Ljubavni romani

Ona je jedina koju nikada nije zaboravio… Treći nastavak serijala Pennyroyal Green donosi novu dozu strasti, tajni i iskušenja kojima je teško odoljeti. Kapetan Chase Eversea je neustrašiv junak, nemilosrdan ratnik, muškarac od časti… i magnet za nevolje. Kada ga tajanstvena poruka pozove u London, ponovno se suočava s ranom iz svoje prošlosti – Rosalind March, ženom koja ga je koštala časti, ženom koju nikada neće zaboraviti. Ni sada je ne može odbiti, jer joj je potrebna njegova pomoć. Njezina sestra je nestala, a potraga ih vodi kroz najmračnije kutke Londona i još mračnije sjene njihove prošlosti. Nekada su ih vodile želje. Danas ih povezuju sumnje. Hoće li se u vrtlogu opasnosti ponovno probuditi ljubav ili će ih prošlost zauvijek razdvojiti? Ova zanosna povijesna romansa savršena je za sve koji vole duhovite dijaloge, snažne junakinje i junake kojima je nemoguće odolijeti. O autorici: Julie Anne Long isprva je željela biti rock zvijezda kad odraste (ima gitare i odjeću s resama gurnutu u stražnji dio ormara kao dokaz), ali joj je pisanje uvijek bilo prva ljubav. Danas je jedna od najprodavanijih spisateljica s liste USA Todaya i dobitnica nagrade RITA za najbolji američki ljubavni roman. Njezine knjige nominirane su za brojne nagrade, a kritičari su ih nazvali „*opčinjavajućim*“, „*briljantnim*“ djelima koje je nemoguće ispustiti iz ruku. Serijal Pennyroyal Green vodi nas kroz živote, strasti, zgode i nezgode stanovnika Pennyroyal Greena, mjesta u engleskom Sussexu, kojim dominiraju bogate obitelji Eversea i Redmond, čiji su odnosi naizgled uljudni, ali zapravo stoje na temeljima drevnih tajni i zavada te, naravno, privlačnosti. Upoznajte se sa strastima Pennyroyal Greena u Opasnim užitcima i Za jedan poljubac. Posjetite Julie na www.julieannelong.typepad.com,

U spektakularnom finalu serijala Tajne Nila, Isabel Ibañez vodi nas još dublje u neukrotivo srce drevnog Egipta, gdje se povijest i čarolija isprepliću, a sudbina Inez Olivere visi o koncu. Nakon što otkrije strašnu istinu o sudbini svojih roditelja, Inez se suočava s nemogućim izborom: pokoriti se volji moćnog strica ili pristati na brak s čovjekom koji joj je nekoć bio neprijatelj. Whitford Hayes, neodoljivo privlačan bivši britanski vojnik s mračnom prošlošću, možda je njezina jedina nada… ili najveća prijetnja. Može li zaista vjerovati Whitu – i vlastitim osjećajima? Njihovo putovanje ispunjeno je opasnostima, zakopanim tajnama i vrtoglavim pustolovinama koje će staviti na kušnju sve u što je Inez dosad vjerovala. Gdje se knjižnica skriva očarat će sve ljubitelje pustolovnih i povijesnih romana začinjenih magijom, kao i neodoljivih ljubavnih priča koje nastaju iz rivalstva i nevoljkog savezništva. Pročitajte i prvi dio serijala Tajne Nila – Što rijeka krije. „Roman prepun izdaje i avanture.“ — ELLE „Smješten u mističan krajolik Egipta kasnih 1800-ih, ovaj roman majstorski isprepliće drevnu magiju, osobno iskupljenje i pad nekoć moćnih figura. Ibañez vodi čitatelje dublje u svijet Inez Olivere i Whitforda Hayesa, čitateljima pruživši završni nastavak serijala koji je jednako očaravajući kao i njegov prethodnik.“ — The Nerd Daily O autorici: Isabel Ibañez autorica je serijala Tajne Nila te romana Together We Burn, Written in Starlight i Woven in Moonlight, koji je uvršten među 100 najboljih fantastičnih knjiga svih vremena prema časopisu Time. Ponosna je kći bolivijskih imigranata te osjeća duboku strast prema povijesti, putovanjima i pisanju priča u kojima njezini likovi obitavaju. Trenutno živi u Sjevernoj Karolini sa svojom obitelji, psom i neodoljivom količinom knjiga.

