Ljubavni romani

Roman “Prohujalo s vihorom” dobitnik je Pulitzerove nagrade! Epski roman o ljubavi i ratu nezaboravna je kreacija opčinjavajućih prizora i uzbudljivih likova, tako živih da najdublje osjećamo njihove strahove i čežnje. Scarlett O’Hara i Rhett Butler pripovijedaju bezvremensku priču o opstanku u najtežim uvjetima i dvoje su najčuvenijih ljubavnika nakon Shakespeareovih Romea i Julije. Scarlett O’Hara uživa u bezbrižnom mladenaštvu na Tari. Toj svojeglavoj ljepotici zelenih očiju zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva najmanja su joj briga. Ona je sebi namijenila naočitog Ashleyja Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie, i Scarlettin svijet okreće se naglavce. Atlanta je zahvaćena ratnim požarom i Scarlett uz pomoć tajanstvenog Rhetta Butlera uspijeva pobjeći na Taru. Ondje više ništa nije kao prije i Scarlett preuzima ulogu glave obitelji. Obijesna i ljupka djevojka postaje odlučna žena koja se s nevjerojatnom snagom brine o Tari i njezinim stanovnicima… O autorici: Margaret Mitchell bila je američka spisateljica i novinarka. Rođena u bogatoj i uglednoj obitelji još je kao dijete slušala priče iz Američkog građanskog rata. Novinarsku karijeru u The Atlanta Journalu prekinula je iz zdravstvenih razloga i napisala svoj jedini roman Prohujalo s vihorom. Objavljen 1936. roman je u nekoliko mjeseci prodan u milijunskoj nakladi, a 1937. ovjenčan Pulitzerovom nagradom. Prema njemu je snimljen i istoimeni film s Clarkom Gableom i Vivien Leigh u glavnim ulogama.

U novom romanu Borivoja Radakovića dvije junakinje, Vanja i Mirna, zbog nasilja u obitelji, na ulici, na radnom mjestu i u društvu uopće, odlučuju potpuno promijeniti vlastiti život. S radošću i ljubavlju otiskuju se u nepoznato i otkrivaju ljepotu dana i noći, ulice i nadasve vlastitu ljepotu. U nježnoj ljubavnoj priči prepunoj ushita i zanosa žele živjeti u svom zajedništvu; planiraju putovanja i budućnost u kojoj će ostvariti svoje maštarije i steći sigurnost. Pitanje je samo koliko smo u stanju svjesno mijenjati vlastiti život i utjecati na njega. Vanja i Mirna su razdragane i luckaste, borbene i pametne, a sudbina njihova kratkotrajnog zajedništva vodi od smijeha do suza i natrag, i zadržava pravo da bude samo njihova.

Roman Potop dotiče ključne egzistencijalne teme u životu pojedinca kao što su ljubav, zavičaj, obiteljski odnosi, te Domovinski rat iz jedne sasvim drugačije perspektive jer autor je i sam bio sudionik tog rata na prvoj crti 1990.-1992. Glavni lik – mladić – u raskoraku je sa svijetom iz kojeg potječe i svijetom kojem stremi, kojemu se istovremeno događaju i ljubav i rat, dva najveća izazova u životu svakog čovjeka. Precizno strukturiran, lišen ikakvih verbalnih viškova, pun poetskih slika krute svakodnevice, ali i nježna romantična snatrenja, Potop iznova potvrđuje Karakaševu iznimnu vještinu pisanja i njegovo visoko mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Iz medija: "Potop je emotivna bomba, prepuna preciznih, izrazito sugestivnih metafora vulkanske snage i naboja, pisana čistim, jasnim, kako on voli reći, 'sporim' jezikom, kojim ovaj pisac pokušava natjerati čitatelja 'da čita sporo, da mu svaka riječ bude važna, jer mislim da će književnost i opstati zahvaljujući sporosti'". Gea Vlahović, T-portal “Za formalno upoznavanje s novim romanom Damira Karakaša trebao mi je tek školski čas. Za istinsko spoznavanje trebat će mi cijela vječnost. Jer, glad za svakim rovom njegovih tajni neizmjerna je.“ Davor Špišić, Telegram “Po svemu osim po tom lirskom elementu ovo je tipičan Karakaš, roman koji doslovno osvaja njegovom škrtom rečenicom. Na prvi se pogled čini da je svaku riječ izvagao barem stotinu puta, a u onome što je ostalo leže veličanstveni svjetovi.“ Bojana Radović, Večernji list “Poštujući svoj već dokazani stil pripovjedača koji s malo riječi želi reći puno, Karakaš je i u ovom romanu svojim »škrtim«, a iznimno efikasnim načinom pripovijedanja čitatelja »uvukao« u priču stvorivši pri tome jednostavne, a opet vrlo dojmljive likove koji na realnosti dobivaju, između ostalog, i zbog uspješnog korištenja ličke čakavske ikavice tog dijela Hrvatske.“ Marinko Krmpotić, Novi list "Potop je novela začudnih impresija i pažljivo izbrušenih pojedinačnih slika, a Karakaševo eliptično, nelinearno pripovijedanje tek je labavo okupljeno u četiri nenaslovljene cjeline čiji pojedini ključni momenti ostaju nerazjašnjeni, kao što biva kad se čovjek prene iz sna.“ Dino Staničić, Telegram “Neobičan je pisac Damir Karakaš jer, između ostalog, dokazuje nedokazivo – da je moguće govoriti o najdubljim ponorima ljudske duše, najcrnjim mislima i najgorim postupcima na najpoetičniji i najdirljiviji mogući način. Upravo zbog te ambivalentnosti, čitan je i osporavan, ali bez obzira na to kako se čitaoci i kritika određuju prema njegovoj prozi, nedvojbeno je da je svaka njegova knjiga događaj na svim prostorima na kojima se ona čita bez prevoda.“ Dragan Babić, kritika HDP O AUTORU: Damir Karakaš rođen je 1967. u selu Plašćica, pored Brinja u Lici. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi, zbirke priča Eskimi, Pukovnik Beethoven i Kino Lika te romane Kombetari, Kako sam ušao u Europu, Sjajno mjesto za nesreću, Blue Moon i Sjećanje šume (nagrade Fric i Kočićevo pero), Proslava (Nagrada T-portala za najbolji roman 2020.) i Okretište – nagrađeno regionalnom književnom nagradom „Meša Selimović” za najbolji roman 2021. Iste godine dobio je i uglednu talijansku književnu nagradu „Premio ITAS del Libro di Montagna” za roman Sjećanje šume. Piše i kazališne komade koji se izvode u Hrvatskoj i inozemstvu.

