Pretraga
Prikaz 1921–1944 od 2128 rezultataSorted by latest
PSI
Dora Šustić
Fraktura
Kada upiše slavnu Filmsku akademiju u Pragu neimenovana glavna junakinja nada se da će od života dobiti sve što želi – "znanje, slobodu, seks, posao, uspjeh, ljubav i pare". Zlatni Prag grad je njezinih snova ali i mjesto gdje će se suočiti sa svim izazovima života. Kada se na jednoj zabavi upozna sa starijim karizmatičnim fotografom, zaljubljuje se i prepušta strastima, niti ne sluteći koliko je moćna njegova tamna energija. I dok je on za nju prva velika ljubav, dotle je ona za njega, jer joj nevjerojatno sliči, reminiscencija pokojne mu žene, Andalužanke koju je beskrajno volio. Psi su roman generacije milenijalaca željnih slobode, odraslih da vjeruju kako je sve moguće dok ih surovost liberalnog kapitalizma ne svede na prekarni rad u kojem nema mjesta za ideale mladosti. Djevojke i žene u moćnom generacijskom romanu Dore Šustić spremne su prekinuti mušku dominaciju i mizoginiju unatoč klopkama nesretnih ljubavi i smrtima koje ih okružuju. I kada su svjesni da jure u svoju propast svi junaci ne mogu se odreći strasti jer bez nje nema ni života.
PROHUJALO S VIHOROM – KNJIGA PRVA
Margaret Mitchell
Znanje
Roman “Prohujalo s vihorom” dobitnik je Pulitzerove nagrade!
Epski roman o ljubavi i ratu nezaboravna je kreacija opčinjavajućih prizora i uzbudljivih likova, tako živih da najdublje osjećamo njihove strahove i čežnje. Scarlett O’Hara i Rhett Butler pripovijedaju bezvremensku priču o opstanku u najtežim uvjetima i dvoje su najčuvenijih ljubavnika nakon Shakespeareovih Romea i Julije.
Scarlett O’Hara uživa u bezbrižnom mladenaštvu na Tari. Toj svojeglavoj ljepotici zelenih očiju zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva najmanja su joj briga. Ona je sebi namijenila naočitog Ashleyja Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie, i Scarlettin svijet okreće se naglavce. Atlanta je zahvaćena ratnim požarom i Scarlett uz pomoć tajanstvenog Rhetta Butlera uspijeva pobjeći na Taru. Ondje više ništa nije kao prije i Scarlett preuzima ulogu glave obitelji. Obijesna i ljupka djevojka postaje odlučna žena koja se s nevjerojatnom snagom brine o Tari i njezinim stanovnicima…
O autorici:
Margaret Mitchell bila je američka spisateljica i novinarka. Rođena u bogatoj i uglednoj obitelji još je kao dijete slušala priče iz Američkog građanskog rata. Novinarsku karijeru u The Atlanta Journalu prekinula je iz zdravstvenih razloga i napisala svoj jedini roman Prohujalo s vihorom. Objavljen 1936. roman je u nekoliko mjeseci prodan u milijunskoj nakladi, a 1937. ovjenčan Pulitzerovom nagradom. Prema njemu je snimljen i istoimeni film s Clarkom Gableom i Vivien Leigh u glavnim ulogama.
PROHUJALO S VIHOROM – KNJIGA DRUGA
Margaret Mitchell
Znanje
Roman “Prohujalo s vihorom” dobitnik je Pulitzerove nagrade!
Epski roman o ljubavi i ratu nezaboravna je kreacija opčinjavajućih prizora i uzbudljivih likova, tako živih da najdublje osjećamo njihove strahove i čežnje. Scarlett O’Hara i Rhett Butler pripovijedaju bezvremensku priču o opstanku u najtežim uvjetima i dvoje su najčuvenijih ljubavnika nakon Shakespeareovih Romea i Julije.
Scarlett O’Hara uživa u bezbrižnom mladenaštvu na Tari. Toj svojeglavoj ljepotici zelenih očiju zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva najmanja su joj briga. Ona je sebi namijenila naočitog Ashleyja Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie, i Scarlettin svijet okreće se naglavce. Atlanta je zahvaćena ratnim požarom i Scarlett uz pomoć tajanstvenog Rhetta Butlera uspijeva pobjeći na Taru. Ondje više ništa nije kao prije i Scarlett preuzima ulogu glave obitelji. Obijesna i ljupka djevojka postaje odlučna žena koja se s nevjerojatnom snagom brine o Tari i njezinim stanovnicima…
O autorici:
Margaret Mitchell bila je američka spisateljica i novinarka. Rođena u bogatoj i uglednoj obitelji još je kao dijete slušala priče iz Američkog građanskog rata. Novinarsku karijeru u The Atlanta Journalu prekinula je iz zdravstvenih razloga i napisala svoj jedini roman Prohujalo s vihorom. Objavljen 1936. roman je u nekoliko mjeseci prodan u milijunskoj nakladi, a 1937. ovjenčan Pulitzerovom nagradom. Prema njemu je snimljen i istoimeni film s Clarkom Gableom i Vivien Leigh u glavnim ulogama.
POŠTOVANI KUKCI I DRUGE JEZIVE PRIČE
Maša Kolanović
Naklada Ljevak
Dubrovnik koji je postao kulisa, umiveno ustaštvo na ulicama Zagreba, potrošnja koja nadomješta ljudskost, majčinstvo o kakvom nije pristojno govoriti, banke kao sablasni stupovi naših života, emocije kakve ne viđamo u reklamama, a osjećamo ih tako snažno... To je svijet koji Maša Kolanović istražuje u svojoj maestralnoj zbirci pričaPoštovani kukci. Autorica tekstom i crtežima oblikuje onaj sablasni i teško izrecivi višak materijalne strane ljudske egzistencije, dok smještanje priča u razdoblje tranzicije u Hrvatskoj dodatno pojačava njihov jezivi efekt. Kukci i Konzum dvije su provodne metafore ove knjige. Prva je divljenje i vraćanje tekstualnog duga Kafki, velikom majstoru u kreiranju metafora egzistencijalne tjeskobe i apsurda, a druga je vraćanje metaforičkog duga stvarnosti u kojoj je Konzum od “hrvatske riječi za supermarket” postao metafora ekonomski opustošene Hrvatske.
Poštovane kukce žanrovski bi se moglo opisati kao tranzicijsku gotiku, postsocijalističku zonu sumraka, jezivo stvarnosnu prozu…
Mračne i apsurdne, a opet duboko intimne, snažne i društveno osjetljive priče. Ukratko, jezivo dobra knjiga.
OTMICA RAZREDA ZA KNJIŽEVNOST
Ivica Ivanišević
V.B.Z.
Samosažaljivi pisac zamalo je pleonazam, baš kao i samosažaljivi čovjek. Svi mi skloni smo vjerovati da su nas Bog, sudbina, obitelj ili prijatelji zakinuli, da smo dali nesebično i puno, a primili škrto i malo.
