fbpx
Postani član

Knjige

Knjižni portal gradknjige.ba mjesto je gdje možete, bez obzira na životnu dob, pronaći veliki izbor najkvalitetnijih naslova iz područja odgoja, zdravlja, osobnog razvoja, psihologije, duhovnosti i svih drugih tema koje podržavaju sretnije življenje.
Pozadinska ilustracija
Pretraga

Prikaz 1137–1152 od 3531 rezultata

-5%
  • Ilustracija knjige

RASPETI FAUST

Gordan Pandža
Jesenski i Turk
Što povezuje ruskog mistika Gurđijeva, švicarskog psihijatra Junga, šahovskog genija Aljehina i indijskog političkog lidera Chandru Bosea - s vođama Trećeg Reicha i Sovjetskog saveza, u proljeće 1941. godine, mjesec dana uoči Operacije Barbarossa, kojom će započeti najveći od svih ratova što će protresti zapadnu civilizaciju onako kako je ništa nije protreslo od epskih Homerovih vremena? Na koji način su s time povezani Faustov pakt s Mefistom, borba za prsten Nibelunga, Nietzscheov nauk o vječitom vraćanju istog i 'pitanje svih pitanja' koje pred svakog putnika postavlja nepronična Sfinga, što nepomična sjedi u središtu labirinta zvanog 'čovjek - povijest – civilizacija’? Na pitanja, koja mrve i oblikuju zapadnu civilizaciju od njenih prapočetaka, pokušat će pronaći odgovore ruski psiholog i obavještajac Grigorij Nehatov u naporu da preduhitri još jedno ponavljanje vječnog rata solarnog i lunarnog principa što se ciklički obnavlja u svim epohama i civilizacijama, samo pod različitim simbolima i imenima. Na svom putu zapadnim civilizacijskim krugom od Moskve preko Venecije i Berlina, Pariza i Londona, i još dalje preko Sjeverne Afrike sve do pradomovine Indoeuropljana - Srednje Azije, Nehatov će ispisivati osobni itinerar/komentar duhovne odiseje Zapada, u kojoj se sučeljavaju drevna hermetička tradicija, detronizirano kršćanstvo i moderni duhovni nihilizam oličen u totalitarnim ideologijama 20. stoljeća. Tražeći hermetički ključ za razumijevanje fenomena 'vječitog ponavljanja istog', i način da siđe s njegova 'inkvizitorskog' kotača - zapečaćenog poput nibelunškog prstena, Nehatov postupno razumijeva da je historija samo povijest manipulacije čovjeka po čovjeku, a kultura i religija, politika i ideologija najčešće sredstva te manipulacije. U tom smislu on naposljetku shvaća da su sve ideologije na propast osuđene utopije jer apstraktne ideale pretpostavljaju konkretnoj, živoj stvarnosti i da jedina sloboda koju čovjek može trajno ostvariti nije društvena već individualna, koja se aktualizira kroz proces osobne integracije ili individuacije. Tada, i samo tada, pojedinac dobiva priliku da iskusi što znači biti – ne nihilistički 'nadčovjek' – već običan, ali autentičan čovjek… A upravo u tome je srž i svrha ove metafizičke odiseje.
52,50 KM 55,30 KM
-5%
  • Ilustracija knjige

MAČKOZBORNIK

Grupa autora
Jesenski i Turk
Kroz više desetina opsežnih članaka zbornika radova Mačkozbornik: od Bastet do Catwoman čitateljstvo se upoznaje s prisutnošću i recepcijom mačaka (kao živih, susretljivih i opipljivih bića te kao simbola i metafora) u ljudskome svijetu, npr. u jeziku, običajima, mitologiji, religiji, filozofiji, znanosti, umjetnostima, medijima, politici, svakodnevnome ophođenju i drugim sferama društva i kulture, a popis tema i pogotovo popis navedenih teza i zaključaka nemoguće je napraviti u kratkome prikazu i ocjeni knjige. Takva razmatranja mačjeg i mačje-ljudskog svijeta rijetka su i nesustavna čak i na globalnoj razini, dok ih kod nas gotovo nije ni bilo, pa se već sama urednička ideja može ocijeniti najvišom ocjenom, što se potvrđuje i rezultatom u formi knjige. — izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić Zbornik radova Mačkozbornik: od Bastet do Catwoman Suzane Marjanić i Rosane Ratkovčić svojom problematikom i znanstvenim uvidom pomiče stanje istraživanja ove interdisciplinarne problematike u Hrvatskoj te stoga predstavlja „kvantni skok“ i iskorak, zajedno s prethodna dva urednička Bestijarija suurednica Suzane Marjanić i Antonije Zaradije Kiš. — prof. dr. sc. Željko Uvanović
98,80 KM 104,00 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
, ,

