Pretraga
Prikaz 793–816 od 1581 rezultataSorted by latest
STELLA MARIS
Cormac McCarthy
Profil knjiga
Uz Putnika, posljednji objavljeni roman dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost.
Žestok prozni dvokorak koji uznemiruje i hrani um.
The Guardian
Stella Maris
Black River Falls, Wisconsin, 1972.
Dvadesetogodišnja Alicia Western dolazi u psihijatrijsku ustanovu noseći četrdeset tisuća dolara u najlonskoj vrećici. Pohađa doktorski studij iz matematike na Sveučilištu u Chicagu, dijagnosticirana joj je paranoidna shizofrenija i ne želi razgovarati o svojem bratu Bobbyju. Umjesto toga, promišlja prirodu ludila i ljudsko ustrajanje na jedinstvenom doživljaju svijeta, proučava sjecište fizike i filozofije te predstavlja svoje himere, halucinacije koje jedino ona vidi. Istodobno žaluje za Bobbyjem, koji doduše još nije mrtav, ali više nije njezin.
Ispripovijedan kao prijepis Alicijinih razgovora sa psihijatrom, roman Stella Maris pronicav je i dirljiv dodatak Putniku. U njemu Cormac McCarthy moćno propituje naša vjerovanja o Bogu, istini i životu.
„Stella Maris ide ruku pod ruku s Putnikom; dopunjava ga, ali i potkopava… Enigmatičan roman… Velika, veličanstveno napisana zagonetka o razlomljenoj psihi i zabranjenim snovima.“
Kirkus Reviews
„Cormac McCarthy je virtuoz, njegov je jezik neizmjerno raskošan i nov… Pisanje mu je blisko vjerskom zanosu, knjige su mu zastrašujuće i sveobuhvatne. Njegove rečenice zadivljuju.“
Anne Enright
O autoru
Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti.
Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani Svi lijepi konji, Cesta, Božje dijete i Ovo nije zemlja za starce – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film.
Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu The Orchard Keeper (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima Outer Dark (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, Child of God (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i Suttree (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću.
McCarthyjev Krvavi meridijan (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla.
McCarthy je postigao slavu romanom Svi lijepi konji (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove Pogranične trilogije pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, The Crossing (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman Cities of the Plain (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku.
Među njegovim je kasnijim djelima roman Ovo nije zemlja za starce (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj Cesti (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu.
Posljednji su njegovi objavljeni romani Putnik i Stella Maris (2022.).
PUTNIK
Cormac McCarthy
Profil knjiga
Uz Stellu Maris, posljednji objavljeni roman dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost.
Kakva divna priča, blistava poput zalaska Sunca… Bogata i neobična, nepredvidljiva i melankolična.
The Guardian
Putnik
Mississippi, 1980.
U tri sata ujutro Bobby Western zakopčava ronilačko odijelo i zaranja u oceanske dubine. Stigavši na dno, otkriva potonuli mlažnjak i u njemu devet tijela i dalje sputanih pojasevima. Gleda njihovu kosu, oči lišene spoznaje. Iz aviona su nestali pilotov kovčeg, crna kutija i… deseti putnik.
Kao svjedoka nestanka Bobbyja zastrašuju ne bi li šutio o onom što je vidio. I cijelo to vrijeme progone ga duhovi: duh oca, izumitelja bombe od koje se otopilo staklo i ljudsko meso u Hirošimi, i duh sestre, ljubavi koja mu je razorila dušu.
Vodeći nas američkim jugom, od barova u New Orleansu do napuštene naftne platforme uz obalu Floride, Putnik je spektakularan roman o moralu i znanosti, o nasljedstvu grijeha i ludilu koje izvire iz ljudske svijesti. Njegov nastavak, Stella Maris, strogo je kontrolirani „kod“ za razumijevanje priče o bratu i sestri koji progonjeni gubitkom i zavjerama čežnu za smrću.
„Čudesan, neizmjerno neobičan roman uglednoga i nedvojbeno idiosinkrastičnog pisca. U njemu ćete prepoznati sva obilježja McCarthyjeva opusa, premda je manje krvav nego većina njegovih djela: nakon što je mnogo vremena proveo među znanstvenicima na Institutu u Santa Feu, sada ga više zanimaju streloviti kvarkovi nego rasprsnute glave… U igri su mnoge njegove klasične teme i tehnike, od teorija zavjere i šokantnog ponašanja do prekrasnog jezika. Enigmatičan, elegantan, izniman.“
Kirkus Reviews
O autoru
Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti.
Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani Svi lijepi konji, Cesta, Božje dijete i Ovo nije zemlja za starce – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film.
Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu The Orchard Keeper (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima Outer Dark (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, Child of God (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i Suttree (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću.
McCarthyjev Krvavi meridijan (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla.
McCarthy je postigao slavu romanom Svi lijepi konji (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove Pogranične trilogije pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, The Crossing (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman Cities of the Plain (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku.
Među njegovim je kasnijim djelima roman Ovo nije zemlja za starce (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj Cesti (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu.
Posljednji su njegovi objavljeni romani Putnik i Stella Maris (2022.).
POSTAJA MALMA
Alex Schulman
Profil knjiga
BESTSELER BROJ 1 U ŠVEDSKOJ
Istovremeno očaravajući i bolan roman uzbudljivo je istraživanje obiteljskih trauma koje se prenose generacijama te potraga za istinom koja ima moć promijeniti tijek naših života.
Kao i uvijek Schulmanov je stil izbrušen do savršenstva. Zna koje su bolne točke i kopa po njima. Ovo je tih roman s kojim se lako poistovjetiti. Nećete ga zaboraviti.
Fönstret
U Schulmanovu svijetu putovanje uvijek kreće prema unutra, jezgri, najbolnijim točkama koje znače prekretnicu. Nikoga ne opravdava, ništa ne uljepšava.
NWT
Postaja Malma
U vlaku prema postaji Malma bračni je par u krizi, samohrani otac i njegova malena kći te žena koja traži odgovore na pitanja o svojoj majci. Harriet, Oskar i Yana u sebi nose ožiljke onoga što im se ranije dogodilo – nose teret otkrhnute obitelji.
Alex Schulman, hrvatskim čitateljima poznat po romanu Braća, elegantno odmjereno, a napeto pripovijeda priču jedne sasvim na svoj način nesretne obitelji.
„Nema mnogo pisaca koji toliko dobro znaju prikazati ranjivost i osjetilni svijet djeteta. (…) Schulman posjeduje jedinstven, prirodan talent za pripovijedanje. Nevjerojatno je kojom nas lakoćom vodi kroz priču tako da ne možemo prestati čitati. Savršen prikaz unutarnjeg svijeta marginaliziranog djeteta istinski je dirljiv.“
Svenska Dagbladet
„Danima me muči nešto mračno i teško, osjećam potrebu stalno ponavljati članovima svoje obitelji da ih volim. To je posljedica čitanja Schulmanove knjige. Postaja Malma je kriva. (…) Srce mi je slomila ta priča o obitelji u kojoj su tišina i nedostaci naslijeđeni. Strašno je čitati o usamljenosti koja djecu prati čitav život. Nemoguće je riješiti se tog osjećaja. No roman zahtijeva i da preuzmemo odgovornost jer moguće je prekinuti to nasljedstvo tišine. Mora biti moguće.
