Knjige

Ljubavna priča ide dalje od onog što smo drugima spremni ispričati… Meditacija o ljubavi, obitelji te životima koje su roditelji vodili prije nego što su im se rodila djeca. Podjednako elegičan i pun nade, ovaj se roman bavi značenjem i mogućnosti sreće dok se svijet raspada. Roman u kojem valja uživati, takvi se pojave tek s mijene pa na uštap. The San Francisco Chronicle Tiha knjiga koja umiruje… izrazito svjesna ljudske nemogućnosti da uživamo u malim stvarima. The New York Times Patchett je na vrhuncu svojega umijeća. Publishers Weekly Opojno putovanje u prošlost, uz pomno izvezenu priču koja nam istovremeno neprestano pomiče tlo pod nogama. Literary Hub Subverzivno mudro. The New Yorker Tom Lake U proljeće 2020. Larine tri kćeri vratile su se na obiteljsko imanje, veliki voćnjak u sjevernom Michiganu. Dok beru trešnje, mole majku da im pripovijeda o Peteru Dukeu, slavnom glumcu s kojim je prije podosta godina bila u vezi te dijelila pozornicu u kazališnoj trupi po imenu Tom Lake. Dok se Lara prisjeća prošlosti, kćeri analiziraju vlastiti odnos s majkom i prisiljene su ponovno promisliti o svijetu oko sebe i svemu što su dotad mislile da znaju. Kao i u svojim drugim romanima, Ann Patchett spaja magnetičnu pripovjedačku vještinu s prodornim uvidima u obiteljske odnose. Rezultat je inteligentno i tankoćutno ispripovijedana bogata i lucidna priča koja nam ponovno pokazuje zašto je njezina autorica jedna od najcjenjenijih spisateljica današnjice. “Kao prodorno propitivanje odnosa između kazališta i života, romanse i realizma, Tom Lake možda je najbolji roman Ann Patchett dosad.” The Boston Globe “Tom Lake bavi se romantičnom ljubavi, bračnom ljubavi i majčinskom ljubavi, ali isto tako i ljubavi prema životinjama, prema pričama, zemlji i drveću i onom sićušnom, crvenom, okruglastom voću koje nazivamo trešnjama… Velikodušna spisateljica u svom devetom romanu opet pogađa u sridu.” The Washington Post “Ann Patchett plete sofisticiranu i bogatu tematsku mrežu… koja u sebi nosi samu prirodu naracije, stalan razvoj odnosa u obitelji i složenu međuigru svjesnih odabira i sudbine… Te isprepletene niti vrhunac dosežu opisom koji je istovremeno duboko tužan, kao i nježno životno pozitivan. Snažan i promišljen roman potvrđuje status Ann Patchett kao jedne od ponajboljih suvremenih spisateljica.” Kirkus Reviews “Tom Lake govori o ljubavi u njezinim mnogim pojavnim oblicima. Ali jednako se tako bavi i smrću i efemernim stvarima te tako prokleto brzom protoku vremena. Posrijedi je svojevrsna elegija, obećanje životne čarolije, bez obzira na sve.” The Los Angeles Review of Books “Kako se ovaj očaravajući i pronicljiv roman pred nama razmata, Ann Patchett u stanju je svaku misao i ugođaj predstaviti sjajno, energično živima, pri čemu elegantno stvara kontrapunkt prolaznog s ozbiljnošću bezvremenskog, pa u trešnjama i višnjama doživljavamo odraze ljubavi i gubitka.” Booklist O autorici Ann Patchett američka je spisateljica i dobitnica nagrade PEN/Faulkner te nagrade Orange 2002. godine za svoj četvrti objavljeni roman Bel Canto. Rodila se 1963. u Los Angelesu, a sa šest se godina s obitelji preselila u Nashville, gdje je i danas živi te vodi knjižaru Parnassus Books. Uz nagrađeni Bel Canto objavila je i romane The Patron Saint of Liars (1992.), Taft (1994.), The Magician's Assistant (1997.), Run (2007.), State of Wonder (2011.), Commonwealth (2016.). Roman Nizozemska kuća bio je u finalu Pulitzerove nagrade za književnost 2020. godine. Tom Lake njezin je deveti roman.

