Ljubavni romani

Napustio sam zavičaj, založio imanje, ostavio udobnosti i predao se u ruke sudbini da me ponese kuda joj bude po volji. Poželeo sam da uskrsnem već umrlo lutajuće viteštvo, i već odavno sam, i ako se ovde sapletem, tamo padnem, onamo strmoglavim a ovamo pridignem, velikim delom ispunio svoju želju, pomažući udovicama, štiteći device i braneći udate žene, siročad i beskućnike, što je služba svojstvena i prirodna vitezima lutalicama; i tako sam svojim srčanim, mnogim i hrišćanskim podvizima zaslužio da se već pojavim u štampi u bezmalo svim, ili u većini naroda na svetu. U ovom remek-delu španske i svetske književnosti dirljivi zanos jednog plemića iz Manče, strastvenog čitaoca viteških priča, nagoni ga da se upusti u najraznovrsnije podvige i diskusije na temu rata i mira, književnosti i umetnosti, vaspitanja i ljubavi. U društvu vernog štitonoše Sanča Panse, on jezdi pod suncem vrelog španskog neba, utire suze nevoljnima i vraća slobodu potčinjenima. Branilac čovekove slobodne volje, don Kihote je često i revolucionar, koji se u više mahova i otvoreno buni protiv društvenog poretka, neodoljiv u svojoj srčanosti i nepokolebljivom stremljenju ka najvišim idealima. „Kakav je spomenik ova knjiga! Kako se njegov stvaralački genije, kritičan, slobodan i ljudski, uzdiže iznad svog vremena!“ – Tomas Man „Don Kihote je izašao u svet koji se pred njim široko prostirao. Mogao je u njega slobodno da zakorači i da se vrati kući kad god bi poželeo. Prvi evropski romani su hodočašća preko sveta, za koji se činilo da nema granica.“ – Milan Kundera

Sedam kilometara uzbrdo od Smiljeva nalazi se Poskokova Draga, krševit zaselak iz kojeg je pobegao svako ko je imao kud. Ostao je samo Jozo Poskok s četvoricom zamomčenih sinova kada je i njegova nevoljena žena Zora ispustila dušu, izgovorivši na samrti svom zadrtom mužu: govno jedno... Ova hajdučka družina živi po svom zakonu, ne dajući državi ništa, a uzimajući od nje sve što zatreba – od struje pa do robovske radne snage u vidu zarobljenih radnika elektrodistribucije, zabasalih u Poskokovu Dragu s nadobudnom namerom da Poskocima isključe struju samo zato što je ne plaćaju već nekoliko decenija. Jozin svet počinje da se urušava kada njegov najstariji sin Krešimir dođe na avangardnu ideju da siđe u Split i pronađe ženu, i to ne bilo koju, nego svoju staru ljubav koju je upoznao kada je jedini put bio izvan svoje zabiti: u vojsci, odnosno u ratu. „Roman o možda (pre)sporom, ali dubokom i nepovratnom rastakanju patrijarhalnog sveta, za kojim se nema rašta pustiti suza: nadživevši svoje ’realno’ vreme, on je odavno moguć samo kao bezočno, besmisleno, samosvrhovito, isprazno ritualno nasilje nad ljudskom prirodom, željama i potrebama, muškim koliko i ženskim; zato, uz svu podrazumevajuću ljubav prema svojim pretežno mahnitim junacima – a koji opet nisu doli ’žrtve predrasuda u kojima su odgojeni’ – Tomić tom svetu takođe, kao Jozina žena Zora, ovom knjigom nežno ali odlučno šapuće: govno jedno...“ Teofil Pančić

