Pretraga
Prikaz 1945–1968 od 2128 rezultataSorted by latest
VATRA U VATRI – IVO ANDRIĆ-JEDAN EUROPSKI ŽIVOT
Michael Martens
Naklada Ljevak
Utemeljena na autorovim arhivskim istraživanjima, knjiga Vatra u vatri Michaela Martensa (1973) prva je cjelovita biografija Ive Andrića, književnika koji je bio i izravnim svjedokom ključnih događaja jugoslavenske i europske povijesti 20. stoljeća. Nastojeći rasvijetliti različite izvanknjiževne pojave, koje se ustrajno javljaju kao polazišta u tumačenjima Andrićevog djela, a tiču se nacionalno-kulturnih te društveno-političkih prilika, kako u doba kad nastaje, tako i danas, Martens najviše pažnje posvećuje rekonstrukciji razdoblja Andrićeve diplomatske službe u Berlinu pred Drugi svjetski rat te lokalnih i šire europskih političkih okolnosti u kojima mu je 1961. dodijeljena Nobelova nagrada, narativno povezujući te dvije vremenski udaljene i značenjski disparatne epizode u smislenu – iako nipošto konačnu, ni jedinu moguću – interpretativnu konstrukciju.
„Veličina Martensove knjige u tome je što je uspio napisati tekst koji je moguće obuhvatiti iz kulturološki tako udaljenih perspektiva i iz toliko različitih interesa. Onim čitateljima čiji su materinji jezici ujedno i jezik Andrićeve književnosti Martens se ne doima kao stranac kolonijalne perspektive, koji pojednostavljuje, uprošćava ili krivo razumijeva najveću književnost njihova svijeta. Ako se i ne slože s njim, razlog nikada neće biti taj što Martens nešto ne razumije. I to je, zapravo, najveći kompliment koji se može dati ovoj dragocjenoj knjizi.“
— Miljenko Jergović
Ne znamo koji je bio motiv Michaela Martensa da odvoji pet-šest godina svoga života i napiše ovu knjigu. Možda je njome htio vratiti Andriću dug za čitateljske užitke koje mu je pružio. Možda ga je privukao neobičan životopis koji je samo čekao pravog autora da ga uobliči u lijepu knjigu. No bilo kako bilo, Martens je reafirmirao jednu istinski europsku veličinu koja se rađala u umjetniku i umjetnosti izrazito nesklonim vremenima, upravo „u požaru svjetova“.
— Krešimir Nemec
O AUTORU:
Michael Martens (Hamburg, 1973), njemački je novinar, pisac i stručnjak za balkanska pitanja, dugogodišnji politički dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Tokom svoje novinarske karijere Martens je izvještavao iz Sankt-Peterburga, Atene, Istanbula, Beograda i Beča. Dosada je napisao dokumentarni roman U potrazi za junakom – Priča o vojniku koji nije htio ubijati (2011) i monografiju Vatra u vatri: Ivo Andrić – jedan europski život (2020).
UBIJANJE SS-OVACA
Aitora Grupa
Naklada Ljevak
„Suočavanje sa zlom nacizma tema je Ubijanja
SS-ovaca, osme knjige u nevjerojatno uspješnom serijalu Ubijanje, koji obrađuje istinite događaje o smrti i uništenjima nekih od najutjecajnijih ljudi i društava u ljudskoj povijesti…“
Robert Carver, Spectator
Kad su, gotovo odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata, na površinu izbili užasi Trećeg Reicha, nacistički ratni zločinci većinom su se dali u bijeg. Nekoliko ih je neposredno potom bilo uhvaćeno, poput zloglasnog SS-ovca Heinricha Himmlera. Josef Mengele, Anđeo smrti koji je u Auschwitzu provodio stravične medicinske pokuse nad zarobljenicima, Martin Bormann, Hitlerov osobni tajnik i takozvana Smeđa eminencija Trećeg Reicha, Klaus Barbie, Mesar iz Lyona te možda i najzloglasnijih od svih, Adolf Eichmann, samo su neki od onih koji su nestali bez traga. Ubijanje SS-ovaca, bestseler The New York Timesa, saga je o špijunaži i odvažnosti samoprozvanih lovaca na naciste, osoba koji su svojim djelovanjem upozoravali na užase nacističkog režima te naglašavali kako takvo zlo ne može proći nekažnjeno. Jedan francuski bračni par, bivši američki vojnik, njemački javni tužitelj koji je bio prisiljen potpisati ukaz odanosti nacističkoj stranci, agenti Mossada i preživjeli muškarac iz koncentracijskog logora desetljećima su tako češljali svijetom, locirajući te bjegunce i privodeći ih pravdi. Ubijanje SS-ovaca, osma po redu knjiga iz serijala Ubijanje, autora Billa O’Reillyja i Martina Dugarda, knjiga o neizrecivom užasu ljudske povijesti, stilom pisanja koji evocira najnapetije kriminalističke romane, zapanjit će i duboko potresti svakog čitatelja. Naklada Ljevak s ponosom je predstavlja u prijevodu Damira Biličića.
O AUTORU:
Bill O' Reilly inovativni je televizijski novinar koji je polučio neviđen uspjeh kao voditelj emisije The O’Reilly Factor na američkoj kabelskoj televiziji i pisanjem (ili suautorstvom) više od dvadeset publicističkih naslova koji su se našli na samom vrhu ljestvice najprodavanijih knjiga The New York Timesa i ostalih nacionalnih tiskovina.
Martin Dugard autor je više knjiga o povijesti koje su se našle na ljestvici najprodavanijih knjiga The New York Timesa, među njima i knjige iz serije Ubijanje, kao i naslovi Into Africa i The Explorers.
MIKA ŠPILJAK
Hrvoje Klasić
Naklada Ljevak
Osnivanje Sisačkoga partizanskog odreda, odnos prema poraženima u Zagrebu nakon oslobođenja 1945., odnosi Katoličke crkve i socijalističke Jugoslavije, odnos Mike Špiljaka s Titom, Bakarićem i nizom uglednih svjetskih državnika 20. stoljeća, „afera Đureković“ i uloga Špiljaka u političkom usponu Franje Tuđmana krajem 1980-ih samo su neke od tema obrađenih u knjizi „Mika Špiljak – revolucionar i državnik“.
Prateći životni put i profesionalnu karijeru Mike Špiljaka autor u knjizi obrađuje neke od ključnih procesa i događaja hrvatske povijesti 20. stoljeća. Knjiga je pisana u obliku biografije, ali je ona i više od toga jer se ne bavi isključivo ulogom Špiljaka u određenim događajima nego analizira i objašnjava neke od najvažnijih fenomena i izazova koji su obilježili prošlo stoljeće.
Cilj knjige nije (ponovna) revizija povijesti, glorificiranje jednog društveno – političkog sistema, nostalgija za očigledno neuspješnim državnim eksperimentom ili pokušaj mitologizacije heroja iz „neželjene“ prošlosti. Ovo je priča o čovjeku koji je živio u vremenima prepunima izazova, na koje je reagirao nekad dobrim, a nekad lošim odlukama.
