Pretraga
Prikaz 1753–1776 od 2128 rezultataSorted by latest
SMRT IVANA ILJIĆA
Lav Nikolajevič Tolstoj
Connectum
Sadržaj:
I seljak i čovjek, i grof i socijalista, narodni dobrotvor i anarhista, reformator i buntovnik koji je veličao progres, povrh svega genijalni pisac, autor klasičnih romana Rat i mir i Ana Karenjina, koji su odavno zauzeli svoje mjesto u panteonu velikih književnosti, Lav Nikolajević Tolstoj je obilježio cijelu jednu epohu, može se reći zlatni vijek ruske misli i umjetnosti.
SEDAM NOĆI
Jorge Luis Borges
Connectum
Sadržaj:
U knjizi Sedam noći, veliki argentinski pisac Jorge Luis Borges vodi nas na putovanje kroz sedam predavanja koja je održao 1977. godine u Teatro Coliseo u Buenos Airesu. Ova predavanja, koja su kasnije transkribirana i objavljena, pružaju uvid u Borgesove misli i razmišljanja o temama koje su ga zaokupljale čitav život.
Borges duboko istražuje teme poput Danteove Božanstvene komedije, noćne more i snoviđenja, Kabalu, budizam, književne misterije, poeziju i njegovu vlastitu priču o Knjizi pijeska. Svaka noć predstavlja jedinstvenu priliku za ulazak u Borgesov kompleksni um i neiscrpnu maštu.
Ne propustite priliku da zavirite u um jednog od najvažnijih književnih umova 20. stoljeća. Dodajte Sedam noći u svoju košaricu već danas i uronite u svijet Jorge Luisa Borgesa.
SARAJEVO ČETIRI GODIŠNJA DOBA
Dževad Karahasan, Dragana Tomašević
Connectum
Sadržaj:
Karahasan se bavi Sarajevom iz jedne posve drugačije perspektivo - on tumači grad: opisuje čaršiju, mahale i avlije, prednji i zadnji, muški i ženski dio kuće, parkove i groblja, gastronomskukulturu da bi ispisao značenja upravo takvog rasporeda i značenja cjeline, tj. grada u kojem se kao u ogledalu odražava cijela BiH, dok je Bosna “sama duša vage, kojom se rasporešuje svijet.
RETURN
Snježana Mulić
Connectum
Sadržaj:
A powerful new novel follows the fortunes of five Bosnians, trying and not always succeeding, to find their way home.
Safet, Amela, Bruno, Azer and Slobodan are all Bosnians. Of different ethnic and religious backgrounds, they’re all leading the same, sad refugee life. Because of the war, or, as one of them says, “because of the wrong name,” they have had to leave behind houses, memories, friends and all the other small things of which life is made. They want them back.
Trapped in a maze of bureaucracy and lost in transition in a country where people believe laughing too loud must end in tears, they are searching for a reason to continue with their lives.
“Povratak”, which means “Return”, is a new novel by the Sarajevo-based writer Snjezana Mulic, who spent most of her earlier professional career as a journalist, during which time she became well known for writing reportage.
As a fiction writer, she knows to play with words to capture a moment almost photographically. It is as if the reader can see the pictures coming out of her stories. She employs that same skill in this book, in which she follows the steps of five people, all trying to return home.
We meet Amela Filipovic, who left her house in the suburbs of Sarajevo and who, before she left, vacuumed everything, wiped the dust from her books, left plastic flowers in a vase in the living room, and splashed on some perfume.
“With admiration, she looked over her home one more time, then locked up and left a key under the doormat (so they don’t have to break in, if they come, she thought) and while sobbing, left with two bags in her hands.”
We meet a family from Foca who “slept with their eyes wide open” for seven days before leaving the town for good, and Bruno, a young carpenter from Nova Bila, whose father told him at the beginning of the war that he if he wanted to avoid being drafted into the army he should start making coffins instead of furniture.