Knjiga Muškarac u grlu autorice Vedrane Rudan provokativan je i beskompromisan roman koji kroz oštar humor i sirovu iskrenost razotkriva ljubavne odnose, muško-ženske dinamike i društvene norme. Hrabra, emotivna i britka, ova priča donosi prepoznatljiv Rudanin stil koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Muškarac u grlu – Vedrana Rudan U Muškarcu u grlu Vedrana Rudan paralelno ispisuje dva narativna toka. U jednom pratimo kako četrdesetšestogodišnja Ksenija dočekuje Novu godinu sa svojim mladim ljubavnikom; on bi vodio ljubav, ali njoj se zapravo to i ne radi pa na sve moguće načine sabotira njegove pokušaje. Paralelno čitamo njezinu konverzaciju s bivšim suprugom do kojeg joj je očito još uvijek više stalo nego do mladića pokraj nje. I jedna i druga priča pokazuju koliko su odnosi žena i muškaraca premreženi nerazumijevanjem, pogrešnim pretpostavkama, opterećeni različitim naslijeđenim vrijednostima, različitim životnim situacijama u kojima se svatko od dvoje uključenih nalazi, te koliko je teško održati jedan odnos čak i kad se dvoje vole. I sve je to napisano baš onako kako čitatelji Vedrane Rudan vole – direktno i precizno, britko i duhovito, oporo ali – češće nego u dosadašnjim knjigama – i nježno. O autorici: Vedrana Rudan (1949., Opatija) objavila je petnaest knjiga, koje su prevedene na engleski, mađarski, slovenski, poljski, francuski, talijanski, ruski i makedonski jezik. U Rusiji su joj prevedene čak tri knjige, u Americi nekoliko priča i tri knjige. Kazališne predstave dramatizirane prema njenim knjigama igrane su u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Monici, Budimpešti. Bila je novinarka, kolumnistica, radila je kao urednica na Hrvatskom radiju i voditeljica TV emisije. Svaki put je dobila otkaz. Vedrana Rudan piše na svom blogu www.rudan.info. Ima dvjesto tisuća pratitelja, a stranica joj je pogledana više od dvadeset milijuna puta. Misli da je najčitanija osoba u regiji. Živi u Rijeci, s mužem stalno, a s unukom povremeno.

Knjiga Doživotna robija autorice Vedrane Rudan snažna je i provokativna priča koja s dozom ironije i brutalne iskrenosti progovara o braku, obitelji i društvenim normama. Nakon šest godina Vedrana Rudan ima novi roman, oštar i provokativan, kao što nas je navikla, ali i drukčiji, tiši i melankoličniji od dosadašnjih, psihološki iznijansiran i slojevit, s neočekivanim obratom koji majstorski naglašava dvojbu s kojom se glavna junakinja bori cijeli život. I Doživotna robija je roman o ljubavi i njenom naličju – jednoj od omiljenih tema Vedrane Rudan – ali ovaj je put uz ljubav prema muškarcu, kojeg voli i koji je voli, u fokusu ljubav prema djeci. Roman je napisan vješto i čita se u dahu. Ima u njemu i preljuba, seksa, malih i velikih izdaja, smrti najbližih I najdražih, dakle, svega onog što gradi naše živote, tu je čak i jedno ubojstvo… No čitatelj će se suočiti i s puno potresnih stranica na kojima se precizno secira odnos majke i kćeri, propituje roditeljska ljubav koja mnogima osmišljava život, ali mnoge i porobljuje, kaže autorica. I upravo zato je ovaj roman hrabar. Vedrana Rudan se u njemu usudila dirnuti u najveći tabu, ljubav prema djeci, usudila se pokazati koliko je taj odnos složen i koliko može biti razoran usprkos tome što je ispunjen ljubavlju (ili baš zato što je ispunjen ljubavlju). Ali to nas, naravno, ne iznenađuje, jer upravo to je ono što ona uvijek radi – ide tamo gdje se drugi ne usuđuju!

