Ryan Willis proveo je godine radeći u sigurnosnim službama, vječito na oprezu. Kad se odluči vratiti u monotoni gradić u kojem živi njegova kći, jedino što želi jest zasluženi mir. Međutim, već prvog dana nabasa na novo lice.
I to ne bilo kakvo…
Hannah Bright tek se doselila, otvorila maleni art shop, a dane provodi u društvu slikarskog kista i platna. I ona je u potrazi za mirom. Ali… Iz posve drugačijih motiva.
RYAN JE UVJEREN DA HANNAH S NJIM NE ŽELI PODIJELITI SVOJE MRAČNE TAJNE KOJE JU OČITO VUKU NA DNO.
HANNAH JE SVJESNA – ONOG TRENUTKA KAD MU SE POSVE OTVORI, ŽIVOTI ĆE IM SE NAĆI U OPASNOSTI.
O AUTORU:
Rođena je i odrasla u Northamptonu, gdje i danas živi s obitelji. Pišući trilogiju “Moj muškarac” kreirala je lik gospodina Jesse Warda, gospodara Zamka. Dočekale su je nevjerojatne reakcije žena diljem svijeta i ubrzo je trilogija “Moj muškarac” postala svjetski izdavački fenomen.
DIO MOJ MUŠKARAC-PREDAJA
Zamak, mjesto gdje je započela strastvena ljubavna veza Ave O’ Shea i Jesseja Warda, puni se gostima. Ovo bi trebao biti najsretniji dan u njihovim životima. Ava je prihvatila da nikad neće ukrotiti Jessejevu žestinu, a to i ne želi. Njihova je ljubav moćna, a povezanost koju dijele silovita.I baš kad Ava pomisli da je konačno prodrla ispod njegove zatvorene vanjštine, pojavljuju se nova pitanja i ona počinje sumnjati da je Jesse onakav kakvim se predstavlja. On predobro zna kako da je odvede na mjesto najdublje ekstaze. No, hoće li je dovesti i na rub očaja?Vrijeme je da ovaj muškarac stavi karte na stol.
DIO MOJ MUŠKARAC-KAZNA
Nakon što ga je upoznala u onom drugom svjetlu, agresivnog i sklonog alkoholu, Ava ostavlja Jessea i pokušava zaboraviti tih nekoliko tjedana tijekom kojih se uvukao pod kožu kao intenzivan, impulzivan muškarac, opsjednut kontrolom, ali s druge strane istovremeno nježan, osjećajan i zaštitnički raspoložen. Međutim, Avi, zarobljenoj u toj igri žudnje i strasti, ali i živaca, to ne polazi za rukom pa se ponovno nađe u Jesseovom zagrljaju i njegovom zamku pokušavajući preuzeti kontrolu nad njihovom vezom
DIO MOJ MUŠKARAC-OPSESIJA
Mlada i samosvjesna dizajnerica interijera Ava O’Shea i ne sluti što je čeka na prvom sastanku u Zamku. Vjeruje da je riječ o običnim konzultacijama s nekim vremešnim bogatašem iz provincije, no njezin život naglavačke okreće Jesse Ward, neopisivo privlačan i bogat nasljednik raskošnog posjeda.Ava nije svetica, niti mu se takvom želi prikazati, no svijet strasti i neslućene požude koji se otvara pred njom u hipu je pretvara u ovisnicu. Jesse je silno dominantan i prepun samopouzdanja, ali i zastrašujućih tajni. Zavođenje se pretvara u igru živaca, sklapanje mozaika koji se Avi možda i neće svidjeti.
Danas je Vuk došao na superzamisao: a da postane superjunak? Samo da navuče superkostim i eto, pretvorio se u Super-Ekstra-Majstorvuka! Preostaje mu tek pronaći nekog koga bi spasio… Ništa lakše? Pa i nije kad si supernespretan!
O AUTORU:
Mlada autorica Orianne Lallemand živi u Bretanji, u blizini Dinarda. Zaljubljena u riječi, vrijeme dijeli između radionica pisanja, sastanaka ili pisanja i petero djece. Objavljuje s Castermanom, Nathanom i Auzouom (autor hit serije The Wolf ). Autorica je serijala Valentine i gros-Pépère i albuma Sjajna priča o čokoladnom kolaču.
Eléonore Thuillier, rođena 1979., francuska je ilustratorica dječjih knjiga.