Dovoljan je samo jedan nevini komentar i njegove posljedice koje Schulman prikazuje tako jasno i bez uljepšavanja i naježit ćete se.“
Dagens Nyheter
„Svojom razlomljenom strukturom ovaj nam roman pokazuje kako smo povezani preko generacijskih granica. Kako su naše mane naslijeđene i time nisu naše. I kako se prolazak vremena može činiti iluzornim. U kronološki pisanoj priči to bi se dalo skriti, morali bismo odlučiti koji je lik najvažniji. Schulmanu su sva tri lika jednako važna. Po tome je ovo humanistička, demokratična priča. Perspektive se mijenjaju, ali lojalnost prema likovima ostaje. Slobodni su nam razotkriti sve svoje neobične, nezgodne osobine zbog čega ih na kraju razumijemo kao ljude.“
Aftonbladet
O autoru
Alex Schulman rođen je 1976. u okrugu Skåne na jugu Švedske, a odrastao u Stockholmu. Izgradio je uspješnu karijeru kao novinar, bloger, televizijski i radijski voditelj, a producirao je i nekoliko kazališnih predstava.
Schulman je svoju prvu knjigu Skynda att älska (Požuri voljeti), posvećenu pokojnom ocu, novinaru i televizijskom producentu Allanu Schulmanu, objavio 2009. Drugu knjigu Att vara med henne är som att springa uppför en sommaräng utan att bli det minsta trött (Biti s njom je kao trčati uzbrdo ljetnom livadom a da se ni najmanje ne umoriš), koja govori o njegovoj supruzi, objavljuje 2011. godine. Njegova treća knjiga Glöm mig (Zaboravi me) priča je o odnosu s majkom alkoholičarkom, a u Švedskoj je bila knjiga godine 2017.
Knjiga Bränn alla mina brev (Spali sva moja pisma) objavljena je 2018., a dobila je jednoglasne pohvale čitatelja i kritike.
Svojom petom knjigom i prvim romanom Braća, objavljenim 2020. godine, Schulman je debitirao na međunarodnoj sceni. Roman je objavljen u 33 zemlje, a na hrvatskom je izašao u Profilovu izdanju.
Postaja Malma drugi je njegov objavljeni roman.
OBSCURITAS
David Lagercrantz
Profil knjiga
Napet roman s dvoje nespojivih likova prvi je nastavak u najavljenom serijalu "Rekke / Vargas" švedskog majstora kriminalističkog žanra.
Roman autora svjetskog megahit-serijala “Millennium”.
Obscuritas
Ljeto je 2003. godine. U Stockholmu je nasmrt pretučen nogometni sudac afganistanskih korijena. Za ubojstvo je osumnjičen i uhićen Giuseppe Costa, čovjek nagle naravi, otac jednoga od igrača. Unatoč njezinu nedostatku iskustva, policajku Micaelu Vargas pozivaju da se pridruži istražiteljskom timu jer osumnjičenika poznaje iz viđenja. Dokazi se čine čvrstima, ali Costa ustrajno tvrdi da nije kriv pa načelnik policije odluči potražiti savjet i pomoć profesora Hansa Rekkea, svjetski poznatog stručnjaka za tehnike ispitivanja. Ako itko može izvući istinu iz Coste, to je on. No ništa ne ide prema očekivanjima. Rekke dočeka istražiteljski tim u svom velebnom domu u Djursholmu. U vrtoglavoj demonstraciji kritičkog razmišljanja on u potpunosti odbaci sve njihove dotadašnje zaključke i ubrzo cijeli slučaj padne u vodu. Costa bude pušten iz pritvora, a policija nema novih tragova. Od slučaja ne odustaje jedino Micaela Vargas, mlada policajka iz Husbyja, čije je uključenje u istragu bilo čista dobra volja. Uvjerena je da Rekke ima pravo. Pokuša doći do njega, ali on joj ne uzvraća pozive…
O, WILLIAME!
Elizabeth Strout
Profil knjiga
FINALIST NAGRADE BOOKER 2022.
U ovom izuzetnom nastavku priče o Lucy iz romana "Zovem se Lucy Barton", Elizabeth Strout još je jednom potvrdila svoj status jedne od najznačajnijih suvremenih američkih spisateljica.
Nježni podsjetnik da budemo emotivno velikodušni prema najdražima i fizički što je moguće prisutniji svakoga dana svojeg života.
The San Francisco Chronicle
Toliko intimne, krhke, očajne ljudskosti natapa ove stranice da oduzima dah. Gotovo svaka rečenica nosi snagu otkrivenja.
The Washington Post
Dubina, složenost i ljubav sadržani na ovim stranicama čudesno su postignuće.
Ann Patchett
O, Williame!
Lucy Barton je spisateljica, no bivšeg supruga, Williama, teško joj je pročitati. William mi je, priznat će, uvijek bio zagonetan. Zagonetno je i zašto su njih dvoje ostali povezani nakon mnogo godina.
Kada je William zamoli da mu se pridruži na putovanju kako bi proniknuo u nedavno otkrivenu obiteljsku tajnu – jednu od onih tajni koje mijenjaju sve što znamo o svojim najbližima – Lucy i jest i nije iznenađena. Ono što slijedi prekrasna je priča o strahovima i nesigurnostima, malim radostima i nježnostima, o preljubima i drugim partnerima, roditeljima i djeci. Sa svakom stranicom saznajemo više o tihim silama koje nas drže zajedno – čak i kad se jedni od drugih udaljimo.
„Jednostavne izjavne rečenice Elizabeth Strout sadrže kontinente. Zna li itko bolje dočarati usamljenost, otuđenost, kazati duboke, važne stvari? Zna li itko bolje prikazati nasljeđe nesavršenog odgoja, nedoraslih roditelja?
Ovaj sjajni, uvjerljivi i nježni roman je jednostavno – radost.“
The Boston Globe
„Lucy Barton jedna je od besmrtnih književnih junakinja – krhka, oštećena, slomljena, ranjiva, ali najviše od svega, obična – poput nas.“
Žiri nagrade Booker
„Jedno od čudesnih svojstava proze Elizabeth Strout jest način na koji se naginje nad dubine najjednostavnijim potezima.“
The Guardian
„U središtu iznimne proze Elizabeth Strout nalaze se likovi koji se hvataju ukoštac s pitanjima o ljubavi, gubitku i obitelji u naizgled najobičnijim trenucima. Obiteljske drame koje ispunjaju njezine romane vode do neočekivanih otkrića koja prate složenost braka, roditeljstva i starenja.“
Time
O autorici
Elizabeth Strout američka je spisateljica rođena 1956. u Portlandu u saveznoj državi Maine. Diplomirala je engleski jezik na Bates Collegeu u Lewistonu, a na Syracuse University College of Law dobila je i diplomu iz prava. Kratko je radila kao pravnica prije nego što se preselila u New York gdje je počela raditi na Odsjeku za engleski jezik na Borough of Manhattan Community Collegeu. Objavljuje priče u brojnim časopisima, a za roman Olive Kitteridge dobila je Pulitzerovu nagradu za književnost.