O AUTORU:
Hrvoje Klasić rođen je 1972. u Sisku. Godine 1997. diplomirao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao. Od 1995. zaposlen je kao profesor povijesti na sisačkoj gimnaziji, a od 2003. na Filozofskom fakultetu, Odsjeku za povijest. Dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2006. godinu. Iste godine dobio je i Godišnju nagradu grada Siska za knjigu Hrvatsko proljeće u Sisku. Suautor je dviju dokumentarnih serija, Hrvatsko proljeće i NDH, nastalih u produkciji Hrvatske radiotelevizije. Godine 2012. objavio je značajnu i hvaljenu knjigu Jugoslavija i svijet 1968. u izdanju Naklade Ljevak, koja se našla u užem izboru za dvije nagrade (Kiklop i Jutarnji list). U izdanju Naklade Ljevak objavio je 2019. još dvije knjige: Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost i Mika Špiljak: revolucionar i državnik. Dobitnik je nagrade „Svetozar Pribičević“ za unapređenje hrvatskosrpskih odnosa za 2016. godinu.
NEJEDNAKI
Ivana Dragičević
Naklada Ljevak
Ivana Dragičević, novinarka koja već gotovo dva desetljeća prati vanjskopolitička zbivanja, u publicističkome djelu Nejednaki hvata se ukoštac s gorućim globalnim problemima današnjice, promišljajući ih i pišući o njima kroz prizmu svjetskih događaja kojima je nazočila i intervjua s brojnim državnicima i intelektualcima. Godinama putujući svijetom, boraveći u različitim kriznim žarištima, autorica nam iz prve ruke svjedoči o ključnim trenucima suvremenog doba te ih stavlja u kontekst ponekad nepoznat domaćoj publici. Od intervjua s Basharom al Assadom, preko organiziranja prvog koncerta na teritoriju Europske unije sirijskog rock-banda u izbjeglištvu, praćenja skupa G20 u Francuskoj i partijskog kongresa u Pekingu do Trumpova govora u Varšavi, odnosno priča iza kulisa političkih događaja, autorica u knjizi Nejednaki pokušava naznačiti gdje se danas nalazimo i u kojem se smjeru kreću sveopći (društveni) procesi. Ivana Dragičević nam u ovom izvrsnome djelu donosi priče iz svijeta politike i ekonomije propitujući fenomen nejednakosti. Pritom nam, pronicljivo i temeljito razlažući aktualnu situaciju, pokazuje kakve sve izazove donosi doba u kojem živimo i globalno mijenjanje odnosa moći.
„Zašto je tango finski nacionalni ples? Tko zna? Koliko uopće znamo jedni o drugima u ocjeni manje važnih ili životno bitnih navika, situacija, procesa? Na ta pitanja i mnoga druga, Ivana Dragičević, iskusna vanjskopolitička novinarka, daje nam na uvid hvalevrijedna zapažanja koja stavlja u širi kontekst razumijevanja međunarodnih odnosa. Osobne priče, brojni razgovori s najistaknutijim figurama međunarodne zajednice i mnoga svjedočenja ‘običnih’ ljudi tragaju za odgovorom: znamo li kamo idemo i koliko nas strah od drugih i drugačijih, zatvaranje u svoje ljušture, koči da ovaj svijet učinimo boljim mjestom za življenje.“
Mirjana Rakić
Knjiga koju imate pred sobom nije znanstvena, ekonomska, psihološka ili politološka analiza. Nema romantičarskih iluzija da će svijetom poteći med i mlijeko ako kakva nadnaravna sila do jutra riješi „nejednakost“ ili globalna policija pohapsi stvarne i imaginarne „krivce“ za svjetske nepravde. Ona je možda malo osobno svjedočanstvo o jednom vremenu. Prvi dio knjige bavi se globalnim kontekstom, ključnim akterima procesa, njihovim dvojbama i izazovima, ispričanima pričama ljudi u složenoj situaciji današnjega svijeta. Drugi dio govori o nekim zanemarenim dijelovima svijeta, ljudima u pokretu, izbjeglicama i geopolitičkim procesima koji su do takva stanja doveli ili bi iz njega mogli proizići. Posljednji dio knjige donosi nekoliko priča o uspjehu, pojedinaca ili država, te razgovore s onima koji su spremni ponuditi rješenja ili o rješenjima za današnji svijet glasno razmišljaju.
Ova je knjiga, ukratko, skup priča koje pokušavaju naznačiti pitanja s kojima se suočavamo u globalnim procesima danas. U njoj opisujem događaje i procese kojima sam svjedočila i govorim o ljudima koji na neki način zrcale osjećaj svijeta u kojem živimo. Svi su oni akteri u svjetskom Babilonu nejednakih.
(Izvadak iz Uvoda)
O AUTORU:
Ivana Dragičević (1975.) jedna je od najpoznatijih hrvatskih novinarki vanjske politike. Izvještavala je s mnogih svjetskih žarišta, intervjuirala svjetske lidere, snimala dokumentarne filmove od Afrike, Bliskog istoka do Kine. Tijekom rada na HRT-u bila je, među ostalim, autorica emisije Horizonti i projekta AnimaHotel Europa. Alumna je Akademije za politički razvoj, Fondacije Reuters, ARDZDF Medijske akademije, Akademije Ujedinjenih naroda, Moskovske škole političkih znanosti, IVLP programa State Departmenta. Dobitnica je triju godišnjih nagrada Hrvatskoga novinarskog društva „Marija Jurić Zagorka“ za najbolje televizijske emisije i reportaže (1999., 2001. i 2014.), kao i nagrade HRT-a „Joško Martinović“ za najbolju reportažu u 2011. Urednica je vanjske politike na televiziji N1.
HERETKINJA
Ayaan Hirsi Ali
Naklada Ljevak
Nakon tisuća ubijenih od strane džihadista od Nigerije preko Sirije do Pakistana i terorističkog napada na časopis Charlie Hebdo, Ayaan Hirsi Ali u Heretkinji nudi odgovor na pitanje koje ubrzano postaje najveći svjetski problem.
Prešavši put od duboko religioznog odgoja u islamskoj vjeri do ateistice i aktivističke feministice, sveučilišne profesorice na Harvardu, briljantna, karizmatična i kontroverzna autorica autobiografske proze Nevjernica i Nomatkinja u ovoj se knjizi snažno i uvjerljivo zalaže za reformaciju islama kao jedini način da se okončaju strahote terorizma, sektaško ratovanje i represija nad ženama i manjinama. Među 1, 6 milijardi muslimana koliko ih danas ima na svijetu, argumentira ona, značajno manji dio pripada ekstremističkoj struji, većina njih su pobožni i miroljubivi ljudi koji prešutno toleriraju ekstremizam, a tek je šačica disidenata koji riskiraju vlastiti život preispitujući svoju vjeru. No samo je jedan islam, a Hirsi Ali dokazuje da se ne može zanijekati da su neka od njegovih temeljnih naučavanja – među njima i dužnost borbe u svetom ratu – inkompatibilna s vrijednostima slobodnog društva. Stoljećima se činilo da je islam imun na promjene, no Hirsi Ali u svojoj knjizi dolazi do zaključka da je reforma islama, revizija islamske doktrine kojoj je cilj pomiriti vjeru s modernitetom, danas bliža ostvarenju no ikad ranije, a možda je već i počela. Arapsko se proljeće, kaže ona, može činiti političkim neuspjehom, no izazov s kojim je ono suočilo tradicionalne autoritete otkriva spremnost – između ostalog i među muslimanskim ženama – za borbu za slobodu mišljenja i izražavanja stavova. Ispreplićući vlastita iskustva s povijesnim analogijama i snažnim primjerima iz suvremenih muslimanskih društava i kultura, autorica ovom knjigom ne poziva na oružje nego strastveno zagovara mirnu promjenu i globalnu toleranciju.
