U knjizi Upravljati, stvoriti, živjeti autor upućuje na to što je pravilan i dobar menadžment i po čemu se on razlikuje od nepravilna i loša menadžmenta. Time se otvara najučinkovitiji i najbrži put k uspjehu i dobrom učinku, i to ne samo u gospodarskom već i u svim ostalim dijelovima društva.
Pravilan menadžment tiče se svakoga jer u društvu više nitko ne može biti uspješan ako ne vlada bar temeljnim menadžerskim sposobnostima. Takva osoba u budućnosti neće moći pronaći posao. Svaka osoba mora biti sposobna biti menadžer bar samomu sebi. Poznavanje pravilnog menadžmenta može se, dakle, smatrati i životnom vrlinom.
Današnje društvo dobar menadžment smatra najvažnijom sposobnošću kojom ćete sebe i druge potaknuti na uspjeh. A to će biti sve važnije i u budućnosti. Sve ovisi o toj sposobnosti: učinak, karijera, ugled, moć i prihodi iz čega onda proizlazi zdravlje, zadovoljstvo i ispunjen život – ne samo s gospodarskog stajališta već i onoga svih ostalih društvenih institucija.
Pravilan je menadžment globalan, svugdje je u svijetu jednak. Svim organizacijama koje dobro funkcioniraju upravlja se na temelju istih načela. Stoga pravilan menadžment valja naučiti samo jednom, ali temeljito. Što bolje njime ovladate, više ćete prilika uspješno ostvariti i bolje ćete ga uporabiti u raznim situacijama.
IŠČEZLA HRVATSKA
Sjećate li se popularnog Žućka – žutog tramvaja koji je vozio dubrovačkim ulicama? Jeste li zalazili u „Kulušić“ u vrijeme kad su ga posjećivali najpopularniji jugoslavenski bendovi? Jeste li ikad dobili dar za Dan dječje radosti? Jeste li čekali u redu za trajekt „Bodulka“? Kad ste zadnji put na izlet u Samobor putovali vlakom? Koju vam je ocjenu zaključila učiteljica „Domaćinstva“? Koju ste emisiju najviše voljeli gledati na programu Z3? Sjećate li se dramatičnoga prijelaza preko pontonskoga mosta na Novskom ždrilu? Imate li ploče s Opatijskog festivala? Jeste li ikad boravili u Kardeljevu? Ili možda u Aleksandrovu? Jeste li se sudarali automobilima u lunaparku u Draškovićevoj ulici u Zagrebu? Je li doista ljetovanje u hotelskom kompleksu „Haludovo“ bilo nešto neviđeno u Hrvatskoj? Kakva je bila vožnja riječkim i splitskim trolejbusima?
Svega toga, nažalost, više nema. Iako su na mnogim mjestima ostali tužni i devastirani prizori objekata koji više nemaju svoju prvotnu namjenu, u našim su srcima ostale lijepe uspomene na neka prošla vremena u kojima smo dijelili sudbinu s glavnim junacima ove knjige. Njih je zaista mnogo, a da je prostora bilo više, bilo bi ih još. Zanimljivim tekstovima objedinio ih je autor, povjesničar Tomislav Matić, koji je u potrazi za iščezlim predmetima, običajima i pojavama zašao još dublje u prošlost. Neke od stotinu priča, koliko ih je nakraju uvršteno u ovu knjigu, stare su više stoljeća, čak i tisućljeća, a nekima smo i mi sami bili svjedoci.
Knjige koje su promijenile povijest nudi neodoljivo privlačan uvid u više od 80 najcjenjenijih, najrjeđih i najvažnijih knjiga na svijetu, od Svitaka s Mrtvog mora do Dnevnika Ane Frank.
Knjiga obuhvaća iluminirane rukopise, najvažnija štmpana djela i neke od najpoznatijih primjera ilustrirane književnosti, a svako izvanredno napisano poglavlje upoznaje nas s nastankom i ostavštinom svih istaknutih knjiga obrađenih u njemu.
