Ljubavni romani

Sve u vezi s njom bilo je osrednje, osim njenih želja i njenih osjećaja. - Albert Thibodeau Sve što je bilo u njenoj neposrednoj blizini, dosadno selo, ograničeni građani, jednostavnost, činilo joj se kao izuzetak u svijetu, puka nesreća u koju je upala, dok se izvan tog kruga protezala beskrajno prostrana zemlja blaženstva i strasti. Kada se udala za Charlesa Bovaryja, Emma je mislila da će joj brak donijeti luksuz i strast o kojima je čitala u sentimentalnim romanima i ženskim časopisima. Međutim, Charles je bio samo običan seoski ljekar i njihov život na selu nije imao ništa od romantičnog uzbuđenja za kojim je Emma žudjela. Želeći ostvariti svoje snove, Emma će se prepustiti svakodnevnom fantaziranju, upadljivom trošenju i, konačno, vanbračnoj ljubavi. Romantična heroina ili neurotična malograđanka, loša supruga ili strastvena buntovnica protiv konvencija građanskog društva, Emma Bovary je istovremeno bila predmet autorovog divljenja i njegove oštre ironije. Zahvaljujući Flaubertovom preciznom jeziku, njegovoj pedantnosti u prikazivanju stvarnosti i njegovim nezaboravnim likovima, Gospođa Bovary je jedan od stubova moderne svjetske književnosti.

Možda najomiljenija, a zacijelo najpoznatija knjiga Jane Austen, Ponos i predrasude klasičan je ljubavni roman. Ljubav, nesporazumi, potraga za savršenim muškarcem kao i izbjegavanje nesavršenog, teme su romana Ponos i predrasude, a relevantne su danas kao što su uvijek bile. To je čarobna i vječna priča o Lizzy Bennet, jednoj od najsimpatičnijih književnih junakinja, i ponosnom gospodinu Darcyju, o pravoj ljubavi, obiteljima, varalicama i herojima i, naravno, ponosu i predrasudama.

Roman dobitnice Pulitzerove nagrade. Sjajan, iznimno hvaljen roman o pogrešnim pretpostavkama, drugim šansama i snazi veza koje ostvarujemo jedni s drugima. Roman jedne od ponajboljih američkih autorica našeg doba odmah nakon objavljivanja postao je bestseler te je uvršten u širi izbor nagrade Booker. Iznimno duhovito i potresno. Boston Globe Toplo, mudro i prepuno briljantno ostvarenih likova. Sunday Times Čarobnica! Mail on Sunday U vremenu u kojem živimo svima nam treba više Anne Tyler. New York Times Čisti užitak od početka do kraja! Daily Mail Nešto crveno pokraj ceste Zastane li on ikada da bi razmislio o svom životu? O njegovu značenju, o svrsi? Smeta li mu pomisao da će idućih trideset ili četrdeset godina provesti na isti način? Nitko ne zna. A sasvim sigurno nitko ga nije ni pitao. Micah Mortimer muškarac je u ranim četrdesetima, muškarac koji se svojih rutina i pravila tvrdoglavo pridržava, neovisno o tome je li riječ o poslu, čišćenju stana ili odnosu s ljudima koji ga okružuju. No njegov svijet ozbiljno se uzdrma kad mu prijateljica – Micah smatra da nema smisla koristiti izraz djevojka u njihovim godinama – kaže da će se morati iseliti iz stana u kojem živi, a na vratima mu se pojavi mladić koji vjeruje da je Micah njegov otac. Vijesti su to koje bi mogle našem junaku ne samo uzdrmati nego i zauvijek promijeniti život. “Puno više od zaplitanja i rasplitanja pripovjednih očica, Tylerovu zanima slojevito, duboko i nijansirano profiliranje likova koji gotovo da oživljavaju pred čitateljem. Malo je pisaca koji su u stanju na ograničenom prostoru jedan isprva plošni, papirnati karakter napumpati do punog volumena i učiniti ga familijarno bliskim svima koji posegnu za knjigom. Osim što je priča o usamljenosti, pogrešnim izborima i novim počecima, roman Nešto crveno pokraj ceste na veoma suptilan način bavi se i suvremenom, dakle, raslojenom Amerikom. Autorica to ne čini nametljivo i glasno, stran joj je svaki pamfletistički predumišljaj, pa i dalje neće biti zanimljiva medijima koji vole glodati kosti društvenih kontroverzi, ali joj nitko ne može osporiti da je onako usput, sve kao da neće, između korica ovoga romana ponudila i poražavajući kroki društvenog prezenta u kojemu ljudi zrele dobi ili u jeseni života i dalje žive u slabo održavanim unajmljenim stanovima ili čak djecu podižu u automobilima, a rintanjem na dva posla mogu zaraditi samo za ručak i večeru.” Ivica Ivanišević, Slobodna Dalmacija “Naoko je ovdje malo sastojaka za neku dobru i uzbudljivu priču. Nema velike ljubavi koja lomi srce, ni strasti koja lomi krevete, krvavih ubojstava, ni igre mačke i miša na par stotina stranica psihološkog trilera, nema detalja iz povijesti, a kamoli nekih špijuna. Nema čak ni zlog zubara koji će nevinom trkaču kad-tad povaditi zube. A opet je Anne Tyler, američka književnica koja je za svoj roman Vježbe disanja iz 1988. godine dobila Pulitzerovu nagradu, napisala sjajan roman. Nešto crveno pokraj ceste pričom o rutini jednog čovjeka u stanju je otvoriti oči mnogima, pokazati kako je lako skliznuti u tu nepodnošljivu lakoću življenja u ničemu.” Bojana Radović, Večernji list O autorici Anne Tyler (1941.) američka je spisateljica i književna kritičarka koju se najčešće uspoređuju s Johnom Updikeom, Jane Austen i Eudorom Welty. Autorica je romana: Raznizane godine, Vježbe disanja, Slučajni turist, Nekoć kad smo bili odrasli... Dobitnica je brojnih prestižnih priznanja: Pulitzer, Janet Heidinger Kafka, Udruženja američkih knjiženih kritičara... Nemoguća djevojka izvorno je objavljena u ediciji Hogarth Shakespeare unutar koje neki od najpoznatijih autora svijeta objavljuje romaneskne obrade drama engleskog klasika, a u sklopu iste edicije objavljen je i Vražji okot Margaret Atwood. Oba romana objavljena su u izdanju Profila

