Zaboravljeni sin Mire Gavrana emotivna je i topla ljudska priča pretočena u roman pisan u formi dnevničkih bilježaka.
Mislav je dvadesetogodišnjak s blažim teškoćama u razvoju. Nakon šesnaest godina boravka u školi za djecu s posebnim potrebama vraća se u rodno selo u svoju obitelj. Njegov brat i sestra, kao ni susjedi, dotad uopće nisu znali za njega. Mladić se odjednom našao u potpuno novom okruženju i novim odnosima… Istrgnut iz svijeta u kojem je živio i na koji je navikao. Mislav teško prihvaća novu okolinu. Ali kad upozna djevojku Jasenku, njegov život obogaćuje jedan do tada nepoznat osjećaj ‒ mladenačka ljubav.
Roman ispovijesti, opažanja, dvojbi i razmišljanja divnoga, neiskvarenog mladića s naivnom dušom djeteta, namijenjen je kako mladim, tako i starijim čitateljima koji će nakon pročitane posljednje stranice ostati duboko dirnuti pričom.
Roman je objavljen na njemačkom, slovenskom, španjolskom i engleskom jeziku. Godine 2002. uvršten je na Ibby Honour List u Bazelu u Švicarskoj na koju se uvrštavaju djela sa snažnom humanom porukom.
Miro Gavran najprevođeniji je i najizvođeniji hrvatski pisac čija su djela prevedena na 38 jezika, a njegove knjige imaju više od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu. U ranim proznim tekstovima opisuje život u hrvatskoj provinciji, oslikavajući male ljude, svojevrsne antijunake, koji zadržavaju pozitivan odnos prema životu, čak i kada se suoče s nepravdom i velikim teškoćama. To se najbolje ogleda u romanu Zaboravljeni sin, iz 1989. godine, čiji je glavni junak dvadesetogodišnji mladić s blažim teškoćama u razvoju.
Ostale naslove Mire Gavrana potražite ovdje.
NA ARKTIKU PRONAĐENO LEDENO ČUDOVIŠTE!
Kad Elsie, siroče koje živi na ulicama viktorijanskog Londona, čuje za zagonetno “ledeno čudovište” – vunastog mamuta pronađenog na Sjevernom polu – odluči otkriti o čemu je riječ…
Ubrzo se Elsie nađe licem u lice s ti stvorenjem i započne pustolovinu života – iz Londona, preko otvorenog mora, sve do srca Sjevernog pola!
Junaci se javljaju u svim oblicima i veličinama u ovoj najvećoj, epskoj pustolovini Davida Walliamsa!
Ovo je priča o desetogodišnjem siročetu i 10 000 godina staroj mamutici….
” Dahl je napokon dobio dostojnog nasljednika ” Telegraph
O autoru romana Ledeno čudovište:
David Walliams književni je fenomen. Njegove su knjige prevedene na pedeset tri jezika, prodane su u više od 26 milijuna primjeraka diljem svijeta i sada su oborile rekordnih 120 uzastopnih tjedana na vrhu ljestvice dječjih knjiga. Ovjenčane su najvećim pohvalama kritičara. Davidov prvijenac za djecu, Dječak u haljini, 2018. je proslavio desetu obljetnicu te postao klasik koji i dalje dira u srce djecu diljem svijeta.
Ilustrirao: Tony Ross
“Gospodin Gnjus je smrdio. Usto je i zaudarao. A ako nam pravopis dopušta reći da je bazdio, onda je i bazdio. Bio je najsmrdljiviji smrdljivi smrdljivac koji je ikada hodao kuglom zemaljskom.”