POVIJEST, POLITIKA, POPULARNA KULTURA

Dragan Markovina
Jesenski i Turk
Povijest, politika i pop-kultura zbirka je eseja kojom se, u reprezentativnom izboru, nastoji prikazati što je sve u ovih pet godina napisano, snimljeno i izrečeno o prošlosti jugoslavenskog prostora, uz autorove uvide u neke od ključnih a prijepornih fenomena. Presjek je to historiografije, politologije, dokumentarnih i igranih filmova i serija, predstava i književnosti koji se bave ovim prostorima, njihovim ljudima i pojavama, a donosi jednako ovdašnje kao i strane autore, te različite naraštaje intelektualnih, umjetničkih i znanstvenih emigranata, njegovali oni poetiku otpora ili podržavali vladajuće narative. O AUTORU: Dragan Markovina (Mostar, 1981.) je hrvatski povjesničar, publicist, medijski kolumnist je i ljevičarski aktivist iz Splita. Osnivač je i prvi predsjednik stranke Nova ljevica. Diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima u Zagrebu, nakon čega od 2003. do 2014. godine radi Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. U to je vrijeme predmet njegovog znanstvenog rada uglavnom bila Dalmacija u vrijeme mletačke vladavine, te 2011. god. brani i doktorsku disertaciju pod naslovom "Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća". Od 2013. godine, kao izraziti ljevičar, upušta se u politiku i politički aktivizam.
40,30 KM 42,50 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
, ,

NOVAC MALE DRŽAVE

Ratko Bošković
Jesenski i Turk
Potkraj 20. i početkom 21. stoljeća u svijetu je nastalo oko stotinu malih država, samo u tranzicijskoj Europi 25, od čega u raspadu SFR Jugoslavije njih sedam. Sve su htjele emitirati i koristiti vlastiti novac, računajući da će s njime moći bolje upravljati svojom ekonomskom sudbinom i postići "identifikaciju stanovništva s nacionalnom državom na dubljoj političkoj razini", kako je napisao Eric Helleiner. No gotovo sve nove monete novonastalih država brzo su gubile vrijednost, a stanovništvo i poduzetnici su se koristili nekom od svjetskih "čvrstih" valuta. To se dogodilo i državama nastalima raspadom SFR Jugoslavije, najprije Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a potom i Srbiji i Crnoj Gori. I sve su one bile prisiljene poduzeti monetarne reforme kojima će zaustaviti hiperinflaciju i uspostaviti stabilnu nacionalnu valutu. Za tu svrhu malim državama na raspolaganju stoji možda samo pet ili šest glavnih strategija. Slučaj država proizašlih iz bivše SFRJ zato je jedinstven u povijesti: od pet novih država svaka je odabrala drugu strategiju. Ova knjiga donosi otkrića, zanimljivosti i pouke o tome zašto su se nasljednice Jugoslavije, ali i druge male zemlje u svijetu odlučile baš za određeni model monetarne stabilizacije, koliko su u tome uspjele i kakve su posljedice tih odluka. Sve su pritom našle u dramatičnim okolnostima i iskusile goleme operativne probleme, čak i bizarne situacije, ali i postigle epohalne dosege. Slovenija je provela drastičnu deprecijaciju tolara, a ipak je svela inflaciju na jednocifrenu. U Hrvatskoj je od ambicioznog programa stabilizacije iz 1993. ostao samo de facto fiksni tečaj kao krivac za deindustrijalizaciju, deficit i prezaduženost. BiH nije mogla dopremiti svoj "celjski" dinar u Sarajevo pa je ondje uz marku glavna valuta ostala cigareta Sarajevske Drine, a sitne apoene njemačke marke u Travniku emitirala je lokalna banka, sve dok tečajni režim BiH nisu nametnuli Amerikanci u Daytonu. Crna Gora je još pod Srbijom odlučila uzeti njemački novac, a novčanice DEM je navodno preko granice prokrijumčarila u kamionima za prijevoz banana. Srbija se sa svojom hiperinflacijom, trećom najvećom u povijesti, odlučila obračunati jačanjem uloge dinara i u tome je prilično uspjela... Danas Slovenija, Crna Gora i Kosovo koriste supranacionalni euro, a to isto žele Hrvatska, BiH i Srbija, iako na euro neće smjeti utjecati i premda su sve dosadašnje monetarne unije propale.
34,50 KM 36,40 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
, ,

