Pretraga
Prikaz 705–720 od 4019 rezultata
MOJA BIBLIJA USPAVANKA
Grupa autora
Kršćanska sadašnjost
Nova Biblija za najmanje donosi prerečene i prepričane biblijske događaje i zgode na način da ih mogu usvojiti najmanja djeca.
Biblija uspavanka potaknut će dječju maštu, probuditi zanimanje, ispričati važne biblijske priče i prenijeti vrednote.
Na takav način djeca već odmalena ulaze u posvećeni krug biblijskoga svijeta u kojem im je boraviti čitava života.
Roditeljima će ova knjiga biti odlično pomagalo u pričanju zgoda i priča za svoje najmilije.
Slikovnica je bogato ilustrirana i donosi kako starozavjetne tako i novozavjetne biblijske priče i događaje.
Prelistaj knjigu:
https://issuu.com/kshr/docs/wmoja-biblija-uspavanka-pdf
BOG ILI NIŠTA
Grupa autora
Kršćanska sadašnjost
Knjiga Bog ili ništa - Razgovor o vjeri vrlo bliskog suradnika pape Franje, istinska je uspješnica koja je već prevedena na dvadesetak svjetskih jezika. U ekskluzivnom razgovoru kojega je Kardinal dao priznatome stručnjaku za vatikanske i crkvene prilike Nicolasu Diatu, on vrlo angažirano i duboko duhovno dotiče teme o suvremenoj Crkvi, o papama, Rimu, o suvremenom svijetu, Africi, Zapadu, moralu, istini i zlu, a u svemu tome uvijek je riječ o Bogu.
„Kardinal Robert Sarah ima izvanredan životopis iako je sam uvjeren da mu je život posve običan. Kardinal Robert Sarah je Bogu pratitelj, čovjek milosrđa i opraštanja, čovjek šutnje, dobar čovjek (…) I ako bi trebalo zapamtiti samo jedan odlomak ove knjige, onda je to nedvojbeno kardinalovo pouzdanje, koje se odnosi na trenutak kad se činilo da mu nikako neće biti moguće preuzeti biskupsku službu, zbog svih političkih, gospodarskih i društvenih teškoća u Gvineji. Nato je Robert Sarah otišao na samotno mjesto, daleko od buke i bijesa, da bi se usredotočio na Boga, posteći nekoliko dana bez hrane i vode, drugujući jedino s euharistijom i Biblijom. U tome činu je sva osobnost dječaka iz Ourousa, kojega su vodili misionari Duha Svetoga. I ni u čemu drugom. Njegova poruka se zaista poklapa s porukom pape Pavla VI., koji se 1970. nije bojao ustvrditi: 'Svatko treba učiti moliti istodobno u sebi i iz sebe. Kršćanin bi se trebao naučiti osobnoj molitvi. Svaka duša je hram. Ulazimo li u hram svoje savjesti da bismo se klanjali Bogu, koji je u njoj prisutan? Hoćemo li biti prazne duše, iako smo kršćani, ispražnjene duše, koje zaboravljaju otajstveni i neizrecivi susret, djetinji i zanosni dijalog, što nam ga se Bog, Bog jedan u trima osobama, udostojao pružiti u našoj nutrini?' (…) Poput monaha, i on je svjestan da su jednoličnost i ponavljanje dana koji prolaze skriveno utočište za nepatvoreni susret s Bogom. Koliko li mu je puta tijek života potvrđivao da ga Bog čeka uvijek malo dalje…“ - piše o ovoj iznimnoj knjizi kardinal Josip Bozanić.
Ovo je 1. svezak u nizu "Razgovori i svjedočanstva" biblioteke "Polazišta" Kršćanske sadašnjosti.
Prelistaj knjigu:
https://issuu.com/kshr/docs/wbog-ili-nista-pdf
PRAKTIČNI VODIČ ZA SVJETSKE RELIGIJE
Hugh P. Kemp
Kršćanska sadašnjost
„U vremenu kada se jako puno nasilja pripisuje religiji, nameće nam se obveza učiti o tuđim vjerovanjima i obredima: trebamo se podsjetiti na ono dobro u religiji, ali i suočiti se s njezinim mračnim izražajima. To ne znači da se odričemo svojih baštinjenih vjerovanja i uvjerenja niti da odustajemo od rasprava o temeljnim stvarima. Plodni razgovori proizlaze iz dobro upućenih umova, potaknutih srcima koja drugima žele sve najbolje“, zapisao je u Uvodu autor ove jedinstvene monografije o svjetskim religijama. U monografiji su u najkraćim crtama prikazane najveće i najpoznatije religije kao i religije koje oblikuju svijet u kojemu živimo. Ona sveobuhvatno pokriva cijeli spektar vjera – velike, male, iskonske i nove, uključuje njihovu povijest i pozadinu, glavna vjerovanja i prakse, pokazuje kako su se religije razvijale, a sve je bogato ilustrirano fotografijama i zemljovidima u boji. Tako su obuhvaćene najveće religije (prema broju sljedbenika): budizam, kršćanstvo, hinduizam, islam i židovstvo, kao i religije ranih civilizacija poput grčke i rimske. Ona također uključuje kineske religije, iskonsku religiju i „ne-vjere“ – novi ateizam, postmodernizam te nove religijske pokrete. Ova je monografija idealna za svakoga onoga koji želi saznati više o tome što ljudi vjeruju i zašto vjeruju.