Chloe je najosamljenija djevojčica na svijetu. No tada upoznaje gospodina Gnjusa, gradskog skitnicu. Da, on pomalo smrdi, ali jedina je osoba koja je ikada bila dobra prema njoj. Stoga, kada gospodinu Gnjusu zatreba konačište, Chloe ga odluči sakriti u vrtnu kućicu! No Chloe će ubrzo otkriti da neke tajne ponekad vode u katastrofu. A kada smo već kod tajni, možda se u gospodinu Gnjusu krije mnogo više nego što nos može namirisati…
David Walliams poharao je svijet dječje književnosti poput uragana. Njegov sedmi roman, Tetka probisvjetka, smjesta je zauzeo prvo mjesto na ljestvicama bestselera i bio je najprodavanija knjiga izdavačke industrije 2014. godine.
Davidove knjige prevedene su na više od četrdeset jezika; samo su u Velikoj Britaniji prodane u više od sedam milijuna primjeraka. Ovjenčane su dosad nepremašenim pohvalama kritike, a Bljakburger, Zla zubarica i Tetka probisvjetka osvojile su nagradu za dječji roman godine, National Book Awards Children’s Book of the Year. Osim tih naslova na hrvatski su mu jezik prevedeni i romani Mali milijarder, Banditska bakica, Dječak u haljini, Djedov veliki bijeg, Ponoćni pustolovi, te zbirka priča Najgora djeca na svijetu i slikovnica Zmija u mojoj školi.
One su sestre. Spremne su zaljubiti se u muškarca svojih snova i s njim živjeti sretno do kraja života. Ali može li život biti tako jednostavan? Marianne Dashwood je mlada, koketna i spremna upoznati princa na bijelom konju. Njezina sestra, Elinor, mnogo je suzdržanija – ona zna da, kad je riječ o ljubavi, polako i postojano ide prema cilju. Ali iako se čini da su obje pronašle ono što su željele, put do sreće nije baš tako jednostavan kao što su obje isprva mislile. Ljubav ima naviku kršiti pravila i pojaviti se kad je čovjek najmanje očekuje…
Ovom dražesnom pričom o nesporazumima, pogreškama i mladenačkim ljubavima, Razum i osjećaji postali su jedan od najomiljenijih romana Jane Austen.
Možda najomiljenija, a zacijelo najpoznatija knjiga Jane Austen, Ponos i predrasude klasičan je ljubavni roman. Ljubav, nesporazumi, potraga za savršenim muškarcem kao i izbjegavanje nesavršenog, teme su romana Ponos i predrasude, a relevantne su danas kao što su uvijek bile.
To je čarobna i vječna priča o Lizzy Bennet, jednoj od najsimpatičnijih književnih junakinja, i ponosnom gospodinu Darcyju, o pravoj ljubavi, obiteljima, varalicama i herojima i, naravno, ponosu i predrasudama.
Ovaj roman donosi snažnu emotivnu priču o dvojici pisaca: Franzu Kafki i Maxu Brodu, te o ženama koje su ih sudbinski odredile. Radnja je smještena u Prag u razdoblje od 1903. do 1924. godine, te u Tel Aviv 1953. godine. Početak dvadesetog stoljeća u Srednjoj Europi uoči i nakon Prvog svjetskog rata uvjerljivo je opisan, dok su biografije poznatih junaka, unatoč poštivanju faktografije dane na neočekivan način. I kritika i čitateljska publika u zemlji i inozemstvu su izvrsno prihvatili ovaj roman za koji je autor dobio Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2012.godinu. Do sada je Kafkin prijatelj objavljen na nizozemskom u dva izdanja, na češkom, slovačkom, engleskom i albanskom te u fragmentima na francuskom i esperantu.
Malo o autoru:
MIRO GAVRAN suvremeni je hrvatski autor rođen 1961. godine u učiteljskoj obitelji u slavonskom selu Gornjoj Trnavi nedaleko od Nove Gradiške. Djela su mu prevedena na 38 jezika. Njegove knjige imaju više od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je otprilike 300 kazališnih premijera diljem svijeta koje je pogledalo više od tri milijuna ljudi. Jedini je živući dramatičar u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen, izvan zemlje rođenja, na kojem se igraju isključivo predstave nastale prema njegovim tekstovima, koji od 2003. djeluje u Slovačkoj u Trnavi, od 2013. u Poljskoj u Krakovu, a od 2016. u Češkoj u Pragu, pod nazivom GAVRANFEST. Najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu proteklih dvadesetak godina
Paulinu P. poznaju već sva djeca, a ova simpatična djevojčica našla je svoje mjesto i u školskoj lektiri.