O AUTORU:
Ayaan Hirsi Ali jedna je od političkih pojava današnjice kojoj se ljudi najviše dive ali i koju najviše osporavaju. Na naslovnice međunarodnih tiskovina dospjela je nakon što je islamist ubio nizozemskog redatelja Tea van Gogha a nju označio sljedećom metom, zbog filma Pokornost. Iako živi u stalnoj opasnosti, ta odvažna zagovornica slobode govora i dalje odbija zašutjeti. Slavna feministica, političarka, spisateljica i kritičarka islama, autorica proslavljene autobiografske knjige Nevjernica, u ovoj knjizi kritizira Zapad zbog svjesnog prešutnog toleriranja aspekata islamske kulture koji karakteriziraju potlačenost žena zlostavljanjem – od genitalnog sakaćenja i dogovorenih brakova do obiteljskog nasilja. Brojna su priznanja njezinu radu: nizozemski časopisi Elsevier i De Volkskrant proglasili su je 2004. godine Nizozemkom godine, časopis Time uvrstio ju je na popis Stotinu najutjecajnijih ljudi u 2005. godini, časopis Glamour proglasio ju je iste godine Junakinjom godine, Reader’s Digest proglasio ju je 2006. Europljankom godine, Institut Goldwater dodijelio joj je 2007. nagradu Goldwater Award, a 2008. dobila je nagradu AnisfieldWolf Book Award za knjigu Nevjernica.
Republika Himbe
Alaa Al Aswany
Fraktura
Kairo 2011., dvadeset pet tisuća ljudi prosvjeduje protiv Mubaraka i sanja isti san o velikim promjenama. No dok ljubav prekoračuje klasne podjele i cvjeta u euforičnoj gomili, student medicine Khaled ubijen je naočigled svih. Njegova kolegica i djevojka Dania ne želi odustati od traženja pravde i pružanja otpora – čak i ako je riječ o vlastitom ocu, generalu Alwaniju, šefu tajne službe koji propovijeda islamske vrijednosti i potajno gleda pornografiju. Oko Khaleda, Danije i Trga Tahrir čitava je galaksija likova: mlada učiteljica Asma koja odbija nositi hidžab i sudjelovati u korupciji u svojoj školi, koptski buržuj i rezignirani glumac bez glavnih uloga Ashraf čiju gorčinu raspršuju samo trenuci strasti sa svojom sluškinjom Ikram, televizijska voditeljica Nourhan koja beskrupulozno i lojalno brani one na vlasti… Suočen s najvećom krizom dotad, stari režim (general i njegovi prijatelji) ne namjerava odustati, te kreće u razorni protunapad.
U veličanstvenom, u Egiptu još uvijek zabranjenom romanu Republika himbe jedan od vodećih pisaca arapskog svijeta Alaa Al Aswany kroz nezaboravnu galeriju junaka i uzbudljivu priču oslikava duboko ljudski portret egipatske revolucije. Vodi nas u srce borbe koja bjesni između onih na vlasti i onih koji su spremni položiti svoje živote u obrani slobode.
“Počast mladosti svoje zemlje najvažnijeg egipatskog pisca našeg doba.” – Liberation
“Veličanstven, čovječan roman koji bilježi neuspjeh revolucije i osobnu cijenu koju su platili njezini sudionici, a da nije ugasio nadu u bolju budućnost.” – Observer
“Roman koji oduzima dah. Napet, konstruiran poput sage i nastanjen sjajnim junacima.” – Le Point
“Netko je ovaj roman usporedio s Ratom i mirom: freskom velikog povijesnog događaja čiji se kraj zna, ali se čita iznova i iznova.” – Il Sole 24 Ore
“Monumentalan roman o egipatskoj revoluciji.” – Télérama
“U tradiciji epskog realizma, koju je Nagib Mahfuz uzdigao do majstorstva, Al Aswany predstavlja egipatsku revoluciju kao monumentalnu dramu neuspjeha... To je film u riječima.” – Badische Zeitung
“Majstorska panorama revolucije osuđene na propast… roman koji svrstava Aswanyja u društvo pisaca kao što su Joseph Conrad ili Mario Vargas Llosa, kao izvanrednog literarnog oponenta autoritarizmu i njegovu ukorijenjenom zlu.” – Sunday Times
“Hrabro, otrežnjujuće, provokativno… Zadivljujući mozaik glasova… U današnjem podijeljenom političkom i medijskom okruženju, ovo je oštra lekcija za demokracije posvuda – tko god kontrolira narativ, kontrolira i ishode.” – Booklist
O AUTORU:
Alaa Al Aswany, rođen 1957. u Kairu, jedan je od najpoznatijih pisaca arapskog svijeta. Premda po obrazovanju stomatolog, rano je razvio interes za književnost zahvaljujući ocu, odvjetniku i nagrađivanom piscu, koji mu je dopustio da prisustvuje njegovim književnim okupljanjima. Kao student Aswany je pisao kratke priče, drame i novinske članke koji se bave politikom i književnom kritikom. Njegov roman Zgrada Jaqubian (L'Immeuble Yacoubian, 2002.) postao je pravi međunarodni izdavački fenomen. U Egiptu je privukao do tada nezapamćen broj čitatelja, prvo je izdanje rasprodano u četrdeset dana, a potom je objavljeno novih devet izdanja i niz prijevoda koji su doživjeli jednaki uspjeh. Autor je i međunarodnih bestselera Chicago (2007.) te The Automobile Club of Egypt (2013.), kao i nekoliko zbirki priča i publicističkih naslova. Jedan je od osnivača oporbenog pokreta Kefaya (u prijevodu: Dosta je bilo). Godine 2011. aktivno je sudjelovao u arapskom proljeću i prosvjedima na Trgu Tahrir koji su doveli do ostavke predsjednika Hosnija Mubaraka. Ovo iskustvo inspiriralo je njegov roman Republika himbe (The Republic of False Truths, 2018.), zabranjen u Egiptu i većini drugih arapskih zemalja. U svojim redovitim novinskim kolumnama, esejima i člancima u egipatskom i međunarodnom tisku gorljivo brani vrijednosti demokracije i bori se protiv korupcije, licemjerja i nepravde koji muče egipatsko društvo. Djela su mu prevedena na više od trideset jezika i objavljena u više od stotinu zemalja. Priznat kao veliki romanopisac i vrhunski pripovjedač, dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada, uključujući nagrade Johann Philipp Palm Award (Njemačka, 2012.), Majidi bin Zahir Arab Literature Award (Kanada, 2011.), Bruno Kreisky literary Award (Austrija, 2008.) i Grinzane Cavour Award (Italija, 2007.), a 2016. imenovan je Chevalierom Ordea des Arts et des Lettres Francuske. Alaa Al Aswany sada živi u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje predaje književnost.