O DEMOKRACIJI U AMERICI

Alexis Tocqueville
Jesenski i Turk
Načelo suverenosti naroda lebdi nad cijelim političkim sustavom Angloamerikanaca. Svaka će stranica ove knjige pokazati neke nove primjene te doktrine. U nacijama u kojima vlada dogma o suverenosti naroda, svaki je pojedinac u podjednakom dijelu nosilac vrhovne vlasti, te podjednako sudjeluje u upravljanju državom. Smatra se, dakle, da je svaki pojedinac isto toliko prosvjećen, isto toliko pun vrlina, isto toliko jak kao i bilo tko drugi medu njegovim bližnjima. (...) U svemu što se odnosi tek na njega samoga, ostao je gospodarom: slobodan je, a račun o svojim postupcima polaže samo Bogu. – Alexis de Tocqueville Ono prema čemu je zaista moguć taj nezaustavljivi i nepovratni proces nastajanja demokracije Tocqueville definira kao stalno izjednačavanje uvjeta u kojima ljudi društveno žive i grade svoje političke ustanove. Postići jednakost uvjeta znači dosegnuti demokratsko društveno stanje. Jednakost je bit moderne demokracije. Demokratski narodi imaju, doduše, “prirodnu sklonost” prema slobodi, ali za jednakost ih veže žestoka, neutaživa, vječna i neukrotiva strast. “Oni žele jednakost u slobodi, a ako je ne mogu postići oni je žele i u ropstvu. Podnosit će siromaštvo, porobljenost i barbarstvo, ali neće trpjeti aristokraciju”. – dr. sc. Rade Kalanj, iz pogovora Alexis de Tocqueville jedan je od najvećih političkih mislilaca 19. stoljeća i s J. S. Millom presudni teoretičar moderne demokracije kao liberalne demokracije. Tocquevilleova rasprava o demokraciji jedno je najvažnijih djela u zasnivanju i obrani moderne demokracije kao liberalne demokracije u kojoj se spaja individualna sloboda i narodna vladavina. U njoj Tocqueville uvjerljivo dokazuje da je demokracija nastala kao rezultat stalnog izjednačavanja društvenih uvjeta, te je otud neizbježna i vodi vladavini većine koja može biti tiranska prema pojedincu i manjinama. – dr. sc. Slaven Ravlić, iz recenzije
50,50 KM 53,20 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
, ,

UGROŽENA PRIVATNOST

Andro Pavuna
Jesenski i Turk
Ovom se knjigom prije svega nastoji utvrditi je li zbog brzog razvoja tehnologije i novih sigurnosnih izazova u posljednjih dvadesetak godina došlo do preobrazbe pojma prava na privatnost do te mjere da naš odnos prema privatnosti više nije spojiv s temeljnim postavkama liberalne demokracije. Prikupljanje izuzetno velikih količina podataka o nama, stvaranje nevjerojatno preciznih psiholoških i bihevioralnih profila te korištenje tih podataka za krojenje našeg iskustva na društvenim mrežama, ali i za induciranje emocija, stvaranje potreba i upravljanje našim potrošačkim ponašanjem kao i utjecanje na naše političke preferencije nedvojbeno predstavlja veoma jasan oblik manipulacije uvjetima i opcijama, što direktno potkopava našu autonomiju. Predavanjem kontrole nad podacima o sebi moćnim internacionalnim oglašivačkim kompanijama ili obavještajnim službama, odnosno odricanjem od privatnosti, istovremeno se odričemo i vlastite autonomije čime narušavamo ne samo vlastitu slobodu nego i društvo u kojem živimo činimo manje slobodnim. Ovaj je rezultat temeljito politološki argumentiran i potkrijepljen brojnim primjerima, ali i rezultatima iz empirijskog istraživanja. Knjiga se bavi jednom od važnijih tema u suvremenim raspravama o ljudskim pravima: problemom očuvanja prava na privatnost u demokratskim društvima u svjetlu dubokih političkih i društvenih promjena koje je s jedne strane uvela digitalna revolucija, a s druge sve veća moć države nadzora. – dr. Enes Kulenović Autor izvrsno spaja spoznaje iz normativne i empirijske analize te argumentirano izvodi individualne, društvene, i političke implikacije transformacije prava na privatnost, kao i prednosti i nedostatke potencijalnih rješenja za pitanje privatnosti u modernim „društvima izlaganja” na početku 21. stoljeća. – dr. Kosta Bovan O AUTORU: Andro Pavuna diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu a doktorirao na Fakultetu političkih znanosti u Sveučilišta u Zagrebu. S više od deset godina iskustva u sigurnosnom sustavu Republike Hrvatske, profesionalno se bavi ljudskom i urbanom sigurnosti. Ovo mu je prva objavljena knjiga.
40,30 KM 42,50 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
, ,