Roman O, Williame! bio je u finalu nagrade Booker 2022. godine.
Na hrvatski su prevedeni romani Olive Kitteridge, Olive iznova, Amy i Isabelle, Zovem se Lucy Barton, O, Williame! te Lucy kraj mora, svi u Profilovu izdanju. Tri posljednja romana dijele zajedničku junakinju, Lucy Barton, te tvore svojevrsnu cjelinu premda se mogu čitati i posve odvojeno.
MINIJATURISTICA
Jessie Burton
Profil knjiga
Reizdanje svjetskog megahita.
Veličanstveno ispripovijedana, opojna i iznimno napeta. Priča o ljubavi i opsesiji, izdaji i odmazdi, prividu i istini.
Očaravajuća, čarobna i puna iznenađenja – ona vrsta knjige koja vas podsjeti zašto ste se zaljubili u čitanje.
S. J. Watson
Minijaturistica
U jesen 1686. godine osamnaestogodišnja Nella Oortman pokuca na vrata otmjene kuće u najimućnijoj četvrti Amsterdama. Dolazi iz provincije započeti novi život žene bogata trgovca Johannesa Brandta, ali umjesto njega dočeka je njegova sestra Marin oštra jezika. Johannes se pojavi tek poslije, s neobičnim vjenčanim darom: minijaturnom replikom njihove kuće. Namjestit će je tajanstvena minijaturistica čije sićušne kreacije odražavaju predloške iz stvarnog života na vrlo neočekivan način… Zatvoreni svijet Brandtovih isprva zbunjuje Nellu, ali otkrivajući njegove tajne, ona počinje shvaćati sve veću opasnost koja im prijeti. Drži li minijaturistica u šaci sudbinu svih njih? Hoće li ona biti ključ njihova spasa ili začetnica njihove propasti?
“Izuzetno dojmljiv prvijenac – slojevit, magične atmosfere, uvlači čitatelja u svoj svijet.”
Deborah Moggach
“Proza Jessie Burton očara vas i prebaci u vrijeme o kojemu piše, dok vas silovit vrtlog zapleta čvrsto drži u napetosti. Kad sam završila s čitanjem, prvi mi je poriv bio da je odmah započnem ponovo čitati.”
Hannah Kent
“Izvrstan roman: iznimno zanimljivi likovi, napeta radnja, majstorski napisano.”
Nathan Filer
Jessie Burton britanska je spisateljica, autorica romana „Minijaturistica“, „Muza“, „Ispovijest“ i „Kuća sreće“ koji su prevedeni na gotovo 40 jezika, a možete ih sve čitati i na hrvatskom u Profilovu izdanju.
Roman „Minijaturistica“ prodan je u više od milijun primjeraka, a dobitnik je nagrada Waterstones i Specsavers za knjigu godine 2014. Prema tom je romanu BBC snimio televizijsku seriju. Nastavak „Minijaturistice“, roman „Kuća sreće“, objavljen 2022., bestseler je broj 1 Sunday Timesa.
Jessie Burton rođena je 1982., studirala je na sveučilištu u Oxfordu, a uz to što objavljuje romane piše i recenzije te članke za mnoge svjetske medije od The New York Timesa, Harpers Bazaara do Voguea i The Wall Street Journala.
Živi s obitelji u Londonu.
O autorici
Jessie Burton britanska je spisateljica, autorica romana „Minijaturistica“, „Muza“, „Ispovijest“ i „Kuća sreće“ koji su prevedeni na gotovo 40 jezika, a možete ih sve čitati i na hrvatskom u Profilovu izdanju.
Roman „Minijaturistica“ prodan je u više od milijun primjeraka, a dobitnik je nagrada Waterstones i Specsavers za knjigu godine 2014. Prema tom je romanu BBC snimio televizijsku seriju. Nastavak „Minijaturistice“, roman „Kuća sreće“, objavljen 2022., bestseler je broj 1 Sunday Timesa.
Jessie Burton rođena je 1982., studirala je na sveučilištu u Oxfordu, a uz to što objavljuje romane piše i recenzije te članke za mnoge svjetske medije od The New York Timesa, Harpers Bazaara do Voguea i The Wall Street Journala.
Živi s obitelji u Londonu.
KRADLJIVICA KNJIGA
Markus Zusak
Profil knjiga
Neponovljiva priča o ljubavi i smrti, djelo koje od svog objavljivanja oduševljava čitatelje diljem svijeta.
Ovaj je roman objavljen s dvije različite naslovnice. Birajte prilagođenu naslovnicu izvornika (s ilustracijom) ili nagrađenu naslovnicu hrvatskog dizajnerskog studija. Za više detalja otvorite dolje rubriku "Više informacija".
Ona vrsta knjige koja može promijeniti život.
The New York Times
Veličanstvena knjiga koju ćete preporučivati svima koje sretnete.
Herald Sun
Elegantno i potresno… Prekrasno i važno.
Kirkus Reviews
Kradljivica knjiga
Priču iz 1939. godine i Njemačke kojom vladaju nacisti pripovijeda sama Smrt. Djevojčicu Liesel i njezina mlađeg brata majka je prisiljena povjeriti udomiteljima, a kad na putu prema novom domu Lieselin brat umre, djevojčica na njegovu grobu pronalazi knjigu uz koju će naučiti čitati i koja će joj promijeniti život. To je početak priče koja istražuje snagu riječi: njihovu moć da potaknu, uništavaju, ali i liječe. Gaseći žeđ za čitanjem, Liesel postaje kradljivica knjiga spašavajući ih iz lomača, skrivajući, čitajući…
Roman o djevojčici i Smrti saga je o nadi i ljepoti koje opstaju usred užasa i tuge, zasluženo slavljen kao djelo koje se pamti. Kradljivica knjiga Markusa Zusaka prevedena je na više od 40 jezika i prodana u milijunima primjeraka diljem svijeta. Po nagrađivanom romanu australskog pisca snimljen je i veliki filmski hit u režiji Briana Percivala.
“Čudesno izbalansirano pripovijedanje. ‘Kradljivica knjiga’ jest roman zadivljujućeg zamaha, majstorski ispričan.”
The Guardian
“Knjiga koja zaslužuje mjesto uz ‘Dnevnik Anne Frank’ i ‘Noć Elieja Wiesela’. Čini se da joj je suđeno da postane klasik.”