Paulina P. je razgovorljiva, puna ideja, snalažljiva i maštovita.
Svoju životnu školu odrađuje promatrajući kako se ponašaju njezini roditelji, prijatelji, bake, profesori ili susjedi. Gleda, sluša i razmišlja što joj se događa.
Lik majke vrlo je često opisivan kroz povijest hrvatske dječje književnosti (proze i poezije). Međutim, taj opjevani motiv stvorio je i određene klišeizirane, idealizirane ili pomalo tipizirane uloge kako treba izgledati lik majke. Majka je najčešće prikazana kao strog ali i blag uzor djeci, kao nesebična i neumorna radilica u obitelji, kao vječna i samo-požrtvovna patnica, tragična i zadivljujuća heroina, a tek u novijoj postmodernističkoj prozi lik zadobiva oprečne maćuhinske osobine, a pisci pišu kao da se osvećuju uobičajenom liku majke. U svom romanu Sanja Pilić stvara poseban lik jedne maštovite, usporedo kreativne i luckaste, simpatične, ali i nedorasle, vrlo neobične mlade majke koju bismo žargonski nazvali "otkvačenom". Iako je glavni lik majke šaljivo i karikirano prikazan, on nije potpuno neuvjerljiv, jer neuljepšano prikazuje skrivena maštanja odraslih i njihove teškoće da uvijek pred djecom predstavljaju ulogu uzornog odgajatelja.
Jedan vlak polazi s mostarskoga kolodvora daleke 1917. godine, drugi vlak polazi iz Nove Gradiške 1987.godine – sudbine junaka koji su u njima na neobičan su način povezane. Pratimo dvostruku ljubavnu priču i dramatične događaje u Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata, kada je fra Didak Buntić pokrenuo akciju spašavanja gladne djece.Usporedno s time, upoznajemo mladića koji tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća počinje gubiti tlo pod nogama kada mu se snovi i stvarnost isprepletu. Pred vama je priča o dubokoj sumnji i istinskoj vjeri, koja vas neće ostaviti ravnodušnima.
Možda i ovaj roman da odgovor na pitanje zašto je Miro Gavran najprevođeniji hrvatski književnik čija su djela prevedena na 38 jezika. Zavodljiva vještina njegova asketskog pripovijedanja ne poznaje suvišne rečenice i ne srami se snažnih emocija.
Roman Sluškinjin dnevnik sjajan je novi triler autorice hita Ispod đavoljeg mosta.
Kit Darling sluškinja je koja ne može odoljeti njuškanju. Ona je „nevidljiva djevojka“, koja kompulzivno gura nos u tajanstvene živote svojih bogatih klijenata. Njezin bezazleni hobi postaje uteg oko vrata kad otkrije mračnu tajnu svojih poslodavaca. Kit postaje najveća prijetnja njihovu životu, a time i smetnja koju treba ukloniti.
Kad istražiteljica Mallory Van Alst stigne u luksuznu Staklenu kuću, otkriva dokaze krvoločnog napada kojeg nitko ne bi mogao preživjeti. No, tijelo nedostaje, kućevlasnici su napustili posjed, a njihova je sluškinja nestala. Jedini je svjedok susjeda starica koju su usred noći probudili vrisci. Mal ulazi u mračan i zlokoban svijet zločina koji srlja prema sigurnom uništenju.
U svom novom romanu autorica Loreth Anne White sjajno drži čitatelja u neizvjesnosti dok postupno razotkriva tajne, otkrivajuci šokantnu istinu.
“Mračna, zlokobna i uznemirujuća priča od početka čitatelja drži u neizvjesnosti, a ujedno je iznenađujuća, nemilosrdna i potpuno obmanjujuća.” – What’s Better
Than Books?