Moćno ispripovijedan roman dobitnika Nobelove nagrade za književnost istodobno je kronika odrastanja afričkog dječaka, tragična ljubavna priča i priča o surovoj europskoj kolonizaciji istočne Afrike. Gurnahovi romani uzmiču od stereotipnih opisa i otvaraju nam pogled na kulturno raznoliku istočnu Afriku, nepoznatu mnogima u drugim dijelovima svijeta. Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za književnost pri Švedskoj akademiji Zvučna arhiva izgubljene Afrike… The Sunday Times Višeslojan, poetičan i živopisan roman o Africi i mračnoj moći nepoznatog. The Independent on Sunday Raj Nakon što ga je otac založio za otplatu duga, dvanaestogodišnji Yusuf izbačen je iz svog jednostavnog seoskog života u složenost pretkolonijalne urbane istočne Afrike. Yusuf ne dvoji oko putovanja na koje treba krenuti. Ne pada mu na pamet pitati zašto ide sa stricem Azizom ili zašto je put dogovoren tako iznenada, a i ne sjeti se pitati kad se vraća. Putem ga čekaju univerzalna iskušenja adolescencije, ali i snažna društvena previranja, zajednice u ratu, trgovačke ekspedicije koje polaze po zlu. Raj je bogata tapiserija mitova, snova te biblijske i kuranske tradicije, priča o odrastanju dječaka u afričkom društvu iskvarenom kolonijalizmom i nasiljem. Raj je rijetkost, roman koji potpuno uvjerljivo prikazuje živopisan fizički svijet, a istodobno ga nadilazi i poseže u ono univerzalno. Narodna predaja, putopis, drama o ljubavi i gubitku, naizmjence dirljiv i zastrašujući, ovo je roman na kojemu treba biti zahvalan. Barry Unsworth Gurnah svoj svijet priziva poetičnom prozom koja je čista i lucidna – mali raj sam po sebi… Zadovoljstva, tuge i gubitci u svim blistavim aspektima ove knjige dugotrajni su i iznimni. The Guardian Evokativan portret Afrike na rubu promjene… Dirljiva meditacija o prirodi slobode i gubitku nevinosti, kako za jednog osjetljivog dječaka, tako i za cijeli kontinent. The New York Times Book Review Zamršene pustolovine s putovanja, društveni dokumentarac, politička optužnica i ljubavna priča osuđena na propast… Raj pršti neočekivanim. U njemu nam se zadivljujuće vraća uništeni svijet. The Sunday Times Gurnah majstorski isprepliće Yusufovu priču s većim povijesnim silama koje mijenjaju kontinent, a sve to raskošnim, zavodljivim jezikom koji uživa u vlastitoj moći pripovijedanja. The Los Angeles Times O autoru Abdulrazak Gurnah britanski je pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2021. godine. Rođen je 1948. na Zanzibaru, u današnjoj Tanzaniji. Nakon političkih nemira na rodnom otoku 60-ih godina prošlog stoljeća, otišao je u Canterbury, gdje je diplomirao na Christ Church Collegeu. Neko je vrijeme radio kao srednjoškolski profesor u Doveru, a onda je upisao doktorat na temu kriterija kritike zapadnoafričke proze na Sveučilištu u Kentu, gdje je nakon obranjene disertacije i radio do svoga umirovljenja 2017. kao profesor emeritus engleske i postkolonijalnih književnosti. I premda mu je materinji jezik svahili, Gurnah piše na engleskom. U svojim se romanima naslanja na brojne literarne tradicije, od sura, arapske i perzijske poezije do Shakespearea. Centralne su teme njegovih romana razorne posljedice kolonijalizma te bolno iskustvo migranata i izbjeglica. Objavio je deset romana od kojih je zasad posljednji Naknadni životi (2020.). Romanom Raj (1994.) ušao je u finale nagrada Booker, Whitbread i Writers' Guild. Osim romana, piše kratke priče, eseje i književnu kritiku te u književnom časopisu Wasafiri surađuje kao autor i urednik. Godine 2006. postao je članom Royal Society of Literature.

Uz Stellu Maris, posljednji objavljeni roman dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost. Kakva divna priča, blistava poput zalaska Sunca… Bogata i neobična, nepredvidljiva i melankolična. The Guardian Putnik Mississippi, 1980. U tri sata ujutro Bobby Western zakopčava ronilačko odijelo i zaranja u oceanske dubine. Stigavši na dno, otkriva potonuli mlažnjak i u njemu devet tijela i dalje sputanih pojasevima. Gleda njihovu kosu, oči lišene spoznaje. Iz aviona su nestali pilotov kovčeg, crna kutija i… deseti putnik. Kao svjedoka nestanka Bobbyja zastrašuju ne bi li šutio o onom što je vidio. I cijelo to vrijeme progone ga duhovi: duh oca, izumitelja bombe od koje se otopilo staklo i ljudsko meso u Hirošimi, i duh sestre, ljubavi koja mu je razorila dušu. Vodeći nas američkim jugom, od barova u New Orleansu do napuštene naftne platforme uz obalu Floride, Putnik je spektakularan roman o moralu i znanosti, o nasljedstvu grijeha i ludilu koje izvire iz ljudske svijesti. Njegov nastavak, Stella Maris, strogo je kontrolirani „kod“ za razumijevanje priče o bratu i sestri koji progonjeni gubitkom i zavjerama čežnu za smrću. „Čudesan, neizmjerno neobičan roman uglednoga i nedvojbeno idiosinkrastičnog pisca. U njemu ćete prepoznati sva obilježja McCarthyjeva opusa, premda je manje krvav nego većina njegovih djela: nakon što je mnogo vremena proveo među znanstvenicima na Institutu u Santa Feu, sada ga više zanimaju streloviti kvarkovi nego rasprsnute glave… U igri su mnoge njegove klasične teme i tehnike, od teorija zavjere i šokantnog ponašanja do prekrasnog jezika. Enigmatičan, elegantan, izniman.“ Kirkus Reviews O autoru Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti. Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani Svi lijepi konji, Cesta, Božje dijete i Ovo nije zemlja za starce – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film. Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu The Orchard Keeper (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima Outer Dark (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, Child of God (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i Suttree (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću. McCarthyjev Krvavi meridijan (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla. McCarthy je postigao slavu romanom Svi lijepi konji (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove Pogranične trilogije pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, The Crossing (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman Cities of the Plain (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku. Među njegovim je kasnijim djelima roman Ovo nije zemlja za starce (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj Cesti (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu. Posljednji su njegovi objavljeni romani Putnik i Stella Maris (2022.).