KORIŠTENJE PLINSKE TRGOVINE IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I RUSKE FEDERACIJE U POLITICI MOĆI

Jelena Radić Đozić
Jesenski i Turk
U ovoj knjizi nije riječ o energiji, nego o moći i politici, i to o vanjskoj politici. Primjer ruskog korištenja plinske trgovine u politici moći pokazuje da korištenje ekonomskih instrumenata (osobito vanjske trgovine) kao starog alata vanjske politike ni danas nije izgubilo na važnosti. Trgovina plinom je ekonomski, vanjskotrgovinski odnos, no specifičan jer zbog vrste robe kojom se trguje obiluje političko-sigurnosnim eksternalijama; plin nije samo roba nego strateški, vanjskopolitički resurs. Europska je unija plinsku trgovinu s Ruskom Federacijom doživljavala, u skladu s liberalnom paradigmom, kao međuovisan odnos koji će doprinijeti obostranoj nadoknadi limitiranih resursa i prelijevanju ekonomske na druga područja suradnje. U 21. stoljeću Ruska je Federacija toj trgovini dodijelila novu ulogu, pretvorivši je u instrument realističke moći. Ta je trgovina iz potencijala za zbližavanje aktera tako postala potencijalna, materijalna i konstruirana, prijetnja, što ju je dovelo u područje sigurnosti, a kooperativan odnos dva aktera je postao kompetitivan, pa i konfliktan. Europska je unija tako uvidjela da dostatnu razinu sigurnosti opskrbe zbog izloženosti vanjskopolitičkim izazovima ne može isporučiti isključivo tržište. Plinska trgovina između EU i RF tako je dobila ulogu i u diskurzivnom smislu: liberalno-ekonomski diskurs je ustupio mjesto realističko-strateškom i umjesto o plinskoj trgovini govori se o energetskoj sigurnosti.
58,90 KM 62,10 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
,

ISTRAŽIVANJE O LJUDSKOM RAZUMU

David Hume
Jesenski i Turk
Kad bi se sve prirodne pojave neprestano toliko mijenjale, da nikakva dva događaja ne bi sličila jedan drugom, već bi svaki predmet bio potpuno nov. U takvom slučaju mogli bismo reći, da je jedan predmet ili događaj slijedio za drugim, a ne da ga je drugi proizveo. Odnos uzroka i učinka morao bi biti potpuno nepoznat čovječanstvu. Izvodi i zaključci o djelovanju prirode tog bi časa nestali, a pamćenje i osjetila ostali bi jedinim kanalima, pomoću kojih bi znanje o nekoj zbiljskoj opstojnosti moglo dolaziti do duha. Ako hoće biti dosljedan, filozof mora primijeniti isto zaključivanje na postupke i voljne čine razumnih bića. I zaista, razmotrimo li, kako se dobro povezuju prirodna i moralna očevidnost, i kako oni čine samo jedan lanac dokaza, bez predomišljanja ćemo priznati, da je njihova priroda ista i da su izvedeni iz istih principa. – David Hume Riječ je o jednom od ključnih tekstova ne samo britanskog empirizma, nego i povijesti zapadne filozofije u cjelini. Teme kojima se autor bavi jednako su aktualne danas kao što su to bile prije dva i pol stoljeća, pri čemu je Humeovo polazište uvijek ono radikalnog, empirističkim principima vođenog skeptika – posumnjati u održivost onoga što mislimo da znamo o tim temama, odnosno o izvjesnosti naše spoznaje pojedinih predmeta i vrsta predmeta. – dr. sc. Tomislav Janović Možda je dovoljno spomenuti već samo to da je upravo ovo Humeovo djelo probudilo Kanta iz njegovog poznatog „dogmatskog drijemeža“ i navelo ga da izvede svoju poznatu „kopernikansku revoluciju“ u filozofiji. A na taj način i Humeov i Kantov misaoni rad i dan-danas predstavlja razmeđu između dviju glavnih filozofskih tradicija na tom polju istraživanja. Utjecaj te diskusije vidljiv je i na drugim područjima a ne samo u filozofskim okvirima, kao npr. u pojedinim granama umjetnosti. Ova Humeova knjiga utoliko nije zanimljiva samo u stručnom smislu nego i u širem kulturnom pogledu. – dr. sc. Neven Petrović O AUTORU: DAVID HUME (1711.–1776.) glavni je predstavnik škotskog prosvjetiteljstva i jedan od zanimljivijih pojava na europskoj intelektualnoj sceni 18. stoljeća. Kao i većina drugih Humeovih filozofskih djela (Rasprava o ljudskoj prirodi, Dijalozi o religiji, Istraživanje o principima morala, O mjerilima ukusa, O besmrtnosti duše, O samoubojstvu, da navedemo samo ona najvažnija), Istraživanje o ljudskom razumu postalo je filozofski klasik i preporučljiva lektira svakog ozbiljnijeg studija filozofije (kako formalnog tako i neformalnog).
38,30 KM 40,40 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
,

