetskog Saveza, no od 1980-ih proučava povijest svijeta u vrlo velikim razmjerima, tj. „veliku povijest“. Podučavao je na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju od 1975. do 2000., nakon čega je 2001. prihvatio mjesto na Državnom sveučilištu u San Diegu. U siječnju 2009. vratio se na Sveučilište Macquarie. Od 2009. do 2013. bio je „istaknuti profesor sveučilišta svjetske klase“ na Ženskom sveučilištu Ewha u Seulu, a u istom je razdoblju obnašao dužnost gostujućeg profesora na Sveučilištu u Vermontu.
Osnivač je i predsjednik Međunarodne udruge za veliku povijest, a zajedno s Billom Gatesom i suosnivač Projekta o velikoj povijesti, u kojem je izrađen besplatan internetski nastavni plan o velikoj povijesti. Ravnatelj je Instituta za veliku povijest pri Sveučilištu Macquarie te tvorac i glavni predavač na otvorenom internetskom tečaju na platformi Coursera pri istom sveučilištu, kao stručnjak za veliku povijest. Također je suosnivač Škole za veliku povijest pri Sveučilištu Macquarie, koja pruža internetske tečajeve o velikoj povijesti za predškolsku, osnovnoškolsku i srednjoškolsku dob. Održao je zapažene govore na konferencijama diljem svijeta, uključujući Svjetski ekonomski forum u Davosu, a njegov govor u sklopu TED konferencije o povijesti svemira pregledan je više od osam milijuna puta. U svibnju 2017. počasni doktorat dodijelilo mu je Državno sveučilište Sjeverne Karoline.
Knjigu je prevela Martina Batinica.
Ostale knjige iz kategorije Povijest potražite ovdje.
Knjige koje su promijenile povijest nudi neodoljivo privlačan uvid u više od 80 najcjenjenijih, najrjeđih i najvažnijih knjiga na svijetu, od Svitaka s Mrtvog mora do Dnevnika Ane Frank.
Knjiga obuhvaća iluminirane rukopise, najvažnija štmpana djela i neke od najpoznatijih primjera ilustrirane književnosti, a svako izvanredno napisano poglavlje upoznaje nas s nastankom i ostavštinom svih istaknutih knjiga obrađenih u njemu.
Dodatnu vrijednost ovoj prekrasnoj knjizi daje i poglavlje o knjigama koje su promijenile Hrvatsku, koje je napisao akademik Pavao Pavličić.