Žena bez imena
Vanessa Montfort
Fraktura
Koliko je žena u sjeni muškaraca koji su bili potpisani na njihova djela? Nakon hit-knjige Žene koje kupuju cvijeće Vanessa Montfort napisala je još jedan nevjerojatan roman koji se čita u dahu, ovoga puta o prešućenoj ženskoj povijesti, pisanju, žrtvi i upornosti.
Žena bez imena maestralna je knjiga o prvoj španjolskoj dramatičarki Maríji Lejárragi, koju je povijest zametnula, da bi se tek nedavno otkrilo kako je bila suautorica, a nerijetko i jedina autorica djela koja je potpisivao njezin suprug, jedan od najvećih španjolskih dramatičara.
Prateći dvije paralelne radnje, Maríjin nepredvidiv život s početka prošlog stoljeća i mladu redateljicu Noeliju koja u sadašnjosti pokušava postaviti predstavu za koju vjeruje da je djelo Maríjina muža, Čini, raspleće se velika priča o ljubavi, književnosti i kazalištu, ali i o ženskom stvaralaštvu i njegovu nepriznavanju.
Priča je to i o Madridu s početka dvadesetog stoljeća, o velikim književnim imenima koja prvi put izlaze na scenu, poput Garcíje Lorce ili Jimeneza, o velikim glazbenicima poput Falle i Stravinskog. Uz bok najvećima, María je pisala povijest, boreći se tada i za pravo glasa žena, nikad ne pristajući na političke ucjene. Vanessi Montfort bit ćemo kroz cijeli roman zahvalni na hrabrosti da u Ženi bez imena ispriča ovu izvanrednu priču o nepravedno zaboravljenoj spisateljici.
“Žena bez imena jedno je od najambicioznijih djela Vanesse Monfort u kojemu nam autorica s velikim književnim umijećem i dokumentarističkom pouzdanošću približava lik jedne od najplodnijih spisateljica iz sjene u 20. stoljeću. Roman proniče u odgovore koji leže iza misterija što ga predstavljaju mnogobrojna Maríjina imena – obiteljsko María de la O Lejárraga García, pa María Martínez Sierra po suprugu, da bi pokušala vratiti vlastito autorstvo i vidljivost svojih djela postajući María Lejárraga. Upoznat ćemo njezinu kreativnost i duh koji su je vodili u osvajanje svjetova i s kojima je napisala ponajbolja djela onog doba ne potpisujući ih. Montfort nam u toj romansiranoj biografiji donosi umjetnički Madrid dvadesetih godina i likove epohe s kojima je María prijateljevala ili surađivala, od kazališne impresarije Maríje Guerrero do slavnog pisca Benita Péreza Galdósa.” – Manuela Vicente Fernández, Moon Magazine
“Izvanredna priča o ženi koja je iz sjene napisala neka od najvažnijih djela španjolske književnosti 20. stoljeća. Od autorice Žena koje kupuju cvijeće stiže fascinantna pustolovina o ženi koju je povijest prešućivala... sve dosad.” – Casa del libro
“Vanessa Montfort uzela je gotovo nepoznat lik iz naše kulturne povijesti kako bi napisala strastven i prekrasan roman.” – Julia Navarro
O AUTORU:
Vanessa Montfort (1975.) španjolska je spisateljica, dramatičarka i novinarka. Za svoj prvi roman El Ingrediente Secreto dobila je 2006. nagradu za mlade pisce XI Ateneo de Sevilla. Autorica je scenarija Quijote Show (2000.), Paisaje Transportado (2003.), Estábamos destinadas a ser ángeles (2006.), eseja De Galatea a Barbie: autómatas, robots y otras figuras de la construcción femenina (2009.) i više nagrađivanih romana: Mitología de Nueva York (2010.), La leyenda de la isla sin voz (2014.) i El sueño de la crisálida (2019.), Žene koje kupuju cvijeće (Mujeres que compran flores, 2016.) i Žena bez imena (La mujer sin nombre, 2020.). Svjetsku slavu stekla je romanom Žene koje kupuju cvijeće, a najnovijim romanom Žena bez imena potvrđuje se kao jedna od najzanimljivijih španjolskih spisateljica.
Intenzivno se bavi držanjem radionica za pisce u Španjolskoj i diljem svijeta. Dio je umjetničkog kolektiva Djeca Mary Shelley koji se bavi odavanjem počasti feminističkoj pionirki Mary Wollstonecraft, a osnovala je i producentsku kuću.
Totalna rasprodaja
Mira Furlan
Fraktura
Spisateljsko umijeće proslavljene glumice možda je najbolje vidljivo u njezinoj kolumni koju je jednom tjedno nekoliko godina početkom tisućljeća pisala za Feral Tribune. Izabrane kolumne objavljene su prvi put 2009. pod naslovom Totalna rasprodaja u Beogradu, a sada se prvi put nalaze i pred hrvatskim čitateljima.
I sasvim svejedno pripovijeda li Mira Furlan o sebi ili svojoj generaciji, o emigrantima, Hollywoodu ili prijateljima glumcima, ona uvijek besprijekorno pogađa srž problema i, što je još važnije, emociju, koju prenosi jednako moćno kao što je to činila u glumi. Totalna rasprodaja nije samo sakupljena zbirka kolumni već je to i uvid u naš svijet koji se pred nama raspada bez obzira na to govorimo li o ekologiji, politici ili kulturi, a taj je raspad Mira Furlan ulovila u svim detaljima i naizgled sporednim pojavama te vidjela naš svijet savršeno čisto i aktualno i danas, gotovo dva desetljeća poslije.
“Ispostavilo se, dakle, da je moja slika o Ženi Heroju, o Malom Čovjeku protiv Velikog Sistema, apsolutno pogrešna. Ispostavilo se da je istina, kao i uvijek, mnogo kompliciranija nego instant-kaša koju nam nudi svijet i koju smo, svatko prema svojim vlastitim, crnim ili bijelim, predrasudama, tako objeručke spremni prihvatiti, u želji da svijet bude jednostavan, shvatljiv, objašnjiv i da nam u njemu, takvom jasnom i zato prihvatljivom, bude moguće živjeti.”
O AUTORU:
Mira Furlan rodila se u Zagrebu 7. rujna 1955., a preminula je u Los Angelesu 20. siječnja 2021. godine. U Zagrebu je završila osnovnu školu i XVI. gimnaziju u Mesićevoj ulici te je diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 1978. Kao najtalentiranija glumica u klasi već za vrijeme studija počela je dobivati uloge u raznim zagrebačkim kazalištima i u filmovima, a ubrzo je dobila i stalni angažman u zagrebačkom HNK-u. Slavu je stekla ulogom Kate u seriji Velo misto. Nedugo zatim postala je jedna od najtraženijih glumica u Jugoslaviji te snimila brojne filmove i TV serije. Nagrađena je Zlatnom arenom za ulogu u filmu Kiklop 1983. i za najbolju glumicu 1986. u filmu Lepota poroka. Svjetska ju je javnost upoznala ulogom u filmu Otac na službenom putu. U drugoj polovini 1980-ih imala je brojne angažmane diljem Jugoslavije, posebno u zagrebačkim i beogradskim kazalištima, te živjela između dva grada, a 1990. dobila je najvažniju hrvatsku kazališnu nagradu Dubravko Dujšin. Svojim angažmanom nije se uklapala u poželjnu sliku rastućih nacionalizama, te je optužena da je izdajica, a početkom rata doživjela je rijetko viđen medijski napad, politički i institucionalni progon. Sa suprugom redateljem Goranom Gajićem 1991. odlazi u emigraciju u Sjedinjene Američke Države, gdje je ostvarila zavidnu glumačku karijeru, a posebno se istaknula ulogama u serijama Babylon 5 i Izgubljeni. Glumila je u brojnim američkim predstavama i filmovima te predavala na New York Film Academy. Od početka novog tisućljeća glumila je i u filmovima i kazalištima u zemljama bivše Jugoslavije. Bila je angažirana i u riječkom HNK-u, gdje je odigrala i svoju posljednju ulogu, u predstavi Vježbanje života – drugi put. Autorica je drame Dok nas smrt ne razdvoji i knjige kolumni koje je objavljivala u Feral Tribuneu Totalna rasprodaja.