Kuharica NAŠI NAJBOLJI KOLAČI donosi najbolje slastice iz svih hrvatskih krajeva.
Možete li zamisliti obiteljsko okupljanje bez tradicionalnih slastica? Slastica koje su vam se od djetinjstva duboko urezale u pamćenje?
Prhki kolačići, medenjaci, pite, uštipci, savijače, okruglice, makovnjača i orahnjača, pa razne torte, od čokoladnih do voćnih… to je tek mali uvid u riznicu slatkih delicija iz cijele Hrvatske koje ćete pronaći u kuharici NAŠI NAJBOLJI KOLAČI.
Bez obzira na to jesu li vaše majke i bake na vas prenijele svoja znanja ili nisu, ova će vas knjiga uvesti u tajne spravljanja gotovo svih domaćih kolača po tradicionalnim recepturama. Uživajte u pripremi i nezaboravnim okusima u kojima će uživati i vaša djeca i unuci, i po kojima će vas se uvijek sjećati!
Naši najbolji kolači donosi recepte za sitne kolače i praline, kolače od prhkog tijesta, kolače od lisnatog tijesta, kuhane tjestenine, kolače od kuhanog tijesta te kolače od prženog tijesta.
“Intuicija je blago ženske psihe. Ona je poput nekog rašljarskoga oruđa ili poput kristala kroz koji se može gledati uz nevjerojatan unutarnji vid. Ona je poput mudre starice koja je uvijek s vama, koja vam točno kaže o čemu se radi, točno vam kaže treba li ići lijevo ili desno. Ona je oblik One koja zna, stare La que sabé - Divlje žene.
Predani pripovjedači uvijek su negdje pod nekim brežuljkom do koljena u prašini priče, uklanjaju stoljeća prljavštine, kopaju po slojevima kultura i osvajanja, broje svaki friz i fresku priče koje mogu pronaći. Kojiput se priča raspala u prah, kojiput nedostaju ili su izbrisani dijelovi ili detalji, često je oblik sačuvan, ali boja uništena. No, čak i onda, svako iskapanje u sebi sadržava nadu da će se naći čitavo tijelo priče, netaknuto i u jednom komadu. Sljedeća priča upravo je takvo nevjerojatno blago.
Stara ruska bajka “Vasilisa” priča je o inicijaciji žene u kojoj nedostaje nekoliko bitnih kostiju. U njoj se govori o shvaćanju činjenice da većina stvari nije onakva kakvima djeluju. Mi žene prizivamo svoju intuiciju i instinkte da bismo pronjušile stvari. Koristimo se svim našim osjetilima kako bismo iscijedile istinu iz stvari, izvukle okrepu iz ideja, vidjele što se može vidjeti, znale što se može znati, postale čuvaricama kreativne vatre i usvojile intimne spoznaje o ciklusu život/smrt/život čitave prirode – takva je žena koja je prošla inicijaciju.
Priča o Vasilisi pripovijeda se u Rusiji, Rumunjskoj, Poljskoj i diljem baltičkih zemalja. Kojiput se zove “Lutka”, a kojiput “Vasilisa Premudra”. Nalazimo dokaze arhetipskih korijena te priče koji sežu bar do starih kultova Božice konja koji su stariji od klasične grčke kulture. Priča sadržava prastaru kartu psihe o uvođenju divlje božice u podzemni svijet. Radi se o prožimanju ljudskih žena s primarnom instinktivnom moći Divlje žene, intuicijom.
Priču mi je prenijela teta Kathé. Započinje jednom od najstarijih pripovjedačkih fraza: “Bila jednom, a možda i nije…” Ta paradoksalna rečenica treba upozoriti dušu slušača da se ta priča događa u svijetu između svjetova gdje ništa nije onako kako se isprva čini.
Pa započnimo.
O AUTORU:
Dr. Clarissa Pinkola Estés, priznata je znanstvenica, pjesnikinja, jungovska psihoanalitičarka, i, kako sama voli naglasiti, cantadora, pripovjedačica. Bestseler Žene koje trče s vukovima preveden je na tridesetak jezika. Osnovno je obilježje njezina rada u istraživanju psihe i u posttraumatskim tretmanima, kao i njezinih književnih djela, tumačenje starih arhetipskih bajki, priča i tradicionalnih narodnih pjesama.
Zasluženo je topla obiteljska priča Male žene (1868.) američke književnice Louise May Alcott proglašena najvažnijim ženskim romanom svih vremena (The Guardian, 2013).