Knjigu možete prelistati:
https://issuu.com/kshr/docs/wvodic-za-svjetske-religijeo-pdf
NOVI ATEIZAM
Michael Poole
Kršćanska sadašnjost
„Ova je knjiga napisana za one koji nemaju puno vremena čitati, ali bi ipak htjeli vidjeti neke kratke odgovore na ključne tvrdnje onoga što se od 2006. godine naziva 'novim ateizmom'. Dakle, što je tu novo i kako se pojavio 'novi ateizam'? Odgovor na prvo pitanje treba pričekati dok se ne dođe do kraja ove knjige, a odgovor na drugo pitanje nudi John Gray, bivši profesor europske misli na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti. Nakon odbacivanja religije i humanizma, on primjećuje 'iznenadnu eksploziju literature ateističkog prozelitizma', što se odnosi na djela Iluzija o Bogu Richarda Dawkinsa, Bog nije velik Christophera Hitchensa, spise Daniela Dennetta i drugih. "Ova se knjižica najviše bavi pisanjem i porukama koje je preko elektroničkih medija odaslao profesor Dawkins, trenutačno najplodniji zagovaratelj ateizma. No, ona također propituje neke tvrdnje ostale dvojice prije navedenih autora", piše autor u Uvodu navodeći kako prema spomenutim autorima želi biti pošten te da će koristiti analogiju koju je predložio filozof Antony Flew ispitujući jesu li tvrdnje novih ateista dio „taktike deset šupljih kanti“ – ljudima se iznosi niz argumenata od kojih je svaki za sebe nevaljan, ali uzeti zajedno djeluju uvjerljivo. Poole provjerava deset argumenata koje novi ateisti najčešće koriste te zaključuje kako su kante uistinu šuplje.
ZAŠTO GOTOVO SIGURNO IMA BOGA
Keith Ward
Kršćanska sadašnjost
Ovo je uzbudljiv, utemeljen i duhovit odgovor na bestseler Richarda Dawkinsa - Iluzija o Bogu - koju je napisao njegov kolega s Oxforda, filozof i teolog Keith Ward, koji se već u naslovu ove knjige poigrao s naslovom četvrtoga poglavlja Dawkinsove knjige tako da je njegov "nema" pretvorio u "ima".
Proteklih su godina Alister McGrath, teolog s doktoratom iz molekularne biologije, i John Lennox, izvanredni profesor matematike na Oxfordu, napisali izvrsnu knjigu koja odgovara na Dawkinsove argumente.
"Sada je moj red da se opet pridružim oksfordskoj raspravi o Bogu", piše u Uvodu, sada već umirovljeni profesor.
Ovo je još jedna replika Dawkinsu od strane jednoga od onih vjernika u Boga kojega Dawkins opisuje kao uvjerljivo najneugodniji lik u čitavoj fikciji.
BIBLIJA I KUR'AN – Što ih povezuje, što razdvaja
Joachim Gnilka
Kršćanska sadašnjost
U ovoj knjizi autor, umirovljeni profesor novozavjetne egzegeze na Sveučilištu u Münchenu, uspoređuje Stari zavjet kao svetu knjigu Židova te Novi zavjet kao svetu knjigu kršćana s Kur'anom koji je sveta knjiga muslimana. On ne polemizira već polazi od činjenica. Analizira što Bibliju i Kur'an povezuje, a što ih razdvaja bilo da je riječ o njihovoj povijesnoj pozadini ili o pojedinim teološkim temama kao što su slika o čovjeku i slika o Bogu, Muhamed i Isus, stvaranje i eshatologija. Svojom nepristranom analizom kršćanstva i islama Gnilka omogućuje jasan uvid u sličnosti i razlike, razbijajući klimu nagađanja i predrasuda.
MALI MISAL – PO KRISTU I S KRISTOM
Kršćanska sadašnjost
Mali misal: Po Kristu i s Kristom sadrži sve uobičajene molitve:
molitve u raznim prilikama
jutarnje
dnevne
večernje molitve
blagdane
spomendane...
Republika Himbe
Alaa Al Aswany
Fraktura
Kairo 2011., dvadeset pet tisuća ljudi prosvjeduje protiv Mubaraka i sanja isti san o velikim promjenama. No dok ljubav prekoračuje klasne podjele i cvjeta u euforičnoj gomili, student medicine Khaled ubijen je naočigled svih. Njegova kolegica i djevojka Dania ne želi odustati od traženja pravde i pružanja otpora – čak i ako je riječ o vlastitom ocu, generalu Alwaniju, šefu tajne službe koji propovijeda islamske vrijednosti i potajno gleda pornografiju. Oko Khaleda, Danije i Trga Tahrir čitava je galaksija likova: mlada učiteljica Asma koja odbija nositi hidžab i sudjelovati u korupciji u svojoj školi, koptski buržuj i rezignirani glumac bez glavnih uloga Ashraf čiju gorčinu raspršuju samo trenuci strasti sa svojom sluškinjom Ikram, televizijska voditeljica Nourhan koja beskrupulozno i lojalno brani one na vlasti… Suočen s najvećom krizom dotad, stari režim (general i njegovi prijatelji) ne namjerava odustati, te kreće u razorni protunapad.