Kako su književnici tankoćutnija čeljad od prosjeka, to je i razumljivije da su skloni podvlačenju crte ispod svojih karijera i fiksiranju svoga položaja na imaginarnom zemljovidu naše literatura te da ih rezultati takvih inventura počesto mogu uznemiriti. Razlog? Jednostavno, oni duboko vjeruju da zaslužuju puno više svega: pohvalnih kritika, prestižnih nagrada, prodanih primjeraka, ponuđenih sinekura… One najambicioznije najsnažnije pogodi činjenica da još uvijek nisu primljeni u HAZU, a sva je prilika da nikada i neće, jer godine prolaze, vremena je sve manje, a s njima i šansi da ih establišment primijeti već jednom.
Jedan je od takvih i Josip Bepo Peraica, splitski pisac koji spletom grotesknih okolnosti konačno osvješćuje činjenicu da je skoro cijeli život potratio pišući ispod ili iznad radara matične kulture, većinski ignoriran, da će čak i njegova smrt proći nezamijećeno, dok mnoge kolege, po njegovu dubokom uvjerenju, redom mediokriteti i bezveznjaci, uživaju u reputaciji besmrtnih klasika i pokretnih spomenika kulture. Od pomisli na to obuzet će ga prvo očaj, a potom i bijes. Ta zapaljiva kombinacija pokrenut će dramski zamašnjak i nevoljenog pisca pretvoriti u otimača cijelog Razreda za književnost. Ivica Ivanišević napisao je paprenu satiru o krvnoj slici naše kulture, ali i čitavoga društva, ispripovijedanu tečno, s njemu svojstvenom lakoćom, uz puno autoironije i humora.
OČE, AKO JESI
Julijana Adamović
Fraktura
Kada se 1965. mladi rezervist Damjan Knežević prilikom spašavanja ljudi iz potopljenog sela domogne vrijednoga ručnog sata iz Drugoga svjetskog rata i hrpe dokumenata, vjeruje da je pronašao trag svoga oca. Slijedeći više od dvadeset godina tragove iz dnevnikā i papirā, tragat će za svojim ocem, a zapravo slagati priču Pala Nađa. Priču koja je mogla biti i sudbina njegova, njemu nepoznata oca. Vojvođanski Mađar Nađ imao je tri sina s tri različite žene – Švabicom, Mađaricom i Hercegovkom, sva su trojica na ovaj ili onaj način nosila ime Tomo, a za sebe je sanjao velike snove, koje nikad nije ostvario. Sudbina Pala Nađa, njegovih žena, majke i djece sudbina je onih kojima se vihor povijesti poigrava, onih koji vjeruju u bolju budućnost koja traje do sljedećeg rata, sljedeće revolucije. Julijana Adamović ispisala je veličanstven roman o Panoniji – crnoj zemlji koja rađa i pokapa. Oče ako jesi atipična je obiteljska saga, velik roman o ženama i muškarcima, o političkim funkcionarima, o običnim ljudima, no nadasve o sinovima koji ostaju bez očeva i cijeli ih život traže umjesto da krenu svojim, drugačijim, putem.
“Nije prošlo ni punih osam godina prije malerozne košnje, prije očeve izdaje jer, mislio je Pal, kako drugačije nazvati taj kukavičluk i sebični bijeg – pakost kojom te rođeni otac i mrtav pokušava ujarmiti, motikom vezati za puste redove kukuruza – otišao je ne samo konj već i oni što ga upravo vlastitim izostankom uporno pribadaju uza strništa i oranice: Miško i Jani. Samo tako: pali i sagnjili. Ali, on će im se oteti. Otimao se i jačima. Tako je bilo i u aprilu ’41., kad ga je rat zatekao pred sam kraj roka u staroj vojsci, pretrpio ranjavanje – ruka i lice, i od strane Švaba zarobljen kod Krupnja. ‘Nemojte da mi se obraćate na srpskom’, rekao je dvojici kolega. Jer, sve troje su švapski znali, a on najbolje: šegrtovao kod Klug Otta, što ih je – švapski jezik i Palovo pozivanje na Kluga – spasilo logora. Ostali tamo završili. Njih na kamare. Daljnje vrijeme rata proveo je on pod zaštitom gazde Otta, daleko od metaka i rovova, računajući da će tako do kraja.”
O NEUSPJEHU I NEBITNOME
Filip Rutić
Fraktura
Neimenovani junak sjajnog prvijenca O neuspjehu i nebitnome Filipa Rutića kronično je neuspješan student sociologije koji ni sam nije siguran zašto studira. On zna da ga nakon fakulteta ne čeka siguran posao, inteligentan je i ciničan, sposoban i nemotiviran, kao i većina njegovih prijatelja u strahu je od nesigurne budućnosti, no siguran je u samo jedno – da želi postati pisac.
Kada se ludo zaljubi u mladu Anđelu, vegetarijanku koja je sve suprotno od njega, pedantna i odlučna uspjeti, motivirana da svako jutro vježba i ispunjava svoje fakultetske obaveze, ona postaje mogućnost njegove promjene. Stvari, naravno, nikad nisu tako jednostavne. Rutićeva junaka voljet ćemo i autodestruktivnog, i mamurnog, i rezigniranog, ljutit ćemo se na njega jer propušta očite prilike ili uzima ljubav zdravo za gotovo. No razumjet ćemo njegov stalan osjećaj nepripadanja u potrazi za samim sobom.
Filip Rutić napisao je beskompromisan, sjajan generacijski roman koji se čita u dahu o trenucima kad prestajemo biti mladi i postajemo odrasli. O neuspjehu i nebitnome roman je o mladima koji su gubitnici u svijetu koji se naočigled raspada. On govori o neuspjehu kao jedinoj mogućoj filozofiji u ovome trenutku, ali i o svemu nebitnom što taj trenutak čini podnošljivim i vrijednim življenja.
“U sobi je nalazim pokrivenu do brade. Ispričava mi se. Previše je gladna i danas ima toliko posla. Osjećam se kao najveća kretenčina. Otkud mi pravo da budem uvrijeđen zato što se ona ne želi jebati? To je tako podmukao način ucjene. I kad sam već svega toliko svjestan, zašto to ne prestaje? Oglušujem se na vlastite naredbe. Jedan dio mene kao da i prihvaća tu podvojenost. Ljubim je u čelo i kažem da je sve u redu. Onaj usrani izraz lica svejedno je još uvijek tu. Osjećam njegovu težinu, izbjegavam njezin pogled. Pokušam se nasmijati, ali ono što usne rade, nije osmijeh. Vraćam se u krevet kako bih je zagrlio. Ostajemo ležati.”
KLETVA MRAČNA I SAMOTNA
Brigid Kemmerer
Sonatina
“Kletva mračna i samotna” prva je knjiga napetog serijala. Kraljević Rhen, prijestolonasljednik začaranog kraljevstva Emberfalla bogat je i naočit mladić, no uklet. Moćna čarobnica proklela ga je kad je imao osamnaest godina. Njezine kletve može ga osloboditi jedino djevojka koja se istinski zaljubi u njega. Ne pronađe li je, Rhen će umrijeti. Njegova posljednja nada je Harper, djevojka iz drugog svijeta.