SLOBODA I TLAČENJE I DRUGI ESEJI

Simone Weil
Jesenski i Turk
U društvu samosvrhovitog foteljaškog intelektualizma koji je oduvijek bio većinski prisutan oblik „javnog“ angažmana velikih umova, Simone Weil rijetka je biljka. Senzibilna, angažirana, konkretna, dosljedna, otvorena, znatiželjna i predana duhovnosti ostala je um od kojeg mogu učiti i marksisti i kršćani, a napose oni skloni pojednostavljenom shvaćanju stvarnosti koji misle da su takva promišljanja nespojiva. — Marija Selak Raspudić Krhka tijela, snažna duha, Simone Weil dotiče sve one teme koje oduvijek zanimaju i uzbuđuju čovječanstvo, traži u ljudskom ono što je najdublje, a jednostavnost njena izraza kao da nas potiče da je u njenoj strasti za apsolutnim slijedimo. Njeno je djelo prožeto žudnjom za istinom koja joj je osnovno načelo i htijenje, i u kojoj vidi jedini mogući spas čovječanstva. — Mirjana Dobrović Teme kojima se bavi monografija Sloboda i tlačenje trajno su relevantne i još uvijek vrlo otvorene za znanstveno istraživanje i promišljanje. Riječ je o zbirci eseja koji se tematski kreću od kritike marksizma, problema tlačenja, pokornosti i slobode, analize fizičkoga rada, preko problema duhovnosti i potreba duše, sve do analize problema jednakosti, hijerarhije, slobode mišljenja, svetosti, zla i ljubavi. — Ankica Čakardić Knjiga koju držite u rukama izbor je koji obuhvaća sve intelektualne i životne faze Simone Weil. Velik dio njih otkrio je i pripremio za tisak Albert Camus. Odmah po njihovom objavljivanju, uslijedio je snažan odjek u kulturnim i filozofskim krugovima, a već Camusov poznati esej Pobunjeni čovjek (1951) jasno odražava Weilino shvaćanje pobune u opreci s revolucijom, zbog čega će je prigrliti nemarksistička ljevica. — Leonardo Kovačević SIMONE WEIL (1909. – 1943.) u svojem je kratkom životu napisala brojna filozofsko-esejistička djela, jednu dramu i nešto pjesama. Diplomirana profesorica filozofije, bila je nastavnica u školi, tvornička radnica u Renaultu, sudionica Španjolskog građanskog rata, i konačno ponovno nastavnica. Kao francuska Židovka otpuštena je iz službe 1940., da bi u 34. godini umrla u Engleskoj odbivši se liječiti od tuberkuloze.   O knjizi - SLOBODA I TLAČENJE I DRUGI ESEJI   Razmišljanja o uzrocima slobode i društvenog tlačenja Kritika marksizma Analiza tlačenja Teorijska slika slobodnog društva Skica suvremenog društvenog života Pokornost i sloboda Radnička sudbina Iskustvo iz tvorničkog života Prvi uvjet neropskog rada Fizički rad kao duhovno središte O ukidanju političkih stranaka Potrebe duše Red Sloboda Poslušnost Odgovornost Jednakost Hijerarhija Čast Kazna Sloboda mišljenja Spokojnost Opasnost Privatno vlasništvo Kolektivno vlasništvo Istina Osoba i sveto Borimo li se za pravdu? Iz bilježnica Ljubav Zlo Očisni ateizam Smisao svijeta Ljepota
40,30 KM 42,50 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
,