USA Today
“Sveobuhvatna, poetična i divno uobličena priča.”
The Daily Telegraph
O autoru
Markus Zusak nagrađivani je australski pisac rođen 1975. u Sydneyju u obitelji imigranata iz Austrije i Njemačke. Pisanjem se počeo baviti još u srednjoj školi, a 1999. objavljuje svoj romaneskni prvijenac The Underdog, prvi dio trilogije za mlade o braći iz radničke obitelji Wolfe. Uslijedili su nastavci trilogije: Fighting Ruben Wolfe i When Dogs Cry, a saga inspirirana odrastanjem autora i njegova brata osvojila je čitatelje i kritičare. Pohvale kritike, kao i nagrade, pratile su i autorov četvrti roman, priču o maloljetnom taksistu, Ja sam glasnik. No Kradljivica knjiga (2005.) donijela mu je svjetsku slavu. Ubrzo nakon objavljivanja roman je postao bestseler, preveden diljem svijeta. Kradljivica knjiga, dočekana unisonim oduševljenjem kritike, samo na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa provela je više od desetljeća. Po romanu je 2013. snimljen i film u produkciji Twentieth Century Foxa u kojem naslovne uloge tumače Geoffrey Rush, Emily Watson i Sophie Nélisse. Godine 2018., nakon trinaest godina pauze, Markus Zusak objavio je šesti roman Od Claya most.
KNJIGA O CHARLIEJU
David Von Drehle
Profil knjiga
Mudrost iz iznimnoga života 109-godišnjaka.
Zbirka recepata i uputa koje „otporni ljudi“ trebaju slijediti ako žele uspješno živjeti i preživjeti u nesigurnim i nepredvidivim vremenima.
Moram preporučiti ovu knjigu, u njoj ima povijesti, mudrosti, zdravoga razuma i smijeha u izobilju.
Tom Hanks
Izuzetno. Von Drehle je dao svojoj, a i svoj djeci i ljudima upute za ispunjen život.
Forbes
Knjiga o Charlieju
Odlučio sam svojoj djeci napisati knjigu koja će im otkriti tajne života usred oluje. Kad sam shvatio da je to moja dužnost kao njihova oca, postao sam spreman otići na kraj svijeta u potrazi za istinskom pričom. No kad sam jednoga užarenog kolovoškog jutra podigao pogled s kolnog prilaza našoj kući i spazio čovjeka s druge strane ceste, znao sam da to neće biti potrebno jer taj čovjek – jest moja priča.
U ovoj je zanimljivoj i pitko napisanoj knjizi, koja se može čitati i kao roman i kao biografija, ispripovijedana je životna priča Charlieja Whitea, liječnika anesteziologa koji je poživio 109 godina. Rodio se 1905. i svjedočio je golemim civilizacijskim i društvenim promjenama. Neke je od njih prihvatio, a nekima je bio i aktivni nositelj. Bio je svjedok i mjerilo revolucionarnih promjena i njihovih posljedica.
Renomirani američki novinar i publicist David Von Drehle u Charliejevoj biografiji pokušava detektirati, opisati i protumačiti koje su to vještine i sposobnosti potrebne za preživljavanje i prilagodbu. Charlie je usprkos tragičnim smrtima oca i majke, skromnu životu u djetinjstvu i mladosti, ali pun energije, znatiželje, uspješno prolazio kroz život – radio je puno, širio vedrinu i optimizam, otkrivao i riskirao, uživao u nepredvidivom, a istovremeno je stalno stvarao i čvrsto stajao na zemlji.
Von Drehle je fasciniran Charliejem kojeg je slučajno upoznao, kao svog susjeda. Njegov život opisuje kao zbirku recepata i uputa koje „otporni ljudi“ trebaju slijediti ako žele uspješno živjeti i preživjeti u nesigurnim i nepredvidivim vremenima.
Detaljno ispripovijedana priča o životu Charlieja Whitea te osobito njegov pogled izbliza na revolucionarne promjene u medicini, fascinantna je i dojmljiva.
Publishers Weekly
O autoru
David Von Drehle jedan je od najcjenjenijih američkih novinara, kolumnist The Washington Posta, nagrađivani autor, suradnik više časopisa te pisac nekoliko knjiga. Živi u predgrađu Kansas Cityja sa suprugom, novinarkom Karen Ball, i njihovo četvero djece.
IGRE GLADI – SVITANJE NAD ŻETVOM
Suzanne Collins
Profil knjiga
Najpopularnija serija distopijskih romana na svijetu se nastavlja!
Serijal preveden na 53 jezika.
Prodan u više od vrtoglavih 100 milijuna primjeraka.
Gotovo šest je godina bio na ljestvici najprodavanijih knjiga The New York Timesa.
Filmovi snimljeni prema ovom serijalu zaradili su više od 3 milijarde dolara.
Ovaj serijal posjeduje političku strast 1984., nezaboravno nasilje Paklene naranče, maštovit ambijent Kronika iz Narnije i originalnost s mnogo detalja Harryja Pottera.
New York Times Book Review
Igre gladi – Svitanje nad žetvom
Prvotna trilogija, koju su činili romani Igre gladi, Plamen i Šojka rugalica, objavljena je između 2008. i 2010. godine, a na desetu obljetnicu posljednjeg nastavka izišao je i roman Balada pjevica i zmija. Svitanje nad žetvom peti je nastavak ovog popularnog serijala, kronološki smješten između Balade i trilogije.
U serijalu Igre gladi Suzanne Collins dočarala nam je svijet apokaliptične Amerike. Trilogija Igre gladi osvojila je publiku zahvaljujući hrabroj i beskompromisnoj junakinji Katniss Everdeen koja je uspjela prekinuti zastrašujući, višedesetljetni niz nasilja nad djecom. U Baladi pjevica i zmija upoznali smo mladog budućeg diktatora Coriolanusa Snowa koji je od pristojnog mladića postao ubojiti predsjednik. U Svitanju nad žetvom doznajemo kako je Haymitch Abernathy, simpatični i uglavnom pijani mentor Katniss Everdeen, osvojio Igre gladi. U ovome je romanu Suzanne Collins vješto povezala sve nastavke, prikazavši nezaboravne likove u čije će živote čitatelji u potpunosti uroniti.
U zoru na dan žetve jubilarnih, pedesetih Igara gladi šesnaestogodišnji Haymitch Abernathy pokušava, koliko god može, ignorirati strah i pritisak zbog dvostruko većeg broja posvećenika koji će toga dana biti odabrani. Želi što brže obaviti poslove i družiti se sa svojom djevojkom Lenore Dove. No kad pročitaju njegovo ime, svi mu se snovi ruše. Odlazi u Kapitol i u arenu koju može preživjeti samo jedno od četrdeset i osmero djece iz dvanaest okruga.
Silovit, silno napet i prekrasno dirljiv roman s izuzetnim, inspirativnim likovima podsjetit će čitatelje zašto je serija Igre gladi doživjela takav uspjeh.