Harper život nije mazio i naučila je nositi se s teškoćama; majka joj je na samrti, brat se pokušava oduprijeti kamatarima koje im je u nasljeđe ostavio otac, koji pak ih je davno napustio. Ona ne sanjari o bajkovitoj budućnosti i princu na bijelom konju, no kad jednog dana na ulicama Washingtona pokuša spasiti neznanku, otme je Rhenov zapovjednik straže i ona završi u čarobnom Emberfallu, u kraljevićevu prokletom svijetu… Ne zna gdje se našla i kome može vjerovati. Kraljeviću otmičaru? Postoji kletva? Čudovište? No s vremenom raste njezino povjerenje, a Rhen počinje shvaćati da Harper nije tek jedna od mnogih…
I dok se moćne sile dižu protiv Emberfalla te postaje neizvjesno hoće li skidanje kletve biti dovoljno da se kraljevstvo spasi od potpuna uništenja, pokazuje se da je ljubav snaga koja nas zatječe u najzačudnijim trenucima i na najneobičnijim mjestima, i katkad je upravo ona najbolji put do pobjede.
O autoru:
Brigid Kemmerer (rođena u Omahi, Nebraska ) američka je autorica beletristike za mlade . Radila je u financijskoj industriji prije nego što je postala stalna spisateljica. Njena knjiga “Prokletstvo tako mračno i usamljeno”, adaptacija Ljepotice i zvijeri, bila je bestseler New York Timesa i dobila je kritiku od Publishers Weekly . Uz knjigu “Kletva mračna i samotna” napisala je i “Srce divlje i lomno” te “Zavjet srčan i ubojit”.
GALLANT
V. E. Schwab
Sonatina
Olivia Prior od ranog je djetinjstva odrastala u sirotištu. Uz prošlost je veže samo majčin dnevnik, pun čudnih crteža i nesuvislih rečenica, od kojih je zadnja, koja je upozorava da se ne približava Gallantu, osobito intrigantna. Olivia sanja samo jedno – da jednoga dana ima svoju obitelj. Kada napokon sazna da ju je pronašao ujak i pozvao na obiteljsko imanje Gallant, ne oklijeva ni trenutka. No ondje zatječe samo dvoje slugu i rođaka Matthewa, koji je očito ne želi. Povrh svega, otkriva kako joj je ujak preminuo još prije više mjeseci te da stanovnici velebnog zdanja sa zebnjom izbjegavaju zid koji se usred raskošne prirode uzdiže na rubu imanja. Kakvo se zlo tamo skriva, na dnu tog vrta smještenog na kraju svijeta? I što se, zapravo, dogodilo s Olivijinom majkom prije svih tih godina?
U Gallantu je V. E. Schwab istkala mračnu i originalnu priču o mjestu gdje se svijet susreće sa svojom sjenom, o životu i smrti, i mladoj ženi koju dozivaju obje strane. Ovaj roman, protkan sjenama i misterijima, opire se standardnim žanrovskim okvirima, a pripovjedni stil u kojem se istodobno isprepleću smisao za gradnju napetosti i poetičnost još jednom ukazuje na svu raskoš talenta autorice koja je hrvatsku publiku osvojila romanom Nevidljivi život Addie LaRue.
“Jeziva priča koja spaja gotički horor Shirley Jackson i tankoćutnu, mračnu maštu Neila Gaimana.” – Publishers Weekly
“Autoričin spoj gotike, fantastike i horora utjelovljenje je svih pučkih predaja o opasnostima što vrebaju iz sjena.” – School Library Journal
O autoru:
Victoria Schwab američka je fantasy autorica najpoznatija po romanu Vicious iz 2013. godine, seriji Shades of Magic i fantastičnim knjigama za djecu i mlade objavljene pod imenom Victoria Schwab.
DIVNO NAM JE S NAMA
Borivoj Radaković
V.B.Z.
U novom romanu Borivoja Radakovića dvije junakinje, Vanja i Mirna, zbog nasilja u obitelji, na ulici, na radnom mjestu i u društvu uopće, odlučuju potpuno promijeniti vlastiti život. S radošću i ljubavlju otiskuju se u nepoznato i otkrivaju ljepotu dana i noći, ulice i nadasve vlastitu ljepotu.
U nježnoj ljubavnoj priči prepunoj ushita i zanosa žele živjeti u svom zajedništvu; planiraju putovanja i budućnost u kojoj će ostvariti svoje maštarije i steći sigurnost. Pitanje je samo koliko smo u stanju svjesno mijenjati vlastiti život i utjecati na njega. Vanja i Mirna su razdragane i luckaste, borbene i pametne, a sudbina njihova kratkotrajnog zajedništva vodi od smijeha do suza i natrag, i zadržava pravo da bude samo njihova.
ČETIRI LAKTA UNUTRA
Eva Simčić
V.B.Z.
Četiri lakta unutra priča je o stanju mentalne bolesti i ustrajnim pokušajima pronalaska pomoći. U potrazi za boljim životom, junakinja napušta favele mističnog Mediterana i odlazi iskušati sreću u Najboljoj državi na svijetu. Na relaciji između Norveške (Osla) i Hrvatske (Rijeke) ovaj roman ispisuje dijagnoze različitih društvenih (ne)prilika, kao i jedinstvenu interpretaciju imigrantskog iskustva. Jer tu, kao i tamo, sada, kao i inače, junakinja je Invaderer, kuriozitet za Ikeinim stolovima na kućnim druženjima, poslovnim susretima i sprovodima. Istovremeno upadljiva i nevidljiva.
Tu centralnu narativnu nit oplemenjuju začudni prizori iz svakodnevnog života: od etnografije proricanja budućnosti, preko elitnog tretmana kućnih ljubimaca, sve do analize ptičjih vrsta i fenomena tržišta reborn beba. Osim originalnošću svojih zapažanja i sofisticiranim stilom, Eva Simčić iznenadit će i duhovitošću, u trenucima u kojima je humor teško očekivati, istim onim trenucima u kojima nam je najviše potreban.
Odvažite se na putovanje ovim razglednicama. Kada dođete do njihova kraja, vratite se i putujte ponovno, predajte im se bezuvjetno. Samo tako ćete saznati „koliko je uvjeta moguće sakriti u ono bez“. Dunja Matić
CRVOTOČINA
Davor Žmegač
Hena Com
Leš predsjedničkoga kandidata Viktora Radana, zatučenog tupim predmetom i sa slikom Ante Pavelića pričvršćenom pribadačom na majicu, nađen je u Ljetnom kinu Tuškanac, što nužno alarmira i javnost i policiju, a po privatnoj narudžbi udovice Radan i bivšeg policajca, danas privatnog detektiva sumnjive reputacije, Tibora Dombaja.
Tiborovoj grupici agenata priključit će se i street-art umjetnica, njegova bipolarna kći Kaja, koja bi voljela biti Lisbeth Salander i koja će tijekom svoje neortodoksno vođene istrage ostvariti neočekivano žensko prijateljstvo. Kada se pojavi još jedan leš označen poglavnikovom sličicom, široka se istraga počinje sužavati i svi putovi vode u crvotočinu koja spaja vremena i ljude, osumnjičene i žrtve, fragmente domaće filmske povijesti i montažere života.