U veličanstvenom, u Egiptu još uvijek zabranjenom romanu Republika himbe jedan od vodećih pisaca arapskog svijeta Alaa Al Aswany kroz nezaboravnu galeriju junaka i uzbudljivu priču oslikava duboko ljudski portret egipatske revolucije. Vodi nas u srce borbe koja bjesni između onih na vlasti i onih koji su spremni položiti svoje živote u obrani slobode.
“Počast mladosti svoje zemlje najvažnijeg egipatskog pisca našeg doba.” – Liberation
“Veličanstven, čovječan roman koji bilježi neuspjeh revolucije i osobnu cijenu koju su platili njezini sudionici, a da nije ugasio nadu u bolju budućnost.” – Observer
“Roman koji oduzima dah. Napet, konstruiran poput sage i nastanjen sjajnim junacima.” – Le Point
“Netko je ovaj roman usporedio s Ratom i mirom: freskom velikog povijesnog događaja čiji se kraj zna, ali se čita iznova i iznova.” – Il Sole 24 Ore
“Monumentalan roman o egipatskoj revoluciji.” – Télérama
“U tradiciji epskog realizma, koju je Nagib Mahfuz uzdigao do majstorstva, Al Aswany predstavlja egipatsku revoluciju kao monumentalnu dramu neuspjeha... To je film u riječima.” – Badische Zeitung
“Majstorska panorama revolucije osuđene na propast… roman koji svrstava Aswanyja u društvo pisaca kao što su Joseph Conrad ili Mario Vargas Llosa, kao izvanrednog literarnog oponenta autoritarizmu i njegovu ukorijenjenom zlu.” – Sunday Times
“Hrabro, otrežnjujuće, provokativno… Zadivljujući mozaik glasova… U današnjem podijeljenom političkom i medijskom okruženju, ovo je oštra lekcija za demokracije posvuda – tko god kontrolira narativ, kontrolira i ishode.” – Booklist
O AUTORU:
Alaa Al Aswany, rođen 1957. u Kairu, jedan je od najpoznatijih pisaca arapskog svijeta. Premda po obrazovanju stomatolog, rano je razvio interes za književnost zahvaljujući ocu, odvjetniku i nagrađivanom piscu, koji mu je dopustio da prisustvuje njegovim književnim okupljanjima. Kao student Aswany je pisao kratke priče, drame i novinske članke koji se bave politikom i književnom kritikom. Njegov roman Zgrada Jaqubian (L'Immeuble Yacoubian, 2002.) postao je pravi međunarodni izdavački fenomen. U Egiptu je privukao do tada nezapamćen broj čitatelja, prvo je izdanje rasprodano u četrdeset dana, a potom je objavljeno novih devet izdanja i niz prijevoda koji su doživjeli jednaki uspjeh. Autor je i međunarodnih bestselera Chicago (2007.) te The Automobile Club of Egypt (2013.), kao i nekoliko zbirki priča i publicističkih naslova. Jedan je od osnivača oporbenog pokreta Kefaya (u prijevodu: Dosta je bilo). Godine 2011. aktivno je sudjelovao u arapskom proljeću i prosvjedima na Trgu Tahrir koji su doveli do ostavke predsjednika Hosnija Mubaraka. Ovo iskustvo inspiriralo je njegov roman Republika himbe (The Republic of False Truths, 2018.), zabranjen u Egiptu i većini drugih arapskih zemalja. U svojim redovitim novinskim kolumnama, esejima i člancima u egipatskom i međunarodnom tisku gorljivo brani vrijednosti demokracije i bori se protiv korupcije, licemjerja i nepravde koji muče egipatsko društvo. Djela su mu prevedena na više od trideset jezika i objavljena u više od stotinu zemalja. Priznat kao veliki romanopisac i vrhunski pripovjedač, dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada, uključujući nagrade Johann Philipp Palm Award (Njemačka, 2012.), Majidi bin Zahir Arab Literature Award (Kanada, 2011.), Bruno Kreisky literary Award (Austrija, 2008.) i Grinzane Cavour Award (Italija, 2007.), a 2016. imenovan je Chevalierom Ordea des Arts et des Lettres Francuske. Alaa Al Aswany sada živi u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje predaje književnost.
Žena bez imena
Vanessa Montfort
Fraktura
Koliko je žena u sjeni muškaraca koji su bili potpisani na njihova djela? Nakon hit-knjige Žene koje kupuju cvijeće Vanessa Montfort napisala je još jedan nevjerojatan roman koji se čita u dahu, ovoga puta o prešućenoj ženskoj povijesti, pisanju, žrtvi i upornosti.