FINALIST NAGRADE BOOKER 2022. U ovom izuzetnom nastavku priče o Lucy iz romana "Zovem se Lucy Barton", Elizabeth Strout još je jednom potvrdila svoj status jedne od najznačajnijih suvremenih američkih spisateljica. Nježni podsjetnik da budemo emotivno velikodušni prema najdražima i fizički što je moguće prisutniji svakoga dana svojeg života. The San Francisco Chronicle Toliko intimne, krhke, očajne ljudskosti natapa ove stranice da oduzima dah. Gotovo svaka rečenica nosi snagu otkrivenja. The Washington Post Dubina, složenost i ljubav sadržani na ovim stranicama čudesno su postignuće. Ann Patchett O, Williame! Lucy Barton je spisateljica, no bivšeg supruga, Williama, teško joj je pročitati. William mi je, priznat će, uvijek bio zagonetan. Zagonetno je i zašto su njih dvoje ostali povezani nakon mnogo godina. Kada je William zamoli da mu se pridruži na putovanju kako bi proniknuo u nedavno otkrivenu obiteljsku tajnu – jednu od onih tajni koje mijenjaju sve što znamo o svojim najbližima – Lucy i jest i nije iznenađena. Ono što slijedi prekrasna je priča o strahovima i nesigurnostima, malim radostima i nježnostima, o preljubima i drugim partnerima, roditeljima i djeci. Sa svakom stranicom saznajemo više o tihim silama koje nas drže zajedno – čak i kad se jedni od drugih udaljimo. „Jednostavne izjavne rečenice Elizabeth Strout sadrže kontinente. Zna li itko bolje dočarati usamljenost, otuđenost, kazati duboke, važne stvari? Zna li itko bolje prikazati nasljeđe nesavršenog odgoja, nedoraslih roditelja? Ovaj sjajni, uvjerljivi i nježni roman je jednostavno – radost.“ The Boston Globe „Lucy Barton jedna je od besmrtnih književnih junakinja – krhka, oštećena, slomljena, ranjiva, ali najviše od svega, obična – poput nas.“ Žiri nagrade Booker „Jedno od čudesnih svojstava proze Elizabeth Strout jest način na koji se naginje nad dubine najjednostavnijim potezima.“ The Guardian „U središtu iznimne proze Elizabeth Strout nalaze se likovi koji se hvataju ukoštac s pitanjima o ljubavi, gubitku i obitelji u naizgled najobičnijim trenucima. Obiteljske drame koje ispunjaju njezine romane vode do neočekivanih otkrića koja prate složenost braka, roditeljstva i starenja.“ Time O autorici Elizabeth Strout američka je spisateljica rođena 1956. u Portlandu u saveznoj državi Maine. Diplomirala je engleski jezik na Bates Collegeu u Lewistonu, a na Syracuse University College of Law dobila je i diplomu iz prava. Kratko je radila kao pravnica prije nego što se preselila u New York gdje je počela raditi na Odsjeku za engleski jezik na Borough of Manhattan Community Collegeu. Objavljuje priče u brojnim časopisima, a za roman Olive Kitteridge dobila je Pulitzerovu nagradu za književnost. Roman O, Williame! bio je u finalu nagrade Booker 2022. godine. Na hrvatski su prevedeni romani Olive Kitteridge, Olive iznova, Amy i Isabelle, Zovem se Lucy Barton, O, Williame! te Lucy kraj mora, svi u Profilovu izdanju. Tri posljednja romana dijele zajedničku junakinju, Lucy Barton, te tvore svojevrsnu cjelinu premda se mogu čitati i posve odvojeno.