Ljubavni romani

COLLEEN HOOVER – ISPOVIJEDI Iz pera Colleen Hoover, svjetske književne senzacije, stiže nam roman o mladim ljudima koji riskiraju sve za ljubav – i pronalaze svoje srce negdje između istine i laži. Auburn Reed izgubila je sve što joj je bilo važno u životu. U borbi da ponovno izgradi svoj razoreni život, zacrtala je nove ciljeve znajući da nema pravo na pogrešku. No kad zakorači u umjetničku galeriju u Dallasu tražeći posao, ne očekuje da će ondje upoznati tajanstvenog umjetnika Owena Gentryja koji radi ondje. Još manje očekuje da će je Owen tako silno privući. Auburn za promjenu riskira i dopušta srcu da je vodi, no sazna da Owen skriva veliku tajnu. Težina njegove prošlosti mogla bi uništiti ono što Auburn najviše voli, a želi li konačno posložiti svoj život, mora iz njega izbaciti Owena. Da bi spasio njihovu vezu, Owen se samo mora ispovjediti. No u ovom bi slučaju ispovijed mogla biti puno destruktivnija od grijeha koji se ispovijeda. U svom veličanstvenom i sasvim unikatnom stilu, Colleen Hoover još jednom donosi duboko dirljivu priču koja nam poručuje da veze koje stvaramo sa svojom pravom ljubavi i obitelji nikad nije moguće raskinuti. „Proždirem njezine riječi kao bombone“ – Tracey Garvis Graves, autorica bestselera New York Timesa „Hoover je jedno od najsvježijih glasova žanra new-adult.“ – Kirkus Reviews „Hoover gradi fenomenalan svijet new-adulta.“ – Booklist „Svako toliko, pojavi se neka knjiga koja me sasvim ostavi bez daha.“ USA Today, osvrt na blogu Happy Ever After­­­­­

Priča o mladosti u ratu, o mladosti koja se na izvjestan način identifikovala s ratom. Ljudi u ratu imaju svoje lične probleme. Doživljavaju svoje prve, i gubeći život, posljednje mladalačke ljubavi. Meša Selimović je u ovaj roman unio i jednu novinu. Svaka ličnost koja govori o sebi i otkriva sebe, govori drukčijim jezikom, misli na drukčiji način, ima drukčiju strukturu rečenice pri izražavanju. Svaki od tih mladih ljudi koji žele da riješe svoje intimne dileme polazi s drugog stanovišta.

Razgovori pisca i glumice Ja sam Dobrotu doživeo u stravičnosti nacističkih logora, ona je uticala na razvoj moje ličnosti i zato iz mraka tog iskustva pokušavam da razumem ljude, a pritom imam na umu šta je korisno za njihovo traumatično saznanje o svetu nepravdi u kome živimo. U kome, po meni, značajnu prednost imaju ratovi kao vrhunsko Zlo. „Posle sjajnog, uzbudljivog i potresnog autobiografskog romana Semper idem objavljenog posthumno, sada smo dobili još jednu izuzetnu i dramatičnu ispovest pisanu u obliku dijaloga, razgovor između Đorđa Lebovića i njegove supruge, glumice Zlate Lebović. Iz ovog razgovora možemo saznati mnogo nepoznatih detalja o Lebovićevoj porodici, njegovom odrastanju, ali takođe i o užasima u jednom od najstrašnijih logora smrti, o tome kako su nastale njegove antologijske drame i priče, priče o životu i smrti, o dobru i zlu, sve ispričane bez patetike, bez apstrakcija, duboko životne, neporecivo istinite. Zlata Lebović je u mnogome zaslužna za ovaj potpuni i uzbudljivi portret Đorđa Lebovića. Postavljala je prava pitanja, kao obavešteni poznavalac, životni saputnik, ravnopravni sagovornik, mnogo više od običnog hroničara, neko ko je sa Đorđem vezao svoj život, svoja uverenja, svoju ljubav. Dragocena, vredna knjiga koja doprinosi da se još bolje razume ukupno delo Đorđa Lebovića. Knjiga koja opominje na tragične ljudske sudbine u 'mračnim vremenima', vremenima koja dođu i prođu, ali se uvek mogu vratiti.“ – Filip David „To što svedoči Đorđe Lebović s onu stranu groba, živ je argument, i za one najskeptičnije, da život vredi živeti, čak i protiv okolnosti i da je mogućno, što je možda u ovoj knjizi, najdragocenije – prikloniti se Dobru okružen čak i najvećim Zlom u istoriji čovečanstva.“ – Jovan Ćirilov

Možete provesti ceo život ne shvatajući da vam je ono za čim oduvek tragate sve vreme pred očima. Dvadeset godina, dvoje ljudi, JEDAN DAN „Roman godine! Velik, zanosan, inteligentan, a ipak se čita sa izuzetnom lakoćom… pun odlično odabranih detalja.“ Nik Hornbi „Savršena knjiga o bolnoj praznini između onoga što smo bili i onoga što smo sada... izvanredna i nesvakidašnja ljubavna priča.“ Toni Parsons „Nikols piše izuzetnim stilom s istančanim razumevanjem emocija. Njegovi likovi su potpuno uverljivi… Jedan dan je predodređen da postane savremeni klasik.“ Daily Mirror „Teško da ćete pronaći zabavniju, nežniju romantičnu komediju od priče od Deksu i Em.“ Independent

