Knjige

Ona je jedna od Plavih ljudi, ona je Knjižničarkina kći. I kad joj roditelje – zbog okrutne zabrane međurasnih brakova – osude na zatvorsku kaznu, država Kentucky odlučit će šesnaestogodišnju Honey Lovett smjestiti u – popravni dom. Jedina mogućnost da izbjegne prisilni rad u toj nehumanoj ustanovi jest da se što prije uda. No Honey će pronaći načina da nadmudri zakone: i sama će postati knjižničarka na konju, oplemenjujući živote svojih susjeda pisanom riječju. Posao će joj priskrbiti nove prijatelje, veliku mladenačku ljubav, ali i niz nevolja… Zasnovan na istinitim događajima, vezanima uz projekt zapošljavanja žena u doba predsjednika Roosevelta, nastavak bestselera Knjižničarka na konju Kim Michele Richardson donosi uzbudljivu priču o djevojci koja će knjigama promijeniti svoju i tuđe sudbine, o borbi za emancipaciju i o snazi ženskog prijateljstva. Napet, čitak i s obiljem informacija o negdašnjem Kentuckyju, roman popularne američke spisateljice ujedno je sjajan prikaz prelijepe, surove prirode Apalačkog gorja i njezinih stanovnika polovicom XX. stoljeća. „Prožeta ogromnim znanjem o tradiciji i običajima tog kraja, kao i prekrasnim opisima prirodnih ljepota krajolika, knjiga Knjižničarkina kći briljantna je i očaravajuća pripovijest koja će čitatelje koji su već upoznati s autoričinim radom zacijelo iznova oduševiti, a autorici zasluženo priskrbiti čitavu vojsku novih obožavatelja.“ – William Kent Krueger „U još jednoj prekrasnoj i uvjerljivo ispričanoj priči, Kim Michele Richardson nam ponovno na fascinantan način dočarava surovu, ali i sumornu ljepotu Apalačkog gorja, kao i odlučnost nevjerojatnih žena koje žive u svijetu kojim dominiraju muškarci, te moć knjiga i sestrinstva u najsurovijim uvjetima.“ – Sara Gruen „Knjižničarkina kći Kim Michele Richardson odvodi nas ravno u srce surovog Apalačkog kraja ranih pedesetih prošlog stoljeća i priča nam o Honey Mary-Angeline Lovett, šesnaestogodišnjakinji koja je jednako neustrašiva i hrabra kao i njezina majka, Cussy Mary. Svijet u kojem žive je okrutan i prepun predrasuda, a Richardson se ne boji ogoliti i pokazati nam svu njegovu ružnoću. No, kao i svi najbolji pisci ne samo ovog, već i proteklog naraštaja, i ova autorica čitateljima istovremeno pokazuje i nešto sjajno – kako se izbaviti iz tog svijeta.“ – Bren McClain O autorici: Kim Michele Richardson američka je spisateljica koja živi u Kentuckyju. Odrasla je u sirotištu Saint Thomas-Saint Vincent Orphan Asylum, gdje je bila izložena zlostavljanju zajedno s drugim štićenicima. Svoja je iskustva o tome objavila u memoarima The Unbreakable Child. Zalaže se za prevenciju zlostavljanja djece i obiteljskog nasilja, a surađuje i s institucijama. Osnivačica je doma Shy Rabbit, rezidencije za pisce i likovne umjetnike. Napisala je nekoliko knjiga, među kojima se ističu Liar’s Bench, GodPretty in the Tobacco Field i The Sisters of Glass Ferry. The Book Woman’s Daughter nastavak je Knjižničarke na konju, objavljen 2022. Knjige su joj prevedene na desetak jezika, a za svoja je djela osvojila brojna priznanja i nagrade, među kojima se ističe Forbesova nagrada za Knjižničarku na konju u kategoriji najbolje povijesne fikcije.

U posljednjoj noći života Katarine Kosače Kotromanić na vrata njenog izbjegličkog utočišta u Rimu stiže važan gost, general inkvizicije don Francisko, šaljući joj prethodno kao dar ribe za večeru a donoseći njenu autobiografiju-testament na potpis. U razgovoru, ponekad svjesna a ponekad potpuno odlutala u razmišljanjima, Katarina otkriva svoj život kraljice nesretnog i progonjenog naroda, ali i patnju majke razdvojene od djece. Sve je u životu nesretne kraljice, osim sretnog djetinjstva u Humu, kod oca, hercega od Sv. Save, Stjepana Vukčića Kosače obilježeno političkim previranjima i interesima velikih sila oko srednjovjekovne Bosne čijom kraljicom Katarina postaje udavši se za kralja bosanskoga StjepanaTomaša Kotromanića. Povijesni roman Ibrahima Kajana, Katarina kraljica bosanska nadahnuto je prozno djelo arhaičnog jezika i bogate simbolike koje se čita u dahu. To je priča kako o sudbini žene tako i sudbini zemlje, koje pate i danas jednako kao što su patile i u prošlosti. „Kraljica Katarina do svoje je smrti sačuvala crte dobrote i plemenitosti. Iako slomljena tugom zbog gubitka svega što je imala, ostala je do kraja odana svojoj domovini i narodu koji je, valjda od postanka, bio izložen kako osvajačkim pohodima, tako i unutarnjim vjerskim trvenjima i međuetničkim sukobima. O svemu tome kazuje i piše Ibrahim Kajan u romanu Katarina kraljica bosanska koji je potreban ne samo zbog povijesnih, već jednako tako i iz ovovremenskih razloga. Pet stoljeća nakon progonstva kraljice Katarine, njezinu domovinu Bosnu i Hercegovinu zadesili su novi progoni i pomori. Sa različitim protagonistima, ali sa sličnim ljudskim stradanjima i razornim materijalnim posljedicama.“ Ivo Mijo Andrić, Bosanska riječ „Katarina kraljica bosanska spada u onu grupu historijskih romana u kojima historijsko dešavanje nije tek pozadina i dekor za svevremenu egzistencijalnu tjeskobu čovjeka već roman koji progovara o stvarnim likovima i događajima te ih, uz imaginativno osmišljavanje, preoblikuje u romaneskne (a svi znamo da umjetnost počinje tamo gdje prestaju povijesni fakti). Čitajući roman o kraljici Katarini, mi istovremeno čitamo i priču o Bosni - srednjovjekovnoj, ali i današnjoj.“ Dijana Hadžizukić, Diwan O AUTORU: Ibrahim Kajan (Mostar, r.1944 -) hrvatski je i bošnjački književnik. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Dubrovniku i na Fakultetu za defektologiju u Zagrebu, u kojem je nastanjen od 1969.. Magistrirao je i doktorirao na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. U Zagrebu je radio kao korektor, lektor, bibliotekar, tajnik i urednik časopisa, najposlije i kao sveučilišni profesor. 1992. imenovan je glavnim urednikom časopisa Behar, pokrenutog u Kulturnom društvu Bošnjaka Hrvatske Preporod, kojemu je osnivač i predsjednik od 1991. do 2001.. Pored poezije piše dramu, roman i publicistiku. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva pisaca Bosne i Hercegovine i Pen Centra BiH.