Roman Kopile Istanbula Elif Shafak snažna je obiteljska saga koja isprepliće prošlost i sadašnjost, otkrivajući tajne dviju obitelji – turske i armenske. Kroz bogatu priču o identitetu, povijesti i zabranjenim istinama, knjiga donosi dubok uvid u kulturnu baštinu Istanbula, savršena za ljubitelje emotivnih i slojevitih romana. U obitelji Kazancı, u srcu Istanbula, žene su te koje vladaju domom – muškarci su u njemu rijetkost, kao da ih sudbina sustavno briše s obiteljskog stabla. U takvom okružju odrasta Asya, mlada buntovnica i deklarirana nihilistkinja, zaljubljena u Johnnyja Casha i francuske egzistencijaliste. Na drugoj strani svijeta, u San Franciscu, njezina vršnjakinja Armanoush, Amerikanka armenskog podrijetla, osjeća se rastrganom između dvaju identiteta. Vođena potrebom da shvati sebe i vlastitu prošlost, odlučuje potajno otputovati u Istanbul – grad u kojem će se sudbina ispreplesti s davno zakopanim tajnama. Kopile Istanbula dojmljiv je, dirljiv i slojevit roman o sudbinama dviju obitelji, turske i armenske, koje su neraskidivo povezane sjenama povijesti. Ispisujući priču o sjećanju i zaboravu, tradiciji i suvremenosti, Elif Shafak stvara bogatu tapiseriju Istanbula – grada s tisuću lica, njegovih mirisa, boja i okusa, ali i tajni koje ne prestaju odzvanjati kroz vrijeme. „Prekrasno osmišljen roman… Ova divna knjiga potpuno me obuzela. A kada sam se vratila stvarnosti, ona je bila drugačija.“ – Chicago Tribune „Iznimno ambiciozna priča koja istražuje složene povijesne stvarnosti, a pritom ih obrađuje s očaravajućom lakoćom.“ – Kirkus Reviews „Bogato i ispunjavajuće putovanje… snažan podsjetnik na to koliko povijest i dalje upravlja našim životima, kako prošlost i dalje oblikuje sadašnjost.“ – The Seattle Times O autorici: Elif Shafak je nagrađivana britansko-turska spisateljica i pripovjedačica, autorica 21 knjige, od kojih je 13 romana, prevedenih na 58 jezika. Njezina djela često su u užem izboru za prestižne nagrade, a Otok nestalih stabala bio je finalist nagrada „Costa“, „British Book Awards“ i „Women’s Prize for Fiction“. 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu bio je nominiran za „Booker Prize“, a Četrdeset pravila ljubavi BBC je uvrstio među 100 romana koji su oblikovali svijet. Shafak je doktorica političkih znanosti, predavala je na uglednim sveučilištima, uključujući Oxford, te je počasna članica Kraljevskog književnog društva. Zagovornica je prava žena, LGBTQ+ prava i slobode izražavanja te inspirativna govornica na javnim događanjima, uključujući TED Global. Odlikovana je medaljom Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres i nagrađena Međunarodnom književnom nagradom Halldór Laxness za doprinos pripovijedanju.

Knjiga Četrdeset pravila ljubavi autorice Elif Shafak nezaboravna je priča koja povezuje suvremeni svijet i sufijsku duhovnost kroz životne lekcije o ljubavi, promjeni i unutarnjem miru. Ovaj inspirativni roman, prepun mudrosti Rumijevih učenja, savršen je za čitatelje koji traže emotivne priče s dubokim filozofskim porukama. U ovome lirskom, maštovitom romanu, Elif Shafak razmatra dvije usporedne priče – jednu suvremenu i drugu smještenu u trinaesto stoljeće, kad je sufijski pjesnik i mistik Rumi susreo svog duhovnog mentora, derviša lutalicu poznatog kao Šems iz Tabriza. Obje priče zajedno utjelovljuju Rumijevu bezvremenu poruku ljubavi. Američka kućanica Ella Rubinstein ima četrdeset godina i u nesretnom je braku kad prihvaća posao recenzentice jednog