Roman Završnica Kate Stewart donosi strastvenu i napetu završnicu trilogije Ravenhood, spajajući romansu, dramu i trilersku napetost. Ova priča o ljubavi, iskupljenju i posljedicama prošlih odluka pruža čitateljima emocionalnu vožnju punu neizvjesnosti i intenzivnih osjećaja, idealnu za ljubitelje snažnih, nepredvidivih romansi. Dramatična završnica trilogije koja je stekla status suvremene verzije Robina Hooda, čiji su likovi u svojim romansama… otišli korak dalje. Tajne i laži. Proživio sam cijeli život obavijen spletkama, s jednim jedinim ciljem: osvetom. Dok nije došla Ona. Međutim, sve laži koje sam ispričao Ceceliji i pogreške koje sam učinio počinju me sustizati, dan po dan. Ovo mi je posljednja šansa. Neću je ponovno izgubiti. Svim srcem želim vjerovati Tobiasu, ali njegove prijašnje laži i obmane ostavile su prevelike rane da bih mu se mogla posve prepustiti. Iako mi je konačno odlučio ispričati svoju životnu priču, od trenutka kad je ostao siroče do dana kad me potjerao iz svojeg života, znam da ni sada nije posve iskren. Ni Cecelia ni Tobias nisu svjesni da ih očekuje rasplet kakvu se malotko nadao…

Jato – prvi dio trilogije Ravenhood Dramatična priča o sazrijevanju i vrelom seksualnom oslobođenju. Cecelia je završila srednju školu, ali umjesto da uživa u slobodi prije početka studiranja, mora raditi u očevoj tvrtki godinu dana kako ne bi ostala bez milijunskog naslijeđa. Pomirena sa sudbinom, odlazi u gradić okružen planinama spremna na najdosadniju godinu u životu. Međutim, ondje upoznaje skupinu prelijepih, no problematičnih mladića koje sve krase iste tetovaže gavrana… Jedina zanimacija su im bilijar i neki tajanstveni poslići za koje Cecelia sluti da su nezakoniti. Ne može odoljeti privlačnosti prema Seanu, tvorničkom nadzorniku, koji je kao zraka sunca u njezinoj tmurnoj svakodnevici. Privlači je i Dominic, crni oblak koji ju prezire jer misli da je razmažena bogatašica. Dok pokušava izabrati jednog (i pita se mora li se uopće odlučiti samo za jednog…), Cecelia doznaje sve više njihovih tajni, od kojih su neke prilično opasne. Svjesna je da tone sve dublje, ali nije sigurna može li se izvući na površinu. Niti želi li to uopće. O autorici: Kate Stewart je suvremena autorica poznata po svojim emotivno intenzivnim i kompleksnim romanima. Rođena i odrasla u Sjedinjenim Američkim Državama, Kate je razvila strast prema pisanju u ranim godinama, što ju je na kraju dovelo do uspješne književne karijere. Poznata je po sposobnosti da vješto isprepliće romantične elemente s dubokim emocionalnim slojevima, stvarajući priče koje ostaju s čitateljima dugo nakon što završe s čitanjem. Njezin stil pisanja odlikuje se živopisnim opisima, snažnim dijalozima i složenim karakterizacijama koje omogućuju čitateljima da se potpuno urone u svijet njezinih likova. Posebno se istaknula svojom trilogijom “Ravenhood”, koja je osvojila srca čitatelja širom svijeta. Na hrvatskom jeziku do sada su objavljena dva romana trilogije: Jato i Egzodus. Ova trilogija donosi snažne likove, emocionalno nabijen zaplet i nezaboravnu ljubavnu priču, čime je stekla značajnu popularnost i brojne pohvale. Uz trilogiju “Ravenhood” napisala je i nekoliko drugih uspješnih romana, uključujući “Drive”, “Heartbreak Warfare” i “The Guy on the Right”. Njezina djela često istražuju teme ljubavi, gubitka, iskupljenja i osobnog rasta, što ih čini izuzetno rezonantnima za široku publiku. Kate Stewart nastavlja pisati i raditi na novim projektima, zadržavajući svoju posvećenost stvaranju priča koje duboko pogađaju i inspiriraju čitatelje. Sa svojom jedinstvenom sposobnošću da poveže složene emocije i dinamične zaplete, Kate je postala istaknuto ime u suvremenoj književnosti.

