SLOBODNI PAD

U romanu Slobodni pad William Golding donosi snažnu i introspektivnu priču o identitetu, krivnji i granicama ljudske slobode. Prateći život umjetnika Samuela Mountjoya, pripovijest se razvija kao potraga za odgovorom na ključno pitanje: u kojem je trenutku izgubio slobodu izbora?
Kroz niz fragmentiranih sjećanja na djetinjstvo, školovanje, ljubavne odnose i ratna iskustva, Mountjoy razotkriva vlastitu prošlost, suočavajući se s odlukama koje su ga postupno oblikovale. Njegovo osobno preispitivanje prerasta u univerzalnu refleksiju o odgovornosti, moralnosti i odnosu između slobodne volje i okolnosti koje nas određuju.
William Golding, autor znamenitog romana Gospodar muha i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, u ovom je djelu ponovno otvorio pitanja o ljudskoj prirodi, odgovornosti i slobodi. Goldingov prepoznatljiv stil, obilježen modernističkom strukturom i psihološkom dubinom, oblikuje slojevito i potresno djelo koje ne nudi jednostavne odgovore, već potiče čitatelja na vlastito promišljanje. Slobodni pad jedno je od njegovih najosobnijih i filozofski najzahtjevnijih djela.

Kad je William Golding primio Nobelovu nagradu za književnost, Zaklada A. B. Nobela za njegove je romane izjavila da “rasvjetljavaju stanje čovjeka u svijetu današnjice”. Rođen u Cornwallu 1911., Golding se školovao u gimnaziji u Marlboroughu i na koledžu Brasenose na Oxfordu. Prije nego što je postao pisac, bio je glumac, predavač, mornar na brodici, glazbenik i učitelj. Godine 1940. pridružio se Britanskoj kraljevskoj ratnoj mornarici i sudjelovao u borbama s oklopnjačama, podmornicama i letjelicama te u lovu na bojni brod Bismarck.
Njegov prvi roman Gospodar muha odbilo je nekoliko izdavača i jedan književni agent. S hrpe za otpis spasio ga je mladi urednik u kući Faber and Faber i objavio ga 1954. Prodan je u nekoliko milijuna primjeraka, preveden na 35 jezika i adaptiran na filmsko platno 1963. u režiji Petera Brooka. Golding je napisao još jedanaest romana, uključujući Nasljednike i Zvonik, kao i jednu dramu i dvije zbirke eseja. Godine 1980. dobiva nagradu Booker za djelo Rites of Passage (Inicijacije), a 1983. Nobelovu nagradu za književnost. Godine 1988. proglašen je vitezom. Umro je u svojem domu u ljeto 1993.