O autorici
Suzanne Collins debitirala je serijom Kronike iz Podzemlja, a svjetsku je slavu stekla Igrama gladi.
Godine 2010. uvrštena je na Timeov popis 100 najznačajnijih osoba.
Entertainment Weekly svrstao ju je 2010. godine na svoj popis 100 najutjecajnijih osoba.
Fast Company uvrstio ju je 2011. godine na popis 100 najkreativnijih osoba u poslovnom svijetu.
Dobitnica je nagrade Authors Guild Award za osobit doprinos književnoj zajednici zbog dokazivanja da književnost za mlade ima jedinstvenu moć promijeniti život i stvoriti ljubitelje knjiga za cijeli život.
Časopis Time uvrstio je Katniss Everdeen na popis 100 najutjecajnijih osoba koje nikad nisu postojale.
DANI ZABORAVA – izdanje 2024.
Elena Ferrante
Profil knjiga
Bespoštedna, maestralna analiza boli ostavljene žene.
Roman koji je skandalizirao, ali i opčinio Italiju nakon objave.
„Dani zaborava“ moćan je roman koji slama srce.
Jhumpa Lahiri
Dani zaborava
Priča o Olgi, ženi na pragu 40-ih, majci dvoje djece, koju ostavi suprug zbog mlađe žene. Njezini neočekivani „dani zaborava“ pretvaraju se u slobodni pad u najmračnije zakutke duše, a kad se nađe zatočena unutar četiri zida svojeg stana, Olga je prisiljena suočiti se s vlastitim demonima, izglednim gubitkom identiteta i mogućnošću da se život više nikad ne vrati u normalu.
Prvi hrvatski prijevod jednog od najuzbudljivijih i najvažnijih glasova suvremene svjetske književnosti – roman koji je skandalizirao, ali i opčinio Italiju nakon objave – emocionalni je slobodni pad, bespoštedna, maestralna literarna analiza boli, povrijeđenosti i ljutnje, koja malo koga može ostaviti ravnodušnim.
„Nevjerojatno precizna slika uma u izvanrednom stanju… uma koji postaje bojno polje razuma i ludila, preživljavanja i eksplozije.“
New Yorker
„Nećete naći precizniji portret ostavljene žene niti portret koji će vas više uznemiriti. Neka obrati pozornost svatko tko razmišlja o preljubu – upravo ćete ovo učiniti svom bračnom drugu.“
The Times
DALJE DIVLJINE
Lauren Groff
Profil knjiga
Pjevno, šaptavo… poetično.
The Wall Street Journal
Iznimno… Groff gradi i održava napetost na više razina i pritom nepokolebljivo slika portret svoje junakinje i njezina očaja te želje za opstankom. Ova je knjiga trijumf.
Publishers Weekly
Dalje divljine
Usred smrtonosne zime negdje oko 1610. sluškinja bježi iz kolonije Jamestown kojom haraju bolesti i glad. U pokušaju da se domogne sjevernih naselja suočava se s brojnim preprekama. Njezino putovanje isprekidano je razdobljima kontemplacije, snova i vizija, u kojima se mijenja njezin pogled na zajednicu od koje bježi.
Ono što pronalazi na svojem putu nadilazi granice mašte i poljuljat će njezina uvjerenja i znanja o svijetu iz kojega je došla.
Veličanstveno… Groff je izmaštala prirodni svijet u kojem se ljudi prilagođavaju njegovim oblicima umjesto da ih pokoravaju… Ne trebaju nam junačke priče o nadmoći da bismo popravili svijet oko sebe. Treba nam više priča o tome kako nam stapanje s prirodnim sustavima može pomoći da preživimo. Dalje divljine sjajan je doprinos razvoju kanona našeg održivog postojanja.
The Boston Globe
Fikcija Lauren Groff obično se naziva ekološkom i feminističkom, što dakako jest, no usto je i teološka… Priroda je njezina muza i njezino božanstvo. Uvijek živa i putena proza Lauren Groff u ovom je romanu prožeta električnim nabojem… Groff je napisala evanđelje.
The Atlantic
Maštovito putovanje Lauren Groff u udaljeno vrijeme i mjesto pokreće zahuktan motor… Uron u djevojčino iskustvo pruža virtualan odmor od civilizacije… Autoričino je pisanje nadahnuto, moć mašte takoreći mistična.
Kirkus Reviews
Lauren Groff upravo je ponovno izmislila pustolovni roman… Njezin je svijet darvinistički, no ona ne pripovijeda o opstanku najsposobnijih; umjesto toga uvjerava nas da i najveći nevoljnici među nama mogu pronaći put do blagoslovljena mira, tišine i slobode.
The Los Angeles Times
O autorici
Lauren Groff trostruka je finalistica jedne od najprestižnijih američkih književnih nagrada, National Book Award.
Uz Dalje divljine autorica je romana Sudbe i srdžbe (Profil, 2016.), The Monsters of Templeton, Arcadia i Matrix te proslavljenih zbirki kratkih priča Delicate Edible Birds i Florida. Osvojila je The Story Prize, ABA Indies’ Choice Award, francusku nagradu Grand Prix de l’Héroïne te Joyce Carol Oates Prize, a bila je i finalistica nagrade National Book Critics Circle Award.
Njezini se tekstovi redovito pojavljuju u The New Yorkeru, The Atlanticu i drugim medijima. Djela su joj prevedena na trideset i šest jezika.
Živi u Gainesvilleu na Floridi.
ČAROBNJACI IZ DAVNINE 4
Cressida Cowell
Profil knjiga
Nikad i zauvijek
Posljednji svezak čudesnog serijala o dvoje junaka iz zaraćenih plemena koji se zajedno bore protiv najopakijih i najstrašnijih bića – vještica.
Čarobnjaci iz davnine 4
XAR je maleni Čarobnjak kojega usmjerava vještičja mrlja. ŽELJA je mala Ratnica s velikim magijskim moćima. Zajedno su pronašli sve sastojke za čaroliju za uništenje vještica. Sada ih Kralj-vještac poziva na Jezero izgubljenih. Ali prvo moraju umiješati čarobni napitak u kaležu drugih prilika. No taj se kalež nalazi kod Lootera, Xarova starijeg brata kojeg su Ratnici odveli u Rudnik sreće. To je zastrašujuće mjesto koje Želja i Xar odmah odluče zatvoriti. Mogu li zajedničkim snagama poraziti gladnu zmajomačku i pobjeći s kaležom? I hoće li čarolija biti dovoljno jaka da otkloni prokletstvo divljošume ili će vještice vladati ZAUVIJEK?
Ova je serija romana puna akcije, a govori o toleranciji, samopouzdanju, povjerenju, oholosti i empatiji te je upravo zbog toga oduševila čitatelje širom svijeta. Cressida Cowell, uz to što je autorica tekstova, ilustrirala je ove romane, a njezine fantastične ilustracije savršeno nadopunjuju priču.