Već naraštajima čitateljice i čitatelji zaljubljuju se u sestre March i Male žene, najomiljeniji i najdugovječniji roman Louise May Alcott. Upoznajemo ih bliske i zajedno: darovitu Jo, buduću književnicu, krhku i tragičnu Beth, prelijepu Meg, te razmaženu i romantičnu Amy.
Pratimo ih dok se bore s nedaćama i neizvjesnostima koje prate odrastanje u Novoj Engleskoj, u vrijeme Američkoga građanskog rata.
Nije tajna da je Alcott roman napisala prema događajima iz vlastitog života. U obitelji Bronsona Alcotta, reformista i abolicionista, koja se družila s poznatim književnicima Ralphom Waldom Emersonom, Henryjem Davidom Thoreauom i Nathanielom Hawthorneom, Louisa je sebe i sestre nerijetko uzdržavala „ženskim poslovima“, radeći kao švelja, pralja i sluškinja. Uskoro je shvatila da može više zaraditi pisanjem.
Male žene donijele su joj trajnu slavu i bogatstvo, a pritom su bile daleko od „djevojačke knjige“ kakvu je od nje tražio izdavač. To je roman koji istražuje neprolazne teme: ljubav i smrt, rat i mir, sukob osobne ambicije i odgovornosti prema obitelji, te sraz Amerike i Europe.
“Jedna od najvažnijih ženskih knjiga svih vremena.” The Guardian
“Alcott je bila jedna od rijetkih književnica 19. stoljeća koja je stvorila snažne i neovisne ženske likove koji su se usudili razmišljati svojom glavom.” National Women’s History Museum
O AUTORU:
Louisa May Alcott (1832. – 1888.) bila je američka književnica, spisateljica kratkih priča i pjesnikinja najpoznatija po romanima Male žene (1868.), Little Men (1871.) i Jo’s Boys (1886). Odrasla je među mnogim poznatim intelektualcima poput Ralpha Walda Emersona, Nathaniela Hawthornea, Henryja Davida Thoreaua i Henryja Wadsworth Longfellowa. Kritički uspjeh za svoj spisateljski rad počela je dobivati 1860-ih. Na početku karijere ponekad je koristila pseudonim A. M. Barnard, pod kojim je pisala romane za mlade koji su se fokusirali na špijune i osvetu. Umrla je 1888. godine u Bostonu, SAD. Alcott je bila jedna od rijetkih književnica 19. stoljeća koja je stvorila snažne i neovisne ženske likove koji su se usudili razmišljati svojom glavom.” National Women’s History Museum
Homo Deus – kratka povijest sutrašnjice, knjiga Yuvala Noaha Hararija, proučava projekte, snove i noćne more koji će oblikovati dvadeset prvo stoljeće – od prevladavanja smrti do kreiranja umjetnog života – i nastoji odgovoriti na osnovna pitanja, među njima i ova:
Što je naš sljedeći korak?
Kako ćemo ovaj krhki svijet zaštititi od razornoga ljudskog djelovanja? To je iduća faza evolucije. To je Homo deus.
Što nas čeka u budućnosti?
Odgovor na to pitanje nije lako dati, ali znanstveni nam napredak kaže da bi to mogao biti idući korak u evoluciji čovjeka. Homo Deus.
O AUTORU:
Izraelski povjesničar Yuval Noah Harari rođen je 1976. godine. Doktorirao je na Oxfordskome sveučilištu i predaje svjetsku povijest na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Isprva se bavio srednjovjekovnom poviješću, posebno razdobljem križarskih ratova. Na Hararija je snažno utjecala knjiga Jareda Diamona “Sva naša oružja: zarazne bolesti, čelik i puške” nakon čega se Harari sve više posvećuje makropovijesti, odnosno povijesti ljudskog roda od njegova nastanka do danas.
U središtu njegova znanstvenog interesa dalekosežna su i općenita povijesna pitanja: Kako biologija utječe na povijest? Ima li pravednosti u povijesnom razvoju? Jesu li ljudi tijekom povijesti postali sretniji?