U malu je uša đava
Tisja Kljaković Braić
Fraktura
Split osamdesetih još uvijek je podsjećao na Smojin Split iz Veloga mista i na Fellinijev Mediteran. U takvoj sredini prepunoj veselja i ludorija, u kojoj nema prave hijerarhije, odrastala je Tisja Kljaković Braić. Malena djevojčica pod zaštitom bake i dida, koja se skriva u kiosku, ne voli odlazak u vrtić, s didon ide na partiju karata u Hajduka, a sa susjedima na kupanje pod Marjanom. Od rođenja do početka rata, koji se podudara i s autoričinim odlaskom u srednju školu, pratimo obitelj – oca, majku, dida, baku, susjede iz iste zgrade i ulice u čijem je središtu protagonistica, vragolasta djevojčica, inteligentna, darovita i pomalo razmažena. Kroz niz zabavnih priča, s mješavinom smijeha i suza pratimo tipično dalmatinsko i mediteransko djetinjstvo prepuno radosti, povjerenja i ljubavi.
Debitantska knjiga Tisje Kljaković Braić "U malu je uša đava" pred nama je u novom izdanju s autoričinim ilustracijama i nekoliko novih jednako veselih epizoda.
U malu je uša đava roman je u pričama koji čitamo s osmijehom na licu prisjećajući se i vlastitih zgoda i nezgoda, vlastite obitelji i nekog sretnog, bezbrižnog vremena u kojem je sve bilo moguće i ostvarivo.
O AUTORU:
Tisja Kljaković Braić rođena je 30. lipnja 1979. u Splitu. Završila je Školu likovnih umjetnosti – smjer slikarski dizajn. U travnju 2003. diplomirala je slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi prof. Gorkog Žuvele.
Svoja djela izlagala je na tridesetak skupnih izložbi te četrdeset samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Djela joj se nalaze u fundusu Moderne galerije u Zagrebu, Galeriji Sv. Krševana u Šibeniku te u privatnim zbirkama diljem svijeta. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
Autorica je hit-knjiga U malu je uša đava i Oni.
Živi i radi u Splitu.
Rat je svugdje isti
Slavenka Drakulić
Fraktura
U jeku još jednog rata na europskom tlu, i mnogih drugih ratova diljem svijeta, knjiga Rat je svugdje isti poznate novinarke i spisateljice Slavenke Drakulić donosi niz eseja o ratu koji su uglavnom u stranim publikacijama izlazili od 1991. do danas. Ovi će vas eseji izložiti cijeloj paleti emocija i natjerati vas da razmišljate kako je moguće da, uz toliki tehnološki i znanstveni napredak, nikako ne možemo iskorijeniti rat i ubijanje. Dinamično i literarno napisani, ovi tekstovi otvaraju niz ratnih situacija viđenih iz tzv. žablje perspektive, iz vizure običnih ljudi.
Tu su izbjeglice koje se nakon rata pokušavaju snaći u stranoj zemlji u kojoj i nisu dobrodošle, majke izjedene iščekivanjem jer ne znaju jesu li im sinovi poginuli ili će se ipak vratiti, silovane žene koje ne žele šutjeti, okolnosti koje obične ljude pretvaraju u okrutne zločince, uloga medija u shvaćanju ratnih zbivanja… Nakon zbirki eseja Balkan Express i Oni ne bi ni mrava zgazili Slavenka Drakulić još jednom pokazuje da sukobi započinju riječima, indoktrinacijom, sijanjem nacionalističkih podjela – i da se to stalno ponavlja, poput noćne more.
Društvene podjele i sukobe nije lako razumjeti. Ali dužni smo razmišljati kako ne bismo stalno ponavljali iste pogreške. Knjiga Rat je svugdje isti Slavenke Drakulić idealno je štivo za to – vrtlog emocija nakon čitanja nagnat će vas da poželite mijenjati svijet.
O AUTORU:
Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica (1949.), piše knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova.
U publicističkim knjigama uglavnom se bavila svakodnevicom u socijalizmu, ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Europom. Njezina prva publicistička knjiga Smrtni grijesi feminizma (1984.), jedan od prvih priloga feminizmu u Istočnoj Europi, nedavno je u proširenom izdanju ponovno objavljena u Frakturi. Uslijedili su publicistički naslovi Kako smo preživjeli, Oni ne bi ni mrava zgazili, Cafe Europa, Balkan Express, Tijelo njenog tijela i Basne o komunizmu, a Cafe Europa dobila je i nastavak Cafe Europa Revisited. Posljednja autoričina zbirka eseja Rat je svugdje isti okuplja tekstove o ratnoj stvarnosti, objavljene od 1991. do današnjih dana u većinom stranim publikacijama.
U književnim djelima Slavenka Drakulić okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi, a pisala je i o životima kreativnih žena koje su živjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane Hologrami straha, Mramorna koža, Kao da me nema, Božanska glad, Frida ili o boli, Optužena, Dora i Minotaur, Mileva Einstein, teorija tuge i knjigu priča Nevidljiva žena i druge priče.
Živi na relaciji Hrvatska – Švedska.
Objavljuje članke, kolumne i političke komentare u domaćim i stranim novinama i časopisima.
Više na www.slavenkadrakulic.com
U kasno ljeto
Magdalena Blažević
Fraktura
Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina.
U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove.
“Uskoro će otkucati sedamnaest sati. Sunce je velika zrela jabuka. Žari i udara u potiljak. Vedro nebo je teško, sručilo mi se na ramena i tijelo gura k zemlji. Noge podrhtavaju, koljena klecaju. Od Smrti se ne mogu sakriti. Za leđima ograda od srebrne smreke, iglice su joj vranine kandže, gladni, šiljasti kljunovi. Lako prodiru kroz tanušno tkanje bijele haljine sašivene od stare posteljine. Dio je majčina miraza. Ispred mene osakaćena babina jabuka baštovanka, grana podrezanih do trupa. Godinama ne rađa, čeka da je sruše. Tako se ne može živjeti, bez sjene i cvijeta. Od klupe ispod jabuke ostao je samo natruli skelet. Smrt se nogom oslanja na njega. Dobro je pogledajte! Ima nježno lice, oči joj se još uvijek ne vide od nakrivljene kape. Mekana je i tamnozelena kao šumska mahovina. Dijeli nas samo niska ograda od bodljikave žice, uz nju rastu ruže obješenih, precvalih glava. I povjetarac bi ih otpuhnuo. Ogradu je napravio did. Uza se uvijek ima sjekiru i malj, šilji kolce i zabija ih duboko u zemlju. Nikad ne ostavlja nedovršen posao.”