književnog agenta. Njezin je prvi zadatak pročitati i izvijestiti o romanu naslovljenom Slatko bogohulje, kojeg je napisao muškarac po imenu Aziz Z. Zahara. Zaharin roman, ispričan u mnogo različitih glasova, priča o Šemsovoj potrazi za Rumijem i ulozi derviša u preobrazbi uspješnog, ali nesretnog svećenika u predanog mistika, strastvenog pjesnika i zagovornika ljubavi. Sve opčinjenija ovom pričom i sve se više udaljavajući od svog supruga, Ella počinje propitkivati svoj zaštićen, provincijski život i posezati za Azizom, koji živi u Amsterdamu. Ujedno je oduševljavaju Šemsova pravila ljubavi koja nude uvid u drevnu filozofiju temeljenu na jedinstvu svih naroda i vjera i nazočnosti ljubavi u svakome od nas. I dok Ella čita Azizov roman, shvaća da Rumijeva priča odražava njezinu vlastitu i da je Aziz – jednako kao Šems – došao osloboditi je, preobraziti je na način koji nikad ne bi mogla zamisliti. “Četrdeset pravila ljubavi mudra je i vesela knjiga koju nećete ispustiti iz ruke… i takva koja se s hitnošću obraća našim ratom poharanim vremenima.” Thrity Umrigar, autorica knjige The Space Between Us “Kako mogu dobro voljeti? S Četrdeset pravila ljubavi, možeš izliti svoje srce, osloboditi se mjesta na kojima si zapeo, tajanstveno se zaljubiti i pronaći duboku radost slobode…” Jack Kornfield, autor The Wise Heart: A Guide to Universal Teachings of Buddhist Psychology „Prekrasna, bogata, raskošna knjiga. Prošlost i sadašnjost savršeno se nadopunjavaju u strastvenoj obrani strasti same.“ The Times (UK) „Sa svojim bezvremenskim, intelektualno provokativnim porukama, Četrdeset pravila ljubavi zaslužuje biti svjetski fenomen.“ The Independent (UK) O autorici: Elif Shafak nagrađivana je britansko-turska spisateljica i pripovjedačica. Objavila je 20 knjiga, od kojih je 13 romana, a njene su knjige prevedene na 57 jezika. Otok nestalih stabala ušao je u uži izbor za nagrade „Costa“, „British Book Awards“, „RSL Ondaatje Prize“ i „Women’s Prize for Fiction“ te je bio odabran za Književni klub Reese Witherspoon. Roman 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu bio je u užem izboru za „Booker Prize“ i „RSL Ondaatje Prize“ te je proglašen knjigom godine prema Blackwell’su. BBC je Četrdeset pravila ljubavi izabrao među 100 romana koji su oblikovali naš svijet. Roman Majstor i ja odabran je za prvi književni klub vojvotkinje od Cornwalla, The Reading Room. Shafak je doktorica političkih znanosti i predavala je na sveučilištima u Turskoj, SAD-u i Velikoj Britaniji, uključujući St Anne’s College na Oxfordskom sveučilištu, čija je počasna članica. Stekla je i počasni doktorat iz humanističkih znanosti s Bard Collegea. Članica i potpredsjednica Kraljevskog književnog društva, izabrana je u 100 najinspirativnijih i najutjecajnijih žena prema BBC-u. Zagovornica je prava žena, LGBTQ+ prava i slobode izražavanja i inspirativna je govornica na javnim događajima; dvaput je sudjelovala kao govornica na TED Globalu. Shafak piše za vodeće publikacije širom svijeta i odlikovana je medaljom Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres. „Politico“ ju je 2017. svrstao među 12 osoba koje će vam „zagrijati srce“. Bila je članica žirija brojnih književnih nagrada, uključujući „PEN Nabokov Prize“, predsjedala je nagradom „Wellcome.“ Dobitnica je Međunarodne književne nagrade „Halldor Laxness“ za svoj doprinos „obnovi umjetnosti pripovijedanja“. Njezina je stranica www.elifshafak.com, a platforma Substack zove joj se Unmapped Storylands.

