Književnost

DIO MOJ MUŠKARAC-OPSESIJA Mlada i samosvjesna dizajnerica interijera Ava O’Shea i ne sluti što je čeka na prvom sastanku u Zamku. Vjeruje da je riječ o običnim konzultacijama s nekim vremešnim bogatašem iz provincije, no njezin život naglavačke okreće Jesse Ward, neopisivo privlačan i bogat nasljednik raskošnog posjeda.Ava nije svetica, niti mu se takvom želi prikazati, no svijet strasti i neslućene požude koji se otvara pred njom u hipu je pretvara u ovisnicu. Jesse je silno dominantan i prepun samopouzdanja, ali i zastrašujućih tajni. Zavođenje se pretvara u igru živaca, sklapanje mozaika koji se Avi možda i neće svidjeti.  

Zasluženo je topla obiteljska priča Male žene (1868.) američke književnice Louise May Alcott proglašena najvažnijim ženskim romanom svih vremena (The Guardian, 2013). Već naraštajima čitateljice i čitatelji zaljubljuju se u sestre March i Male žene, najomiljeniji i najdugovječniji roman Louise May Alcott. Upoznajemo ih bliske i zajedno: darovitu Jo, buduću književnicu, krhku i tragičnu Beth, prelijepu Meg, te razmaženu i romantičnu Amy. Pratimo ih dok se bore s nedaćama i neizvjesnostima koje prate odrastanje u Novoj Engleskoj, u vrijeme Američkoga građanskog rata. Nije tajna da je Alcott roman napisala prema događajima iz vlastitog života. U obitelji Bronsona Alcotta, reformista i abolicionista, koja se družila s poznatim književnicima Ralphom Waldom Emersonom, Henryjem Davidom Thoreauom i Nathanielom Hawthorneom, Louisa je sebe i sestre nerijetko uzdržavala „ženskim poslovima“, radeći kao švelja, pralja i sluškinja. Uskoro je shvatila da može više zaraditi pisanjem. Male žene donijele su joj trajnu slavu i bogatstvo, a pritom su bile daleko od „djevojačke knjige“ kakvu je od nje tražio izdavač. To je roman koji istražuje neprolazne teme: ljubav i smrt, rat i mir, sukob osobne ambicije i odgovornosti prema obitelji, te sraz Amerike i Europe. “Jedna od najvažnijih ženskih knjiga svih vremena.” The Guardian “Alcott je bila jedna od rijetkih književnica 19. stoljeća koja je stvorila snažne i neovisne ženske likove koji su se usudili razmišljati svojom glavom.” National Women’s History Museum O AUTORU: Louisa May Alcott (1832. – 1888.) bila je američka književnica, spisateljica kratkih priča i pjesnikinja najpoznatija po romanima Male žene (1868.), Little Men (1871.) i Jo’s Boys (1886). Odrasla je među mnogim poznatim intelektualcima poput Ralpha Walda Emersona, Nathaniela Hawthornea, Henryja Davida Thoreaua i Henryja Wadsworth Longfellowa. Kritički uspjeh za svoj spisateljski rad počela je dobivati 1860-ih. Na početku karijere ponekad je koristila pseudonim A. M. Barnard, pod kojim je pisala romane za mlade koji su se fokusirali na špijune i osvetu. Umrla je 1888. godine u Bostonu, SAD. Alcott je bila jedna od rijetkih književnica 19. stoljeća koja je stvorila snažne i neovisne ženske likove koji su se usudili razmišljati svojom glavom.” National Women’s History Museum

Rosie ima problem. Zapravo, nekoliko njih. Nedavno je dala otkaz na dobro plaćenom poslu kako bi se posvetila tajnoj karijeri spisateljice ljubavnih romana. No čim se okrenula pisanju, Rosie doživljava kreativnu blokadu koja traje tjednima, zbog čega već razmišlja da se podvijena repa vrati staroj karijeri. Ubrzo zatim urušeni strop u njezinu stanu natjera je na bijeg u garsonijeru najbolje prijateljice Line koja je otputovala na bračno putovanje. No Rosie ne zna da je Lina svoj stančić već ustupila bratiću Lucasu kojeg Rosie već neko vrijeme “uhodi” putem društvenih mreža jer ga smatra neodoljivim. Na Rosieno iznenađenje, Lucas joj ponudi da ostane s njim, barem dok ne pronađe drugi privremeni smještaj. No suživot s Lucasom donijet će Rosie mnoga iskušenja – njegov neodoljivi osmijeh, španjolski naglasak i kulinarsko umijeće pokazat će se pogubnima za njezino zaljubljivo srce. A kad Lucas sazna za Rosien problem s pisanjem, predložit će joj nevjerojatnu ideju. Odvest će je na niz eksperimentalnih spojeva kojima će probuditi romantiku neophodnu za stvaranje ljubavnih priča. Rosie prihvaća Lucasov prijedlog jer joj uz njega barem ne manjka inspiracije. I sigurna je da u šest tjedana, koliko Lucas ostaje u New Yorku, ništa ne može poći po zlu. “Elena Armas neosporna je kraljica romantičnih komedija!” – Ali Hazelwood “Zabavno, vrckavo i vraški seksi!” – Jodi Picoult “Romantična i duhovita priča zbog koje će vam srce čeznuti za još.” – Buzzfeed “Prava poslastica od početka do kraja!” – Christina Lauren O autorici romana “Ljubavni eksperiment u Americi”: Elena Armas španjolska je spisateljica i ponosna sakupljačica knjiga koja se ne srami priznati da je beznadna romantičarka. Ljubavne priče sa sretnim završetkom godinama su bile njezina glavna tema – ili opsesija – zbog čega se napokon odvažila napisati vlastite. Nada se da će vam uz njezine priče srce brže zakucati, dlanovi se oznojiti, a obrazi zarumenjeti, što će i druge navesti da u njih zavire.