Žena bez imena maestralna je knjiga o prvoj španjolskoj dramatičarki Maríji Lejárragi, koju je povijest zametnula, da bi se tek nedavno otkrilo kako je bila suautorica, a nerijetko i jedina autorica djela koja je potpisivao njezin suprug, jedan od najvećih španjolskih dramatičara.
Prateći dvije paralelne radnje, Maríjin nepredvidiv život s početka prošlog stoljeća i mladu redateljicu Noeliju koja u sadašnjosti pokušava postaviti predstavu za koju vjeruje da je djelo Maríjina muža, Čini, raspleće se velika priča o ljubavi, književnosti i kazalištu, ali i o ženskom stvaralaštvu i njegovu nepriznavanju.
Priča je to i o Madridu s početka dvadesetog stoljeća, o velikim književnim imenima koja prvi put izlaze na scenu, poput Garcíje Lorce ili Jimeneza, o velikim glazbenicima poput Falle i Stravinskog. Uz bok najvećima, María je pisala povijest, boreći se tada i za pravo glasa žena, nikad ne pristajući na političke ucjene. Vanessi Montfort bit ćemo kroz cijeli roman zahvalni na hrabrosti da u Ženi bez imena ispriča ovu izvanrednu priču o nepravedno zaboravljenoj spisateljici.
“Žena bez imena jedno je od najambicioznijih djela Vanesse Monfort u kojemu nam autorica s velikim književnim umijećem i dokumentarističkom pouzdanošću približava lik jedne od najplodnijih spisateljica iz sjene u 20. stoljeću. Roman proniče u odgovore koji leže iza misterija što ga predstavljaju mnogobrojna Maríjina imena – obiteljsko María de la O Lejárraga García, pa María Martínez Sierra po suprugu, da bi pokušala vratiti vlastito autorstvo i vidljivost svojih djela postajući María Lejárraga. Upoznat ćemo njezinu kreativnost i duh koji su je vodili u osvajanje svjetova i s kojima je napisala ponajbolja djela onog doba ne potpisujući ih. Montfort nam u toj romansiranoj biografiji donosi umjetnički Madrid dvadesetih godina i likove epohe s kojima je María prijateljevala ili surađivala, od kazališne impresarije Maríje Guerrero do slavnog pisca Benita Péreza Galdósa.” – Manuela Vicente Fernández, Moon Magazine
“Izvanredna priča o ženi koja je iz sjene napisala neka od najvažnijih djela španjolske književnosti 20. stoljeća. Od autorice Žena koje kupuju cvijeće stiže fascinantna pustolovina o ženi koju je povijest prešućivala... sve dosad.” – Casa del libro
“Vanessa Montfort uzela je gotovo nepoznat lik iz naše kulturne povijesti kako bi napisala strastven i prekrasan roman.” – Julia Navarro
O AUTORU:
Vanessa Montfort (1975.) španjolska je spisateljica, dramatičarka i novinarka. Za svoj prvi roman El Ingrediente Secreto dobila je 2006. nagradu za mlade pisce XI Ateneo de Sevilla. Autorica je scenarija Quijote Show (2000.), Paisaje Transportado (2003.), Estábamos destinadas a ser ángeles (2006.), eseja De Galatea a Barbie: autómatas, robots y otras figuras de la construcción femenina (2009.) i više nagrađivanih romana: Mitología de Nueva York (2010.), La leyenda de la isla sin voz (2014.) i El sueño de la crisálida (2019.), Žene koje kupuju cvijeće (Mujeres que compran flores, 2016.) i Žena bez imena (La mujer sin nombre, 2020.). Svjetsku slavu stekla je romanom Žene koje kupuju cvijeće, a najnovijim romanom Žena bez imena potvrđuje se kao jedna od najzanimljivijih španjolskih spisateljica.
Intenzivno se bavi držanjem radionica za pisce u Španjolskoj i diljem svijeta. Dio je umjetničkog kolektiva Djeca Mary Shelley koji se bavi odavanjem počasti feminističkoj pionirki Mary Wollstonecraft, a osnovala je i producentsku kuću.
Totalna rasprodaja
Mira Furlan
Fraktura
Spisateljsko umijeće proslavljene glumice možda je najbolje vidljivo u njezinoj kolumni koju je jednom tjedno nekoliko godina početkom tisućljeća pisala za Feral Tribune. Izabrane kolumne objavljene su prvi put 2009. pod naslovom Totalna rasprodaja u Beogradu, a sada se prvi put nalaze i pred hrvatskim čitateljima.
I sasvim svejedno pripovijeda li Mira Furlan o sebi ili svojoj generaciji, o emigrantima, Hollywoodu ili prijateljima glumcima, ona uvijek besprijekorno pogađa srž problema i, što je još važnije, emociju, koju prenosi jednako moćno kao što je to činila u glumi. Totalna rasprodaja nije samo sakupljena zbirka kolumni već je to i uvid u naš svijet koji se pred nama raspada bez obzira na to govorimo li o ekologiji, politici ili kulturi, a taj je raspad Mira Furlan ulovila u svim detaljima i naizgled sporednim pojavama te vidjela naš svijet savršeno čisto i aktualno i danas, gotovo dva desetljeća poslije.