BRAČNI PORTRET
Maggie O'Farrell
Profil knjiga
Nezaboravan, uvjerljiv, napet i prelijepo napisan roman o životu mlade žene koju prevelika blizina moći dovodi u smrtnu opasnost.
Novi roman autorice nagrađivanog romana „Hamnet“.
Bračni portret
Zima 1561.
Lucrezia de’ Medici, vojvotkinja od Ferrare, odlazi sa suprugom Alfonsom u neočekivan posjet ladanjskoj vili. Dok sjedaju za večeru, Lucreziji sine da ju je suprug ovamo doveo sa zlokobnom namjerom. Kani je ubiti. Lucrezia ima šesnaest godina i dotad je vodila zaštićen život zaključana unutar najveće firentinske palače. Tu, u toj dalekoj vili, potpuno je prepuštena na milost i nemilost svojemu mužu i njegovu sve nestalnijem raspoloženju. “Maggie O’Farrell izvlači tanke niti povijesnih detalja i njima plete ovu priču o prerano sazreloj djevojci osjetljivoj na proturječnosti svojega položaja… Možda poznajete povijest i možda mislite da znate što dolazi, ali ne budite tako sigurni. Maggie O’Farrell i Lucrezia, sa svojim ‘kristalno jasnim, pravičnim gnjevom’, uvijek će biti korak ispred vas…
Maggie O’Farrell jedna je od najuzbudljivijih spisateljica na svijetu.”
The Washington Post
“Bogata detaljima, ova zavodljiva priča o moći, politici i borbi jedne žene za pravo na odlučivanje o vlastitu životu još je jedno remek-djelo autorice Hamneta.”
The Globe and Mail
“Ova vojvotkinja izgleda i zvuči živo. Maggie O’Farrell ima nevjerojatnu sposobnost staviti nas u Lucrezijinu vrlo neobičnu kožu. Čitatelj iskusi, duboko iznutra, Lucrezijinu iscrpljenost i užas kad samo nekoliko sati nakon vjenčanja bude ostavljena na čudnome mjestu, njezino vrtoglavo uzbuđenje i rastući osjećaj slobode u ranim danima njezina braka, njezinu odbojnost i strah kad na površinu izbiju ‘žestina i prijezir’ njezina muža… Konačni obrat tako je neočekivan i tako prekrasno izveden da je ovu čitateljicu rasplakao. Njime nam O’Farrell zorno pokazuje da je fikcija sposobna ponuditi narative suprotne onima iz prihvaćene povijesti te pred nama otvoriti maštovito obilje i treperav osjećaj mogućnosti.”
The Boston Globe
“Poetski napisan višeslojan roman… Čitateljima povijesne fikcije svidjet će se pojedinosti vezane uz kulturu, a Lucrezijina nevolja govori o modernim temama tzv. gaslightinga i ženine sposobnosti da upravlja svojim životom… O’Farrell majstorski elegantno i emotivno opisuje događaje poput Lucrezijinih priprema za vjenčanje i njezina osjećaja unutarnje snage dok gleda kako izlazak Sunca preobražava nebo iznad Alfonsove ladanjske vile. Autorica se pokazala jednako vještom u stvaranju napetosti i neizvjesnosti.”
Booklist
“Bračni portret nije samo još jedno veličanstveno štivo koje ne možeš pustiti iz ruku nego i uzbudljiv, potresan pogled na žensko zatočeništvo, kreativnost i – u konačnici – pobunu u svijetu kojim upravljaju neki vrlo okrutni muškarci.”
i newspaper
“Maggie O’Farrell izvanredna je stilistica, a njezini su likovi zadivljujući i uvjerljivi. Ona tako majstorski dočarava prizore, zvukove i mirise šume, dvorca i dvorišta da je krajolik renesansne Italije pravi dar za osjetila.”
BookPage
O AUTORICI
Maggie O'Farrell rođena je u Sjevernoj Irskoj, a trenutačno s obitelji živi u Škotskoj. Diplomirala je englesku književnost na Sveučilištu u Cambridgeu. Za svoj romaneskni prvijenac „Kad si otišao“ dobila je nagradu Betty Task, a za roman „Ruka koja je prva držala moju“ 2010. nagradu Costa. Za roman „Hamnet“ dobila je Women's Prize for Fiction i National Book Critics Circle Award.
-33%
NAŠ DUBOKI OČAJ
BarıŠBıcakcı
Hena Com
Naš duboki očaj jednostavna je i topla priča koja plijeni odmjerenom dozom nježnosti i mudrosti. Dvojici sredovječnih cimera, Enderu i Četinu, događa se Nihal, djevojka koja im spletom nesretnih okolnosti ulazi u stan i poremeti njihov ustaljeni životni ritam, a u srcima napravi pravu zbrku. Sentimenti koje je izvukla iz njih zbunit će dvojicu dugogodišnjih prijatelja, baciti ih u najdublji očaj, ali i natjerati da preispitaju svoj odnos, vlastite unutarnje svjetove, svoje žudnje i tlapnje...
Barış Bıcakcı talentirani je i hvaljeni turski autor srednje generacije koji umije zaviriti u ljudsku dušu i iz tog kaosa izvući presudne trenutke za promišljanje važnih životnih pitanja. Ljubav, prijateljstvo i sve one sitnice koje život znače strune su u koje Bıcakcı udara sa suptilnim osjećajem za ritam i mjeru. Bez velikih riječi i drame, autor svoje junake vodi kroz rukavce svakodnevice; s njima patimo i smijemo se, s njima nam je toplo oko srca, a njihov nas očaj dira kao da je naš vlastiti. I tako do samoga nadom i optimizmom ispunjenoga kraja.
OSTRVO STAKLA
Trejsi Ševalije
Laguna
Autorka istorijskih romana i bestselera Devojka sa bisernom minđušom, Izuzetna stvorenja i Jedna nit.
Raskošna priča o porodici duvača stakla iz Murana.
Godine 1486. Venecija je raskošan trgovački grad na vrhuncu moći. Orsola Roso je najstarija kći u familiji muranskih duvača stakla. Na ostrvu poznatom po ovoj teškoj veštini i velikoj umetnosti nije predviđeno da porodičnu tradiciju izrade stakla nasledi žena, čak ni kada je izuzetno vešta i kad ume da pretoči fantastične vizije u maštovita umetnička dela. A baš te osobine krase Orsolu. Nakon očeve smrti ona će u tajnosti nastaviti da izučava zanat i svojim delima uvećava porodični imetak.
Dok u Veneciji vreme protiče polako poput topljenog stakla, pratimo priču o Orsoli i njenoj porodici kroz prizmu stvaralačkog trijumfa, ali i tragičnih događaja. Od doba kuge koja će opustošiti Veneciju do pljački vojnika koje će ogoliti njene velelepne palate, od vremena dominacije Murana i njegovih trgovaca do njegove metamorfoze u turističku atrakciju, žene iz porodice Roso čuvaće porodično nasleđe, umetnost i veze.
