Knjige

Žene mogu biti heroji. Kad dvadesetjednogišnja studentica sestrinstva Frankie McGrath čuje te riječi, za nju je to otkrivenje. Odgojena u suncem okupanom, idiličnom svijetu južne Kalifornije i štićena svojim konzervativnim roditeljima, oduvijek se ponosila time što je u svemu ispravno postupala. Ali 1965. svijet se mijenja i Frankie počinje za sebe zamišljati drukčiju budućnost. Kad joj brat ode u rat u Vijetnam, i ona se prijavljuje u vojsku kao medicinska sestra. Podjednako neiskusna kao i mladići koje šalju da se bore u Vijetnamu, Frankie je užasnuta ratnim kaosom i destrukcijom. Svaki dan je kockanje sa životom i smrću, nadom i izdajom; prijateljstva su snažna i mogu biti razorena u trenutku. Kada upozna časnika mornarice, naočitog pilota Ryea, prepusti se vrtlogu strasti i osjećaja koje do tada nije iskusila. Ali rat je samo početak za Frankie i njezine prijatelje. Prava bitka vodi se nakon povratka kući u promijenjenu i podijeljenu Ameriku, s bijesnim prosvjednicima, u zemlju koja želi zaboraviti Vijetnam. Frankie se bori s demonima prošlosti, a kad obnovi ljubavnu aferu s Ryem, čini joj se da bi možda mogla biti sretna… “Kristin Hannah je u vrhunskoj formi… Njezina prava supermoć je sposobnost da vas vuče iz katastrofe u katastrofu i pritom katkad virite kroz prste jer ste jednostavno hipnotizirani njezinim likovima.” ? The New York Times “Ovaj divan roman uzdiže svojim junaštvom… važno, davno zakašnjelo, ali potrebno odavanje počasti hrabrim medicinskim sestrama u Vijetnamskom ratu.” ? Bonnie Garmus “Napeto i nevjerojatno emocionalno… Ljubitelji povijesnih romana o ženama uživat će u ovoj magnetski privlačnoj ratnoj priči.” ? Publishers Weekly O autorici: Kristin Hannah autorica je više od 20 bestselera za koje je dobila mnoge nagrade. Roman Četiri vjetra odmah po objavljivanju bio je #1 na listama New York Timesa, Wall Street Journala i USA Todaya. Moja Aljaska bila je bestseler #1 New York Timesa, a Goodreads ga je proglasio najboljim povijesnim romanom godine. Slavujeva pjesma dobila je prestižnu nagradu People’s Choicea kao najbolji roman. Ulica krijesnica ekranizirana je u hit Netflixovu seriju. Njezin najnoviji roman Women na vrhu je svih važnijih književnih top lista.

Malajski poluotok, 1951. godina. Yun Ling Teoh, jedina preživjela iz japanskog logora za ratne zarobljenike, netom umirovljena sutkinja koja je među ostalima sudila i japanskim ratnim zločincima, traži utjehu među plantažama čaja na džunglom obrubljenom Cameronovom visočju. Ondje otkriva Yugiri, jedini japanski vrt u Malaji, i njegova tvorca, zagonetnog Aritoma, nekadašnjeg vrtlara japanskog cara. Usprkos mržnji prema Japancima, Yun Ling pokušava angažirati Aritoma da napravi vrt u spomen na njezinu sestru, koja je stradala u istom logoru. Aritomo to odbija, ali prihvaća Yun Ling kao naučnicu „dok ne nastupi monsun“. A tada će moći sama sebi stvoriti vrt. Dok oko njih bjesni gerilski rat, Yun Ling se sve više zbližava s vrtlarom i njegovom umjetnošću. U ozračju zena rasvjetljavaju se tajne. Vrtlarstvo nije jedino Aritomovo umijeće… Vrt večernjih magli knjiga je koja osvaja tiho, kao pogled na zen vrt, roman koji ljušti slojeve sa srži i onda kad se čini da se više nema što oljuštiti. Njegove su teme i nadilaženje mržnje, hvatanje u koštac s traumatičnom prošlošću i s prolaznošću uopće. „Otmjen i nezaboravan roman o ratu, umjetnosti i pamćenju.“ The Independent „Ovaj roman trza mnoge žice: teme su mu ozbiljne, povijesno utemeljenje čvrsto, struktura pomno osmišljena, a staromodna ornamentacija vrijedna poštovanja.“ Kapka Kassabova, The Guardian O autoru: Tan Twan Eng (Penang, 1972.) malezijski je romanopisac koji piše na engleskome. Radio je kao odvjetnik za intelektualno vlasništvo prije nego što je dao otkaz i potpuno se posvetio pisanju. Prvi roman, The Gift of Rain, objavljen mu je 2007. i odmah je ušao u širi izbor za nagradu nagrade Man Booker. Tan se proslavio knjigom Vrt večernjih magli iz 2011. koja je osvojila nagradu Man Asian Literary Prize, Nagradu Walter Scott za povijesnu fikciju, a bila je i u finalu Man Bookera 2012., čime je autor postao prvi Malezijac kojemu su dodijeljena sva tri priznanja. Knjige su mu prevedene na desetak svjetskih jezika. Tan Twan Eng živi u Cape Townu ( JAR).