“Ispostavilo se, dakle, da je moja slika o Ženi Heroju, o Malom Čovjeku protiv Velikog Sistema, apsolutno pogrešna. Ispostavilo se da je istina, kao i uvijek, mnogo kompliciranija nego instant-kaša koju nam nudi svijet i koju smo, svatko prema svojim vlastitim, crnim ili bijelim, predrasudama, tako objeručke spremni prihvatiti, u želji da svijet bude jednostavan, shvatljiv, objašnjiv i da nam u njemu, takvom jasnom i zato prihvatljivom, bude moguće živjeti.”
O AUTORU:
Mira Furlan rodila se u Zagrebu 7. rujna 1955., a preminula je u Los Angelesu 20. siječnja 2021. godine. U Zagrebu je završila osnovnu školu i XVI. gimnaziju u Mesićevoj ulici te je diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 1978. Kao najtalentiranija glumica u klasi već za vrijeme studija počela je dobivati uloge u raznim zagrebačkim kazalištima i u filmovima, a ubrzo je dobila i stalni angažman u zagrebačkom HNK-u. Slavu je stekla ulogom Kate u seriji Velo misto. Nedugo zatim postala je jedna od najtraženijih glumica u Jugoslaviji te snimila brojne filmove i TV serije. Nagrađena je Zlatnom arenom za ulogu u filmu Kiklop 1983. i za najbolju glumicu 1986. u filmu Lepota poroka. Svjetska ju je javnost upoznala ulogom u filmu Otac na službenom putu. U drugoj polovini 1980-ih imala je brojne angažmane diljem Jugoslavije, posebno u zagrebačkim i beogradskim kazalištima, te živjela između dva grada, a 1990. dobila je najvažniju hrvatsku kazališnu nagradu Dubravko Dujšin. Svojim angažmanom nije se uklapala u poželjnu sliku rastućih nacionalizama, te je optužena da je izdajica, a početkom rata doživjela je rijetko viđen medijski napad, politički i institucionalni progon. Sa suprugom redateljem Goranom Gajićem 1991. odlazi u emigraciju u Sjedinjene Američke Države, gdje je ostvarila zavidnu glumačku karijeru, a posebno se istaknula ulogama u serijama Babylon 5 i Izgubljeni. Glumila je u brojnim američkim predstavama i filmovima te predavala na New York Film Academy. Od početka novog tisućljeća glumila je i u filmovima i kazalištima u zemljama bivše Jugoslavije. Bila je angažirana i u riječkom HNK-u, gdje je odigrala i svoju posljednju ulogu, u predstavi Vježbanje života – drugi put. Autorica je drame Dok nas smrt ne razdvoji i knjige kolumni koje je objavljivala u Feral Tribuneu Totalna rasprodaja.
Ispričat ću ti priču
Jorge Bucay
Fraktura
Ispričati priču jedno je od najvećih umijeća. Pričanje je u samoj osnovi jezika i ima ne samo zabavljački već i ljekovit učinak. Jorge Bucay, slavni argentinski terapeut i još slavniji pisac, u svojoj je međunarodnoj uspješnici Ispričat ću ti priču pokazao što sve priča može.
Glavni junak knjige Ispričat ću ti priču, mladić Demián, dolazi psihoterapeutu Jorgeu tražeći odgovore na pitanja koja si svaki mladac postavlja. Pričajući mu priče, od grčkih mitova preko japanskih parabola i učenja zen-budista do priča europskih naroda i onih koje sam izmišlja, Jorge mu pomaže da upozna sebe i prevlada svoje predrasude. Iako pokazuje da život nije jednostavan, već naprotiv vrlo kompliciran, knjiga Ispričat ću ti priču prepuna je optimizma. Jorge Bucay otkriva da je pripovijedanje najjači i najbolji lijek za sve, da bez govora nema čovjeka i da bez komunikacije nema ljudskog društva.
O AUTORU:
Jorge Bucay rođen je 1949. u Buenos Airesu. U tom je gradu studirao i diplomirao medicinu te se specijalizirao za područje psihičkih bolesti. Kao psihijatar i psihoterapeut isprva je radio u klinikama i ordinacijama, zatim je držao predavanja u knjižnicama, školama i kazalištima te je naposljetku stigao do radija i vlastitog programa na argentinskoj televiziji. Potom se posvetio svojoj drugoj aktivnosti, pisanju. Njegove knjige, prevedene na dvadeset četiri jezika, postale su bestseleri u više od trideset zemalja. Trenutačno živi između Buenos Airesa i Malage. Otkad više ne radi kao terapeut, vrijeme provodi u dvjema omiljenim aktivnostima: čitanju i pisanju.