O AUTORU:
Magdalena Blažević (1982.) rođena je i odrasla u Žepču. Diplomirala je hrvatski i engleski jezik i književnost. Kratke priče su joj objavljene u književnim časopisima i na književnim portalima: Balkanski književni glasnik, Riječi, Život, Ajfelov most, Strane, Astronaut itd. Neke od njih prevedene su na engleski, ruski i makedonski jezik. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju priču. Živi i radi u Mostaru.
Voli me više od svega na svijetu
Mira Furlan
Fraktura
Život najveće filmske i kazališne dive naših prostora Mire Furlan bio je više od života, prepun uzbuđenja, veličanstvenih uspjeha, padova, ljubavi i izdaja. U autobiografskoj knjizi dovršenoj pred preranu smrt Mira Furlan pripovijeda, literarno moćno, svoj život i živote svojih bližnjih – od sudbine majke Branke i oca Ivana te bake Ljube do supruga Gorana i sina Marka, kojem je knjiga i posvećena.
Bez zadrške Mira Furlan čitatelja uvodi u vlastiti svijet, u svoje intimne drame, razmišljanja i karijeru. Voli me više od svega na svijetu oživljava vrijeme koje je nestalo u ratu, generaciju i pojedince koji su vjerovali u bolji i sretniji svijet te zbog toga, pogotovo ako su bili nadnacionalni poput autorice, početkom sukoba u bivšoj Jugoslaviji za njih više nije bilo mjesta u novim državama. Emotivna, moćna proza u kojoj pratimo život mlade intelektualke koja odrasta u disfunkcionalnoj obitelji te se odlučuje za glumu, gdje se smjenjuju sreća i nesreća, proza u kojoj vidimo i lice i naličje slave, urezuje nam se svakim zarezom, svakom rečenicom pod kožu. Ne izostavljajući ništa i nikoga, ne štedeći nikoga, a najmanje sebe, Mira Furlan napisala je autobiografiju koja se čita kao roman. U njoj se ostvaruje “američki san”, ali, naposljetku, najvažnija je ljubav, koja joj je pomogla da lakše brodi karijerom.
Voli me više od svega na svijetu knjiga je koja s puno sentimenta i osjećaja, a uvijek beskompromisno, s mnogo suza i smijeha, evocira ne samo Miru Furlan već i cijeli jedan svijet, poput Atlantide potopljen, ali ne i zaboravljen.
“Da li pišem ovu knjigu za tebe? Da bi ti mogao razumjeti što se dešavalo prije tebe? Kako bi mogao proviriti u daleki, davno nestali svijet iz kojeg su potekli tvoji roditelji? Da li uopće želiš znati nešto o tome? Da li ti treba ta teška prtljaga, prtljaga koju tvoja majka vuče sa sobom cijeli svoj život, ne nalazeći načina da je bar načas odloži?
Ili pišem za sebe, sebi? Zašto? Da li zato da ‘bolje razumijem samu sebe’ pokušavajući detektirati skrivenu ‘priču’ u raštrkanom, nelogičnom, kaotičnom narativu svojega života?
Dok sam pokušavala odgovoriti na ta pitanja na koja odgovor nije moguć, boreći se s riječima jezika koji nije moj (iako se drsko pretvaram da jest), desilo se nešto jako čudno: odrastao si. Ne samo to: Amerika je postala drugačija zemlja, zemlja zlokobno slična mjestu koje smo nekoć napustili s užasom i u očaju. Više nema sumnje da su sile koje su nas istjerale iz naših domova izvojevale globalnu pobjedu. Već smo se jednom borili s tim silama. Sada smo umorni. Iscrpljeni ponavljanjem.
Usto, prilično neobično, ova knjiga postaje drugačija knjiga. To više nije knjiga sjećanja na daleko mjesto i daleko vrijeme. Ona postaje nešto puno drugačije: molba Americi i svijetu.”
O AUTORU:
Mira Furlan rodila se u Zagrebu 7. rujna 1955., a preminula je u Los Angelesu 20. siječnja 2021. godine. U Zagrebu je završila osnovnu školu i XVI. gimnaziju u Mesićevoj ulici te je diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 1978. Kao najtalentiranija glumica u klasi već za vrijeme studija počela je dobivati uloge u raznim zagrebačkim kazalištima i u filmovima, a ubrzo je dobila i stalni angažman u zagrebačkom HNK-u. Slavu je stekla ulogom Kate u seriji Velo misto. Nedugo zatim postala je jedna od najtraženijih glumica u Jugoslaviji te snimila brojne filmove i TV serije. Nagrađena je Zlatnom arenom za ulogu u filmu Kiklop 1983. i za najbolju glumicu 1986. u filmu Lepota poroka. Svjetska ju je javnost upoznala ulogom u filmu Otac na službenom putu. U drugoj polovini 1980-ih imala je brojne angažmane diljem Jugoslavije, posebno u zagrebačkim i beogradskim kazalištima, te živjela između dva grada, a 1990. dobila je najvažniju hrvatsku kazališnu nagradu Dubravko Dujšin. Svojim angažmanom nije se uklapala u poželjnu sliku rastućih nacionalizama, te je optužena da je izdajica, a početkom rata doživjela je rijetko viđen medijski napad, politički i institucionalni progon. Sa suprugom redateljem Goranom Gajićem 1991. odlazi u emigraciju u Sjedinjene Američke Države, gdje je ostvarila zavidnu glumačku karijeru, a posebno se istaknula ulogama u serijama Babylon 5 i Izgubljeni. Glumila je u brojnim američkim predstavama i filmovima te predavala na New York Film Academy. Od početka novog tisućljeća glumila je i u filmovima i kazalištima u zemljama bivše Jugoslavije. Bila je angažirana i u riječkom HNK-u, gdje je odigrala i svoju posljednju ulogu, u predstavi Vježbanje života – drugi put. Autorica je drame Dok nas smrt ne razdvoji i knjige kolumni koje je objavljivala u Feral Tribuneu Totalna rasprodaja.
Žene koje kupuju cvijeće
Vanessa Montfort
Fraktura
U malenom kvartu u središtu Madrida prepunom kazališta i galerija, u kojem žive moderni ljudi različita kova, a arheolozi tragaju za Cervantesovim kostima, u cvjećarnici poetskog imena Anđelov vrt, kod tajnovite Olivije, pet žena kupuje cvijeće. No nijedna ga ne kupuje za sebe: jedna za svoju tajnu ljubav, druga za ured, treća da ga slika, četvrta za klijente, a posljednja za pokojnika. To su:
Marina – pati od sindroma suvozača: izgubljena je jer je ostala bez kapetana svog života.
Casandra – njezin je hendikep što je superwomanica: važniji joj je profesionalni uspjeh od privatnoga.
Gala – čvrsto zastupa uvjerenje: žena danas ima sva prava, osim da stari.
Aurora – istinska je Trpiružica: što je više boli, to je zaljubljenija.
Victoria – odlučila je biti sve: najbolja majka, najbolja radnica, najbolja kći; dakle svemoćnost je njezin sindrom.