Život najveće filmske i kazališne dive naših prostora Mire Furlan bio je više od života, prepun uzbuđenja, veličanstvenih uspjeha, padova, ljubavi i izdaja. U autobiografskoj knjizi dovršenoj pred preranu smrt Mira Furlan pripovijeda, literarno moćno, svoj život i živote svojih bližnjih – od sudbine majke Branke i oca Ivana te bake Ljube do supruga Gorana i sina Marka, kojem je knjiga i posvećena. Bez zadrške Mira Furlan čitatelja uvodi u vlastiti svijet, u svoje intimne drame, razmišljanja i karijeru. Voli me više od svega na svijetu oživljava vrijeme koje je nestalo u ratu, generaciju i pojedince koji su vjerovali u bolji i sretniji svijet te zbog toga, pogotovo ako su bili nadnacionalni poput autorice, početkom sukoba u bivšoj Jugoslaviji za njih više nije bilo mjesta u novim državama. Emotivna, moćna proza u kojoj pratimo život mlade intelektualke koja odrasta u disfunkcionalnoj obitelji te se odlučuje za glumu, gdje se smjenjuju sreća i nesreća, proza u kojoj vidimo i lice i naličje slave, urezuje nam se svakim zarezom, svakom rečenicom pod kožu. Ne izostavljajući ništa i nikoga, ne štedeći nikoga, a najmanje sebe, Mira Furlan napisala je autobiografiju koja se čita kao roman. U njoj se ostvaruje “američki san”, ali, naposljetku, najvažnija je ljubav, koja joj je pomogla da lakše brodi karijerom. Voli me više od svega na svijetu knjiga je koja s puno sentimenta i osjećaja, a uvijek beskompromisno, s mnogo suza i smijeha, evocira ne samo Miru Furlan već i cijeli jedan svijet, poput Atlantide potopljen, ali ne i zaboravljen. “Da li pišem ovu knjigu za tebe? Da bi ti mogao razumjeti što se dešavalo prije tebe? Kako bi mogao proviriti u daleki, davno nestali svijet iz kojeg su potekli tvoji roditelji? Da li uopće želiš znati nešto o tome? Da li ti treba ta teška prtljaga, prtljaga koju tvoja majka vuče sa sobom cijeli svoj život, ne nalazeći načina da je bar načas odloži? Ili pišem za sebe, sebi? Zašto? Da li zato da ‘bolje razumijem samu sebe’ pokušavajući detektirati skrivenu ‘priču’ u raštrkanom, nelogičnom, kaotičnom narativu svojega života? Dok sam pokušavala odgovoriti na ta pitanja na koja odgovor nije moguć, boreći se s riječima jezika koji nije moj (iako se drsko pretvaram da jest), desilo se nešto jako čudno: odrastao si. Ne samo to: Amerika je postala drugačija zemlja, zemlja zlokobno slična mjestu koje smo nekoć napustili s užasom i u očaju. Više nema sumnje da su sile koje su nas istjerale iz naših domova izvojevale globalnu pobjedu. Već smo se jednom borili s tim silama. Sada smo umorni. Iscrpljeni ponavljanjem. Usto, prilično neobično, ova knjiga postaje drugačija knjiga. To više nije knjiga sjećanja na daleko mjesto i daleko vrijeme. Ona postaje nešto puno drugačije: molba Americi i svijetu.” O AUTORU: Mira Furlan rodila se u Zagrebu 7. rujna 1955., a preminula je u Los Angelesu 20. siječnja 2021. godine. U Zagrebu je završila osnovnu školu i XVI. gimnaziju u Mesićevoj ulici te je diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 1978. Kao najtalentiranija glumica u klasi već za vrijeme studija počela je dobivati uloge u raznim zagrebačkim kazalištima i u filmovima, a ubrzo je dobila i stalni angažman u zagrebačkom HNK-u. Slavu je stekla ulogom Kate u seriji Velo misto. Nedugo zatim postala je jedna od najtraženijih glumica u Jugoslaviji te snimila brojne filmove i TV serije. Nagrađena je Zlatnom arenom za ulogu u filmu Kiklop 1983. i za najbolju glumicu 1986. u filmu Lepota poroka. Svjetska ju je javnost upoznala ulogom u filmu Otac na službenom putu. U drugoj polovini 1980-ih imala je brojne angažmane diljem Jugoslavije, posebno u zagrebačkim i beogradskim kazalištima, te živjela između dva grada, a 1990. dobila je najvažniju hrvatsku kazališnu nagradu Dubravko Dujšin. Svojim angažmanom nije se uklapala u poželjnu sliku rastućih nacionalizama, te je optužena da je izdajica, a početkom rata doživjela je rijetko viđen medijski napad, politički i institucionalni progon. Sa suprugom redateljem Goranom Gajićem 1991. odlazi u emigraciju u Sjedinjene Američke Države, gdje je ostvarila zavidnu glumačku karijeru, a posebno se istaknula ulogama u serijama Babylon 5 i Izgubljeni. Glumila je u brojnim američkim predstavama i filmovima te predavala na New York Film Academy. Od početka novog tisućljeća glumila je i u filmovima i kazalištima u zemljama bivše Jugoslavije. Bila je angažirana i u riječkom HNK-u, gdje je odigrala i svoju posljednju ulogu, u predstavi Vježbanje života – drugi put. Autorica je drame Dok nas smrt ne razdvoji i knjige kolumni koje je objavljivala u Feral Tribuneu Totalna rasprodaja.