U malu je uša đava
Tisja Kljaković Braić
Fraktura
Split osamdesetih još uvijek je podsjećao na Smojin Split iz Veloga mista i na Fellinijev Mediteran. U takvoj sredini prepunoj veselja i ludorija, u kojoj nema prave hijerarhije, odrastala je Tisja Kljaković Braić. Malena djevojčica pod zaštitom bake i dida, koja se skriva u kiosku, ne voli odlazak u vrtić, s didon ide na partiju karata u Hajduka, a sa susjedima na kupanje pod Marjanom. Od rođenja do početka rata, koji se podudara i s autoričinim odlaskom u srednju školu, pratimo obitelj – oca, majku, dida, baku, susjede iz iste zgrade i ulice u čijem je središtu protagonistica, vragolasta djevojčica, inteligentna, darovita i pomalo razmažena. Kroz niz zabavnih priča, s mješavinom smijeha i suza pratimo tipično dalmatinsko i mediteransko djetinjstvo prepuno radosti, povjerenja i ljubavi.
Debitantska knjiga Tisje Kljaković Braić "U malu je uša đava" pred nama je u novom izdanju s autoričinim ilustracijama i nekoliko novih jednako veselih epizoda.
U malu je uša đava roman je u pričama koji čitamo s osmijehom na licu prisjećajući se i vlastitih zgoda i nezgoda, vlastite obitelji i nekog sretnog, bezbrižnog vremena u kojem je sve bilo moguće i ostvarivo.
O AUTORU:
Tisja Kljaković Braić rođena je 30. lipnja 1979. u Splitu. Završila je Školu likovnih umjetnosti – smjer slikarski dizajn. U travnju 2003. diplomirala je slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi prof. Gorkog Žuvele.
Svoja djela izlagala je na tridesetak skupnih izložbi te četrdeset samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Djela joj se nalaze u fundusu Moderne galerije u Zagrebu, Galeriji Sv. Krševana u Šibeniku te u privatnim zbirkama diljem svijeta. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
Autorica je hit-knjiga U malu je uša đava i Oni.
Živi i radi u Splitu.
Ljeta s Marijom
Olja Savičević Ivančević
Fraktura
U neimenovanom dalmatinskom gradiću u staroj kamenoj kući stotinu godina sjećanja prenose žene koje sve nose ime Marija ili neku od inačica tog imena – Mare, Marijola, Maša, Mara... U nizu epizoda, prije svega ljeti, pred nama se kao u kaleidoskopu otvaraju slike povijesti i promjena, prvih menstruacija, ratnih godina, zaljubljivanja, prijateljevanja, obiteljskih okupljanja, radosti, tragedija, putovanja, nerazumijevanja… Ova velika ženska povijest naših obitelji pokazuje snagu ženskoga, moć i nemoć u patrijarhalnom svijetu, odrastanje i starenje, dolaske i odlaske, brakove i prevare, ali nadasve ljubav koja se kroz generacije žena grana i raste poput nepokorenog stabla bugenvilije uz obiteljsku kuću u dalmatinskom gradiću.
Sve supruge, majke, djevojke, kćeri, bake, unuke, sve žene predaka i sadašnjosti u moćnome romanu Ljeta s Marijom postaju ne samo Marije jedne konkretne obitelji već i obitelji općenito. Olja Savičević Ivančević ispisala je suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. Ljeta s Marijom nezaboravno su štivo i rodoslovno stablo svake familije naših krajeva, ono stablo koje živi i opstaje u svakom vremenu i nevremenu.
“Bugenvila koju sam početkom devedesetih posadila s ocem već dugo je ono najljepše na kući. Mama je obožava i ponosi se njome. Pretpostavljamo da se žila probila do nekog izvora hrane i vode, možda kanalizacije pa je izrasla tako velika i prekrasna. Purpurni cvjetovi pojavili bi se s početkom ljeta, na tisuće njih, i sve do zime davali bi raskoš meni dragoj, ali nimalo raskošnoj i objektivno ne baš prelijepoj ulici koja se zove kako se zove, iako u njoj nema murtile ni zelenila osim u pokojem pitaru. Bugenvila je obgrlila čitavu kuću svojim dramatičnim bokorima, pa kuća kamena i bijela sa zelenim škurama, izgleda kao dom nekih sretnih ljudi bez problema. Ali, mi i jesmo bile ti ljudi, samo s problemima. Sretni ljudi s problemima, pomislila sam da je to moguće, taj tren.”
O AUTORU:
Olja Savičević Ivančević rođena je 16. rujna 1974. u Splitu. Pjesnikinja i spisateljica, uvrštena je u mnoge domaće i međunarodne antologije poezije i proze. Knjige su joj prevedene na jedanaest svjetskih jezika te objavljene u Europi i SAD-u. Pojedinačne pjesme i priče prevedene su i objavljene na tridesetak jezika.
