Ljubavni romani

DRUGI DIO UZBUDLJIVE I NAPETE TRILOGIJE MONE KASTEN, AUTORICE BESTSELERA S VRHA LJESTVICE ČASOPISA SPIEGEL Ruby je shrvana. S Jamesom je prvi put u životu osjetila pravu ljubav i povezanost, a on ju je ubrzo okrutno povrijedio. Razočarana je i ne želi ga više nikada vidjeti. Međutim, kada dozna da on prolazi kroz teško obiteljsko razdoblje pruži mu podršku iako mu jasno daje do znanja da mu ne želi oprostiti, a kamoli dati drugu priliku za ljubav. Za Ruby je ipak najvažniji cilj upis na prestižno sveučilište Oxford, ostvarenje njezina sna. A James se suočava s očevim ambicijama, koje su sasvim različite od njegovih želja i jasno mu je da prvo mora srediti svoj život kako bi ponovno mogao osvojiti Rubyno srce… "Mona Kasten još je jednom napisala roman koji nećete ispustiti iz ruku!" Anna Todd "Zanimljivi sporedni likovi i njihove priče ne samo da upotpunjuju glavnu radnju, već svaka od njih otvara i važne tinejdžerske teme." Writer's Insomnia Blog Mona Kasten rođena je 1992. i studirala je knjižnični i informacijski menadžment prije nego što se posvetila pisanju. Živi u Hamburgu sa svojim mužem, svojim mačkama i nepreglednom zalihom knjiga, voli kofein u svim oblicima, duge šetnje šumom i dane kada može neometano pisati. Prema njezinoj trilogiji snimljena je serija Maxton Hall - Svijet između nas.

„Jedan od najvećih romana ikada napisanih.“ – Vilijam Somerset Mom Ko bi mogao slutiti da se pod tim devojačkim licem, tako bledim i tako blagim, skrivala nesalomljiva odlučnost da radije hiljadu puta pogleda smrti u oči negoli da se odrekne uspeha! Zgodan, inteligentan i ambiciozan, sin nepismenog strugara Žilijen Sorel odlučan je da se uzdigne iznad svojih skromnih provincijskih korena. Razapet između dva moćna sveta, crkve koju simboliše crno, i vojske koju simboliše crveno, ubrzo shvata da se uspeh može postići samo prihvatanjem suptilnog koda licemerja po kojem društvo funkcioniše. Upleten u opasnu vezu sa prelepom gospođom De Renal i uticajnom gospođicom De la Mol, čini se da je njegov uspon na društvenoj lestvici neizbežan. Ipak, u društvu koje više ceni bogatstvo i poreklo nego zasluge, Žilijenova potraga za uspehom imaće kobne posledice… Remek-delo psihološke iznijansiranosti i društvene kritike, Crveno i crno je maestralan prikaz ljudske želje i neumoljive težnje za moći u nemilosrdnom i surovom svetu. „Poslednji od velikih francuskih psihologa.“ – Fridrih Niče Mari Anri Bel (1783–1842), poznatiji pod pseudonimom Stendal, jedan je od najznačajnijih francuskih pisaca devetnaestog veka. Rođen je u Grenoblu, na jugoistoku zemlje, ali se kao veoma mlad našao u Parizu gde je pre svega želeo da postane dramski pisac. Umesto toga, zahvaljujući rođačkim vezama, dobio je čin potporučnika u vojsci i pratio je Napoleona u pohodu na Italiju. Tokom Napoleonove vladavine nalazio se na raznim položajima u carskoj administraciji, prvo u Kraljevini Vestfaliji – vazalnoj državi na teritoriji današnje Nemačke – a kasnije i u Parizu, gde je služio na visokoj funkciji revizora pri Državnom savetu. Učestvovao je i u neuspeloj invaziji na Rusiju 1812. godine, a nakon Napoleonovog poraza 1814. napustio je Francusku i nastanio se u Milanu, gde je ostao do 1821. Kao poštovalac Napoleona i liberal, Stendal nije imao simpatija prema konzervativnom režimu koji je uspostavljen nakon restauracije, i osećao se komotnije u Italiji. Pre nego što je počeo da objavljuje prozu, Stendal je pisao biografske, kritičke i putopisne tekstove, među kojima se izdvajaju putopis Rim, Napulj i Firenca (1817), delo Istorija slikarstva u Italiji (1817), kao i Napoleonova biografija koja je objavljena tek 1829. godine. Nakon povratka u Pariz objavljuje studije O ljubavi (1822) i Rasin i Šekspir (1823–1825), studiju koja se smatra značajnim doprinosom teoriji romantizma. Prvi roman, Armans, objavio je 1827, a Crveno i crno 1830. Te godine, nakon Julske revolucije i uspostavljanja liberalne monarhije Luja Filipa, ponovo je poslat u Italiju, sada kao konzul u Čivitavekiji i Papskoj državi. Tamo će započeti niz nezavršenih autobiografskih dela koja će biti objavljena posthumno. Krajem tridesetih godina ponovo će boraviti u Parizu gde će 1839. izaći roman Parmski kartuzijanski manastir, uz Crveno i crno Stendalovo najznačajnije delo. Umro je u Parizu, tokom odsustva sa konzulskog posla u Italiji, 1842. godine.