We meet Azer, who escaped from one part of Mostar to another and who now lives with his family in one room and whose wife dreams about her white curtains and the smell of lavender. “She used to warm herself during the long nights in rainy Mostar with those dreams, feeling a smell that was stronger than gunpowder… Those memories were the strongest bullet-proof jacket or helmet one could have in life.”
One of the characters in the book, trying to deal with various administrative hurdles without success, pronounces what many people in Bosnia say today: “The war was better. It was easier to think about how to survive than to think about how to live.”
“Over 70 per cent of households in Scandinavian countries and North America use the Internet, rich men are giving property on the moon as gifts to their lovers, people are planning vacations in space shuttles orbiting the universe, woman are filling their faces with Botox, and surgeons can now operate only with a mouse and computer, as far as a thousand kilometres from their patients,” the book says towards the end.
In some parts of Bosnia and Herzegovina people have pools, go to saunas, drive fancy cars and travel to Dubai, Abu Dhabi, Tunis, but our heroes are still in a time machine, somewhere in 1992.
This is a book to read in one breath. Far more than most writers, Mulic has the power to enchant her readers, and make them hold their breath, so that they don’t exhale until they’ve reached the last full stop.
PUTOVANJE U TAJAN (tvrdi uvez)
ferid Muhić
Connectum
Sadržaj:
Tražeći Bosnu, našao sam sebe; tražeći sebe, našao sam Bosnu.
PUSTINJAK
Bajram Redžepagić
Connectum
Nova izdanja romana Pustinjak i Pobunjenik autora Bajrama Redžepagića, koji su prvi put izdati 80-ih godina prošlog stoljeća, predstavljeni su danas u Bošnjačkom institutu u Sarajevu. Ova su djela pobudila veliko interesovanje tadašnje javnosti i književne kritike, ali i današnje, nakon novog objavljivanja.
Oba romana su faktički jedno djelo koje prati priču glavnog junaka Tahir-bega Kadunića.
PORUKA INDIJANACA
Mehmed Karahodžić-preveo i priredio
Connectum
Amerika, u svome obliku, guta svijet. Donese pritom i ponešto dobroga, uostalom, tako bi se ponašala svaka sila koja bi bila silna kao ona. Ali dobro je znati da nije uvijek bila takva, ili samo takva.
Prastanovnici Amerike, Indijanci, nisu bili nikakvi divljaci, nego pripadnici jedne čvrsto organizirane civilizacije.
Autor ne daje precizne bibliografske podatke o svojim pjesnicima: njegov izbor nije naučni rad, nego izbor po srodnosti. Njihove poruke su često direktne - ali su sve u zagrljaju prirode, svijeta, Sunca i Mjeseca, tako da ih mi prema standardima koje je stvorila naša civilizacija, možemo i moramo zvati pjesnicima. Pjesnik je bio i onaj veliki indijanski poglavica koji je u XIX vijeku napisao čuveno pismo predsjedniku Sjedinjenih Država. I on je ovdje zastupljen.
PORTRETI IZ MOJE BILJEŽNICE
Ilber Ortayli
Connectum
Uvijek sam volio da u štampi pišem o historijskim portretima. Neki portreti koji se nalaze u ovoj knjizi su ponovo napisani na osnovu mojih prethodnih, već napisanih tekstova o njima, dok su neki napisani da bi senašli u ovoj knjizi.
PORODIČNA SREĆA
Lav Nikolajevič Tolstoj
Connectum
Sadržaj:
Porodična sreća je Tolstojev roman koji je prvi put objavljen 1859. godine. Za pisanje ga je madahnula veza sa djevojkom kojom se mislio oženiti, no to se nije dogodilo.
PEPEO MOJE LJUBAVI
Ibrahim Efendić
Connectum
Roman Pepeo autora Ibrahima Efendića je zbirka pjesama koja istražuje duboke emocionalne i filozofske teme kroz lirski izraz. Efendić, poznat po svom bogatom književnom opusu, u ovoj zbirci spaja osobnu refleksiju s univerzalnim pitanjima postojanja, ljubavi, gubitka i duhovnosti.