Piše književne kolumne, surađuje s kazalištima kao autorica dramskih tekstova, songova i adaptacija, a prema njenim pričama snimljeni su nagrađivani kratkometražni igrani filmovi (Balavica, Sedam neodgovorenih poziva, Trešnje). Prema priči “Pederi” iz zbirke Nasmijati psa objavljena je grafička novela Ljeto (Žeželj/Paljan). Za rukopis Nasmijati psa nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinković Večernjeg lista za kratku priču te nagrade Kiklop za zbirku poezije Kućna pravila. Roman Adio kauboju nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman u Hrvatskoj 2011., kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan. Prema romanu je postavljen istoimeni kazališni komad u režiji Ivice Buljana. Za adaptaciju lutkarske predstave Čudnovate zgode Šegrta Hlapića dobila je nagradu Mali Marulić 2013. godine. Istu nagradu dobila je i za dramske tekstove Moj prijatelj Mačkodlak (2014.) i Som na cilome svitu (2015.). Roman Pjevač u noći dobio je nagradu Libar za vajk Pulskog sajma knjige (2016.), kao i English Pen Award (2018.).
Dobitnica je i regionalne nagrade festivala Druga prikazna iz Skopja 2018.
Objavila: Bit će strašno kada ja porastem (pjesme, 1988.), Vječna djeca (pjesme, 1993.), Žensko pismo (pjesme, 1999.), Puzzlerojc (pjesme, 2006.), Nasmijati psa (priče, 2006.), Kućna pravila (pjesme, 2007.), Adio kauboju (roman, 2010.), Mamasafari (i ostale stvari) (pjesme, 2012.), Pjevač u noći (roman, 2016.), Šporki Špiro i Neposlušna Tonka (slikovnica, u suradnji sa Svjetlanom Junakovićem, 2017.), Adrijana se vratila (slikovnica u suradnji s Imeldom Ramović, 2019.), Sami na cilome svitu (ilustrirana priča za djecu u suradnji sa Svjetlanom Junakovićem, 2020.) i Divlje i tvoje (pjesme, 2020.).
Živi i radi kao slobodna umjetnica na relaciji Zagreb – Split – Korčula.
Više na: https://oljasavicevic.com/
Rat je svugdje isti
Slavenka Drakulić
Fraktura
U jeku još jednog rata na europskom tlu, i mnogih drugih ratova diljem svijeta, knjiga Rat je svugdje isti poznate novinarke i spisateljice Slavenke Drakulić donosi niz eseja o ratu koji su uglavnom u stranim publikacijama izlazili od 1991. do danas. Ovi će vas eseji izložiti cijeloj paleti emocija i natjerati vas da razmišljate kako je moguće da, uz toliki tehnološki i znanstveni napredak, nikako ne možemo iskorijeniti rat i ubijanje. Dinamično i literarno napisani, ovi tekstovi otvaraju niz ratnih situacija viđenih iz tzv. žablje perspektive, iz vizure običnih ljudi.
Tu su izbjeglice koje se nakon rata pokušavaju snaći u stranoj zemlji u kojoj i nisu dobrodošle, majke izjedene iščekivanjem jer ne znaju jesu li im sinovi poginuli ili će se ipak vratiti, silovane žene koje ne žele šutjeti, okolnosti koje obične ljude pretvaraju u okrutne zločince, uloga medija u shvaćanju ratnih zbivanja… Nakon zbirki eseja Balkan Express i Oni ne bi ni mrava zgazili Slavenka Drakulić još jednom pokazuje da sukobi započinju riječima, indoktrinacijom, sijanjem nacionalističkih podjela – i da se to stalno ponavlja, poput noćne more.
Društvene podjele i sukobe nije lako razumjeti. Ali dužni smo razmišljati kako ne bismo stalno ponavljali iste pogreške. Knjiga Rat je svugdje isti Slavenke Drakulić idealno je štivo za to – vrtlog emocija nakon čitanja nagnat će vas da poželite mijenjati svijet.
O AUTORU:
Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica (1949.), piše knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova.
U publicističkim knjigama uglavnom se bavila svakodnevicom u socijalizmu, ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Europom. Njezina prva publicistička knjiga Smrtni grijesi feminizma (1984.), jedan od prvih priloga feminizmu u Istočnoj Europi, nedavno je u proširenom izdanju ponovno objavljena u Frakturi. Uslijedili su publicistički naslovi Kako smo preživjeli, Oni ne bi ni mrava zgazili, Cafe Europa, Balkan Express, Tijelo njenog tijela i Basne o komunizmu, a Cafe Europa dobila je i nastavak Cafe Europa Revisited. Posljednja autoričina zbirka eseja Rat je svugdje isti okuplja tekstove o ratnoj stvarnosti, objavljene od 1991. do današnjih dana u većinom stranim publikacijama.
U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, a pisala je i o životima kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane Hologrami straha, Mramorna koža, Kao da me nema, Božanska glad, Frida ili o boli, Optužena, Dora i Minotaur, Mileva Einstein, teorija tuge i knjigu priča Nevidljiva žena i druge priče.
Živi na relaciji Hrvatska – Švedska.
Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima.
Više na www.slavenkadrakulic.com
U kasno ljeto
Magdalena Blažević
Fraktura
Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina.
U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove.