Najbolja zabava u životu slojevita je saga o nekoliko generacija čikaške obitelji Sorenson. U svom udobnom domu u predgrađu, David i Marilyn četiri desetljeća žive u bračnoj sreći i ljubavi. No, skladan roditeljski brak za njihove je četiri već odrasle kćeri nedostižan ideal, i gotovo provokacija! Najstarija Wendy mlada je udovica, a samoću i tugu liječi alkoholom i ljubavnim avanturama. Violet, nekoć perspektivna odvjetnica, sada se gorljivom predanošću posvećuje ulozi majke i supruge. Liza, mlada sveučilišna profesorica, očekuje dijete, no muči je to što ni sama nije sigurna želi li ga. Najmlađa kći, Grace, živi lažnim životom a da to nitko od njezine obitelji i ne sluti. No, kad se u njihovim životima nakon petnaest godina iznenada pojavi mladi Jonah Bendt, tajni sin jedne od sestara posvojen odmah po rođenju, obiteljska dinamika poprima sasvim novi ritam i smjer, a pred čitateljem se rastvara bogat, dramatičan akvarel života jedne nekonvencionalne američke obitelji, prožet trenucima začudne radosti i nježnosti, ali i dvojbama, strepnjama i tugom. Claire Lombardo u romanu Najbolja zabava u životu donosi savršeno iznijansiran ekvilibrij različitih emocija i stanja koji međuljudske odnose čine neiscrpnim vrelom patnje, ali i veselja.

Elizabet Čedvik, nagrađivana britanska spisateljica, na delikatan i ubedljiv način proniče u život, ljude i običaje srednjevekovne epohe. Raskošnim jezikom i fabulom koja drži pažnju od prvog do poslednjeg reda stekla je armiju čitalaca u celom svetu. Godina je 1140, Engleska pliva u krvi, izložena najužasnijim košmarima nemilosrdnog građanskog rata. Borba oko prestola ostavila je zemlju u ruševinama, a narod u bedi i žalosti. Razbaštinjeni vitez Oliver Paskal, senzibilni udovac koji je prethodnih nekoliko godina proveo hodočasteći po Bliskom istoku, nailazi na spaljeno utvrđenje Penfos i tu zatiče poznanicu iz detinjstva Emis, najbolju drugaricu njegove pokojne žene Eme. Trudnu Emis, inace poznatu po raskalašju čestom menjanju muškaraca, brutalno siluju nepoznati zlikovci, i ona, pobacivši plod, ubrzo umire. Ostavlja za sobom desetogodišnjeg sina Ričarda, inače nezakonitog sina starog kralja Henrija, i vernu družbenicu Katrin. Oliver i njegov saputnik, mladi Gevin, otpratiće Katrin i Ričarda do Glostera, ispunjavajući poslednju želju nesrećne Emis: da ih udomi u Bristolu, pod okriljem erla Roberta od Glostera, inače Ričardovog polubrata. Oliver veruje da će erl Robert iz građanskog rata izaći kao jedna od najmoćnijih ličnosti na pobedničkoj strani, te da će, kad se budu sravnjivali računi, uz njegovu pomoć povratiti veliko nasledstvo koje mu je nepravedno oduzeto. Katrin, i sama udovica, ne želi da se veže ni za jednog muškarca, makar on bio jedinstven po plemenitosti i dobroti u svetu koji za vrlinu, naizgled, ne mari. Pa ipak, mladi, povučeni Oliver, koji takođe pati za najdražom osobom, neodoljivo je privlači. Zahvaljujući njemu, Katrin će upoznati Eteldredu, travarku, babicu i poznavateljku raznih skrivenih veština...

Nedostaje mi sa svakim dahom i otkucajem srca. Trebalo je da bude moj srećni kraj. Umjesto toga, on je tužan početak moje priče. Kako nastavljate bez nekoga ko je bio čitav vaš svijet? Olivija je znala da nikada neće nikoga voljeti kao što je voljela Luku. On joj je bio sve, čitav njen svijet, i sad ga više nema. Odrasli su zajedno u sumornom primorskom gradu na sjeveru, gde je njegova porodica držala restoran, a kada su pobjegli u London, njegova majka nikada nije oprostila Oliviji što ga je odvela. Pokušavajući da se pomiri s Lukinom smrću, Olivija uviđa da mora da se vrati u Voterzford, gde je on sahranjen. Prilikom slučajnog susreta s njegovim bratom blizancem, Markom, ona uviđa da je njegov gubitak skoro jednako bolan kao i njen. Njihova ucviljenost navešće ih da pođu putem bez budućnosti, koji će na kraju imati razorne posljedice po čitavu porodicu. LJUBAV MOG ŽIVOTA je roman koji izvanredno oslikava nedužnost djetinjstva i silovitost ljubavi i gubitka. Lijepo i ružno. Teško mi je da pronađem dovoljno dobru knjigu koja bi popunila veoma duboku prazninu koju ova knjiga ostavlja za sobom Mili Džonson, autorka romana The Yorkshire Pudding Club „Strasna i bezvremena ljubavna priča koja me je neočekivano osvojila... Izvanredan prvijenac, samouvjereno napisan... Tužna priča koja vam ne izbija iz glave... Podesna da probudi mnogo interesovanja i govorkanja u klubovima ljubitelja knjige.“ Kejt Bredli, Bookseller