Iako konkretni detalji o sadržaju zbirke nisu široko dostupni, Efendić je poznat po tome što u svojim djelima često koristi bogat jezik i simboliku kako bi istražio unutarnje svjetove svojih likova i reflektirao društvene i kulturne realnosti.
Ako ste zainteresirani za poeziju koja se bavi dubokim pitanjima ljudskog postojanja i koristi bogat jezik i simboliku, zbirka Pepeo može biti vrijedno štivo.
OSMANSKI MIR
Ilber Ortayli
Connectum
Osmanski mir (Pax Ottomana) je naziv jednog sistema i posljednjih se godina počeo koristiti često poput Rimskog mira (Pax Romana).
Treba naglasiti da se ovakvim nazivom ne pretjeruje, ali da nije ni pogregan. On predstavlja isticanje Osmanskog carstva u jednom periodu historije, posebno na prostoru Balkana i Srednjeg istoka. Osvajanjem Istanbula i upravom Mehmeda II (Fatih) udareni su temelji osmanskog mira. Osmansko carstvo je posljednja imperija koja se prilagodila uvjetima novog svijeta i omogućila prelazak na nacionalizaciju, suprotno kolonijalnim imperijama koje su uništavale lokalne kulture (Englezi su uništili indijski red, a Francuzi civilizaciju arapskog magriba). Osmanska država je prenijela lokalne kulture i male narode u eru nacija. U ovoj knjizi, pod različitim naslovima, čitat ćete o tragovima koje je ostavio Osmanski Ilber Ortayli
Osmanlije – osvajanje, Osmansko carstvo, Odnosi s Evropom
Halil Inalcik
Connectum
Halil İnalcık, jedan od najcjenjenijih osmanista XX stoljeća, u ovu studiju uvodi čitaoca kroz nekoliko ključnih tema:
1. Osvajanje i uspostava Osmanskog carstva
o Autor prikazuje kako su Osmanlije, iz malog plemenskog saveza, postali imperij. Detalji uključuju politički razvoj, vojnu ekspanziju i strukturiranje državnih institucija.
2. Društveno-ekonomski i kulturni odnosi unutar Carstva
o Poseban fokus je na unutrašnju dinamiku: ekonomski, društveni i kulturni odnosi, upravna struktura, te upravljanje raznolikošću vjerom i narodima. İnalcık koristi bogate izvore, uključujući sudske i administrativne zapise, da bi analizirao stvarni društveni život Osmanskog carstva.
3. Odnosi Osmanskog carstva sa Evropom
o Knjiga također razmatra kako je Osmansko carstvo uspostavljalo svoj položaj unutar evropskog političkog i kulturnog miljea – uključujući diplomaciju, ratove, trgovinu i uzajamne percepcije.
4. Dekonstrukcija mitova i stereotipa
o İnalcık se nastoji osloboditi i prevazići romantizirane ili pristrasne narative — bilo one iz zapadne historiografije, bilo nacionalističkog pripisivanja slavlja. Fokus je na kritičkoj i empirijski utemeljenoj analizi.
________________________________________
Zašto je knjiga vrijedna čitanja
• Autorova duboka stručnost: İnalcık je poznat po izuzetnoj analitičkoj metodi i istraživanju izvornih arhiva, što mu omogućuje da pruži dublje razumijevanje od mnogih autora.
• Izazivanje ustaljenih percepcija: Knjiga potiče čitaoca da preispita ono što misli da zna o Osmanskom carstvu — bez predrasuda i stereotipa.
• Pristupačan format za lokalne čitaoce: Izdanje je na bosanskom, lako dostupno i pisano jezikom koji je čitaocima bliži i razumljiviji.
