Književnost

BELETRISTIKA KNJIŽEVNOST I POPULARNA PSIHOLOGIJA / LJUBAVNI ROMANI - PORODIČNE SAGE - DRAME - ŽENSKA LITERATURA Markos je izgubio majku, čuvenu plesačicu koja je slušala džez i divila se Džejmsu Dinu i koja ga je naučila svemu u životu. Pošto je ona napustila njega, on odlučuje da napusti svet kakav je do tada znao. Injekcija cetamina, leka protiv spavanja, nadohvat mu je ruke dok sa balkona svog stana posmatra komešanje ljudi na trgu i kada u masi sveta ugleda nju. "Moja moć... Teško ju je objasniti. Kako sam naučio da je koristim još je teže ispričati. Ali želim to da učinim. Želim da vam ispričam. Postoje stvari, sitne pojedinosti, koje su deo čoveka samog i čine ga onim što jeste. A moja moć je bila nešto što me određuje. Iako sam je vrlo retko koristio. Zbog nje sam se osećao mnogo življim. Da sam uključio svoju moć kad sam ugledao devojku iz Španskog pozorišta, možda prema njoj ne bih osetio ono što sam osetio. A ono što sam osetio bilo je nešto iskonsko, vrlo autentično. Kako sam mogao toliko da čeznem za njom i ne poznajući je? Ljudska bića su magična i neopisiva. Osetio sam nešto posebno setivši je se ponovo. Ono poverenje koje ne bi trebalo da se rađa među nepoznatim ljudima, ali koje ponekad postoji i koje je snažnije od onog koje osećaš prema nekome ko je deo tvog okruženja više od dvadeset godina. Ona nije primetila moje prisustvo, nije osećala kako se moje oči ni na trenutak ne odvajaju od nje."

Glavni lik filma Terminal zarobljen je na aerodromu dugih devet mjeseci, a junak novog romana Miljenka Jergovića putuje avionima diljem globusa nevjerojatnih trideset godina. Njegovo je ime Babukić i u svijet se otisnuo početkom našega posljednjega rata, bježeći od Zagreba, posla u JNA i trudne ljubavnice preko ljubljanskog Brnika dalje, daleko nekamo. Već na prvom letu prema Frankfurtu stekao je talent da usvoji novi jezik čim ga čuje i da mu svi – od carinika i stjuardesa do slučajnih suputnika – neizmjerno vjeruju. Babukićeve avanture prispodobive su jedino Švejkovima ili Don Quijoteovima. Obišavši svijet nebrojeno puta, a nikada ne izvirivši iz aerodroma ili zrakoplova, on pažljivo sluša fantastične i nevjerojatne priče ljudi svih rasa i vjera koje susreće – od dagestanske vještice, preko švedskog antropologa Olssona, sve do Dinka Mikuličića, sina najpoznatijega Udbina ubojice, s kojim će na beogradskom aerodromu dočekati kraj svijeta. Vjetrogonja Babukić i njegovo doba suvremeni je pikarski roman u kojem se ogledaju naši strahovi, bojazni, opsjednutost seksom, tračem, ićem i pićem... Miljenko Jergović napisao je djelo u kojem se eros i thanatos, moguće i nemoguće dodiruju i spajaju kao u Rabelaisovim, Swiftovim ili Hellerovim knjigama, a njegov vjetrogonja Babukić, istovremeno brižan i tašt, strašljiv i hrabar, istinski je junak našega doba.

Strastvenu ljubavnu vezu na kušnju dovode okrutna ratna zbivanja i političke okolnosti. Samo ljubav i žrtvovanje mogu prebroditi i pobijediti mržnju i osvetoljubivost. Povijesni roman o američkoj borbi za neovisnost od engleskog kolonijalnog jarma, s mnogo ljudskih žrtava u nemilosrdnim bitkama, ali i s prizorima iz bogataškog aristikratskog i vojničkog okružeja. Jedan pobunjenik i jedna aristokratkinja fatalno se zaljubljuju, a pripadaju protivničkim stranama u tom ratu. ŽUDJETI ZA SVOJIM SNOM, Tko je Bryony bila prije negoli je nakon nesreće izgubila pamćenje? Nije to mogla reći, a nije mogao niti naočit neznanac koji je riskirao svoj život da spasi njezin. No uskoro stiže dan kad će Bryony otkriti je li američki pobunjenik u kojega se sve jače zaljubljuje ujedno i njen zakleti neprijatelj. Nije upitno da će ga slijediti - kao i svoje srce - no hoće li joj on to dopustiti. ŽUDJETI ZA SVOJOM ŽELJOM, Patriot Benedict Clare ima dužnost prema svojoj zemlji - a sad i prema ovoj ponositoj, neovisnoj ženi čija je strast žarka kao i njegova. No Ben je uvjeren da nijedna prosječna žena ne bi slijedila put kojim on mora ići - a kamoli žena Bryonyina podrijetla i odgoja. No već je otkrio da Bryony nije obična žena pa će se to dvoje srčanih pobunjenika upustiti u senzualnu pustolovinu u okolnostima doista povijesnih razmjera..…