Dr. Peter Attia, uvaženi stručnjak za dugovječnost, u svojim je tridesetima bio plivač maratonac i često je preplivavao razne oceanske prolaze, na primjer kanal kod otoka Catalina. No u to je vrijeme s iznenađenjem otkrio da mu zdravlje baš i nije na zavidnoj razini i da je na dobrom putu da umre mlad od srčane bolesti. Ta ga je spoznaja potaknula da pokuša dokučiti dugovječnost: kako i zašto umiremo i kako možemo odgoditi, ili čak i spriječiti obolijevanje od kroničnih bolesti koje ubijaju većinu ljudi, uključujući srčane bolesti, karcinom, Alzheimerovu bolest i dijabetes tipa 2.
U ovom prekretničkom manifestu o tome kako živjeti bolje i dulje, dr. Attia govori da ga je njegova misija navela da na drukčiji način počne razmišljati o zdravstvenoj skrbi i načinu na koji se ljudi ponašaju prema svom tijelu i zdravlju. Unatoč svim uspjesima koje je ostvarila, priznata medicina propustila je ostvariti bitan napredak u borbi protiv tih bolesti povezanih sa starenjem. Današnja mainstream medicina i prečesto se u tu priču uključuje prekasno da bi pomogla – produljuje životni vijek na račun zdravlja ili kvalitete života.
Dr. Attia vjeruje da taj zastarjeli način razmišljanja i djelovanja moramo zamijeniti personaliziranom, proaktivnom strategijom za postizanje dugovječnosti, postupcima koje ćemo primijeniti odmah, a ne onda kada nam zdravlje već krene po zlu. To nije „biohakiranje“; strateški je to i znanstveni pristup za produljenje životnog vijeka kojim ćemo istovremeno poboljšati i svoje tjelesno, kognitivno i emocionalno zdravlje. Dr. Attia vam ne želi pametovati ni zapovijedati, već vam želi pomoći da naučite razmišljati o dugotrajnom zdravlju, kako biste osmislili bolji plan za sebe kao pojedinca.
U knjizi Nadživi čitatelj će otkriti:
• Zašto rezultate godišnje pretrage krvi i kolesterola liječnici proglašavaju „normalnima“, iako ste možda ipak narušenog zdravlja – jer nalazi unutar prosječnih granica nisu uvijek isto što i optimalne vrijednosti;
• Zašto je tjelovježba najmoćniji „lijek“ za postizanje dugovječnosti – i kako početi trenirati za Dekatlon stogodišnjaka;
• Zašto trebate zaboraviti raznorazne „dijete“ i umjesto toga usredotočiti se na nutritivnu biokemiju, služeći se tehnologijom i podacima kako biste personalizirali svoj obrazac prehrane;
• Zašto težnja ka tjelesnom zdravlju i dugovječnosti, ako usput zanemarujete emocionalno zdravlje, može biti najgore moguće prokletstvo.
Na svoj životni vijek i zdravlje možemo utjecati mnogo više nego što mislimo. Možete osmisliti mnogo pogodniji put kojim ćete krenuti, stazu koja će vam omogućiti da živite dulje nego što ste očekivali i da u svakom narednom desetljeću živite kvalitetnije nego u prethodnome.
Odnedavno su u selu Stajlz Sent Meri počele da se dešavaju čudne stavri, Evelin, stalna družbenica stare gospođe Ingltorp izjurila je iz kuće mrmljajući nešto o „čoporu grabljivaca”. Nakon toga se atmosfera nekako promenila. Njeno prisustvo je ulilvalo sigurnost, a sad je vazduh prosto odisao sumnjom i nadolazećim zlom.
Razbijena šoljica za kafu, mrlja od voska i leja s begonijama – to je Poarou bilo dovoljno da pokaže svoju, sad već legendarnu, moć rasuđivanja.
Vešto osmišljeni i obećavajući debitantski roman. - (Delji njuz)
Takoreći previše genijalno... veoma jasno i briljantno ispričana priča. - (Tajm literari saplement)
Kao što svaki čitalac Agate Kristi zna, ubistva se mogu odigrati na najneverovatnijim mestima. Međutim ponekad je avet smrti veoma blizu – samo treba da uočite putokaze: predskazanja i uklete kuće, spiritističke seanse i noćne more, podeljene ličnosti i bestelesne glasove...
Dobro došli u izuzetnu zbirku mračnih priča, u rasponu od ovozemaljske ljudske drame u "Svedoku optužbe" do vanzemaljske strave udovice koja čuje pokojnog muža u "Nagradi za trud", a sve iz pera vrsne pripovedačice.