Prvi krimiroman iskusna filmskog režisera i scenarista Davora Žmegača Crvotočina pokazuje složenost svijeta, njegovih privida koji se mogu mjeriti s filmskima, otvara niz moralnih pitanja, od onih o pasivnosti u doba velikog zla do pitanja o nasljeđivanju krivnje i dosezima osvete. Ovo je roman koji se čita u slow motionu, a vuče vas na fast forward.
Kruno Lokotar
ANĐEO NESTAJANJA
Slobodan Šnajder
Fraktura
Neposredno prije Drugoga svjetskoga rata u kuću u zagrebačkoj Ilici, dvokatnicu koju je za najam izgradio imućni židovski veletrgovac, kao služavka kod gospode u gradu, dolazi raditi mlada, lijepa i bistra djevojka sa Žumberka Anđa Berilo. U teškim ratnim vremenima ona će saznati kakav je tko od njezinih susjeda i poslodavaca – jedni će završiti u logoru, drugi se pridružiti ustašama, treći otići na liječenje u sanatorij...
Anđa će se zaljubiti u mladoga komunista i prigrliti ideale ravnopravnosti i slobode. Njezin skromni sobičak postat će utočište jednom iznimno važnom ilegalcu. Međutim, njezin će ljubavnik nakon hapšenja stradati na Trgu N., a ona će morati pobjeći u partizane. Kada se vrati u oslobođeni Zagreb, ona ne želi privilegije. Pravedna i nepotkupljiva postaje sumnjivom svojim drugovima koji je odvode na Goli otok. Nanesenu nepravdu Anđa Berilo htjeti će ispraviti, no novo će vrijeme dotući i nju i kuću u kojoj je živjela.
Anđeo nestajanja Slobodana Šnajdera veličanstven je povijesni ep i autorova posveta Zagrebu i njegovim tihim herojima. Sudbina glavne junakinje Anđe Berilo, sudbina je jednoga naroda i grada, priča o onima koji vjeruju u ideale čak kada se u njih nepovratno razočaraju.
ALBERT
Ivica Prtenjača
V.B.Z.
U novom romanu, nakon dvije donekle autobiografske knjige proze, Ivica Prtenjača vraća se imaginaciji, snu i potrebi za bajkom. Njegov Albert uređuje svoj život, mijenja građanski poredak u snovitu utopiju, žonglira egzistencijom, smislom, nadom i jasnim odlukama. A već je doktor znanosti na pragu četrdesete, u dobi osjetljivoj za svaku promjenu, u vremenu koje najjasnije obećava samo ravnodušnost. No, Prtenjačin je junak daleko od bilo čega takvog, nakon tragičnog događaja u kojem je skoro izgubio život, bolnog i dugog oporavka, on preslaguje odnose s ljudima iz svoje blizine, stječe nove, i kao u zaleđenom kadru napušta stare. I naravno, cijelo to vrijeme sanja bolji, pravedniji i jasniji svijet.
„Albert“ je literarno moćna knjiga, poetična, dramatična i dubinski sretna. U njoj nas Prtenjača iznova suočava s našim prazninama i površnostima, ali nudi i vedra rješenja. Ona nisu ondje gdje nam cijelo vrijeme govore da jesu. Glavni lik ovog romana tihi je pobunjenik, nalik hodaču iz „Brda“, Andreju iz „Plivača“ ili soboslikaru iz „Tihog rušenja“. U tom nizu nezaboravnih karaktera, Albert je najbliže snu o sreći, onom jutarnjem snažnom trenutku, dok su kapci još spušteni, a sunce se već prolilo po svima i po svemu.
NEOBIČNO PAMETNA STVORENJA
Shelby Van Pelt
Sonatina
Roman “Neobično pametna stvorenja” prati priču Tove Sullivan koja se nakon muževe smrti zaposlila u obližnjem akvariju u Sowell Bayu, gradiću u blizini Seattlea. Čišćenje podova tijekom večernjih sati u društvu stvorenja koja se tiho kreću u bazenima pomaže joj nositi se s tugom i usamljenošću, njezinim stalnim životnim pratiteljicama otkad je prije trideset godina nestao njezin osamnaestogodišnji sin Erik.
Glavna atrakcija akvarija je Marcellus, divovska pacifička hobotnica, koja iz svog bazena promatra svaki Tovin pokret. Nestašni Marcellus rado se iskrada iz bazena u potrazi za slasnim zalogajima, no jedne se večeri zapetlja u žice na podu čajne kuhinje. Pitajući se kako li je hobotnica uopće tamo dospjela, Tova joj nježno pomogne izvući se iz smrtonosne klopke i tako započne jedno čudesno, neobično prijateljstvo.
U danima koji slijede, Tova će Marcellusu ispričati kako je Erik nestao nakon što je isplovio na more i kako nikada nije saznala što se točno dogodilo. Marcellus čvrsto odluči Tovi, toj divnoj ženi, pomoći pronaći davno izgubljen spokoj, zbog nje mu nije teško uposliti svih svojih osam krakova, sva tri svoja srca i briljantan um, jer smatra da zaslužuje ponovno biti sretna.
“Shelby Van Pelt izvela je nemoguće. S nesavršenim likovima stvorila je savršenu priču, koja je toliko dirljiva, toliko tajanstvena i toliko zanimljiva da je nećete moći pustiti iz ruke, jer kad je ne budete čitali, grlit ćete je.“ – Jamie Ford, autorica romana Hotel na uglu gorkog i slatkog
“Neobično pametna stvorenja najrjeđa je poslastica: knjiga koja uspijeva biti duhovita i mudra, šarmantna i nesvakidašnja – hobotnica Marcellus jedan je od najfascinantnijih likova koje sam susrela u romanima.“ – Cynthia D’Aprix Sweeney, autorica romana Gnijezdo
MILIJUNAŠ S ULICE
Vikas Swarup
Znanje
“Milijunaš s ulice” priča je o neobrazovanom mladiću, koji je odrastao u najvećem indijskom slamu. Kad osvoji milijardu rupija u poznatom televizijskom kvizu, producenti programa pretuku ga i odvedu u zatvor.
Optuže ga da je varao na kvizu, pa Ram tijekom ispitivanja mora kroz vlastita sjećanja objasniti kako je znao sve te odgovore. Priča o njegovu životu i odrastanju vodi nas u avanturu kroz sve slojeve moderne Indije, od sirotišta do bordela, gangstera i prosjaka, u domove bogatih diplomata i bolivudskih filmskih zvijezda.
Preveden u 50 zemalja, roman „Milijunaš s ulice“ našao se na vrhovima ljestvica širom svijeta, dobitnik je nagrada Prix Grand Public na Pariškom sajmu knjige i South African Boeke Prize, te je uvršten na popis 101 najboljeg romana svih vremena.
»Nevjerojatan spoj satire i intrige.« The Independent
»Veličanstveno! Svaka priča iz Ramova nemilosrdnog odrastanja pršti iskrama humora i dobrote.« The Times
»Dirljiv, duhovit i prekrasno napisan roman s originalnom strukturom.« Meg Rosoff
O autoru romana “Milijunaš s ulice”:
Vikas Swarup bivši je indijski diplomat i tajnik ministra vanjskih poslova Indije koji je niz godina radio u diplomatskoj misiji u Turskoj, SAD- u, Etiopiji i Kanadi. Rođen je u indijskom gradu Prayagraju u obitelji odvjetnika, a završio je studij psihologije, filozofije i povijesti. Najveći uspjeh doživio je svojim debitantskim romanom „Milijunaš s ulice“ koji je osvojio čitatelje širom svijeta. Prema njegovu drugom romanu „Six Suspects“ snimljena je televizijska serija, a nedavno je objavio i svoj treći roman „The Accidental Apprentice“.