ONA JE DOŠLA IZ MARIUPOLJA
Nataša Wodin
Connectum
Roman Ona je došla iz Mariupolja autorice Nataše Wodin istražuje život njezine majke, Ukrajinke koja je 1943. godine deportirana u nacističku Njemačku kao prisilna radnica. Nakon majčine smrti, Wodin kreće na osobno istraživanje kako bi rekonstruirala njezinu prošlost i razumjela iskustva koja su oblikovala njezinu obitelj. Kroz ovu potragu, autorica razotkriva širu sliku prisilnog rada tijekom Drugog svjetskog rata, gubitka identiteta i traume koju su pretrpjeli milioni ljudi. Roman je pohvaljen zbog svoje duboke emotivne snage i precizne analize povijesnih trauma. Za svoje djelo, Wodin je 2015. godine osvojila nagradu Alfred Döblin, a 2017. godine prestižnu nagradu Sajma knjige u Leipzigu za knjigu godine.
OKAMENJENA SJEĆANJA
Ibrahim Efendić
Connectum
Postoji u poeziji Ibrahima Efendića izvjestan dosluh sa poezijom Abdulaha Sidrana, i u topografiji (Venecija) i u emotivnom izboru tema (Majka, San), ali dok kod Sidrana svaki stih vibrira u svim pravcima, kod Efendića je iskaz pravolinijski, kakav je bivao u ranijoj poeziji.
Međutim, u Efendićevoj poeziji ima specifičnih vrijednosti, među kojima su na prvom mjestu opsti sklop, njen tok u prostoru i vremenu koji joj daje karakter epa. To je čudna i značajna vrlina. Imena mjesta i datumi ispod pjesama nisu puka informacija, nego značajno vezivno tkivo pomoću kojeg se oblikuje knjiga...
Tvrtko Kulenović
MIRIS DUŠE
Sanela Bilalagić
Connectum
Zbirka poezije autorice Sanele Bilalagić sadrži 62 pjesme. Pjesme su o religiji, o svakondevici, o Bosni, o životu, o islamu.
MIMAR SINAN – majstor nad majstorima
Nefise Atcakarlar
Connectum
• Mimar Sinan
• Pisac:Nefise Atcakarlar
• ISBN: 9789958290619
• Ilustracija: Da - crno-bijelo
• Izdavač: Connectum
• Dostupnost: na stanju
• Broj strana: 157
MIMAR
Hazim Akmadžić
Connectum
Mimar Hazima Akmadžića nije nikakav tradicionalni istoriski roman. Akmadžić je istražio spise i dokumente, zaronio u istoriju, ali njegov duh je duh pjesnika koji bićem ponire u nekoliko svjetova: u svijet Bosne (Hercegovine), u svjet Islama, u svijet čovjekovog graditeljstva i naročito u svijet ljudskih sudbina, uvjek istih i uvjek različitih.
Akmadžić se već ranije dokazao kao dobar romansijer, ali Mimar je izuzetan domet koji će ga dovesti među najbolje bosanskohercegovačke romanopisce.
Akademik prof. dr. Tvrtko Kulenovic.
Na znanstvenoj mreži Akmadžić gradi (uključujući i nju samu) proznu tvorevinu. Tu, već, dolazi do izražaja pisčeva imaginativa raskoš (doista-raskoš!), kao i inovativnost u posve modernom (postmodernom) proznom postupku.
dr. Zilhad Ključanin
MI SMO JEDAN DRUGOM NAJBOLJI POKLON
Sulejman Bugari
Connectum
Allah, dž.š., duži svakog čovjeka da sviđa sa sobom račun svaku večer. Da vidi šta je to učinio tokom dana koji je prošao. A ako to ne radi, da, barem, svidi račun sa sobom jednom u godini. Šta ga je zadesilo u prošloj godini i kakvu je pouku iz toga izvukao? Šta je shvatio iz problema koji je njega lično zadesio i problema na globalnom planu? Jer, Allah, dž.š., svakog pojedinačno iskušava, ali iskušava i zajednicu u cjelini. Zašto? Ne bi li ljudi razmišljali o svojim postupcima, o putevima koji idu! A čovjeka je teško nagnati da razmišlja o sebi. Najmanje razmišlja o sebi i najmanje je spreman sebi uputiti kritiku. S druge strane, vazda je spreman kritizirati drugog i ukazivati mu na nedostatke.