Rosie ima problem. Zapravo, nekoliko njih. Nedavno je dala otkaz na dobro plaćenom poslu kako bi se posvetila tajnoj karijeri spisateljice ljubavnih romana. No čim se okrenula pisanju, Rosie doživljava kreativnu blokadu koja traje tjednima, zbog čega već razmišlja da se podvijena repa vrati staroj karijeri. Ubrzo zatim urušeni strop u njezinu stanu natjera je na bijeg u garsonijeru najbolje prijateljice Line koja je otputovala na bračno putovanje. No Rosie ne zna da je Lina svoj stančić već ustupila bratiću Lucasu kojeg Rosie već neko vrijeme “uhodi” putem društvenih mreža jer ga smatra neodoljivim. Na Rosieno iznenađenje, Lucas joj ponudi da ostane s njim, barem dok ne pronađe drugi privremeni smještaj. No suživot s Lucasom donijet će Rosie mnoga iskušenja – njegov neodoljivi osmijeh, španjolski naglasak i kulinarsko umijeće pokazat će se pogubnima za njezino zaljubljivo srce. A kad Lucas sazna za Rosien problem s pisanjem, predložit će joj nevjerojatnu ideju. Odvest će je na niz eksperimentalnih spojeva kojima će probuditi romantiku neophodnu za stvaranje ljubavnih priča. Rosie prihvaća Lucasov prijedlog jer joj uz njega barem ne manjka inspiracije. I sigurna je da u šest tjedana, koliko Lucas ostaje u New Yorku, ništa ne može poći po zlu.
“Elena Armas neosporna je kraljica romantičnih komedija!” – Ali Hazelwood
“Zabavno, vrckavo i vraški seksi!” – Jodi Picoult
“Romantična i duhovita priča zbog koje će vam srce čeznuti za još.” – Buzzfeed
“Prava poslastica od početka do kraja!” – Christina Lauren
O autorici romana “Ljubavni eksperiment u Americi”:
Elena Armas španjolska je spisateljica i ponosna sakupljačica knjiga koja se ne srami priznati da je beznadna romantičarka. Ljubavne priče sa sretnim završetkom godinama su bile njezina glavna tema – ili opsesija – zbog čega se napokon odvažila napisati vlastite. Nada se da će vam uz njezine priče srce brže zakucati, dlanovi se oznojiti, a obrazi zarumenjeti, što će i druge navesti da u njih zavire.
Najbolja zabava u životu slojevita je saga o nekoliko generacija čikaške obitelji Sorenson. U svom udobnom domu u predgrađu, David i Marilyn četiri desetljeća žive u bračnoj sreći i ljubavi. No, skladan roditeljski brak za njihove je četiri već odrasle kćeri nedostižan ideal, i gotovo provokacija! Najstarija Wendy mlada je udovica, a samoću i tugu liječi alkoholom i ljubavnim avanturama. Violet, nekoć perspektivna odvjetnica, sada se gorljivom predanošću posvećuje ulozi majke i supruge. Liza, mlada sveučilišna profesorica, očekuje dijete, no muči je to što ni sama nije sigurna želi li ga. Najmlađa kći, Grace, živi lažnim životom a da to nitko od njezine obitelji i ne sluti.
No, kad se u njihovim životima nakon petnaest godina iznenada pojavi mladi Jonah Bendt, tajni sin jedne od sestara posvojen odmah po rođenju, obiteljska dinamika poprima sasvim novi ritam i smjer, a pred čitateljem se rastvara bogat, dramatičan akvarel života jedne nekonvencionalne američke obitelji, prožet trenucima začudne radosti i nježnosti, ali i dvojbama, strepnjama i tugom.
Claire Lombardo u romanu Najbolja zabava u životu donosi savršeno iznijansiran ekvilibrij različitih emocija i stanja koji međuljudske odnose čine neiscrpnim vrelom patnje, ali i veselja.
Jedna od najcjenjenijih američkih spisateljica današnjice u ovom je romanu hrabro osmislila jednu od najdugovječnijih američkih ikona koju je svijet upoznao kao Marilyn Monroe. Dramatična, provokativna i uznemirujuće sugestivna, “Plavuša” je jednako bombastična kao i njezina legendarna protagonistica. Emotivno vrlo snažnim, iznenađujuće intimnim i bogatim glasom, Oates u “Plavuši” donosi upečatljiv i dirljiv portret mitske zvijezde i društva koje ju je stvorilo i iznevjerilo.