O autorici romana Sluškinjin dnevnik:
Loreth Anne White višestruko je nagrađivana autorica kriminalističkih trilera koji su prodani u više od tri milijuna primjeraka diljem svijeta. Kad ne piše ili ne smišlja nove slučajeve, može je se pronaći na jezerima ili na šumskim puteljcima Pacifičkog sjeverozapada gdje se trudi – neuspješno – izbjeći medvjede.
Zbirka priča Samo da sve dobro prođe predstavlja Aleksandru Filipović kao novi, važan ženski glas u hrvatskoj književnosti!
Čak i kada piše o posve uobičajenim, svakodnevnim situacijama, njezina je perspektiva originalna, a njezin autorski glas odlikuje sjajan smisao za detalje, za uočavanje neobičnog u običnome te krirurški precizni uvidi u kompleksnu ljudsku psihologiju.
Dječak koji muči mačke, žena o čijem ljubavnom životu susjedstvo sve zna, mlada liječnica kojoj stanodavac bez najave ulazi u stan, pijanac koji zaspi za volanom i tako gotovo ubije svoju suprugu i sina… to su likovi i situacije s kojima ćete se susresti u ovoj dojmljivoj zbirci priča.
Taj pripovjedni svijet djeluje obično i svakodnevno, ali Aleksandra Filipović uspijeva svakodnevicu pretvoriti u čaroliju književnosti, čitatelja natjerati da vidi nešto sasvim novo u onome što misli je da već tisuću puta vidio.
Iako tematiziraju toksični svijet oko nas, loše i nezdrave odnose, manje i više suptilne oblike zlostavljanja te sveprisutnu mizoginiju, priče iz ove zbirke nisu uvijek mračne – u većini njih kroz mrak se probija trak svjetlosti, trunčica optimizma koja jezičac vage drži točno na sredini između gorkog i slatkog.
Svaku od priča u ovoj sjajnoj zbirci moguće je pročitati za svega nekoliko minuta, ali svaku od njih pamtit ćete čitav život!
O autorici:
Aleksandra Filipović rođena je 1977. u Rijeci, gdje je završila studij anglistike i kroatistike. Nastavnica je, prevoditeljica i instruktorica joge. Autorica je romana Rizik od proljetnog mraza (2020.) Pjesme su joj objavljivane na portalima za književnost i kulturu Strane i Astronaut.ba, art blogu Čovjek-časopis, u časopisima Kvaka i Libartes. Godine 2022. bila je finalistica za nagradu Post scriptum za književnost na društvenim mrežama. Godine 2023. ušla je u finale natječaja za najbolju gorku priču „Marija Jurić Zagorka“ Narodne knjižnice Vrbovec. Večernji list objavio joj je (2022. i 2023.) dvije kratke priče.
Prava nevolja treći je roman u seriji Opasne ljepotice.
Glave prepune neukroćenih uvojaka i nekonvencionalnih ideja, lady Imogen Loveless u društvu slovi kao pomalo čudna, ali bezopasna. Detektiv Thomas Peck dobro zna da se pod nevinom vanjštinom krije prava bomba koja se, u društvu zloglasnih Opasnih ljepotica, žestoko bori za pravdu.
Kad njezina moćna obitelj dozna za njezine društveno neprihvatljive aktivnosti, angažiraju Pecka da je drži na oku. Uštogljeni detektiv nema vremena za vrckavu damu koja u slobodno vrijeme miješa kemikalije, ma kako privlačna ona bila. Ipak, neki zadatci previše su eksplozivni da bi se odbili i Thomas se uskoro zapliće u Imogenin tajanstveni svijet… i vatrenu strast koja bi ih oboje mogla progutati.
Nakon skandalozne Sesily i vatrene Adelaide, na stranicama novog romana u seriji Opasne ljepotice eksplodirat će osebujna Imogen Loveless, čija domišljatost i neustrašivost mogli bi osvojiti čak i strogog, suzdržanog detektiva.