IZ LONDONA S LJUBAVLJU
Sarah Jio
Stilus
Kad je Valentina Baker bila dijete, majka ju je ostavila i otišla u London bez ikakva objašnjenja. Godinama kasnije Valentina radi kao knjižničarka i oporavlja se od propalog braka kad dobiva poziv da joj je majka umrla i ostavila joj u nasljedstvo knjižaru. Dok oplakuje majčinu smrt i odnos koji nisu uspjele ostvariti, Valentina se odluči uputiti preko oceana ne bi li otkrila majčine tajne… ˝Iz Londona s ljubavlju˝ romantična je i dirljiva priča o obiteljskim tajnama, oprostu i pronalasku nove ljubavi.
Potop
Damir Karakaš
OceanMore
Roman Potop dotiče ključne egzistencijalne teme u životu pojedinca kao što su ljubav, zavičaj, obiteljski odnosi, te Domovinski rat iz jedne sasvim drugačije perspektive jer autor je i sam bio sudionik tog rata na prvoj crti 1990.-1992.
Glavni lik – mladić – u raskoraku je sa svijetom iz kojeg potječe i svijetom kojem stremi, kojemu se istovremeno događaju i ljubav i rat, dva najveća izazova u životu svakog čovjeka.
Precizno strukturiran, lišen ikakvih verbalnih viškova, pun poetskih slika krute svakodnevice, ali i nježna romantična snatrenja, Potop iznova potvrđuje Karakaševu iznimnu vještinu pisanja i njegovo visoko mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti.
Iz medija:
"Potop je emotivna bomba, prepuna preciznih, izrazito sugestivnih metafora vulkanske snage i naboja, pisana čistim, jasnim, kako on voli reći, 'sporim' jezikom, kojim ovaj pisac pokušava natjerati čitatelja 'da čita sporo, da mu svaka riječ bude važna, jer mislim da će književnost i opstati zahvaljujući sporosti'".
Gea Vlahović, T-portal
“Za formalno upoznavanje s novim romanom Damira Karakaša trebao mi je tek školski čas. Za istinsko spoznavanje trebat će mi cijela vječnost. Jer, glad za svakim rovom njegovih tajni neizmjerna je.“
Davor Špišić, Telegram
“Po svemu osim po tom lirskom elementu ovo je tipičan Karakaš, roman koji doslovno osvaja njegovom škrtom rečenicom. Na prvi se pogled čini da je svaku riječ izvagao barem stotinu puta, a u onome što je ostalo leže veličanstveni svjetovi.“
Bojana Radović, Večernji list
“Poštujući svoj već dokazani stil pripovjedača koji s malo riječi želi reći puno, Karakaš je i u ovom romanu svojim »škrtim«, a iznimno efikasnim načinom pripovijedanja čitatelja »uvukao« u priču stvorivši pri tome jednostavne, a opet vrlo dojmljive likove koji na realnosti dobivaju, između ostalog, i zbog uspješnog korištenja ličke čakavske ikavice tog dijela Hrvatske.“
Marinko Krmpotić, Novi list
"Potop je novela začudnih impresija i pažljivo izbrušenih pojedinačnih slika, a Karakaševo eliptično, nelinearno pripovijedanje tek je labavo okupljeno u četiri nenaslovljene cjeline čiji pojedini ključni momenti ostaju nerazjašnjeni, kao što biva kad se čovjek prene iz sna.“
Dino Staničić, Telegram
“Neobičan je pisac Damir Karakaš jer, između ostalog, dokazuje nedokazivo – da je moguće govoriti o najdubljim ponorima ljudske duše, najcrnjim mislima i najgorim postupcima na najpoetičniji i najdirljiviji mogući način. Upravo zbog te ambivalentnosti, čitan je i osporavan, ali bez obzira na to kako se čitaoci i kritika određuju prema njegovoj prozi, nedvojbeno je da je svaka njegova knjiga događaj na svim prostorima na kojima se ona čita bez prevoda.“
Dragan Babić, kritika HDP
O AUTORU:
Damir Karakaš rođen je 1967. u selu Plašćica, pored Brinja u Lici. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi, zbirke priča Eskimi, Pukovnik Beethoven i Kino Lika te romane Kombetari, Kako sam ušao u Europu, Sjajno mjesto za nesreću, Blue Moon i Sjećanje šume (nagrade Fric i Kočićevo pero), Proslava (Nagrada T-portala za najbolji roman 2020.) i Okretište – nagrađeno regionalnom književnom nagradom „Meša Selimović” za najbolji roman 2021. Iste godine dobio je i uglednu talijansku književnu nagradu „Premio ITAS del Libro di Montagna” za roman Sjećanje šume.
Piše i kazališne komade koji se izvode u Hrvatskoj i inozemstvu.
DJEVOJAČKE USPOMENE
Annie Ernaux
OceanMore
„I ja sam tu djevojku htjela zaboraviti. Istinski je zaboraviti, tako da više ne želim pisati o njoj. Da više ne mislim kako moram pisati o njoj, o njezinoj žudnji, ludilu, gluposti i po¬nosu, njezinoj gladi i krvi koja joj je presušila. Nikad nisam uspjela.“
U Djevojačkim uspomenama Annie Ernaux vraća se u ljeto 1958. i svoju prvu noć s muškarcem kad je kao osamnaestogodišnja djevojka radila u ljetnoj koloniji. Žuđeno seksualno iskustvo pretvorilo se u traumu koja se duboko upisala u njezino tijelo, i ranu što će gotovo šezdeset godina nakon događaja biti okidačem za pisanje. Annie Ernaux ponire u vlastita sjećanja, služi se fotografijama i pismima kako bi oživjela djevojku koja je bila, njezinu ranjivost i snagu, i zabilježila ključne trenutke njezina sazrijevanja. Djevojačke uspomene intimno i bespoštedno progovaraju o vlastitim izborima a da pritom ne ispuštaju osvijetliti jednu epohu i društvo koje je ženama umjesto žudnje nametnulo sram, umjesto slobode pokoravanje. Nakon romana Godine, Annie Ernaux i ovom knjigom maestralno pokazuje svoje umijeće da osobnu priču pretvori u kolektivnu pripovijest, potvrđujući još jednom svu veličinu svojega književnog djela.
Iz medija:
„Jedan od najznačajnijih opusa suvremene francuske književnosti.”