KRITIKA MOĆI SUĐENJA

Immanuel Kant
Jesenski i Turk
Da bismo razlikovali, da li je što lijepo ili ne, naša se predodžba ne odnosi s pomoću razuma na objekt u svrhu spoznaje, nego s pomoću uobrazilje (možda povezane s razumom) na subjekt i osjećaj njegove ugode ili neugode. Sud ukusa nije dakle sud spoznaje, dakle ne logički, nego estetički, pod kojim se razumije onaj sud, čiji odredbeni razlog može da bude samo subjektivan. (...) Ovdje se predodžba posve odnosi na subjekt, i to na njegov životni osjećaj, pod imenom osjećaja ugode ili neugode. (...) Dane predodžbe u nekome sudu mogu biti empirijske (dakle estetičke); ali sud, koji se s pomoću njih izriče, jest logički, ako se one predodžbe samo u sudu odnose na objekt. Obratno pak, ako bi dane predodžbe bile čak racionalne, ali ako bi se u nekome sudu odnosile samo na subjekt (njegov osjećaj), onda je on utoliko uvijek estetičan. - Immanuel Kant Zasigurno jedno od najznačajnijih djela ne samo estetičkoga razdoblja, već i cjelokupne povijesti filozofijskoga razumijevanja estetičkoga načina spoznavanja. Ujedno predstavlja i sistematiziran pristup temeljnim estetičkim kategorijama koje i dalje važe u svakom relevantnom razmatranju odnosa filozofije i umjetnosti. - Nadežda Čačinovič, iz recenzije Fundamentalno estetičko djelo u kojem je Kant postavio i usustavio temeljne estetičke kategorije i time zadužio kasnije relevantne pristupe estetici i filozofiji umjetnosti. Djelo je stoga nezaobilazno u studiju filozofije i drugih znanosti usmjerenih pitanjima umjetnosti i kulture. - Goran Gretić, iz recenzije Estetika izvorno nije nauk o lijepome, kako se to u kulturnom shvaćanju uvriježilo, nego je ona znanost o osjetilnoj spoznaji, koja time, osim lijepoga, omogućuje razmatranje i drugih estetičkih kategorija, čime postaje jasno zbog čega je studija usmjerena razmatranju mogućnosti osjetilne spoznaje kao navlastitomu filozofijskomu problemu. - Goran Sunajko, iz predgovora Preduvjet shvaćanju Kritike moći suđenja, temeljne Kantove estetičke rasprave, počiva u svijesti da estetika izvorno nije nauk o lijepome, kako se to u kulturnom shvaćanju uvriježilo, nego je ona znanost o osjetilnoj spoznaji (αἴσθησις), koja time, osim lijepoga, omogućuje razmatranje i drugih estetičkih kategorija, čime postaje jasno zbog čega je studija usmjerena razmatranju mogućnosti osjetilne spoznaje kao navlastitomu filozofijskomu problemu. Lijepo svakako jest estetički pojam i, složit će se mnogi, najvažniji, no estetika nipošto nije i ne može biti reducirana na pojam lijepoga ili s njime izjednačena, jednostavno zato što lijep predmet i njegova predodžba nisu isto („lijepo je ono što se sviđa u samome prosuđivanju“, argumentirat će Kant). A estetika za zadaću ima ispitati mogućnost suda ukusa koji nije usmjeren predmetu nego njegovoj predodžbi, što pred moć suđenja stavlja osobit i novovrstan napor. ... U cjelini je Kantove transcendentalne filozofije moć suđenja ona spoznajno-sudbena moć koju je iznašao nakon uma i razuma kako bi dao odgovore na ona mjesta koja nisu bila posve pokrivena temeljnim spoznajnim moćima. Moć suđenja, koja se dijeli na estetičku i teleologijsku imala je također, sukladno transcendentalnomu sustavu, zahtjev za dijalektičkom pozicijom a priori. Kantovo odlučno iznalaženje suda ukusa koji bi mogao biti sintetički sud a priori omogućio je estetici zaseban i autonoman položaj u obitelji filozofijskih disciplina te drukčiji status u odnosu na ostale pristupe spoznaji umjetnosti. Trećom je kritikom pruski filozof analizirao i odredio bitne kategorije estetičkoga načina spoznavanja koji počiva na subjektivnom sudu ukusa spremnom važiti objektivno iako nije vođen ni interesom, ni pojmom, a ni svrhom, nego subjektivnim sudom koji, budući da polazi od zajedničkoga osjetila (sensus communis) danoga svakomu slobodnom čovjeku, može zahtijevati opće prihvaćanje i iznuditi suglasnost. Ovom studijom Kant nije imao namjeru razmatrati umjetnička djela, već mogućnosti njihova spoznavanja koje ne počivaju u samim (umjetničkim) predmetima, nego u njihovoj predodžbi, pa se estetika kao filozofijska disciplina ne bavi lijepim predmetima, već lijepom predodžbom lijepih predmeta, čime se, ne prelazeći ni ovoga puta granice (estetičke) spoznaje o kojoj pita, zadržava na Kantovu uvriježenu pristupu filozofijskoj spoznaji.
45,30 KM 47,70 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
,

FENOMENOLOGIJA DUHA

Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Jesenski i Turk
Broj stranica: 472 Godina Izdanja: 2022. ISBN: 9789532229462 Jezik izdanja: Hrvatski Uvez: meki Format: 15×23 cm Preveo: Viktor D. Sonnenfeld Nakladnik: Jesenski i Turk Georg Wilhelm Friedrich Hegel
59,10 KM 62,30 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
,

KRITIKA PRAKTIČKOGA UMA

Immanuel Kant
Jesenski i Turk
Teorijska upotreba uma bavila se predmetima same moći spoznavanja, a kritika toga uma u pogledu te upotrebe odnosila se zapravo samo na čistu moć spoznavanja, jer je ona pobuđivala sumnju. Kasnije se i potvrdila ta sumnja da se ona moć spoznavanja lako gubi preko svojih granica, među nedostižive predmete ili čak međusobno protivurječno pojmove. S praktičkom upotrebom uma stoji već drukčije. U njoj se um bavi odredbenim razlozima volje. (…) Ako mi odsada možemo pronalaziti razloge da bismo dokazali kako to svojstvo uistinu pripada ljudskoj volji (a tako i volji svih umnih bića), onda se time dokazuje ne samo to da čisti um može biti praktički, nego da je samo on, a ne empirijsko-ograničeni um, na neuvjetovan način praktički. Osnovni zakon čistoga praktičkog uma: Djeluj tako da maksima tvoje volje u svako doba ujedno može da važi kao princip općega zakonodavstva. — Immanuel Kant Kantova Kritika praktičkog uma jedno je od najznačajnijih djela praktičke filozofije i ujedno jedno od kapitalnih djela filozofije morala. U njemu je Kant kao predmet filozofskoga interesa utemeljio teorijske načine i obrasce kao mogućnosti djelovanja, čime je zadužio čitavu filozofijsku tradiciju. – Lino Veljak, iz recenzije Načela čistoga uma Kant nastoji odrediti prema samoj praksi, odnosno djelovanju. Bez načela koje je ondje formulirao, poput autonomije volje i moralnog zakona nije moguće zamisliti modernu filozofiju morala i politike. – Željko Pavić, iz recenzije Etika svoja načela, navodi Kant, gradi u pojmovima, odnosno u umu zamišlja idealnoga moralnog pojedinca koji, međutim, po sebi u takvom idealitetu na Zemlji ne stanuje. Zbog toga dolazi do proturječja između bitka – onoga kakav čovjek doista jest (njegove prirode) – i trebanja – spekulativnog ideala koji on treba doseći (njegove slobode), pa će zadaća Kritike praktičkoga uma, Schopenhauerovim riječima „najvažnije knjige koja je u Europi napisana“, biti regulativne ideje čistoga uma učiniti zbiljskima i imanentnima. — Goran Sunajko, iz pogovora
39,90 KM 42,00 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
,