Nazperi (Peri) Nalbantoğlu pripadnica je istanbulskog visokog društva. Na putu do luksuzne vile uz more, gdje je čekaju muž i prijatelji, skitnica joj otme torbicu. Iz nje ispadne stara polaroid-fotografija triju žena i jednog muškarca, snimljena davno pred Oksfordskim sveučilištem i potakne lavinu sjećanja na događaje iz prošlosti. Kad napokon stigne u vilu, dok ostali gosti uživaju u večeri i raspravljaju o Turskoj na razmeđu Istoka i Zapada, Peri priziva u sjećanje Shirin, Monu i Azura, troje ljudi koji su neizbrisivo obilježili njene studentske dane. Njih su tri bile Grešnica, Vjernica i Zbunjena, svaka sa svojim poimanjem Boga, vjere i života općenito, a profesor Azur, karizmatični predavač kontroverznog kolegija o Bogu, prenio im je koliko znanja, toliko i sumnje. Tri Evine kćeri roman je snažnih dihotomija u kojemu se neizbježno sudaraju i isprepliću Istok i Zapad, ateizam i teizam, tradicija i modernitet, multikulturalnost i jednoumlje. Autorici polazi za rukom pristupačnim, lako čitljivim stilom zaći duboko u neke od najkompleksnijih problema današnjice. Shafak proniče u samu srž čovjeka kao pojedinca koji svoje istinsko „ja“ može spoznati samo kroz prihvaćanje i jasno viđenje „drugoga“. “Novi roman Elif Shafak otkriva nam toliko vremenski prikladno stjecište problema današnjice da se čini gotovo vidovitim. Autorica, koja danas živi u Londonu, daje jedan multivalentni glas koji obuhvaća podivljale plime različitih kultura… Shafak romanu ideja pristupa strastveno, sportski. Postoje romani u kojima želite uživati sami i postoje romani o kojima jedva čekate raspraviti s ostalima. Predložite Tri Evine kćeri prijatelju ili svom književnom klubu i imat ćete sjajne rasprave o ovom zapaljivom vremenu u kojemu živimo.” The Washington Post “Najpoznatija turska autorica, Elif Shafak, ispisala je djelo koje liječi povijesnu amneziju njezine zemlje… Način na koji nedorečena prošlost može utjecati na sadašnje tenzije osnovna je tema vividnog i aktualnog romana Elif Shafak.” Vogue “Osebujno i kompleksno… Shafak istražuje teme feminizma, duhovnosti, ekstremizma i političke opresije na vrlo pažljiv i osvježavajući način.” Harpers Bazaar “Shafak je majstorski oslikala i raskošne portrete toplog ali kompliciranog Istanbula i hladnog ali staloženog Oxforda… Tri Evine kćeri nose čudesnu pouku o multikulturalnoj tjeskobi, jazu između tradicije i moderniteta te mijenama u osobnoj borbi. Nezaobilazno štivo koje istodobno zabavlja i poučava bez propovijedanja.” New York Journal of Books “Shafak je briljantna kroničarka svih bolesti koje pogađaju moderno društvo i još jednom je dokazala svoju razboritost.” Booklist O autorici: Elif Shafak nagrađivana je britansko-turska spisateljica i pripovjedačica. Objavila je 20 knjiga, od kojih je 13 romana, a njene su knjige prevedene na 57 jezika. Otok nestalih stabala ušao je u uži izbor za nagrade „Costa“, „British Book Awards“, „RSL Ondaatje Prize“ i „Women’s Prize for Fiction“ te je bio odabran za Književni klub Reese Witherspoon. Roman 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu bio je u užem izboru za „Booker Prize“ i „RSL Ondaatje Prize“ te je proglašen knjigom godine prema Blackwell’su. BBC je Četrdeset pravila ljubavi izabrao među 100 romana koji su oblikovali naš svijet. Roman Majstor i ja odabran je za prvi književni klub vojvotkinje od Cornwalla, The Reading Room. Shafak je doktorica političkih znanosti i predavala je na sveučilištima u Turskoj, SAD-u i Velikoj Britaniji, uključujući St Anne’s College na Oxfordskom sveučilištu, čija je počasna članica. Stekla je i počasni doktorat iz humanističkih znanosti s Bard Collegea. Članica i potpredsjednica Kraljevskog književnog društva, izabrana je u 100 najinspirativnijih i najutjecajnijih žena prema BBC-u. Zagovornica je prava žena, LGBTQ+ prava i slobode izražavanja i inspirativna je govornica na javnim događajima; dvaput je sudjelovala kao govornica na TED Globalu. Shafak piše za vodeće publikacije širom svijeta i odlikovana je medaljom Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres. „Politico“ ju je 2017. svrstao među 12 osoba koje će vam „zagrijati srce“. Bila je članica žirija brojnih književnih nagrada, uključujući „PEN Nabokov Prize“, predsjedala je nagradom „Wellcome.“ Dobitnica je Međunarodne književne nagrade „Halldor Laxness“ za svoj doprinos „obnovi umjetnosti pripovijedanja“. Njezina je stranica www.elifshafak.com, a platforma Substack zove joj se Unmapped Storylands.