Bi li pastor Hannes i njegova supruga Florentine otvorili vrata dvojici mladih putnika da su znali kakve će posljedice taj posjet imati na život njihove obitelji? Bi li njihov sin Samuel podržao svog najboljeg prijatelja Oza da je znao kakva ih tragedija očekuje kada zajedno prebjegnu na Zapad? Treperenje svijeta povezuje živote sedmero ljudi koji se neprestano kreću jedni prema drugima unatoč udarcima sudbine i prostornim udaljenostima. Svaki od njih pripovijeda svoju priču; svaka priča čitatelju donosi čaroliju novoga početka. Na platnu burne povijesti europskog 20. stoljeća, u istočnome bloku koji se u agoniji raspada, odigrava se roman o majčinstvu, prijateljstvu, o ljubavi i smrti, o tome čega smo se spremni odreći – za sreću drugoga. Istančanim izrazom kojemu se ne može odoljeti, Iris Wolff istražuje granice jezika i sjećanja. Nježna proza ove proslavljene njemačke autorice čvrsto drži čitateljevu pažnju vješto portretiranim, živopisnim likovima, melankoličnim slikama banatskoga sela i neočekivanim svršecima. Roman za književne sladokusce i one koji će to tek postati. „Iris Wolff piše književnost koja odbacuje trendove. Bezvremensku i čarobnu. […] Njezini čitatelji cijenit će odlomke čiste jezične ljepote, bogatstva misli i fine melankolije.“ – Jan Haag, Con=Libri „Čaroban komadić umjetničke imaginacije.“ – Meike Feßmann, Süddeutsche Zeitung „Upustiti se u ovaj roman i njegov prekrasan jezik, u njega utonuti, veliko je, vrlo dirljivo iskustvo.“ – Denis Scheck, druckfrisch „Možda upravo tu dolazi do izražaja veliko umijeće pripovjedačice Iris Wolff: ona ne koristi ništa osim jezika kako bi nas odvela u područje koje se nalazi s onu stranu jezika. Od ove čarolije ne može se pobjeći.“ – Stefan Kister, Stuttgarter Zeitung „Tih, nenametljiv i slikovito ispripovijedan, s ansamblom likova čije članove Wolff znade portretirati s malo riječi. Roman koji vas dugo prati.“ – Gerrit Bartels, Tagesspiegel O autorici: Iris Wolff (Sibiu, Rumunjska, 1977.) suvremena je njemačka spisateljica. Odrasla je u Banatu, a 1985. godine s obitelji emigrirala u Njemačku. Studirala je germanistiku, teologiju te slikarstvo na Sveučilištu u Marburgu na Lahnu. Bila je dugogodišnja suradnica Njemačkog književnog arhiva Marbach i predavačica umjetničkog i kulturnog posredovanja. Danas živi kao slobodna umjetnica u Freiburgu. Godine 2012. objavila je iznimno hvaljeni debitantski roman Halber Stein, nakon kojega su slijedili Leuchtende Schatten (2015.), So tun, als ob es regnet (2017.) – roman u četiri priče, te Treperenje svijeta (2020.). Za svoje je književno stvaralaštvo dobila mnogobrojne nagrade i priznanja, među kojima se ističu Preis der LiteraTour Nord, Solothurner Literaturpreis, Chamisso-Preis/Hellerau, Spycher: Literaturpreis Leuk, Uwe-Johnson-Preis, nominacije za Alfred-Döblin-Preis, Njemačku književnu nagradu, Wilhelm Raabe-Literaturpreis i druge. Njezin posljednji roman, Lichtungen, ušao je u finale Njemačke književne nagrade 2024. godine.