Gregov dnevnik: Lijevo smetalo je sedmi nastavak urnebesno duhovitog Gregova dnevnika. Ljubav je u zraku – što bi to trebalo značiti našem Gregu Heffleyju? Čim se u školi pročulo za ples za Valentinovo, nitko ne govori ni o čemu drugom. Svi su jako uzbuđeni, a Gregov život pretvara se u potpuni kaos. Dok pokušava pronaći pratilju, gaće mu se tresu od straha da u tome neće uspjeti i da će na ples poći SASVIM SAM. Naravno, i njegov najbolji prijatelj Rowley mogao bi izvisiti, ali Gregu to i nije neka utjeha. Tko bi želio na školski ples ići s najboljim prijateljem? Sreća će se ipak nasmiješiti našem žgoljavcu pa će nakratko povjerovati da je od kržljavca evoluirao u frajera i pronašao curu koju će voditi na ples (postoji neka koja je pristala ići s njim). Ali gdje se tu uklapa Rowley? Sreća je prevrtljiva, a cure nepredvidive. Tko je frajer, a tko lijevo smetalo? Gregov dnevnik: Lijevo smetalo preveo je Ivan Zorić. Ostale Gregove dnevnike potražite ovdje.

Macbeth Joa Nesboa suvremena je verzija krvave drame Williama Shakespearea iz 1606. godine. Norveški pisac, kojeg još nazivaju kraljem trilera, Shakespeareove se drame prihvatio u sklopu projekta Hogarth Shakespeare osmišljenom u povodu 400. obljetnice smrti velikoga engleskoga pisca u kojem je osam suvremenih autora – uz Nesboa i Margaret Atwood, Gillian Flynn, Tracy Chevalier, Jeanette Winterson, Howard Jacobson, Anne Tyler i Edward St. Aubyn – preradilo velika djela Williama Shakespearea. Svoju verziju Shakespeareova Macbetha Jo Nesbø smješta u neimenovani škotski grad početkom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. U toj luci i propalom industrijskom središtu na čelo policije dolazi Duncan, odlučan obračunati se s kriminalnim bandama, ali i dugogodišnjom korupcijom koja je posve vezala ruke policiji tijekom desetljeća službe njegova prethodnika. Duncan se nastoji okružiti dokazano nekorumpiranim policajcima, zbog čega na mjesto trećeg čovjeka u policijskoj hijerarhiji dovodi Macbetha, dotadašnjeg zapovjednika specijalaca. Potaknut tim napredovanjem, lažnim predviđanjima šefa narko-mafije Hekate te ambicijama svoje ljubavnice i vlasnice kasina Lady, Macbeth smišlja urotu da bi dospio na samo čelo policije i preuzeo vlast u cijelom gradu. Na tom putu neprestano raste broj onih koje treba ukloniti, a sve je manje onih kojima može vjerovati. O autoru roman Macbeth: Jo Nesbo jedan je od najvećih svjetskih pisaca trilera. Romani su mu prevedeni u 50 zemalja i prodani u više od 40 milijuna primjeraka. Prije nego što se prihvatio pisanja, Nesbo je bio perspektivni nogometaš norveškoga prvoligaša Moldea. Međutim, snovi o nastavku profesionalne nogometne karijere u Tottenhamu razbili su se u piščevoj osamnaestoj godini, kada je teško ozlijedio križne ligamente koljena. Potom je, nakon tri godine provedene u vojsci, krenuo na studij ekonomije i osnovao bend Di Derre. Iako je bend uskoro u Norveškoj postao vrlo popularan, Nesbo je paralelno radio kao burzovni mešetar i financijski analitičar. Na ideju za svoj prvi roman Šišmiš došao je kad ga je jedna izdavačka kuća pozvala da napiše knjigu o turneji s bendom. Nakon Šišmiša, Žohara, Crvendaća, Nemeze, Đavolje zvijezde, Spasitelja, Snjegovića, Leoparda, Fantoma, Policije i Žeđi – kojima je glavni lik neprilagođeni detektiv Harry Hole – te Sina, Ponoćnog sunca, Krvi na snijegu i Lovaca na glave, najnoviji Nesboov roman Macbeth posveta je velikanu svjetske književnosti Williamu Shakespeareu. Prevela: Jelena Loma Ostale kriminalističke romane potražite ovdje.