SVETOST I ZLOČIN – ANTROPOLOŠKI TRAKTATI

Inoslav Bešker
Jesenski i Turk
Knjiga Inoslava Beškera Svetost i zločin sadrži sedam znanstvenih antropoloških traktata interdisciplinarnoga karaktera iz širega područja religiologije. Uz uvodna objašnjenja o „istini u religiji“ autor posebno razlaže i vezu imena i svetosti (u osnovi riječ je o lingvističkoj studiji s religiološkom potkom), te o poimanju zla u religijskoj interpretaciji. Bešker i ovdje svoje temeljne znanstvene spoznaje uspješno i relevantno primjenjuje na aktualna stanja u regionalnim, kontinentalnim i svjetskim okvirima s naglaskom na specifičnosti i posebnosti interpretacija najznačajnijih religijskih sistema. Ne zaboravlja pritom ni na povijesnu dimenziju razvoja pojedinih religijskih obrazaca (poglavlja Vjersko bratstvo i religijski pokolji, Muška vlast u religiji i dr.). Teme koje Bešker obrađuje i analizira u svojim antropološkim traktatima znanstveno su i stručno relevantne (svetost, zlo u religijskom poimanju, religijski pokolji, osveta i pravda, genocid, apokalipsa), a zbivanja na svjetskoj političkoj i religijskoj pozornici svjedoče o aktualnosti tema kojih se dohvatio Bešker. — dr. sc. Ivica Maštruko Znanstveni prinos djela prvenstveno je u poticajnom problematiziranju nekih pojmova i tema koje su inače prihvaćeni takoreći aksiomatski, te identitetskih obrazaca koji se o njih oslanjaju, također u redefiniranju nekih njihovih aspekata, od krucijalnih (odnos religija spram genocida) do ukorijenjenih (na primjer, biblijskog citata „Istina će vas osloboditi“). — dr. sc. Igor Graovac O AUTORU: Inoslav Bešker je Splićanin, rođen u Zagrebu, a od 1989. nastanjen u Rimu. Diplomirao je sociologiju i novinarstvo u Zagrebu, a doktorirao poredbenu slavistiku u Milanu. Redoviti je profesor Sveučilišta u Splitu, a predavao je i na sveučilištima u Napulju, Rimu, Bologni, Dubrovniku i Zagrebu. Objavio je 12 znanstvenih i stručnih knjiga, petora skripta, 40 znanstvenih članaka, pedesetak stručnih članaka i predgovora, te više od 30 000 novinskih priloga. Dobio je više nagrada za promicanje ljudskih prava (Otto von Habsburg, Joško Kulušić), za novinarstvo (Otokar Keršovani i Miljenko Smoje za životno djelo), te za esejistiku (Kiklop).  
39,90 KM 42,00 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
, ,

ŠTO RIBA ZNA

Jonathan Balcombe
Jesenski i Turk
Je li točno da pamćenje zlatnoj ribici traje tri sekunde? Razmišljaju li ribe? Prepoznaju li ljude? Biolog koji razbija mitove i stručnjak za ponašanje životinja Jonathan Balcombe vodi nas morima, rijekama i jezerima i odgovara na ta i mnoga druga pitanja. Nimalo nalik na tupe strojeve, ribe su osjećajne, svjesne, društvene, pa čak i politične – drugim riječima, prilično su nam slične.
40,10 KM 42,30 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
,