Starac slikar i udovac Asle živi svoj samotnički život na jugozapadnoj obali Norveške. Njegovi su jedini prijatelji ribar Asleik i galerist Beyer. U Bjorgvinu živi još jedan Asle, također slikar, ali usamljeni alkoholičar. Asle i Asle su dvojnici – dvije verzije iste osobe, dvije verzije istog života. Božić se približava u posljednjem nastavku Septologije Jona Fossea Novo ime; Asleik i Asle tradicionalno zajedno objeduju, ali Asle ove godine pristaje proslaviti Božić s Asleikom i njegovom sestrom Guro. Na Badnjak Asleik, Asle i pas Bragi voze se Asleikovim čamcem na Sygnefjord. Paralelno pratimo živote dvojice Aslea u mladosti: jedan upoznaje svoju životnu ljubav, pridružuje se Katoličkoj Crkvi, počinje izlagati s Beyerom i zarađuje za život svojim slikama. I drugi se ženi, ali njegovo vjenčanje završava bolnim prekidom… O autoru: Jon Fosse rođen je 1959. u Haugesundu (Norveška). Studirao je književnost na Sveučilištu u Bergenu. Na Sveučilištu u Hordalandu predavao je kreativno pisanje. Povremeno je radio kao novinar i urednik. Piše prozu, poeziju, drame, eseje, kratke priče i knjige za djecu. Debitirao je 1983. godine romanom Crveno, crno. Prva Fosseova drama I rastati se nećemo nikada premijerno je izvedena 1994. godine. Napisao je više od četrdeset drama koje su prevedene na pedeset jezika. Danas je jedan od najizvođenijih svjetskih dramskih pisaca i najpoznatiji norveški dramatičar nakon Henrika Ibsena. Fosseovi romani prevedeni su na više od dvadeset jezika, a osobito su čitani Jutro i večer, Melankolija 1 i Melankolija 2 te Septologija.

Elizabeth Zott nije ni blizu tome da bude prosječna žena. Zapravo, Elizabeth Zott prva bi istaknula da takvo što ne postoji. Vrijeme je ranih 1960-ih i njezin isključivo muški tim na Istraživačkom institutu Hastings ima ne baš znanstven pristup pitanju jednakosti. Svi osim jednoga: Calvina Evansa, usamljenog i genijalnog znanstvenika, koji se ludo zaljubi u Elizbeth, no od njezine atraktivne vanjštine još više ga fascinira njezin um. Među njima trenutačno bukne prava kemija, romantičniji bi rekli ljubav na prvi pogled. Nažalost, kao i znanost, i život je nepredvidiv. To je razlog zašto se nekoliko godina poslije Elizabeth Zott nađe u ulozi samohrane majke i nehotične zvijezde američkog najpopularnijeg kulinarskog showa Večera u šest. Njezin blago rečeno nekonvencionalan pristup kuhanju pokazuje se kao revolucionaran. Ali kako raste broj njezinih obožavatelja, ima i onih koji bi je rado uklonili sa scene. Jer kako će se pokazati, Elizabeth Zott ne uči žene samo kuhati – ona ih poziva da promijene status quo. “Originalan roman s nezaboravnom glavnom junakinjom pršti duhovitošću i zabavom, ali progovara i o teškim temama.” – Rachel Joyce “Kao malo koja, ova knjiga sjaji radošću, optimizmom i nadom što čine život vrijednim življenja.” – Elizabeth Day Bonnie O autorici romana Lekcije iz kemije: Garmus radi kao copywriter i kreativna direktorica, i djeluje na raznovrsnim područjima tehnologije, medicine i obrazovanja. Bavi se plivanjem u otvorenim vodama i veslanjem. Majka je dviju čudesnih kćeri. Rođena je u Kaliforniji, živjela je u Seattleu, a sada živi u Londonu sa suprugom i psom, imena 99.

Sadržaj: Moja ljubav prema Bosni, moja vezanost, moja ovisnost o Bosni nije locirana, sužena, fokusirana samo na Sarajevo. Nije nikako. S ljubavlju sam mogo živjeti u Tešnju i u Goraždu. Presretan sam bio kad sam neke dionice svog života provodio u tim gradovima. Mogo bih nabrajati mnogo gradova: Tuzla, Bože dragi, pa Travnik… Nije mi dakle, prihvatljiv nikakav indolentni odnos prema tome šta znači voljeti Bosnu i šta ko podrazumijeva pod Bosnom. Kad se kaže, ono što citiraju rahmetli predsjednika Aliju Izetbegovića, “Bosna je ideja”, to je istina. Ali Bosna nije samo ideja. Ako je samo idjea, sutra je neće ni biti. Bosna je ideja i Bosna je prostor, Bosna je običaj, Bosna je navika.