“Uskoro će otkucati sedamnaest sati. Sunce je velika zrela jabuka. Žari i udara u potiljak. Vedro nebo je teško, sručilo mi se na ramena i tijelo gura k zemlji. Noge podrhtavaju, koljena klecaju. Od Smrti se ne mogu sakriti. Za leđima ograda od srebrne smreke, iglice su joj vranine kandže, gladni, šiljasti kljunovi. Lako prodiru kroz tanušno tkanje bijele haljine sašivene od stare posteljine. Dio je majčina miraza. Ispred mene osakaćena babina jabuka baštovanka, grana podrezanih do trupa. Godinama ne rađa, čeka da je sruše. Tako se ne može živjeti, bez sjene i cvijeta. Od klupe ispod jabuke ostao je samo natruli skelet. Smrt se nogom oslanja na njega. Dobro je pogledajte! Ima nježno lice, oči joj se još uvijek ne vide od nakrivljene kape. Mekana je i tamnozelena kao šumska mahovina. Dijeli nas samo niska ograda od bodljikave žice, uz nju rastu ruže obješenih, precvalih glava. I povjetarac bi ih otpuhnuo. Ogradu je napravio did. Uza se uvijek ima sjekiru i malj, šilji kolce i zabija ih duboko u zemlju. Nikad ne ostavlja nedovršen posao.”
O AUTORU:
Magdalena Blažević (1982.) rođena je i odrasla u Žepču. Diplomirala je hrvatski i engleski jezik i književnost. Kratke priče su joj objavljene u književnim časopisima i na književnim portalima: Balkanski književni glasnik, Riječi, Život, Ajfelov most, Strane, Astronaut itd. Neke od njih prevedene su na engleski, ruski i makedonski jezik. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju priču. Živi i radi u Mostaru.
(P)ostati zdrav
Bruno Šimleša
Fraktura
Holistički pristupajući zdravlju, autor naglašava važnost misli, emocija i odnosa na naše fizičko stanje te preispituje uobičajeno shvaćanje koncepta zdravog života. Tako preispituje mogu li osjećaj ravnodušnosti ili toksični odnosi s partnerom više naštetiti od nedovoljnog kretanja ili gaziranog pića. Posebno su naglašena četiri faktora koja negativno utječu na zdravlje: neizražavanje emocija, kompromitiranje u odnosima, neosjećanje ljubavi prema sebi i stres.
Knjiga (P)ostati zdrav namijenjena je i zdravima i onima koje već muče boljke da shvate kako svojim odnosom prema sebi i životu mogu poboljšati zdravlje. Važan dio knjige čine i savjeti svima koji žele pomoći svojim voljenima u borbi za zdravlje. Jer okolina često ima najbolje moguće namjere, ali možda još češće ne zna te namjere provesti u djelo. To je i razumljivo jer nas nitko nije pripremao za ovakve izazove, a cilj je naučiti kako im pružiti osjećaj sigurnosti i voljenosti kad je to najpotrebnije.
Bogata primjerima iz stvarnog života, kao i nalazima brojnih znanstvenih istraživanja, knjiga želi kreirati most između znanosti i duhovnosti. Naravno, ne trebamo se odreći blagodati klasične medicine kako bismo uživali benefite holističkog pristupa, već ih kombinirati kako bismo povećali šanse za izlječenje odnosno očuvali zdravlje. Jer, ne smijemo zaboraviti: naši srce i um izvanredna su tvornica lijekova!
O AUTORU:
Bruno Šimleša (1979.) autor je 10 knjiga iz područja popularne psihologije i duhovnosti. Po struci je sociolog, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prijašnje knjige u kojima je fokus bio na odnosu prema sebi i ljubavi kao što su Ljubavologija i Škola života jedne su od najprodavanijih knjiga u Hrvatskoj i regiji. Njegovi su naslovi objavljeni i u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i Albaniji, a ukupno je prodano više od 200.000 primjeraka. Ovo je njegova prva knjiga s fokusom na zdravlje. Tema nije odabrana slučajno jer više od 15 godina pomaže oboljelima od raka da se nose sa svim izazovima pa je dio tih iskustava prenio i u ovoj knjizi, ali se oslonio i na zaključke brojnih znanstvenih istraživanja koja dokazuju utjecaj uma na tijelo. Udruga SVE za NJU 2016. godine dodijelila mu je nagradu VAM zbog pomaganja onkološkim pacijentima i senzibiliziranja javnosti za probleme svih koji se bore s rakom. Kao malo dijete liječio se od trombocitopenije na Odjelu dječje hematologije i onkologije. Iz tog vremena pamti poseban odnos s doktorom Tiefenbachom, čiji je pristup bio presudan faktor za kreiranje Bruninog odnosa prema zdravlju. Dvije godine vodio je emisiju Svaki dan, dobar dan na Hrvatskoj televiziji i redovito surađuje s brojnim medijima u Hrvatskoj i regiji. U braku je 14 godina i ponosni je tata predivne dvanaestogodišnjakinje, čijoj generaciji želi da se mudrije brine za svoje zdravlje, što je glavni cilj ove knjige.