Egzodus – drugi nastavak serijala Ravenhood Cecelia Horner očekivala je da će je u gradiću Triple Falls dočekati strahovita dosada, ali zapravo je u njemu proživjela najburnije razdoblje u životu. Upoznala je Seana i Dominica, privlačne i zagonetne mladiće koji su je uveli u opasan, uzbudljiv i nepredvidiv svijet… Upravo kad se pomirila sa šokantnom spoznajom da su članovi tajne organizacije Družina gavrana, oni je iznenada napuste. Jedini koji joj može pružiti ikakva objašnjenja jest takozvani Francuz – njihov prokleto seksi vođa. Međutim, on pod svaku cijenu želi istjerati Ceceliju iz Triple Fallsa kako bi je udaljio od svojih momaka i svoje misije. Pred Cecelijom je najveća odluka u životu. Hoće li se obračunati s Francuzom ili će zaboraviti na Triple Falls? O autorici: Kate Stewart je suvremena autorica poznata po svojim emotivno intenzivnim i kompleksnim romanima. Rođena i odrasla u Sjedinjenim Američkim Državama, Kate je razvila strast prema pisanju u ranim godinama, što ju je na kraju dovelo do uspješne književne karijere. Poznata je po sposobnosti da vješto isprepliće romantične elemente s dubokim emocionalnim slojevima, stvarajući priče koje ostaju s čitateljima dugo nakon što završe s čitanjem. Njezin stil pisanja odlikuje se živopisnim opisima, snažnim dijalozima i složenim karakterizacijama koje omogućuju čitateljima da se potpuno urone u svijet njezinih likova. Posebno se istaknula svojom trilogijom “Ravenhood”, koja je osvojila srca čitatelja širom svijeta. Na hrvatskom jeziku do sada su objavljena dva romana trilogije: Jato i Egzodus. Ova trilogija donosi snažne likove, emocionalno nabijen zaplet i nezaboravnu ljubavnu priču, čime je stekla značajnu popularnost i brojne pohvale. Uz trilogiju “Ravenhood” napisala je i nekoliko drugih uspješnih romana, uključujući “Drive”, “Heartbreak Warfare” i “The Guy on the Right”. Njezina djela često istražuju teme ljubavi, gubitka, iskupljenja i osobnog rasta, što ih čini izuzetno rezonantnima za široku publiku. Kate Stewart nastavlja pisati i raditi na novim projektima, zadržavajući svoju posvećenost stvaranju priča koje duboko pogađaju i inspiriraju čitatelje. Sa svojom jedinstvenom sposobnošću da poveže složene emocije i dinamične zaplete, Kate je postala istaknuto ime u suvremenoj književnosti.