Le Point
„Sjajna knjiga koja se svojom iznimnošću nastavlja na opus Annie Ernaux.“
Elle
„Annie Ernaux kraljica je nove autobiografske književnosti.“
Die Zeit
„Jedan od načina čitanja knjige Annie Ernaux jest pokušaj razumijevanja toga zakučastog, bolnog, suštinskog procesa postajanja.“
The New Yorker
O AUTORU:
Annie Ernaux rođena je 1940. u francuskoj pokrajini Normandiji gdje je u rodnome Lillebonneu i potom u Yvetotu provela djetinjstvo. Studirala je na Sveučilištu u Rouenu te mnogo godina radila kao profesorica književnosti u srednjoj školi i u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Uz učiteljski posao pisala je i sedamdesetih počela objavljivati svoje prve knjige koje su vrlo brzo stekle poklonike. Danas se smatra suvremenim klasikom i jednim od najvažnijih i najangažiranijih glasova francuske književne i kulturne scene, a njezino se djelo proučava na katedrama za književnost diljem svijeta. Za svoj opus, koji čini preko dvadeset naslova, objavljivanih na brojnim svjetskim jezicima, primila je niz istaknutih nagrada. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku.
2022. godine Annie Ernaux dobila je Nobelovu nagradu za književnost „za hrabrost i kiruršku preciznost kojima na vidjelo iznosi ishodišta osobnog sjećanja, ono što ga otuđuje i što ga u kolektivnome sputava.“
GODINE
Annie Ernaux
OceanMore
Slavljena kao remek-djelo autobiografske proze, prevedena na brojne svjetske jezike, ova jedinstvena knjiga donosi priču o više od šezdeset godina Francuske, koja se od kraja rata razvija u suvremeno društvo kasnoga kapitalizma. Protkan vlastitim sjećanjima, fotografijama, povijesnim događajima, jezikom pojedina razdoblja, popularnom kulturom, radijskim i televizijskim emisijama, modama, proizvodima, željama i htijenjima generacija, roman je živo svjedočanstvo o preobrazbama jednog društva, kulture, ali i cijeloga svijeta. Ernaux nas vraća u rat u Alžiru, susrećemo Sartrea i de Beauvoir, Edith Piaf, Agnès Varda, vraćamo se u svibanj 1968., u doba manifesta za pravo na pobačaj, nuklearne prijetnje, pratimo napredak tehnologije, eksploziju konzumerizma, rast nezaposlenosti. Neizreciv protok vremena Annie Ernaux bilježi i slaže poput palimpsesta kako bi u pojedinačnu sjećanju izrazila „proživljenu dimenziju povijesti“ i pisanjem „oblikovala svoju buduću odsutnost“ rekonstruirajući ono naše, zajedničko vrijeme koje „iz davnina sipi do danas“. Tako autorica uspijeva ispisati život u sasvim novoj formi autobiografije koja je istovremeno subjektivna i neosobna, privatna i kolektivna.
Iz medija:
„Za one koji još uvijek sumnjaju u mjesto koje Annie Ernaux zauzima u francuskoj književnosti – a to je sam vrh – ne možemo dovoljno preporučiti Godine. Širinom svoga spisateljskog pothvata i stilskom discipliniranošću, Ernaux maestralno uranja u vrijeme i sjećanje jedne žene tijekom više od šezdeset godina.“
Le Monde
„Čitati Annie Ernaux jest šok, iskustvo, i što je glavno – važno je. S njom privatno postaje političko, politika se pretače u razgovor, a sve zajedno oblikuje se u eksplozivnu, aktualnu i poetičnu književnost… remek-djelo.“
Der Spiegel
„Sva kritička snaga koju tražimo od romana nalazi se ovdje, u jednoj od ključnih knjiga našeg vremena.“
Corriere della Sera
„Proces čitanja Godina nalikuje otkriću kutije s blagom. To je knjiga koju ćete zatvarati nakon nekoliko pročitanih stranica, zaneseni gorko-slatkim dojmom koji vam ostaje u mislima.“
Los Angeles Review of Books
„Ovo je autobiografija kakvu niste nikad čitali. Roman Godine ozbiljna je i hrabra knjiga, U traganju za izgubljenim vremenom našeg doba medijske dominacije i konzumerizma, naše epohe apsolutnog robnog fetišizma.“
New York Times Book Review
O AUTORU:
Annie Ernaux rođena je 1940. u francuskoj pokrajini Normandiji gdje je u rodnome Lillebonneu i potom u Yvetotu provela djetinjstvo. Studirala je na Sveučilištu u Rouenu te mnogo godina radila kao profesorica književnosti u srednjoj školi te u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Uz učiteljski posao pisala je i sedamdesetih počela objavljivati svoje prve knjige koje su vrlo brzo stekle poklonike. Danas se smatra suvremenim klasikom i jednim od najvažnijih i najangažiranijih glasova francuske književne i kulturne scene, a njezino se djelo proučava na katedrama za književnost diljem svijeta. Za svoj je opus, koji čini preko dvadeset naslova, objavljivanih na brojnim svjetskim jezicima, primila niz istaknutih nagrada. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku.
2022. godine Annie Ernaux dobila je Nobelovu nagradu za književnost „za hrabrost i kiruršku preciznost kojima na vidjelo iznosi ishodišta osobnog sjećanja, ono što ga otuđuje i što ga u kolektivnome sputava.“
PROSLAVA
Damir Karakaš
OceanMore
Dobitnik Nagrade Tportala za najbolji roman 2019. godine!
“Damir Karakaš je sugestivnom prozom, filmičnošću dramskih situacija i stilski izbrušenom rečenicom uspio stvoriti prostor književne imaginacije koji zaslužuje nagradu. ... Tekst karakteriziraju sugestivnost i poetičnost te uron u sliku, riječ, ton, zvuk, tišinu, koji odjekuju u čitatelju; roman 'Proslava' po toj je osebujnoj poetičkoj crti u kontekstu suvremene prozne produkcije značajno mjesto razlike...
U romanu 'Proslava', koji se kompozicijom otklanja od obzora očekivanja, dojmljivo je ocrtao likove uz štedljivu uporabu klasičnog opisa – dao im je konture gestama, migovima, trzajima, šutnjom, pogledima – a čitatelj ih može rekonstruirati i dalje nadograđivati u prostornom i povijesnom kontekstu, istodobno općenitom i dovoljno preciznom. Pritom se autor umnogome oslanja na znanje svojega čitatelja te od njega traži suradnju na imaginacijskoj, ali i etičkoj razini interpretacije.“ (iz obrazloženja žirija)
Nakon velikog uspjeha romana "Sjećanje šume", svojim najnovijim romanom "Proslava" Damir Karakaš vraća se među sjene i magle, tišinu i zvukove, boje i mirise zavičajnog krajolika i njegovih ljudi te nas vodi na napeto putovanje kroz vrijeme, prirodu i običaje, putovanje na kojemu pak kao da sve stoji. U širokom vremenskom luku romana, kraj jednoga rata nagoviješta iskustva novih stradanja, a surovost svakodnevice u kojoj preživljavanje ne ostavlja mnogo prostora za promjenu pokazuje svu kompleksnost ljudskog postojanja, zgusnutog u pjesničkoj slici onkraj prostora i vremena.