Žene koje kupuju cvijeće zabavna je, romantična i uzbudljiva priča o prijateljstvu pet potpuno različitih žena i njihovoj potrazi za neovisnošću i ostvarenjem snova. Vanessa Montfort pomirila je naizgled nemoguće: njezin je roman pitak za čitanje, a dubok za promišljanje.
“Skupina žena kakvu bih u stvarnom životu voljela imati kao prijateljice. Tekst je čaroban i čita se u dahu.” - Blog Anika Entre Libros
“Napet, dramatičan, zabavan, krepkih i lijepih dijaloga, istančan i uzbudljiv, ovaj roman Vanesse Montfort dokazuje koliko široki mogu biti registri u književnosti.” - Adolfo Garcia Ortega
“Strastven roman koji te zaokupi, uz koji ćeš se smijati i koji će te uzbuditi.” - Rosa Montero
“Fascinantna knjiga!” - Esther García Sanz
O AUTORU:
Vanessa Montfort (1975.) španjolska je spisateljica, dramatičarka i novinarka. Za svoj prvi roman El Ingrediente Secreto dobila je 2006. nagradu za mlade pisce XI Ateneo de Sevilla. Autorica je scenarija Quijote Show (2000.), Paisaje Transportado (2003.), Estábamos destinadas a ser ángeles (2006.), eseja De Galatea a Barbie: autómatas, robots y otras figuras de la construcción femenina (2009.) i više nagrađivanih romana: Mitología de Nueva York (2010.), La leyenda de la isla sin voz (2014.) i El sueño de la crisálida (2019.), Žene koje kupuju cvijeće (Mujeres que compran flores, 2016.) i Žena bez imena (La mujer sin nombre, 2020.). Svjetsku slavu stekla je romanom Žene koje kupuju cvijeće, a najnovijim romanom Žena bez imena potvrđuje se kao jedna od najzanimljivijih španjolskih spisateljica.
Intenzivno se bavi držanjem radionica za pisce u Španjolskoj i diljem svijeta. Dio je umjetničkog kolektiva Djeca Mary Shelley koji se bavi odavanjem počasti feminističkoj pionirki Mary Wollstonecraft, a osnovala je i producentsku kuću.
Selidba
Miljenko Jergović
Fraktura
Koja je najbolja prilika za pospremanje, za bacanje nepotrebnih, nagomilanih stvari, za pronalaženje onih za koje smo smatrali da smo ih davno izgubili, za arhiviranje, za slaganje i preslaganje? Tako opsežan zadatak čovjek si ne može davati često u životu. Najbolja je prilika za to selidba. No često selidbe znaju biti hektična pakiranja u kutije koje će ostati neotvorene. Rijetki su oni koji mogu raditi inventuru, sagledavati stvari i polako o njima odlučivati.
Pred nama je upravo jedna takva knjiga, Selidba Miljenka Jergovića. U već mitskome književnome mjestu, na sarajevskom Sepetarevcu, u stanu svoga odrastanja, u kojemu mu je umrla majka, u koji se slila većina ostavštine Stublerovih i Rejcovih, autor prebire po dokumentima, po knjigama, po materijalnim i nematerijalnim ostacima, po povijesti jedne kuferaške obitelji. Predmeti i dokumenti, novčanik, partijska knjižica, češagija, djedovi pokušaji autobiografije i još mnogo toga pripovijedaju priču ne samo jedne obitelji već i jednoga grada, djetinjstva i odrastanja u kojoj autor ne štedi nikoga, a ponajmanje sebe i svoje bližnje.
Stan na Sepetarevcu iznova se pred nama materijalizira sobu po sobu, sa svakim komadom namještaja, ali, što je još važnije, i sa svim sudbinama ljudi koji su ga nastanjivali ili pohodili. Selidba nije samo knjiga, ona je mnogo više od toga, ona je istinski muzej, katalogiziran po najstrožim i najgenijalnijim pravilima struke, ali ne muzejske, nego spisateljske.
“Stanite kod znaka zabranjenog parkiranja – pokazujem mu prstom mjesto pri vrhu Sepetarevca, odakle može skrenuti niz Kevrin potok. Izlazimo, nosim veliki IKEA ceker, u koji je posloženo još desetak istih takvih IKEA cekera. U njih ćemo spremiti stvari, koje ćemo kasnije, vjerojatno za sljedećeg posjeta Sarajevu, prepakirati u kutije. Ne znam zašto sam tako zakomplicirao stvari. Nisam navikao na ovo. Jednom u životu čovjek se ovako preseljava, čisteći za sobom i posljednje predmete i tragove svoga bivanja na nekom mjestu, i bivanja svih svojih koji su tokom proteklog stoljeća živjeli tu, rađali se, pa umirali, i opet se rađali, da bih ja zatim za sve njih morao odlaziti. I onda ne znam kako da se ponašam, nisam siguran što bih trebao da mislim i da osjećam. Pomišljam da je problem u karakteru, u slabosti, nespretnosti i nesposobnosti, u tome što sam, ipak, bio razmažen i nenaviknut na ovakve događaje. Nisu me odgojili i poučili za ovakvu selidbu. Kao da su ikoga ovome učili.”
O AUTORU:
Miljenko Jergović (Sarajevo, 1966.) književnik je i novinar koji živi na selu nedaleko od Zagreba. Prvi novinski tekst objavio je 1983., a prvu pjesničku zbirku Opservatorija Varšava 1988. Kritičari smatraju da njegovom zbirkom priča Sarajevski Marlboro iz 1994. počinje trend tzv. stvarnosne proze. Zatim objavljuje još nekoliko zbirki priča (Mama Leone, Inšallah Madona, Inšallah) te desetak romana, među kojima su Dvori od oraha i Ruta Tannenbaum. Poljski prijevod njegova romana Srda pjeva, u sumrak, na Duhove dobio je 2012. u Wroclawu književnu nagradu Angelus za najbolju knjigu Srednje Europe. Djela su mu prevedena na više od dvadeset jezika.
PROBODEN
Thomas Enger
Fokus komunikacije
DRUGI NASTAVAK SERIJALA.
Tore Pulli nekoć je bio moćna figura na kriminalnoj sceni Osla čije je ime izazivalo strahopoštovanje. Sad je u zatvoru, osuđen za ubojstvo. Od prvog trena žustro odbacuje ikakvu umiješanost u taj zločin. Iz zatvora stupa u kontakt s novinarom Henningom Juulom i nudi mu dogovor. Ako Juul spere ljagu s njegova imena i otkrije tko mu je smjestio, Pulli će mu zauzvrat ispričati kako je došlo do požara koji je novinaru progutao stan i ugasio život njegovog šestogodišnjeg sina. No, govori li Pulli istinu?
NEOBIČNO PUTOVANJE FAKIRA KOJI JE ZAGLAVIO U IKEINU ORMARU
Romain Puertolas
Fokus komunikacije
Bio jednom neki Adžatašatru Isomiki Patel, hinduist u sivo odjeven, ušiju urešenih naušnicama i poprilično brkat.
Zvanje i zanimanje: fakir, ali i veliki žmukler koji je uživao hrdati čavle od šećera i gutati lažne oštrice. Rečeni Indijac jednoga se dana iskrcao u pariškoj zračnoj luci, s namjerom da se otputi ravno u Meku sastavljivog namještaja, u Lourdes uputa za uporabu: u Ikeu, a sve to zato da nađe slamku spasa i obnovi sredstva za rad: ležaj od čavala.