Kraj ljubavne priče – Maurice Bendrix je pisac koji u londonskoj četvrti Clapham usred Drugog svjetskog rata razvije poznanstvo sa Sarom Miles, lijepom ženom dosadnog državnog službenika Henryja. Maurice tvrdi da samo želi prikupiti informacije za lik državnog službenika u svom novom romanu. To je prva laž. Ono što stvarno želi je Sarah, a Sarah pak želi strastvenog muškarca. Tako počinje niz riskantnih susreta osuđenih na propast Mauriceovim rastućim romantičnim zahtjevima i Sarinom grižnjom savjesti. Tada, kad Maurice nekim čudom preživi bombardiranje, Sarah prekine vezu – naglo, konačno i bez objašnjenja. Sada, godinu dana nakon Sarine smrti, Bendrix se nastoji osloboditi strasti koja ne jenjava tako što će pratiti njezin razvoj od opsesivne ljubavi do ljubavi koja graniči s mržnjom. Isprva vjeruje da mrzi Saru i njezina muža Henryja. No kako zadire sve dublje u svoje osjećaje, Bendrixova mržnja prelazi na Onoga za kojeg smatra da mu je uništio život. “Roman intenzivan, prodoran i uznemirujući poput pogleda inkvizitora.” – John Updike “Za mene jedan od najboljih, najistinitijih i najdirljivijih romana moga vremena.” – William Faulkner “Graham Greene bio je klasa za sebe. Čitat će se i pamtiti kao ultimativni kroničar savjesti i tjeskobe 20. stoljeća.” – William Golding “Umjetničko djelo, strastveno proživljeno i izvanredno napisano.” – The Atlantic Monthly “Jedinstveno dirljivo i lijepo… Odnos ljubavnika s mužem, sa suludom izmjenom sažaljenja, mržnje, drugarstva, ljubomore i prezira, savršeno je opisan.” – Evelyn Waugh O autoru: Graham Greene, rođen 2. listopada 1904. u Berkhamstedu u Engleskoj, a preminuo 3. travnja 1991. u Veveyu u Švicarskoj, britanski je pisac romana, novela i drama te novinar, čiji se romani bave moralnim dvojbama i nejasnoćama u kontekstu suvremenog političkog okruženja. Karijeru je započeo u Timesu kao lektor, da bi poslije prešao u Spectator gdje je radio kao filmski kritičar i urednik rubrike o književnosti. Sljedeća tri desetljeća proveo je putujući svijetom kao slobodni novinar, usput istražujući lokacije za svoje romane. U književnost je ušao pjesmama (1925.), potom romanima, od kojih je zapažen treći, Carigradski vlak (1932.), prvi u nizu romana što će ih nazvati razonodama (entertainments), i među kojima će se osobito proslaviti Treći čovjek: to su djela po atmosferi i radnji slična trilerima, ali ipak posjeduju veću moralnu složenost i dubinu. Greeneova glavna tema su moralne i duhovne borbe unutar pojedinaca, ali šira politička i društvena pozadina daje tim sukobima dodatnu jačinu. Unatoč tmurnom tonu većine njegovih tema, Greene je zapravo bio jedan od najčitanijih britanskih književnika 20. stoljeća. Neobičnu popularnost svojih knjiga djelomice može zahvaliti svojoj produkciji trilera punih zločina i napetih zapleta, no mnogo je zaslužniji njegov vrhunski pripovjedački talent, posebno majstorski odabir detalja i korištenje realističnih dijaloga u priči brzog tempa. Cijelu svoju karijeru Greene je bio opčaran filmom i često je u pisanju oponašao filmske postupke. Većina mu je romana ekranizirana, a i sam je pisao filmske scenarije. Važnija su mu djela: Treći čovjek, Carigradski vlak, Plaćeni ubojica, Tajni agent, Brighton Rock, Moć i slava, Ministarstvo straha, Srce stvari, Mirni Amerikanac, Naš čovjek u Havani, Svršen slučaj, Komedijaši, Vidljiva tama, Kraj ljubavne priče.

“Ljubav u teoriji” nova je uspješnica Ali Hazelwood. Teorijska fizičarka Elsie Hannaway radi kao viša asistentica mukotrpno trošeći vrijeme na nastavu (iako bi se, ruku na srce, radije bavila istraživanjima), ocjenjivanje studenata i odgovaranje na bezbroj njihovih mailova (k tomu poprilično nesuvislih), a sve to za sitniš od kojeg si ne može priuštiti ni osnovno zdravstveno osiguranje koje joj je prijeko potrebno. Stoga svoja skromna primanja nadoknađuje na aplikaciji za lažne spojeve Laž, vješto se koristeći svojom izbrušenom vještinom ugađanja ljudima i pretvaranja u onu verziju sebe kakvu klijenti žele. I uistinu, simpatičan je to poslić – sve dok se taj svijet izgrađen na lažnim verzijama sebe ne uruši. I sve to upravo zahvaljujući Jacku Smithu, bratu njezina omiljenog klijenta, koji je usto i eksperimentalni fizičar! Elsie, gorljiva pobornica klana teorijskih fizičara, ovaj je put, unatoč svojoj miroljubivoj prirodi, spremna na rat… “Ali Hazelwood uspjela je znanost učiniti seksi. I duhovitom!“ – Cosmopolitan “Kraljica STEM ljubavnih romana” – The Washington Post O autoru: Ali Hazelwood je neuroznanstvenica, a u slobodno vrijeme piše romantične komedije. Glavne junakinje njezinih romana pripadnice su, baš kao i ona, znanstvene zajednice, pa se Hazelwood kroz primarno ljubavnu fabulu dotiče i svih izazova s kojima se suočavaju žene u znanosti i suvremenom društvu općenito. Radi kao profesorica, a uz romantične komedije, koje piše iz hobija, objavljuje i recenzirane znanstvene članke o mozgu za koje kaže da “nisu toliko zanimljivi niti uvijek završavaju sretno kao njezini ljubavni romani”. Na hrvatski su do sada prevedeni romani “Ljubavna hipoteza”, “Ljubav i neuroni” i “Ljubav u teoriji”.