Od iste autorice:
Nevaljalac ostaje nevaljalac – u prodaji
Grof traži ljubavnicu – u prodaji
Kazna za vojvodu – u prodaji
Ne sudite damu po izgledu – u prodaji
Prava bomba – u prodaji
Prava vatra – u prodaji
O autorici romana Prava nevolja:
Sarah MacLean jedna je od najpopularnijih autorica povijesnih ljubavnih romana. Njezina djela, mahom uspješnice New York Timesa i Washington Posta, prevedena su na više od dvadeset pet jezika. Suvoditeljica je tjednoga podcasta, posvećenoga ljubavnim romanima, te kolumnistica za New York Times, Bustle i Washington Post. Na hrvatski su joj prevedeni romani iz serije Pravila lopova i Opasne ljepotice.
Dr. Peter Attia, uvaženi stručnjak za dugovječnost, u svojim je tridesetima bio plivač maratonac i često je preplivavao razne oceanske prolaze, na primjer kanal kod otoka Catalina. No u to je vrijeme s iznenađenjem otkrio da mu zdravlje baš i nije na zavidnoj razini i da je na dobrom putu da umre mlad od srčane bolesti. Ta ga je spoznaja potaknula da pokuša dokučiti dugovječnost: kako i zašto umiremo i kako možemo odgoditi, ili čak i spriječiti obolijevanje od kroničnih bolesti koje ubijaju većinu ljudi, uključujući srčane bolesti, karcinom, Alzheimerovu bolest i dijabetes tipa 2.
U ovom prekretničkom manifestu o tome kako živjeti bolje i dulje, dr. Attia govori da ga je njegova misija navela da na drukčiji način počne razmišljati o zdravstvenoj skrbi i načinu na koji se ljudi ponašaju prema svom tijelu i zdravlju. Unatoč svim uspjesima koje je ostvarila, priznata medicina propustila je ostvariti bitan napredak u borbi protiv tih bolesti povezanih sa starenjem. Današnja mainstream medicina i prečesto se u tu priču uključuje prekasno da bi pomogla – produljuje životni vijek na račun zdravlja ili kvalitete života.
Dr. Attia vjeruje da taj zastarjeli način razmišljanja i djelovanja moramo zamijeniti personaliziranom, proaktivnom strategijom za postizanje dugovječnosti, postupcima koje ćemo primijeniti odmah, a ne onda kada nam zdravlje već krene po zlu. To nije „biohakiranje“; strateški je to i znanstveni pristup za produljenje životnog vijeka kojim ćemo istovremeno poboljšati i svoje tjelesno, kognitivno i emocionalno zdravlje. Dr. Attia vam ne želi pametovati ni zapovijedati, već vam želi pomoći da naučite razmišljati o dugotrajnom zdravlju, kako biste osmislili bolji plan za sebe kao pojedinca.
U knjizi Nadživi čitatelj će otkriti:
• Zašto rezultate godišnje pretrage krvi i kolesterola liječnici proglašavaju „normalnima“, iako ste možda ipak narušenog zdravlja – jer nalazi unutar prosječnih granica nisu uvijek isto što i optimalne vrijednosti;
• Zašto je tjelovježba najmoćniji „lijek“ za postizanje dugovječnosti – i kako početi trenirati za Dekatlon stogodišnjaka;
• Zašto trebate zaboraviti raznorazne „dijete“ i umjesto toga usredotočiti se na nutritivnu biokemiju, služeći se tehnologijom i podacima kako biste personalizirali svoj obrazac prehrane;
• Zašto težnja ka tjelesnom zdravlju i dugovječnosti, ako usput zanemarujete emocionalno zdravlje, može biti najgore moguće prokletstvo.
Na svoj životni vijek i zdravlje možemo utjecati mnogo više nego što mislimo. Možete osmisliti mnogo pogodniji put kojim ćete krenuti, stazu koja će vam omogućiti da živite dulje nego što ste očekivali i da u svakom narednom desetljeću živite kvalitetnije nego u prethodnome.