Ostrvo stakla je nesvakidašnji, predivan i opčinjavajući portret žene, porodice i grada koji su večni poput njihovog stakla.
„Trejsi Ševalije se vraća u svet srednjovekovnog zanata i daje nam još jednu odlučnu heroinu – staklarku koja prodire u zatvoreni svet muškaraca sa Murana. Pedantno istražena, dočaravajući lepotu venecijanske lagune, priča fascinantno nosi čitaoca kroz prostor i vreme.“
– Filipa Gregori
„Odvažan i prefinjen roman. Trejsi Ševalije nas s lakoćom vodi kroz vekove, prikazujući Veneciju uzdrmanu promenama, krhku ali nesalomivu, baš kao što je i čuveno muransko staklo.“
– Kejt Kvin
„Briljantna ideja sprovedena temeljno, sa samopouzdanjem i dubokom ljubavlju prema jednom izuzetnom gradu. Genijalan način pripovedanja u vremenskim skokovima.“
– Filip Pulman
PALATA
Goran Petrović
Laguna
Kada su palata i ceo dvor stavljeni pod krov... Kada su za sovama i ševama, kragujima i senicama, zaista stali da pristižu i kosovi u jatima... Kada su sve te ptice na beogradskom Gornjem gradu od ostataka stogova slame, začinskog i lekovitog bilja, kao i od preostalih pramenova vune, počeli da svijaju gnezda... Dakle, tek tada je protomajstor Petar lično despotu Stefanu Lazareviću predao one svoje lestve, kao da mu daje veleban, zamašan ključ. Rekao je:
– Od mene toliko...
Despot Stefan i Konstantin Filozof su još te prve noći, sa prozora dvorane za prijeme, gledali vatrene stogove u ravnici preko Save i Dunava. Dvor je bio useljen, ali kao da je samo to nedostajalo da u njemu počne da se živi.
Svih devet prozora su bili otvoreni. Gospodar i učitelj su stajali čas kraj jednog čas kraj drugog i posmatrali poplašćene plamenove, izvijene trine iskri koje se negde gore pridružuju zvežđu.
Šta je prethodilo izgradnji dvora despota Stefana Lazarevića u Beogradu, ko je bio „lutajući protomajstor“ Petar, romejski graditelj palata u Konstantinopolju, Veneciji i Sirakuzi, koji je s preporukama stigao u despotovu prestonicu, kako je putovao Mediteranom venecijanskim galijama i kako je tekla izgradnja dvora – otkriće čitalac u novom romanu Gorana Petrovića, koji hronološki prethodi romanu Ikonostas.
Palata je još jedna priča, novi „tok“ u Romanu delti Gorana Petrovića, univerzumu alegoričnih pripovesti čija se radnja raspliće od srednjeg veka do dana koje smatramo našim.
ZAKON SRCA
Slavica Mastikosa
Laguna
Od autorke romana Preludijum i Tri hleba nasušna
Da li je moguće pobediti sistem i izboriti se za pravo na materinstvo?
Roman Zakon srca otkriva dinamičnu porodičnu dramu o pionirskoj borbi glavne junakinje Lepojke, koja usred procedure vantelesne oplodnje ostaje bez voljenog muža. Suočivši se sa tom tragedijom i novonastalim okolnostima, ona skuplja snagu i suprotstavlja se surovom sistemu pokušavajući da ostvari pravo na život toliko željenog nerođenog deteta. Savremeni zakon ne prati medicinska dostignuća u ovoj oblasti kako u svetu, tako i kod nas – svaka pojedinačna pobeda da se iz već začetog a zamrznutog embriona razvije novi život kamen je temeljac u njegovoj humanizaciji i modernizaciji. Lepojkina borba nije usamljena i važno je da se njena priča čuje, a opisana je toliko emotivno da se doživljava poput lične ispovesti.
„U Zakonu srca glavne junakinje su žene. Muževi, očevi, prijatelji, lekari su tu da bi se taj ženski princip još jače i bolje istakao i shvatio. A opet, muško-ženske ruke su ispreplitane, njihove misije objedinjene. Svi tragaju za srećom, smislom postojanja, ciljem kome vredi stremiti. Loza treba da se produži. Ali šta ako do začeća ne može da dođe? Kako tu može da pomogne vantelesna oplodnja? I kada čitalac svim srcem poveruje da ima nade, svedočiće brojnim preokretima, preživljavaće moralne i etičke dileme baš poput junaka ovog izvanrednog romana.“
– Ljiljana Šarac
„Tok ove priče nadigrava snaga žene, njena upornost i spremnost da pomera granice. U rečenicama glavne junakinje pronalazim promisli, dileme, sumnje i iskre nadanja mnogih žena. Da bi pretekao čovek u čoveku, nužna je njegova spremnost da prizna sopstvenu ranjivost. Tek tada je spreman za iskorak. Zakon srca još niko nije oborio.“
– Jasenka Lalović
ZVON PASA – DEO DRUGI
Stiven Erikson
Laguna
Pripovest iz Malaške knjige Palih
Uzbudljiv, razdirući roman o ratu, intrigama i mračnoj, nekontrolisanoj magiji.
Ali lekcije postaju lekcije tek kad čovek dosegne stanje poniznosti nužno da ih posluša. Kad prevaziđe sve samoljubive izgovore i sva objašnjenja smišljena da se odbrani od čestite odgovornosti. U prirodi mu je da prvo napada, odričući se svih pojmova krivice i sramote. Da nasrne, gonjen užarenim besom, a onda se odšeta dalje ubeđen u sopstvenu pravednost.
„Nikada pre Erikson nije bio toliko ćudljiv, a tako razigran koliko u Zvonu pasa, čime je neobično dodao na težini svakom aspektu pripovedanja. Na poslednjih trista stranica nalazi se najspektakularniji spoj događaja koji ćete ikada pročitati u epskoj fantastici. Ne samo da Erikson povezuje desetak linija zapleta, već se bavi događajima koji su toliko epski i značajni da menjaju čitavu metafiziku malaškog univerzuma. Katartični vrhunac koji dobijamo nakon više od devetsto stranica emocionalno će potresti svakog čitaoca.“
– A Sky of Books and Movies Review
O
MONINE OČI
Toma Šleser
Laguna
„Knjiga oko koje se ceo svet otima.“
– Le Figaro
Desetogodišnja Mona je u opasnosti da oslepi. U strahu da Mona možda nikada neće upoznati istinsku lepotu sveta, njen deda odlučuje da joj predstavi najlepša umetnička dela. Zajedno će krstariti pariskim muzejima Luvr, Orse i Bobur, zadivljeni i dirnuti, opčinjeni pred prizorom slika i skulptura. U susretu s remek-delima, od Botičelija, Vermera, Goje, Kurbea, preko Fride Kalo i Pikasa, pa do savremenih ostvarenja, Mona otkriva moć umetnosti da daruje, pobuđuje sumnju, melanholiju ili pobunu.