POBUNJENI UM – ESEJI IZ RADIKALNE SOCIJALNE FILOZOFIJE

Ankica Čakardić
Jesenski i Turk
Pobunjeni um zbirka je radova o različitim filozofskim sustavima, idejama, fenomenima i konceptima, a sve ih povezuje angažiranost, spremnost na prekoračenje ne samo društvenog statusa quo, već i činjenica da filozofiju razumiju kao praksu ili refleksiju odnosa prema življenoj, iskustvenoj i proizvedenoj stvarnosti. Jednako tako, riječ je o pokušaju da se odgovori na trend smještanja filozofije tek u teorijski registar — često shvaćen kao “čisto filozofiranje” — u odmaku spram zbilje i prakse. Radovi u knjizi u metodološkom smislu nastaju na sjecištu marksističke i feminističke analize različitih socijalno-filozofskih pitanja, uz popratno intelektualno-historijsko tumačenje. Osvjetljavanjem brojnih niti kojima su povezane filozofije Hobbesa i Lockea, Hegela, Marxa, Engelsa, Zetkin i Luxemburg, de Beauvoir i Foucaulta, autorica zahvaća korijene i tokove razvoja radikalne misli. Djelo nudi i problemski presjek bitnih tema socijalne filozofije: filozofija i praksa, individualizam i vlasništvo, izvori feminizma, postmoderna i kritika subjekta. —Luka Bogdanić Radovi ove knjige idu, kako kaže naslov, u korijen naše društvene smještenosti. Promišljaju filozofijska nastojanja da se izađe na kraj s našom socijalnom dimenzijom. Iako ih je autorica nazvala esejima, oni su to kao znanstveni “pokušaji”, a ne po nekoj neobvezatnosti; nisu slučajni ni tema ni raspored. Misao, da bi doista bila radikalna, mora zadovoljiti najstrože znanstvene kriterije, a to je ono što imamo u novoj knjizi Ankice Čakardić. —Nadežda Čačinovič O AUTORU: ANKICA ČAKARDIĆ je nositeljica Katedre za socijalnu filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je monografija Sablasti tranzicije — socijalna historija kapitalizma i Ustajte prezrene na svijetu — tri eseja o Rosi Luxemburg, od kojih je potonja objavljena i na engleskom i njemačkom jeziku. Uredila je nekoliko knjiga te objavila brojne članke u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima. Članica je uredništva izdanja The Complete Works of Rosa Luxemburg (Verso).
39,90 KM 42,00 KM
-5%
  • Ilustracija knjige
, ,

ZAŠTO JE NACIONALIZAM TAKO MOĆAN?

Siniša Malešević
Jesenski i Turk
Globalizacija nije neprijatelj nacionalizma - naprotiv, ova knjiga pokazuje kako su se te dvije sile zajedno razvijale kroz povijest. Malešević osporava i dominantna stajališta koja nacionalizam opisuju kao društvenu snagu u opadanju. Objašnjava zašto nedavne eskalacije populističkog nacionalizma diljem svijeta nisu društvena anomalija nego povijesna norma. Imajući u vidu sve jače organizacijske sposobnosti, sve dublju ideološku penetraciju i sve šire mreže mikrosolidarnosti, Malešević pokazuje kako se i zašto nacionalizam tako duboko ugradio u svakodnevni život. Autor istražuje društvenu dinamiku nacionalizama u Irskoj i na Balkanu, a njegovi nalazi pokazuju da je nacionalizam ojačao i da se nametnuo kao dominantna operativna ideologija modernoga doba. O AUTORU: Siniša Malešević , MRIA , MAE (rođen 5. travnja 1969.) je redoviti profesor / Katedra za sociologiju na University University, Dublin , Irska. Njegovi istraživački interesi uključuju komparativno-povijesne i teorijske studije etnika , nacionalizma , ideologije , rata , nasilja i sociološke teorije . Autor je sedam i urednik ili ko-urednik osam knjiga i svezaka, uključujući utjecajne monografije Ideologija, legitimitet i nova država (2002), Sociologija etnika (2004), Identitet kao ideologija (2006) Sociologija rata i nasilja (2010), nacije-države i nacionalizmi (2013), porast organizirane brutalnosti (2017) i prizemljeni nacionalizmi (2019). Uspon organizirane brutalnosti dobitnik je izvanredne nagrade za knjigu iz Odjela za mir, rat i socijalni sukob Američkog sociološkog udruženja. Profesor Malešević također je autor više od 90 recenziranih članaka i poglavlja knjiga te održao više od 120 pozvanih razgovora širom svijeta. Djelo je prevedeno na nekoliko jezika, uključujući kineski, hrvatski, perzijski , španjolski, portugalski, poljski, tajlandski, turski, indonezijski, japanski, ruski i srpski. Prije toga obnašao je sastanke za istraživanje i nastavu na Institutu za međunarodne odnose (Zagreb), Centru za proučavanje nacionalizma , CEU (Prag) - gdje je radio s pokojnim Ernestom Gellnerom - i na Nacionalnom sveučilištu u Irskoj, Galway . Također je posjećivao profesore i stipendije na Université Libre de Bruxelles (Katedra Eric Remacle za studije sukoba i mira), Institutu za humanističke znanosti u Beču, Londonskoj školi ekonomije i Sveučilištu Uppsala. U ožujku 2010. izabran je za člana Kraljevske irske akademije, u prosincu 2012. izabran je za pridruženi član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a u kolovozu 2014. izabran je za člana Academia Europaea. 2017. godine potpisao je Deklaraciju o zajedničkom jeziku Hrvata , Srba , Bošnjaka i Crnogoraca .
58,90 KM 62,10 KM

Pratite nas na socijalnim mrežama

Ostanite u toku sa najnovijim objavama na našim oficijelnim profilima

Facebook Instagram
Pozadinska ilustracija