Iz medija:
“Mračno opojno štivo ličkog literarng čarobnjaka“
Marinko Krmpotić, Novi list
“Roman je to koji je mogao biti napisan i prije i za sto godina, moćnom ekonomijom slike, atmosfere i neizrečenoga, a osjećajno dohvatljivoga. Proslava je književno djelo dosadašnjeg dijela sezone, knjiga koja će se pamtiti.“
Dario Grgić, Jutarnji list
“Karakaš Proslavu piše na način i u duhu vrhunaca naše modernističke književnosti iz onih poslijeratnih desetljeća i iz vremena u kojem su južnoslavenski pisci otkrivali Sartrea i francuski egzistencijalizam.“
Miljenko Jergović, Jutarnji list
“Proslava je remek-djelo dosadašnjega Karakaševa opusa, događaj u suvremenoj hrvatskoj književnosti.“
Strahimir Primorac, Vijenac
“Karakaš je matematički precizan u oslikavanju te brutalne nirvane. Zemljano prizeman i himnično uzvišen. Baš zato što u svojoj bajci ništa ne uljepšava nego ogoljuje do elementarne, škrte svedenosti, Karakaš je u Proslavi dosegao poetske vrhunce.“
Davor Špišić, Telegram
“... Proslava je više od književnosti iako je u nju superiorno sapeta: svjedočimo povijesnom egzorcizmu koji predano obavlja jedan i - u suvremenoj literaturi gotovo usamljen - čovjek u ime svih nas.“
Tanja Tolić, najboljeknjige.com
O AUTORU:
Damir Karakaš rođen je 1967. u selu Plašćica, pored Brinja u Lici. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi, zbirke priča Eskimi, Pukovnik Beethoven i Kino Lika, po kojoj je snimljen istoimeni film, te romane Kombetari, Kako sam ušao u Europu, Sjajno mjesto za nesreću, Blue Moon i Sjećanje šume (nagrade Fric i Kočićevo pero). Piše kazališne komade koji se izvode u Hrvatskoj i inozemstvu. Prevođen je na desetak jezika. Živi u Zagrebu.
POTRESI – DIVOVI KOJI SE PONEKAD BUDE
Hrvoje Tkalčić
Naklada Ljevak
Hrvoje Tkalčić napisao je izvanredno zanimljivu, uzbudljivu, a na neki način čak i zabavnu knjigu. Osim što ona čitatelju otkriva dobroga i darovitog pisca – kakvih je, ruku na srce, među našim znanstvenicima, naročito onim koji se ne bave društvenim znanostima, uznemirujuće malo – čitatelj biva itekako svjestan te okolnosti da Tkalčić ne samo važan dio svoga obrazovanja, nego i znanstvenog odgoja, duguje onome obrazovnom sustavu koji od svakog znanstvenika, čak i onoga koji se bavi znanstvenim područjima koja su još hermetičnija, u pripovijedanje neuklopljivija od geofizike, očekuje sposobnost i vještinu da idiotu umije objasniti smisao i sadržaj svoje znanosti, te da za svoju znanost, u boljim slučajevima, umije zainteresirati tinejdžera s poremećajem u koncentraciji, kao i prirodno indolentnog, visokokokainiziranog menadžera. E, Tkalčić je napisao upravo takvu knjigu...
Miljenko Jergović (iz predgovora)
O AUTORU:
Hrvoje Tkalčić redoviti je profesor i voditelj Odsjeka za geofiziku na Australskome nacionalnom sveučilištu u Canberri. Rodio se u Bjelovaru, a odrastao u Vinkovcima, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je fiziku, smjer geofizika s meteorologijom, na Fizičkom i Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1996., a doktorirao je na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju 2001. s temom unutrašnje jezgre Zemlje putem prostornih seizmičkih valova. Bio je postdoktorand na Istraživačkom institutu SCRIPPS Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu, a zatim u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore. Nakon toga prelazi na Australsko nacionalno sveučilište, gdje napreduje do akademskog zvanja redovitog profesora. Od 2007. godine direktor je Opservatorija za seizmička i infrazvučna opažanja Warramunga u australskom Sjevernom Teritoriju, dijelu međunarodne mreže za praćenje i neširenje nuklearnih eksplozija sa središtem u Ujedinjenim narodima. Objavio je više od 100 recenziranih znanstvenih radova u vodećim svjetskim časopisima koristeći se seizmologijom i matematičkom geofizikom za otkrića o Zemljinoj unutrašnjoj građi i dinamici, od jezgre do kore, uključujući inovativne teorijske i metodološke radove o seizmičkom i korelacijskom polju, tektonskim i vulkanskim potresima te marsotresima. Među zapaženim mu je otkrićima opažanje smicajnih valova u unutrašnjoj jezgri Zemlje, čime je dokazao da je ona u čvrstom stanju. Objavio je prvu dosad napisanu knjigu o unutrašnjoj jezgri Zemlje u izdanju Cambridge University Pressa 2017. godine. Za svoj istraživački rad dobio je inauguracijsku nagradu australskog AuScopea 2016. godine. Izabran je u članstvo Američke geofizičke unije 2020. zbog prijelomnih otkrića o temi unutrašnje jezgre Zemlje i razvoja inovativnih geofizičkih metoda za istraživanje seizmičkih struktura i izvora potresa. Kraljevsko astronomsko društvo u Londonu dodjeljuje mu 2022. medalju Price za prijelomna otkrića razumijevanja arhitekture Zemljina korelacijskog polja i dokaz da je unutrašnja jezgra Zemlje u čvrstom stanju.
SAN ZVAN JUGOSLAVIJA
Michael Martens
Naklada Ljevak
San zvan Jugoslavija priča je o europskom dvadesetom stoljeću: od velikih monarhija, preko dva svjetska rata, do formiranja i kriza novih država. Sve ono što se zbiva oko te, kao i Andrićevih, knjige – svi prigovori, napadi, ignoriranja, konstrukcije, učitavanja – priča je o našim prostorima na početku novog tisućljeća. Tu onda prestaje biti važno jeste li Andrićev obožavatelj ili niste. On vam se nudi kao lakmus papir društvenih zastranjenja, indikator otvorenosti društava ili mjerač sposobnosti nadilaženja kulturnih ograničenja.
„Nema prikladnijeg naslova za ovu knjigu od San zvan Jugoslavija. To je naslov u kojem je sadržano sve. Naše slabosti, naši strahovi; ono što nas sputava i ono što zbog opsežnosti ne možemo sagledati ili razumjeti. Teško je shvatiti da je identitet raznolik, da se tijekom čovjekova života mijenja te da može biti sastavljen od različitih komponenata, pa se jedan te isti čovjek može nekada osjetiti Hrvatom, nekada Bosancem, nekada Srbinom, a nekada sve to skupa sklopiti u jedan identitetski mozaik, pa ga, u nedostatku drugih rješenja, zaogrnuti Jugoslavijom. Teško je shvatiti da su nekome tko je govorio desetak jezika, živio u isto toliko svjetskih metropola, te na policama imao isto toliko različitih klasika koje je čitao na izvornim jezicima, dakle, da su takvom čovjeku previše uske (nacionalne) kategorije na koje bi ga mi htjeli svesti. Teško je shvatiti da je nekada taj politički ideal imao drugačije konotacije i da ga ne možemo sagledavati perspektivama kontaminiranima novijim traumatičnim iskustvima, umjesto vremenu koje mu pripada. Sve te težine Martens je sažeo u svoj naslov.