Elena je još kao dijete bila željna nježnosti i ljubavi. Odrastanje sa spoznajom da je čak i vlastitoj majci bila prevelik teret uvjerilo ju je kako u životu može računati samo na sebe.Za sve obiteljske nevolje mlada je žena oduvijek krivila opsesivno traganje za savršenim parfemom, na što su žene u njezinoj obitelji potrošile desetljeća i desetljeća strpljivo prenoseći vještinu izrade parfema s koljena na koljeno, a da nijedna od njih zapravo nije pronašla miris za kojim je tragala. Upravo je zato taj svijet Eleni silno odbojan. Kada ljubav njezina života doživi potpuni fijasko, Elena shvati da su promjene u životu za nju postale pitanje opstanka. Na prijateljičin nagovor seli se u Pariz i počinje baviti upravo onim od čega cijelog života bježi – izradom parfema. Možda njezinim pretkinjama mirisi i jesu donijeli samo bol i patnju, no one nisu na svojoj strani imale jednog posve neobičnog Caila… Cristina Caboni

Roman Ostaci obitelji autorice Lise Jewell nepredvidivi je i uzbudljivi nastavak ubojite Obitelji s gornjeg kata. Četiri tijela. Ranoga londonskog jutra na obali Temze detektiv Samuel Owusu proučava vreću kostiju. Neriješen slučaj. Niz tragova vodi ga u čelzijsku vilu gdje su prije gotovo tri desetljeća pronađena tri tijela i uplakano dijete. Obitelj čije tajne ne mogu vječno ostati zakopane… No, jednom kad zakorači kroz njezina vrata, svako novo otkriće povući će ga dublje u otrovno klupko uznemirujuće priče o obitelji s gornjeg kata. Dok druge autore mogu ocijeniti desetkama, za mene je Lisa čista stotka! – GILLIAN McALLISTER Očaravajuće od prve do zadnje stranice… Naprosto majstorski! – SAMANTHA DOWNING „Vrhunski ritam, uvrnuti likovi, opojna proza.“ – BUZZFEED „Samostalan nastavak koji Obitelj s gornjeg kata podiže na višu, uvrnutiju razinu.“ – Publishers Weekly Lisa Jewell je autorica na vrhuncu svojih sposobnosti. – KARIN SLAUGHTER O autorici romana Ostaci obitelji: LISA JEWELL autorica je uspješnica koje su osvojile vrhove ljestvica najprodavanijih knjiga diljem svijeta. Prvotno se proslavila svojim ljubavnim romanima, no njezina se popularnost povećala kada se okušala u kriminalističkim romanima. A onda je nestala, Obitelj s gornjeg kata i Noć kad je nestala uspješnice su koje su pokorile obje strane Atlantika.