Biti malen nije uvijek lako. No kad se miš otisne na put da bi naučio rikati kao lav, otkrit će da i najsitniji stvor može imati lavlje srce.
Ova prekrasna slikovnica u stihovima govori o malenom mišu koji je htio biti velik i važan i pomislio je da će to biti ako nauči rikati kao lav. Išao je od životinje do životinje s molbom da ga nauče rikati, no sve su mu odgovorile da rikati može samo lav. Kad je pronašao lava na vrhu stijene kako se odmara, hrabro se uputio prema njemu s istom molbom. Htio je da ga lav nauči kako rikati. Kad je došao do lava, lav se strašno preplašio i miš je shvatio da kakav god da je, i on može biti važan.
Ova će slikovnica postati favorit za čitanje prije spavanja, a onima koji vole Grubzona i Žirafe plesati ne znaju bez sumnje osvojit će srce.
U ovoj knjizi se radi o hamalu Aliji, njegovom putu do bogatstva i ujedno o njegovoj velikoj ljubavi. Alija je mladi hamal dobrog srca koji svima pomaže, dobio je nadimak i Alija Leptir zbog njegovog dobrog karaktera i ljubavi prema Suncu.
“Novo čitanje Legende o Ali-paši ukazuje mi posve jasno koliko je sam naziv romana poetički, preciznije rečeno – pjesma o pjesmi, bajka o bajci, legenda o legendi i komentar te legende. Izuzetno djelo jednog izuzetnog pisca.” (Irfan Horozović)
PRVO objavljivanje romana napisanog prije 90 godina!
Kada sam, negdje u prvim mjesecima 1934. godine, počeo pisati svoj drugi roman, Melun (Prokletnik), nisam ni slutio da će ta moja knjiga u neku ruku doživjeti kob svoga naslova! Moj prvi poletarski roman, Žuti karamfili – izgubljen je. Nestao je zajedno s mojim roditeljima u ratu.
Melun je, skoro, doživio istu sudbinu. To, što ga ipak mogu pružiti čitatelju, zahvaljujem svom danas već pokojnom prijatelju, književniku Hamidu Dizdaru, koji je nakon pogibije mojih roditelja i svih stanara u ulici Jezero, br. 9 u Sarajevu “provalio u moju nezaključanu kuću” i “pokupio” moje rukopise. Na žalost – ne sve!…
Meni je osobno Melun drag roman iz više razloga. Možda najviše zbog toga, što me je upravo on potakao da napišem svoj treći roman Legenda o Ali-paši s prvenstvenom namjerom da sačuvam (bar u literaturi) jezik stare Bosne. (Enver Čolaković)
Melun je historijski roman duboke intelektualističke provenijencije u kome je Enver Čolaković kao romanopisac pokazao svoje široko enciklopedijsko obrazovanje: književnoestetsko, filozofsko, historiografsko, sociološko, etnološko, politološko, privredno, lingvističko, osobito u znanju leksike pomoću koje je rekonstruirao jezik sarajevske čaršije iz austrougarskog i međuratnog perioda.
Sa sigurnošću možemo reći da će se ubuduće Enver Čolaković tretirati kao pisac dvaju velikih bošnjačkih romana: Legenda o Ali paši i Melun, što će ga vinuti u same vrhove bošnjačke književnoestetske produkcije.
O romanu Melun koji je Enver Čolaković počeo pisati još kao mladić, a zbog okolnosti Drugog svjetskog rata uspio završiti tek 1950. (ponovo rekonstruišući dva nedostajuća poglavlja) sam autor je za života zapisao: “Osnovna misao Meluna da čovjek otrovan strašću za stjecanjem kapitala ne može da se svojom voljom izmijeni i preodgoji, već da je za to potrebna korjenita; izmjena društvenog sustava, mislim da je u romanu dovoljno plastično iznesena, kao i ilustracija vremena ekonomske krize iz koje su izrasli i fašizam i nacizam i koje je danas – historijsko.”