Veliko delo inicijacije u umetnost i u život, priča o neraskidivoj vezi između devojčice i njenog dede, roman Monine oči preveden je na više od trideset jezika čak i pre nego što je objavljen u Francuskoj, i tako je postao međunarodni izdavački fenomen.
„Evo romana koji je već postao savremeni klasik! Kako otkriti čudesa svetske umetnosti kroz hodočašća dede i njegove unuke, u 52 poglavlja, za 52 nedelje, u susretu s 52 umetnička dela. Očaravajuća knjiga za ljubitelje umetnosti i književnosti!“
– Le Divan
„Virtuozni roman.“
– Le Monde
„Književni fenomen koji će vas naterati da pohrlite u muzeje.“
– Télérama
„Knjiga osuđena na uspeh.“
– Elle
„Priča o saučesništvu između dede i unuke, o uživanju u umetnosti i duhovnom bogatstvu.“
– Il Messagero
DŽEK I IV
Vendi Mur
Laguna
Ljubavna priča dve žene u vreme rata
Vera Houm, poznata kao Džek, napustila je glumačku karijeru da bi postala šoferka i mehaničarka Emeline Pankherst.
Evelina Haverfild je bila klasična lepotica, kćerka škotskog barona i četrnaest godina starija od Džek. Upoznale su se 1908. godine, zaljubile se, živele zajedno i bile istaknute sifražetkinje.
Prvi svetski rat osetile su kao poziv da i same služe uzvišenijem cilju. Džek i Iv su stupile u misiju Bolnice Škotlanđanki namenjenoj Srbiji i ubrzo se našle na našem tlu. Iv je u nezamislivim uslovima pomagala da se uspostave i vode bolnice za ranjenike i obolele od tifusa, dok je Džek postala vozač sanitetskog vozila i pod paljbom artiljerije i pušaka dovozila ranjenike s prvih linija fronta.
Zajedno su dokazale da žene mogu da sve što i muškarci, bilo da voze ambulantna kola, vode vojne bolnice, postanu ratni zarobljenici ili da nose oružje. Odlučne da budu svoje, ostale su doživotne partnerke.
Vendi Mur, izvrsna, neposredna i smela spisateljica, koristi njihovu priču kao sočivo kroz koje sagledavamo pokret sifražetkinja i učešće žena u Prvom svetskom ratu tokom kojeg su mnoge stradale deleći sudbinu srpskih vojnika.
PLATINASTA PRAŠINA
Tatjana de Rone
Laguna
„Fenomenalan roman koji ostavlja bez daha.“
– Le Parisien
Polin je mlada sobarica koja radi u legendarnom hotelu Mejps u Rinu u Nevadi. Jednog dana se od nje traži da zameni koleginicu i očisti apartman 614, ali iako joj je rečeno da je prazan, pred njom se pojavljuje ošamućena, pospana žena. Njih dve započinju neposredan razgovor, i Polin ubrzo postaje poverenica gošće apartmana. Tek kada izađe iz njega i podnese unakrsno ispitivanje upravnice hotela i svojih kolega, ona saznaje da je krhka gospođa Miler zapravo Merilin Monro čiji se boravak u Rinu poklapa sa raspadom njenog braka sa Arturom Milerom i snimanjem njenog poslednjeg filma Neprilagođeni. Među njima će se roditi neočekivana prisnost koja će vam slomiti srce.
Ovo je iskren, zadivljujući roman i priča o svetovima koji se obično ne preklapaju. Svedočanstvo trajne moći ženskog prijateljstva istovremeno je intiman portret Merilin Monro i one njene malo poznate strane.
„Trebalo je hrabrosti za hvatanje ukoštac s mitom o Merilinki. Tatjanu de Rone nije zanimala legenda o njoj, posuta štrasom i šljokicama, već naprotiv žena od krvi i mesa. Ona je krhka i umorna. Da sve bude intrigantnije, glavna junakinja nije ona već Polin, njena sobarica.“
– Le Figaro
„Oda prijateljstvu, životu i nadi u teško ostvarljive snove koji se obistinjuju.“
– babelio.com
„De Rone je u ovom pitkom romanu oslikala kulise poslednjeg filma Merilin Monro i portret uzajamne ženske podrške, katkad bolne, u kojoj su se spojile životne putanje dva krhka bića.“
– Le Point
ZABAVA ZA DOKONE KĆERI
Ana Ristović
Laguna
Ko je dostojan jednog crnog reda
taj je dostojan i reči,
ko je dostojan reči
taj je dostojan i prostora beline,
ko je dostojan beline
taj je dostojan iskustva
da godinama krotio je samo
između redova male praznine
i da nema knjige
kojom bi zimi obložio
unutrašnju stranu kaputa.
Što više čitam, o poeziji znam
sve manje...
Sve lošiji sam gonič malih zebri
niz blage padine kolena i stola.
ALISA U ZEMLJI ČUDA
Luis Kerol
Laguna
„Ko si ti?“, reče Gusenica.
Ovo nije bilo ohrabrujuće kao početak razgovora. Alisa je odgovorila, pomalo stidljivo: „Ja… teško mogu to da kažem, gospodine, ovog trenutka… samo znam ko sam bila kad sam ustala jutros, ali sam se od tada više puta promenila.“
Kada prateći Belog Zeca upadne u zečju jamu, Alisa će se naći u svetu u kojem nemoguće postaje moguće i ništa nije onako kao što izgleda. Tu će sresti niz neobičnih likova, od izumrle ptice Dodo do Češirskog mačka, koji iščezava, i prisustvovati ludoj čajanci i nadrealnom suđenju.
Kako bi shvatila apsurd koji je okružuje, Alisa će morati dobro da razmisli i preispita sve što se podrazumeva.
Sada dostupan u novom prevodu Zorana Penevskog, roman Alisa u Zemlji čuda je remek-delo svetske književnosti koje više od vek i po ne prestaje da fascinira generacije čitalaca širom sveta.
„Nijedna priča u istoriji engleske književnosti me nije oduševila koliko Alisa u Zemlji čuda Luisa Kerola.“
– Volt Dizni
OTKUP SIROVE KOŽE
Abdulah Sidran
Connectum
Otkup sirove kože
Ovo je roman bh. autora Abdulaha Sidrana, jednog od najvažnijih književnika i scenarista na ovim prostorima. Roman se bavi tematikom ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini i prati sudbine običnih ljudi tokom tih turbulentnih vremena. Sidran koristi svoj prepoznatljiv stil, koji uključuje elemente realizma i poezije, kako bi prikazao teške životne situacije i emocionalne izazove s kojima se suočavaju njegovi likovi.
Roman je poznat po svojoj dubokoj emocionalnoj težini i autentičnom prikazu rata i njegovih posljedica na ljude i društvo. Sidranova proza često uključuje autobiografske elemente, dajući čitateljima uvid u autorove lične doživljaje i refleksije.