U potrazi za materijalizmom izgubili smo dušu. U trci za ovim svijetom gubimo onaj svijet. Biramo prolaznost umjesto vječnosti. Izgubili smo osjećaje. Postali smo, nekako, drvendurasti. Nemamo osjećaj za razgovor, nemamo osjećaj da bismo trebali razumjeti onog drugog... Zaslijepljeni smo stvorenim, pa ne vidimo stvoritelja.
MALE PRIČE OD ŽIVOTNE VAŽNOSTI
Zilhad Ključanin
Connectum
Nakon što je u Sarajevskoj hagadi i drugim pričama pokazao majstorstvo u izgradnji zahtjevne strukture kratke priče, u ovoj zbirci Malih priča od životne važnosti nam je pokazao da kratka priča može biti kratka. No, pri tome Ključanin ne umanjuje ništa od fabule, lika ili strukture. Naprotiv, on sažetošću u izrazu i psihologiziranjem upotpunjava značenja (i moguća značenja) i uvodi čitaoca u sasvim specifičan svijet. Ti svjetovi su raspoređeni prema nivoima A., B., C., D., i svaki od njih je poseban i bavi se određenom tematikom (...)
Ključanin se ponovo igra, i to majstorski. On u jednom djelu ulazi u dijalog sa njemu bliskim i izabranim piscima poput Amina Maaloufa, Denisa Johsona, Haruki Murakamija, Jorge Luisa Borgesa, ali u tom nizu komuniciranja na kraju stavlja sebe. Tako ove priče nisu samo intertekstualne već i autoreferencijalne čime se još jednom potvrđuje savremena književna pozicija, ne samo unutar bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti nego i svjetske književnosti.
Muris Bajramović
LEJLA I MEDŽNUN
Nizami
Connectum
To je najpopularnija ljubavna priča. Najraširenija varijanta priče o Lejli i Medžnunu ima sljedeći sadržaj: Lejla i Medžnun iz plemena Benu Amir su se upoznali i zavoljeli kao djeca, dok su odvodili na ispašu devčad. Prema drugoj predaji, Kajs kao mladić čuje priču o Lejlinoj ljepoti. Odlazi vidjeti svoju dragu Lejlu koja je povremeno priređivala zabave u kući žene po imenu Kerime iz plemena Ukajl, i za gozbu djevojkama daruje devu. Pojavljuje se njegov suparnik Munazil. Međutim, i Lejla se zaljubljuje u Medžnuna. Jedanput će Lejla, kako bi iskušala Kajsa, izazvati Kajsovu ljubomoru i utvrditi kako se njih oboje pred drugima pokazuju ravnodušnim, a zapravo je njihova ljubav obostrana; kazat će kako se razumiju pogledima i kako jedno drugome pripovijedaju o svojoj zaljubljenosti. Reći će: U našim srcima je zakopana ljubav. Kada Kajs to čuje, on gubi razbor, i svaki dan njegova zaljubljenost biva veća. Pjesme koje pjeva Lejli šire se među svijetom. Otac koji uviđa Kajsovu patnju odlazi prositi Lejlu, međutim, Lejlin otac, srdit što se preko Kajsovih pjesama pročulo časno ime njegove kćeri, ne da njezinu ruku. Štaviše, Lejlino pleme tuži Kajsa Halifi, koji im zabranjuje susrete, te šalje naredbu da Kajs bude ubijen, ukoliko se nastave viđati. Lejlino pleme seli na drugo mjesto, međutim, Kajs ih prati, kleči i plače.