Organiziran u dijelove koji odgovaraju fazama Monroeina života, roman dočarava tužne okolnosti odrastanja Norme Jeane Baker, štetu koju je nanijela nestabilna majka i odsustvo nepoznatog oca, mučne godine u sirotištu i izdaju u udomiteljskoj obitelji. Opisuje njezin trnoviti put do slave, prenosi srž Monroeina tri braka i vjerodostojno utvrđuje njezinu nezasitnu potrebu za sigurnošću i ljubavlju. U svojem vjerojatno najambicioznijem djelu, Oates je prikazala kulturu hipnotiziranu vlastitim mitovima i razorne učinke tih mitova na najveću zvijezdu Hollywooda. Hrabro konstruira unutarnji, poetski život Norme Jeane, te inspirirana stvarnošću, koristi književne tradicije bajke i gotičkog romana kako bi dočarala njezinu složenu osobnost i sudbinu nakon što postane Marilyn Monroe. Bestseler od prvog izdanja 2000. godine, “Plavuša” je blistavi fiktivni portret zamršenog unutarnjeg života idolizirane i obožavane filmske zvijezde kakav je samo neponovljiva Joyce Carol Oates mogla osmisliti. Roman je nominiran za Nacionalnu književnu nagradu, te je poslužio kao inspiracija za Netflixov istoimeni kontroverzni hit iz 2022., u režiji Andrewa Dominika i s Anom de Armas u naslovnoj ulozi, dok je o životu i djelu Joyce Carol Oates snimljen dokumentarni film pod naslovom “Joyce Carol Oates: Tijelo u službi uma” Stiga Björkmana, premjerno prikazan 2023.
O autorici romana Plavuša:
Joyce Carol Oates (rođena 1938.) ubraja se među najznačajnije suvremene američke autore. Okušala se u mnogim formama – od drame, romana, kratkih priča i eseja. Rođena u New Yorku, studirala je engleski na Sveučilištu Syracuse i Sveučilištu Wisconsin. Predavala je engleski na Sveučilištu u Detroitu i na Sveučilištu Windsor u Ontariju, kao i na Sveučilištu Princeton. Godine 1961. udala se za Raymonda J. Smitha, kolegu studenta engleskog jezika koji je i sam postao profesor i urednik. S njim je izdavala The Ontario Review, književni časopis.
Roman “Ona koja postala je Sunce” donosi priču o usponu na vlast utemeljitelja dinastije Ming.
Kako bi se domogla Nebeskog mandata, redovnica Zhu spremna je učiniti baš sve.
U gladi pogođenome selu u žutoj prašnjavoj ravnici, dvoje djece iščekuju dvije različite sudbine. Dječaku je namijenjeno da dosegne veličanstven uspjeh. Djevojčici da se pretvori u ništavilo… Godine 1345. Kina je pod nesmiljenom vladavinom Mongola. Izgladnjelim seljacima iz središnjih ravnica veličina i uzvišenost poznati su samo iz priča. Kada je osmorođenom sinu obitelji Zhu, Zhuu Chongbi, najavljeno da će ga sudbina dovesti do visokog i važnog položaja, nitko ne uspijeva ni zamisliti kako bi se to moglo dogoditi. S druge strane, predviđanje da će se inteligentna i sposobna druga kći obitelji pretvoriti u ništa posve je očekivano. No kada to dvoje djece nakon napada pljačkašâ ostane bez roditelja, Zhu Chongba prepušta se zdvojnosti i umire. U očajničkome nastojanju da izbjegne najavljenu smrt, djevojčica preuzima bratov identitet i ulazi u samostan kao mladi redovnički novak. Pokretana nezaustavljivom željom za preživljavanjem, Zhu ondje doznaje da je u stanju učiniti što god je potrebno, koliko god to bilo okrutno, da izbjegne tu sudbinu. Nakon što njezin samostan uništavaju zbog potpore pobuni protiv mongolske vlasti, Zhu riskira sve i odlučuje pokušati ostvariti jednu posve drukčiju sudbinu: dosegnuti veličinu i slavu od kojih je njezin brat odustao.
O autorici romana “Ona koja postala je Sunce”
Shelley Parker-Chan australska je spisateljica fantastike najpoznatija po debitantskom romanu Ona koja postala je Sunce i nastavku Onaj koji potopio je svijet, koji tvore Duologiju Cara Blistavila.