Dodatnu vrijednost ovoj prekrasnoj knjizi daje i poglavlje o knjigama koje su promijenile Hrvatsku, koje je napisao akademik Pavao Pavličić.
David Christian, američki povjesničar koji živi u Australiji te je jedan od osnivača Projekta o velikoj povijesti, u knjizi Postanak svijeta obrađuje veliku povijest svega − od Velikog praska do prvih zvijezda, našega Sunčevog sustava, života na Zemlji, dinosaura, Homo sapiensa, poljoprivrede, ledenog doba, carstava, fosilnih goriva, slijetanja na Mjesec i globalizacije. I svega onoga što je potom uslijedilo
„Već dugo sam obožavatelj Davida Christiana. U Postanku svijeta vješto povezuje dokaze i predviđanja mnogih znanstvenih disciplina u jedinstvenu, pristupačnu povijesnu priču.“ – BILL GATES
„U Postanku svijeta David Christian pronašao je fenomenalan način kako da, koristeći povijest, posložimo kompletno naše znanje o cijelom svijetu. To je čudesno ostvarenje.“ – CARLO ROVELLI, AUTOR KNJIGA SEVEN BRIEF LESSONS ON PHYSICS I THE ORDER OF TIME
„Vrhunski način da sagledamo naše razumijevanje postanka svemira, Sunčeva sustava, oceana, planina i minerala, cjelokupnog života na Zemlji te dinamičnog uspona ljudske kulture i čovjekovih postignuća. Sve to na tek nešto više od 250 stranica zadivljujućeg štiva, u kojem autor isprepleće dokaze iz znanosti, umjetnosti i humanizma.“ – SIR KEN ROBINSON, NASTAVNIK I AUTOR KNJIGE THE ELEMENT
„Izvanredna knjiga koja stavlja nas, samodopadne ljude, na odgovarajuće mjesto u kozmosu, a ujedno objašnjava zašto je priča o ljudskoj kulturi i znanju – što Christian naziva kolektivnim učenjem – bitna za razumijevanje našega postojećeg svijeta i oblikovanje budućnosti.“ – MERRY WIESNER-HANKS, POVJESNIČARKA SA SVEUČILIŠTA WISCONSIN-MILWAUKEE
O autoru knjige Postanak svijeta:
David Christian povjesničar je koji je 1974. na Sveučilištu u Oxfordu doktorirao na temu Rusije i Sovjetskog Saveza, no od 1980-ih proučava povijest svijeta u vrlo velikim razmjerima, tj. „veliku povijest“. Podučavao je na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju od 1975. do 2000., nakon čega je 2001. prihvatio mjesto na Državnom sveučilištu u San Diegu. U siječnju 2009. vratio se na Sveučilište Macquarie. Od 2009. do 2013. bio je „istaknuti profesor sveučilišta svjetske klase“ na Ženskom sveučilištu Ewha u Seulu, a u istom je razdoblju obnašao dužnost gostujućeg profesora na Sveučilištu u Vermontu.
Osnivač je i predsjednik Međunarodne udruge za veliku povijest, a zajedno s Billom Gatesom i suosnivač Projekta o velikoj povijesti, u kojem je izrađen besplatan internetski nastavni plan o velikoj povijesti. Ravnatelj je Instituta za veliku povijest pri Sveučilištu Macquarie te tvorac i glavni predavač na otvorenom internetskom tečaju na platformi Coursera pri istom sveučilištu, kao stručnjak za veliku povijest. Također je suosnivač Škole za veliku povijest pri Sveučilištu Macquarie, koja pruža internetske tečajeve o velikoj povijesti za predškolsku, osnovnoškolsku i srednjoškolsku dob. Održao je zapažene govore na konferencijama diljem svijeta, uključujući Svjetski ekonomski forum u Davosu, a njegov govor u sklopu TED konferencije o povijesti svemira pregledan je više od osam milijuna puta. U svibnju 2017. počasni doktorat dodijelilo mu je Državno sveučilište Sjeverne Karoline.
Knjigu je prevela Martina Batinica.
Ostale knjige iz kategorije Povijest potražite ovdje.