Na preporuku prvaka svog plemena, Kajsov otac šalje sina na hadž, ne bi li se ovaj izbavio patnje. Međutim, kada Kajs na Mini začuje glas koji zove Lejli, on gubi svijest; potom govori: Svom srcu sam kazao da se strpi, a srce mi odgovori da se prestanem nadati, jer mi strpljenje neće učiniti prijateljem. Reče mi da za me nema ništa bolje od smrti ukoliko me moja voljena napusti. Umjesto da pred Kabom zamoli Svevišnjega da ga izbavi patnje, on moli Boga da mu pojača ljubav. Lejlu udaju za mladića po imenu Verd, a Kajs na tu vijest potpuno gubi razbor. Naziva se Medžnunom - ludim, opsjednutim, i odlazi u pustinje, komunicira samo sa divljim životinjama. Razbor mu se vraća samo u kratkim trenucima kad čuje Lejlino ime. Osobito je slab prema gazelama, voli ih jer ga podsjećaju na Lejlu, i nastoji ih sačuvati od lovaca. Otac i rođaci ga pronalaze u pustinji i pokušavaju ga vratiti doma, međutim, on nikog ne želi poslušati, već kada ga vežu i pokušaju silom odvesti doma, on si nanosi povredu, tako da njegovi bližnji odustaju od pokušaja da ga vrate u njihov svijet. Medžnun se hrani onim što mu ko donese, ni od kog ništa ne traži. Prema jednoj drugoj predaji, prikupljači zekata Omer b. Abdurrahman b. Avf i Nevfel b. Musahik ga susreću i sažale se na njeg, te odlaze u prošnju kod Lejlina oca, koji ni na traženje državnih namještenika neće popustiti i dozvoliti Lejli da se uda za Kajsa. Radoznalci koji su čuli za Kajsove pjesme odlaze u pustinju kako bi ih prikupili. Lejla umire od boli zbog odvojenosti od svoga voljenog. Medžnunova porodica u pustinji pronalazi i mrtvoga Medžnuna. Prema drugoj predaji Medžnun umire na Lejlinu grobu, i ukopavaju ga do nje.
KASANDRIN ŽIG
Džingiz Ajtmatov
Connectum
Već u samom naslovu, roman Džingiza Ajtmatov priziva u sjećanje posljednje riječi valjda najtragičnijeg lika iz antičke mitologije i književnosti - proročice Kasandre. Filofejeva poslanica iz svemira Roberta Borka, futurologa svjetskog glasa i glavnog lika romana, vodi jos više prema strašnom ogledalu u kojem raspoznajemo vlastiti povijesno - genetski mrak, dok uporno odbijamo suočenje sa apokaliptičnom historijom ljudskoga roda, punom beskrajnih ratova, revolucija, pobuna, zločina, surovosti, despotizama i kolektivnih ideologija...
Pisacje u zadnjem desetljeću prošlog vijeka postigao svjetski renome i svrstan je u ponajbolje savremene pisce. Preveden je na mnoge jezike,obitnik je mnogih međunarodnih priznanja. član akademije nauka Kirgistana. član Svjetske akademije nauka i umjetnosti. Aktivno još stvara, a dokaz za to je i ovaj njegov roman.
KAD BI UBILI ZMIJU
Yasar Kemal
Connectum
"Kad bi ubili zmiju" je roman Jasara Kemala koji istražuje teme identiteta, porodičnih odnosa i društvenih kontrasta. Glavni lik, mladi čovek, suočava se s problemima ličnog i porodičnog nasleđa dok pokušava da pronađe svoj put u složenom svetu. Priča se deli između realnosti i simbolike, a kroz likove i njihovu priču autor prikazuje duboke dileme i unutrašnje sukobe. Knjiga je introspektivna, sa snažnim emocijama i društvenom kritikom.