Frédéric Beigbeder deset je godina radio kao kreativac u velikim pariškim agencijama za oglašavanje, dakle izvanredno, iznutra, poznaje okruženje i profesiju marketinga, a sve to je nemilosrdno raskrinkao u romanu €19,90. Octave Parango je gospodar svijeta. On odlučuje danas ono što ćete željeti sutra, “jer sve je privremeno i sve se kupuje. Čovjek je proizvod kao i svaki drugi, s ograničenim rokom prodaje. Ja sam tip koji vam prodaje govna. Tip zbog kojeg sanjate o stvarima koje nikada nećete imati... Kad si, zahvaljujući teško stečenoj ušteđevini, uspijete priuštiti auto iz snova… ja sam ga već izbacio iz mode… Glamur je zemlja u koju nikad ne stižemo.“ Roman je skandalizirao francusku javnost, pogotovo ljude u reklamnim agencijama koji budući da imaju velike prihode imaju i moć. F. Beigbeder, još uvijek zaposlenik agencije Young & Rubicam, dobiva naprasan otkaz. Ali tog ljeta 2000. u Parizu govorilo se da treba čitati Beigbedera... Premda osporavan i napadan od onih koje je uznemirio, ali hvaljen od kritike i publike, roman je svom autoru donio veliki uspjeh. Dvadeset godina nakon prvog hrvatskog izdanja 129,90 kn (jesen, 2002.) preveden na tridesetak jezika diljem svijeta, €19,90 kultni je roman početka 21. stoljeća, koji je preživio zub vremena i koji nemilosrdno korespondira s današnjicom; ništa nije izgubio na svojoj aktualnosti a potvrdio je snagu svakog dobrog književnog teksta. “Dati takav naslov knjizi znači iskreno reći da je priroda ovog našeg svijeta - novac - kao neprikosnovena i posljednja realnost. Svi koji participiraju u tom okruženju su licemjeri: “kreativci” se međusobno preziru, svjesni su da proizvode govno, ali bi željeli biti kreatori... zapravo snimati filmove, pisati romane, slikati, etc. Ali budući da su “kreativci” oni preziru pak i svoje kolege komercijaliste, koji pak preziru klijente, a klijenti pak reklamne agencije. No to je sve dio općeg licemjerja u društvu: direktori velikih korporacija preziru zaposlenike i obrnuto, preziru potrošače, konzumente njihovih loših proizvoda, ali sve njih zajedno preziru dioničari (vlasnici) za koje rade.“ — Michel Houellebecq, iz članka “Privatizacija svijeta“ O AUTORU: Frédéric Beigbeder (1965.) rodio se u otmjenom predgrađu Pariza u dobrostojećoj građanskoj obitelji. Karijeru je započeo kao kreativac u reklamnim agencijama, a 1990. objavljuje prvijenac Mémoire d'un jeune homme dérangé. Romanom  €19,90 (2000.) postaje slavan i izvan Francuske. Danas radi kao pisac, književni kritičar, komentator i scenarist. Nastupio je u desetak dugometražnih filmova te je dva filma i režirao (Ljubav traje tri godine, 2012.; L'Idéal, 2016.). Osnivač je književne nagrade Flore. Najvažnija djela: Windows on the World, 2004. (Nagrada Interallié 2013.), Ljubav traje tri godine, 2005., Romantični egoist, 2006., Upomoć, molim oprost, 2007., Praznici u komi, 2009., Francuski roman, 2010. (Nagrada Renaudot), Život bez kraja, 2018., Čovjek koji plače od smijeha, 2020.