Uz Stellu Maris, posljednji objavljeni roman dobitnika Pulitzerove nagrade za književnost. Kakva divna priča, blistava poput zalaska Sunca… Bogata i neobična, nepredvidljiva i melankolična. The Guardian Putnik Mississippi, 1980. U tri sata ujutro Bobby Western zakopčava ronilačko odijelo i zaranja u oceanske dubine. Stigavši na dno, otkriva potonuli mlažnjak i u njemu devet tijela i dalje sputanih pojasevima. Gleda njihovu kosu, oči lišene spoznaje. Iz aviona su nestali pilotov kovčeg, crna kutija i… deseti putnik. Kao svjedoka nestanka Bobbyja zastrašuju ne bi li šutio o onom što je vidio. I cijelo to vrijeme progone ga duhovi: duh oca, izumitelja bombe od koje se otopilo staklo i ljudsko meso u Hirošimi, i duh sestre, ljubavi koja mu je razorila dušu. Vodeći nas američkim jugom, od barova u New Orleansu do napuštene naftne platforme uz obalu Floride, Putnik je spektakularan roman o moralu i znanosti, o nasljedstvu grijeha i ludilu koje izvire iz ljudske svijesti. Njegov nastavak, Stella Maris, strogo je kontrolirani „kod“ za razumijevanje priče o bratu i sestri koji progonjeni gubitkom i zavjerama čežnu za smrću. „Čudesan, neizmjerno neobičan roman uglednoga i nedvojbeno idiosinkrastičnog pisca. U njemu ćete prepoznati sva obilježja McCarthyjeva opusa, premda je manje krvav nego većina njegovih djela: nakon što je mnogo vremena proveo među znanstvenicima na Institutu u Santa Feu, sada ga više zanimaju streloviti kvarkovi nego rasprsnute glave… U igri su mnoge njegove klasične teme i tehnike, od teorija zavjere i šokantnog ponašanja do prekrasnog jezika. Enigmatičan, elegantan, izniman.“ Kirkus Reviews O autoru Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti. Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani Svi lijepi konji, Cesta, Božje dijete i Ovo nije zemlja za starce – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film. Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu The Orchard Keeper (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima Outer Dark (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, Child of God (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i Suttree (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću. McCarthyjev Krvavi meridijan (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla. McCarthy je postigao slavu romanom Svi lijepi konji (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove Pogranične trilogije pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, The Crossing (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman Cities of the Plain (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku. Među njegovim je kasnijim djelima roman Ovo nije zemlja za starce (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj Cesti (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu. Posljednji su njegovi objavljeni romani Putnik i Stella Maris (2022.).

FINALIST NAGRADE BOOKER 2022. U ovom izuzetnom nastavku priče o Lucy iz romana "Zovem se Lucy Barton", Elizabeth Strout još je jednom potvrdila svoj status jedne od najznačajnijih suvremenih američkih spisateljica. Nježni podsjetnik da budemo emotivno velikodušni prema najdražima i fizički što je moguće prisutniji svakoga dana svojeg života. The San Francisco Chronicle Toliko intimne, krhke, očajne ljudskosti natapa ove stranice da oduzima dah. Gotovo svaka rečenica nosi snagu otkrivenja. The Washington Post Dubina, složenost i ljubav sadržani na ovim stranicama čudesno su postignuće. Ann Patchett O, Williame! Lucy Barton je spisateljica, no bivšeg supruga, Williama, teško joj je pročitati. William mi je, priznat će, uvijek bio zagonetan. Zagonetno je i zašto su njih dvoje ostali povezani nakon mnogo godina. Kada je William zamoli da mu se pridruži na putovanju kako bi proniknuo u nedavno otkrivenu obiteljsku tajnu – jednu od onih tajni koje mijenjaju sve što znamo o svojim najbližima – Lucy i jest i nije iznenađena. Ono što slijedi prekrasna je priča o strahovima i nesigurnostima, malim radostima i nježnostima, o preljubima i drugim partnerima, roditeljima i djeci. Sa svakom stranicom saznajemo više o tihim silama koje nas drže zajedno – čak i kad se jedni od drugih udaljimo. „Jednostavne izjavne rečenice Elizabeth Strout sadrže kontinente. Zna li itko bolje dočarati usamljenost, otuđenost, kazati duboke, važne stvari? Zna li itko bolje prikazati nasljeđe nesavršenog odgoja, nedoraslih roditelja? Ovaj sjajni, uvjerljivi i nježni roman je jednostavno – radost.“ The Boston Globe „Lucy Barton jedna je od besmrtnih književnih junakinja – krhka, oštećena, slomljena, ranjiva, ali najviše od svega, obična – poput nas.“ Žiri nagrade Booker „Jedno od čudesnih svojstava proze Elizabeth Strout jest način na koji se naginje nad dubine najjednostavnijim potezima.“ The Guardian „U središtu iznimne proze Elizabeth Strout nalaze se likovi koji se hvataju ukoštac s pitanjima o ljubavi, gubitku i obitelji u naizgled najobičnijim trenucima. Obiteljske drame koje ispunjaju njezine romane vode do neočekivanih otkrića koja prate složenost braka, roditeljstva i starenja.“ Time O autorici Elizabeth Strout američka je spisateljica rođena 1956. u Portlandu u saveznoj državi Maine. Diplomirala je engleski jezik na Bates Collegeu u Lewistonu, a na Syracuse University College of Law dobila je i diplomu iz prava. Kratko je radila kao pravnica prije nego što se preselila u New York gdje je počela raditi na Odsjeku za engleski jezik na Borough of Manhattan Community Collegeu. Objavljuje priče u brojnim časopisima, a za roman Olive Kitteridge dobila je Pulitzerovu nagradu za književnost. Roman O, Williame! bio je u finalu nagrade Booker 2022. godine. Na hrvatski su prevedeni romani Olive Kitteridge, Olive iznova, Amy i Isabelle, Zovem se Lucy Barton, O, Williame! te Lucy kraj mora, svi u Profilovu izdanju. Tri posljednja romana dijele zajedničku junakinju, Lucy Barton, te tvore svojevrsnu cjelinu premda se mogu čitati i posve odvojeno.

