Potkraj 20. i početkom 21. stoljeća u svijetu je nastalo oko stotinu malih država, samo u tranzicijskoj Europi 25, od čega u raspadu SFR Jugoslavije njih sedam. Sve su htjele emitirati i koristiti vlastiti novac, računajući da će s njime moći bolje upravljati svojom ekonomskom sudbinom i postići “identifikaciju stanovništva s nacionalnom državom na dubljoj političkoj razini”, kako je napisao Eric Helleiner.

No gotovo sve nove monete novonastalih država brzo su gubile vrijednost, a stanovništvo i poduzetnici su se koristili nekom od svjetskih “čvrstih” valuta. To se dogodilo i državama nastalima raspadom SFR Jugoslavije, najprije Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a potom i Srbiji i Crnoj Gori. I sve su one bile prisiljene poduzeti monetarne reforme kojima će zaustaviti hiperinflaciju i uspostaviti stabilnu nacionalnu valutu.

Za tu svrhu malim državama na raspolaganju stoji možda samo pet ili šest glavnih strategija. Slučaj država proizašlih iz bivše SFRJ zato je jedinstven u povijesti: od pet novih država svaka je odabrala drugu strategiju. Ova knjiga donosi otkrića, zanimljivosti i pouke o tome zašto su se nasljednice Jugoslavije, ali i druge male zemlje u svijetu odlučile baš za određeni model monetarne stabilizacije, koliko su u tome uspjele i kakve su posljedice tih odluka.

Sve su pritom našle u dramatičnim okolnostima i iskusile goleme operativne probleme, čak i bizarne situacije, ali i postigle epohalne dosege. Slovenija je provela drastičnu deprecijaciju tolara, a ipak je svela inflaciju na jednocifrenu. U Hrvatskoj je od ambicioznog programa stabilizacije iz 1993. ostao samo de facto fiksni tečaj kao krivac za deindustrijalizaciju, deficit i prezaduženost. BiH nije mogla dopremiti svoj “celjski” dinar u Sarajevo pa je ondje uz marku glavna valuta ostala cigareta Sarajevske Drine, a sitne apoene njemačke marke u Travniku emitirala je lokalna banka, sve dok tečajni režim BiH nisu nametnuli Amerikanci u Daytonu. Crna Gora je još pod Srbijom odlučila uzeti njemački novac, a novčanice DEM je navodno preko granice prokrijumčarila u kamionima za prijevoz banana. Srbija se sa svojom hiperinflacijom, trećom najvećom u povijesti, odlučila obračunati jačanjem uloge dinara i u tome je prilično uspjela… Danas Slovenija, Crna Gora i Kosovo koriste supranacionalni euro, a to isto žele Hrvatska, BiH i Srbija, iako na euro neće smjeti utjecati i premda su sve dosadašnje monetarne unije propale.