— Nebojša Lujanović
O AUTORU:
Michael Martens (Hamburg, 1973), njemački je novinar, pisac i stručnjak za balkanska pitanja, dugogodišnji politički dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. Tokom svoje novinarske karijere Martens je izvještavao iz Sankt-Peterburga, Atene, Istanbula, Beograda i Beča. Dosada je napisao dokumentarni roman U potrazi za junakom – Priča o vojniku koji nije htio ubijati (2011) i monografiju Vatra u vatri: Ivo Andrić – jedan europski život (2020).
LAVLJA JAZBINA
Susie Linfield
Naklada Ljevak
U središtu Lavlje jazbine niz je portreta i biografskih crtica čuvenih mislilaca politčke ljevice koji su živjeli i djelovali sredinom dvadesetog stoljeća i opširno pisali o idejama stvaranja židovske državnosti.
To su, među ostalima, njemačka politička filozofkinja Hannah Arendt, romanopisac i avanturist Arthur Koestler, veliki biograf i Trockijev poštovatelj Isaac Deutscher, američki novinar I. F. Stone, francusko-arapski novinar Maxime Rodinson, tuniško—francuski antikolonijalistički filozof Albert Memmi, politički aktivan kognitivni znanstvenik Noam Chomsky i irski akademik Fred Halliday. Šest učenjaka dijeli sličnu sudbinu u pogledu životnih priča i proživljenih iskustava, zbog čega su njihova raznolika intelektualna putovanja istim povijesnim pravcem od velike važnosti današnjim literatima, a i proživjeli su kataklizmičke događaje sredine 20. stoljeća, pisali o njima i bili oblikovani njima.
„Ponekad se dogodi da se neka knjiga pojavi u trenutku kad je najpotrebnija, u trenutku u kojem može postati dijelom javnog diskursa i pomoći pripremiti teren za buduće političke argumente i rasprave. Knjiga Lavlja jazbina: cionizam i ljevica od Hanne Arendt do Noama Chomskog upravo je takva knjiga. Autorica Susie Linfield ljevičarka je i progresivna cionistica. Dok iznosi argumente nekih od najvažnijih suvremenih ljevičarskih mislilaca (svi su osim jednoga Židovi), donosi i povijesni kontekst i vrlo profinjenu analizu, koja se odlikuje jasnoćom i intelektualnim poštenjem.“ — Reform Judaism
„Pisanje [Susie Linfield] udružuje novinarsko pripovijedanje i znanstveničku analizu ideja… Knjiga Lavlja jazbina pokazuje pojedinačnu borbu židovskih ljevičara iz naraštaja povezanoga s Drugim svjetskim ratom da pomire svoje proturječne nagone, partikularistički zov cionizma i univerzalistički zov socijalizma. Njihove priče precizno najavljuju iskustvo današnjih židovskih liberala u nastojanju da pomire vlastiti proizraelski partikularizam i univerzalizam usmjeren na socijalnu pravdu… Njezina knjiga pojavljuje se upravo u trenutku kada te priče i pouke poprimaju sve veću važnost i neodložnost.“ — The New York Times
„Ne morate biti opčinjeni ljevicom, judaizmom ili cionizmom da biste uživali u ovoj fascinantnoj knjizi. Kakve god imali stavove o izraelsko-palestinskom sukobu, ovo je obavezna literatura za poklonike fascinantnih, intrigantnih i uzbudljivih rasprava koje oduševljavaju svojom lucidnošću i intelektualnim poštenjem.“ — Hussein Agha, suautor knjige A Framework for a Palestinian National Security Doctrine
„Kako se buran, iako često vjeran brak ljevice i cionizma pretvorio u pravo minsko polje ogorčenih sukoba? Susie Linfield toj prijepornoj temi pristupa uobičajeno genijalnom vizijom i velikodušnim duhom. Originalan i ključan prilog raspravi.“ — Ruth Franklin, autorica knjige A Thousand Darknesses: Lies and Truth in Holocaust Fiction
„U svojoj knjizi Lavlja jazbina autorica znanstveno-istraživački analizira i kritički interpretira stavove osmero uglednih intelektualaca židovskog podrijetla i lijevog političkog svjetonazora o pitanjima izraelske državnosti, cionizma i izraelsko– palestinskih odnosa te otvara i odgovara na brojna pitanja iz područja povijesti, religije, politike, kulturne antropologije i prava. Ne samo što progovara o temi koja je duboko bolna, opterećena raznim oblicima trauma i, kada je u pitanju budućnost, neizvjesna, nego i polemizira s nekim od najvećih mislilaca 20. (i 21.) stoljeća, ukazujući na njihove propuste, površnosti, a često i neznanje, pokazujući time visok stupanj znanstvenog integriteta.“ — Hrvoje Klasić
„Analiza Susie Linfield je temeljita, a njezin kritički stav prodoran dok nastoji objasniti središnji problem: sukob između partikularnoga zauzimanja za progonjeni narod i po prirodi univerzalističkoga lijevoga, socijalističkog, rjeđe komunističkog programa.“ — Nadežda Čačinovič
„Knjiga Lavlja jazbina uzoran je prikaz intelektualne povijesti koji se hvata u koštac i s tragičnošću cionizma i s načinom na koji je anticionizam postao mjerilom globalne ljevice. Riječ je o skrupuloznome, nepokolebljivom, lucidnom i moralno ozbiljnom djelu koje se pojavilo u pravom času.“ — Todd Gitlin, autor knjige The Sixties: Years of Hope, Days of Rage
„Zašto neki od najblistavijih umova na američkoj i europskoj ljevici nisu uspjeli shvatiti židovski nacionalizam? Knjiga Lavlja jazbina fascinantno je i jedinstveno pronicljivo istraživanje granica intelektualne ljevice u nastojanju da se uhvati u koštac s nesmiljenom stvarnošću našega svijeta.“ — Zeev Sternhell, autor knjige The Founding Myths of Israel: Nationalism, Socialism, and the Making of the Jewish State
O AUTORU:
Susie Linfield, ugledna novinarka, znanstvenica i sveučilišna nastavnica (New York University), diplomirala je američku povijest na sveučilištu u Ohiu. Nakon studija preselila se u Boston, gdje je vodila feministički časopis Wages for Housework sve do ponovne selidbe u New York, gdje je studirala novinarstvo i dokumentarno filmsko stvaralaštvo. Na istom sveučilištu od 1995. radi kao predavač na katedri za novinarstvo. U svom pisanju kombinira novinarsku pripovjedačku tehniku sa znanstvenom analizom informacija. Njezina knjiga The Cruel Radiance: Photography and Political Violence (2011.) bila je u užem krugu za nagradu National Book Critics Circle Award in Criticism, a iste je godine za taj naslov osvojila Berlin Prize, koji dodjeljuje Američka akademija u Berlinu. Teme kojima se bavi u svojim člancima i knjigama odnose se na međuodnos kulture, religije, društva i politike. U knjizi Lavlja jazbina znanstveno- istraživački analizira i kritički interpretira stavove osmero uglednih intelektualaca židovskog podrijetla i lijevog političkog svjetonazora o pitanjima izraelske državnosti, cionizma i izraelsko-palestinskih odnosa.