Smulja jednog taksista, prođe kroz Ikeine dveri i naruči model s 15.000 šiljaka koje mora sam zašarafiti, pa ostane prenoćiti u robnoj kući savivši gnijezdo u ormaru… Ormaru koji ubrzo potom kamionom otpremaju u Veliku Britaniju.
OPEČEN
Thomas Enger
Fokus komunikacije
PRVI NASTAVAK SERIJALA.
U šatoru na osami pronađeno je napola zakopano tijelo ubijene i osakaćene žene.
Henning Juul novinar je kojeg progoni prošlost. Prije dvije godine u požaru je izgubio sina što je na njemu ostavilo duboke emocionalne i fizičke ožiljke. Henning se vraća na posao i preuzima priču o ovom ubojstvu. Za razliku od policije, on počinje sumnjati da ovaj slučaj nije tako jednostavan kakvim se čini.
MOJA ŽENA
Jodi Ellen Malpas
Fokus komunikacije
PETI NASTAVAK SERIJALA.
JESSE WARD IMA SVOJU PRIČU…
On je markantni gospodin u najboljim godinama, s poslovnim carstvom koje mu je osiguralo luksuzan životni stil.
Žene ga nikad ne odbijaju; tope se pred njegovim lukavim pogledom, padaju na šarmerski osmijeh,
ispunjavaju mu svaku podlu želju…
Međutim, Jesse Ward ne živi. Samo preživljava.
Posve otupio od boli, tuge i osjećaja krivnje, liječi se alkoholom i tjelesnim užicima, a o jutru poslije i ne razmišlja.
Sve dok mu za oko ne zapne Ava O’Shea. Mlada, samosvjesna, pomalo drska i tako… prekrasna. Jedina žena zbog koje mu je srce zakucalo brže.
I jedina koja ga je odbila ne trepnuvši okom.
SLIJEDIM TE
Peter James
Fokus komunikacije
Ugledni je liječnik. Ima sve.
No svejedno se upušta u igru koja ga može uništiti.
I ne staje. Ne može stati.
Kad dr. Marcus Valentine u posljednji tren nagazi na kočnicu auta kako bi izbjegao pješakinju, ostane potpuno šokiran: žena koju je umalo pregazio nevjerojatno sliči djevojci koja ga je, kao tinejdžera, bešćutno odbacila.
Od tog dana postaje opsjednut nepoznatom pješakinjom, a onda mu je sudbina doslovce dovodi za stol – privlačna brineta stvori se u obiteljskom domu dr. Valentinea na večeri koju je organizirala njegova supruga.
Susret pokrene lavinu neočekivanih, zastrašujućih događaja…
2034. – ROMAN O IDUĆEM SVJETSKOM RATU
Grupa autora
Fokus komunikacije
Roman bivših vojnih časnika i nagrađivanih autora, uvjerljivi geopolitički triler koji modelira sukob SAD-a i Kine i fantastično opisuje ono što slijedi – otvoreni put do užasa.
Datum: 12. ožujka 2034.
Rutinska patrola za slobodu plovidbe Južnim kineskim morem za komodoricu Saru Hunt i posadu američkog razarača pretvorit će se u noćnu moru kad odluči pomoći kineskoj ribarskoj koći. Istog dana mornarički pilot, bojnik Chris Wedge Mitchell, na rubu iranskog zračnog prostora izgubit će kontrolu nad najsuvremenijom vojnom letjelicom i nestati nad Hormuškim tjesnacem.
Do kraja dana Wedge će postati iranski zarobljenik, a razarač završiti pod morem – potopit će ga kineska mornarica. Kina i Iran jasno koordiniraju svoje poteze, koji uključuju upotrebu novih, moćnih oblika kibernetičkih oružja, a vojna i tehnološka nadmoć SAD-a istopit će se u jednome danu.
Niz pogrešnih odluka gurnut će svijet u nuklearni rat.
Počinje nova, zastrašujuća era.
ZADNJA STANICA PARIZ
Lorraine Brown
Fokus komunikacije
Hannah i Simon naizgled su sretan par.
Nakon romantičnog odmora u Veneciji putuju vlakom u Amsterdam na vjenčanje Simonove sestre. A onda… Hannah greškom završi petsto kilometara dalje, u Parizu.
I sve što može poći po zlu, polazi po zlu.
Barem joj se tako čini dok mahnito pokušava osmisliti načine da se u što kraćem roku dokopa Amsterdama.
Iako ima dobru volju, u toj joj misiji nimalo ne pomaže lokalni momak, Parižanin Léo kojeg je upoznala u vlaku, jedina osoba koju u Parizu koliko-toliko poznaje.
Međutim, dok upoznaje njega i upija svaku parišku uličicu, park i trg kojim ju Léo vodi, Hannah i mimo svoje želje upoznaje – samu sebe.
Ali i Simona…
KRIVI BROJ
Inna Moore
Fokus komunikacije
Jade O’Neal nije ni sanjala koliko veza na daljinu može biti napeta i uzbudljiva, a dopisivanje s privlačnim muškarcem omamljujuće. Svejedno, jedino što želi jest da on dođe i sva napisana obećanja konačno ostvari uživo.
No, Silas Costa nije samo privlačan. On je strastven, ljubomoran i izrazito posesivan. Ono što je njegovo, samo je njegovo i on taj svoj stav ni ne pokušava prikriti.
Ženi toliko željnoj ljubavi to laska.
Sve dok u njezin život ne uđe drugi muškarac…
GOTOV
Thomas Enger
Fokus komunikacije
PETI NASTAVAK SERIJALA.
ZAŠTO JE MORAO UMRIJETI?
Henning Juul, istraživački novinar, nastavlja istraživati razloge zbog kojih mu je u podmetnutom požaru stradao sin. Odlučan pronaći ubojicu, revno slijedi sve opasniji trag. Mračne tajne iz prošlosti sustižu ga na svakom koraku.
KOME VJEROVATI?
Užasnut otkrićem da je s podmetnutim požarom povezana i njegova rođena sestra, bivša ministrica pravosuđa, Henning shvati da nikome ne može posve vjerovati. No nastavlja s istragom. Nema što izgubiti… Osim vlastitog života.
JE LI OVAJ PUT ZAISTA GOTOV?
Okrutni kriminalci kojima je za petama više nemaju milosti ni prema kome. Spašavaju vlastite glave ostavljajući za sobom trag krvi. Popis smaknutih sve je dulji…
RAT LAJKOVA
Grupa autora
Fokus komunikacije
Pretvarajući društvene mreže u vrstu oružja, internet mijenja rat i politiku, baš kao što rat i politika mijenjaju internet. Teroristi uživo prenose napade, „Twitter-ratovi“ donose stvarne žrtve, a viralno širenje dezinformacija mijenja ne samo rezultat borbi već i samu sudbinu država.
P. W. Singer i Emerson Brooking bave se pitanjima koja se javljaju kad rat prijeđe na mrežu i zarati se internetski svijet.
Istražujući najmračnije zakutke mreže, Rat lajkova ocrtava novu, radikalnu paradigmu za razumijevanje i obranu od neviđenih prijetnji našem umreženom svijetu.
Proglašena najboljom knjigom godine na ljestvici Amazona i časopisa Foreign Affairs.