Ljubavna priča dve žene u vreme rata Vera Houm, poznata kao Džek, napustila je glumačku karijeru da bi postala šoferka i mehaničarka Emeline Pankherst. Evelina Haverfild je bila klasična lepotica, kćerka škotskog barona i četrnaest godina starija od Džek. Upoznale su se 1908. godine, zaljubile se, živele zajedno i bile istaknute sifražetkinje. Prvi svetski rat osetile su kao poziv da i same služe uzvišenijem cilju. Džek i Iv su stupile u misiju Bolnice Škotlanđanki namenjenoj Srbiji i ubrzo se našle na našem tlu. Iv je u nezamislivim uslovima pomagala da se uspostave i vode bolnice za ranjenike i obolele od tifusa, dok je Džek postala vozač sanitetskog vozila i pod paljbom artiljerije i pušaka dovozila ranjenike s prvih linija fronta. Zajedno su dokazale da žene mogu da sve što i muškarci, bilo da voze ambulantna kola, vode vojne bolnice, postanu ratni zarobljenici ili da nose oružje. Odlučne da budu svoje, ostale su doživotne partnerke. Vendi Mur, izvrsna, neposredna i smela spisateljica, koristi njihovu priču kao sočivo kroz koje sagledavamo pokret sifražetkinja i učešće žena u Prvom svetskom ratu tokom kojeg su mnoge stradale deleći sudbinu srpskih vojnika.

Od autorke romana Moja ljubav Nikola Tesla. Romansirana biografija Jelene Gatiluzio, supruge despota Stefana Lazarevića. Nakon Angorske bitke 1402. godine Stefan Lazarević je u Konstantinopolju postao despot. Po dobijanju titule, otputovao je na Lezbos, gde se verio sa ćerkom gospodara ovog ostrva Jelenom Gatiluzio. Dalja sudbina ove dame plemenitog roda nije sasvim razjašnjena. Ovo je priča o njoj, slobodoumnoj, hrabroj ženi i prati je od sunčanog grčkog ostrva, preko Kruševca, te misterioznog Beograda, koji u to vreme postaje prestonica, pa sve do manastira Pavlovac i Manasija. „Srbija se posle Kosovskog boja uzdigla zahvaljujući despotu Stefanu. On nije bio samo vešt i prosvećen vladar, izuzetan diplomata nego i veliki ratnik. Priča o Jeleni Gatiluzio, njegovoj supruzi, predstavlja izvanredno krstarenje kroz srpsku srednjovekovnu istoriju. Autorka nas pored dalekih predela vodi i u dubinu srca glavne junakinje, gde se prepliću različita osećanja kojima će se čitaoci rado prepustiti.“ – Slaviša Pavlović „Volim kada pisac stavi ogledalo ispred sebe, dugo posmatra svoj odraz u njemu i kaže: 'Vreme heroja još nije prošlo.' Junaci Ane Atanasković ulaze u borbu bez razmišljanja o pobedi. Jelena Gatiluzio i despot Stefan Lazarević ne traže pomilovanje – ljubavi to ne treba.“ – Branislav Janković „Pripovedajući o ljubavi i lepoti života Jelene Gatiluzio sa ostrva Lezbos, Ana Atanasković je odškrinula vrata izmaštane riznice. Zapis 'kad se gospodin despot ženjaše' podsticajni je element ovog romana da fikcijski, imaginativno i sugestivno oživi istorijsko, mitološko i mistično.“ – Nebojša Lapčević