A možda i nije prava ljubav kada kažem da si moje najmilije; ljubav je to što si moj nož kojim kopam po sopstvenoj duši. Franc Kafka je upoznao novinarku Milenu Jesensku u Pragu 1920. godine. Bio je u društvu zajedničkih prijatelja i tokom razgovora ona je predložila da prevede dve njegove priče na češki. Milena je živela u Beču, Kafka u Pragu. Mnogo toga ih je razdvajalo: ona je bila nesrećno udata i mlada, a on stariji, bolestan i još uvek veren. Prva pisma su kurtoazna: njih dvoje pišu o svom zdravlju, okolini, književnim člancima, prevodu Kafkinih priča. Malo-pomalo, ton se menja, potreba da razmenjuju vesti jedno o drugom potpiruje patnju zbog razbuktale strasti. Kafkini dnevnici su predočili istinsku dubinu tog prijateljstva, ali je u njima samo nagovešteno ono što nam otkrivaju pisma, koja se čitaju kao ljubavni roman, ali i izliv očajanja, blaženosti, samooptuživanja i samoponiženja. Zahvaljujući njihovoj izrazitoj neposrednosti i intimnom tonu, ova knjiga pruža uzbudljiv čitalački doživljaj. Povodom sto godina od Kafkine smrti, Pisma Mileni u novom prevodu Maje Anastasijević, otkrivaju nam ličnost pisca čija je proza utisnula dubok trag u književnost XX veka. „Po neumoljivosti s kojom otkriva ljudsku veličinu i slabost, strast i kukavičluk, ovo životno svedočanstvo može da se svrsta u red s Rusoovim Ispovestima.“ – Die Welt „Osim lepote samih pisama, ovo je najznačajniji ključ koji imamo za razumevanje Kafkinih romana i priča.“ – New York Times „Pisma Mileni Franca Kafke spadaju u najlepše domete književnosti.“ – Die Zeit

Od autora svetskog bestselera Čovek po imenu Uve Najluđi roman Fredrika Bakmana! Nerazumno nepristojna komedija. Tokom razgledanja stana koji se nudi na prodaju jedan propali pljačkaš banke zaključaće se s iritantno entuzijastičnim agentom za prodaju nekretnina, dvojicom ogorčenih zavisnika od Ikee, trudnicom, samoubilački nastrojenim multimilionerom i prokletim zecom. Kada policija konačno bude upala u stan, zateći će ga... praznog. A onda se taoci jave policiji sa svojim beskorisnim iskazima i saznajemo šta se stvarno dogodilo. Ili ne? Jer najveće zagonetke i dalje su pred nama. Kako je pljačkaš uspeo da pobegne? Zašto su svi tako besni? I šta je NAOPAKO s ljudima ovih dana? „Ne dajte da vas Uznemireni ljudi zavaraju na prvi pogled. Iza beskrajno zabavne priče o prevari i obmani stoji Bakmanova divna izjava ljubavi životu i elegija o smrti. Priča u koju je utkan širok spektar emocija. Ne smete propustiti ovaj roman.“ Litteratursiden „Mada je Bakmanov ton često na granici između očajanja i pomirenosti, on našu pažnju drži nepokolebljivo svojim humorom i neočekivanim obrtima. I uvek nam pruža nadu.“ Dagens Nyheter „Iako ćete se uglavnom grohotom smejati dok budete čitali Uznemirene ljude, to je priča o ljudima koji pate i ne znaju šta da rade sa svojim bolom. Bakman svoje junake opisuje sa mnogo nežnosti kojoj je teško odoleti. Obavezno pročitajte roman, pogotovo ako ste i sami povređeni ili usamljeni.“ Dagbladet

Književna nagrada „Tronoški rodoslov“ Nagrada „Branko Ćopić“ Prvi roman o srpskom Černobilju. Vinča, 15. oktobar 1958. U poslepodnevnim satima oglasio se centralni alarm za detekciju povišenog radioaktivnog zračenja. Grupa mladih naučnika je prilikom izvođenja naučnog eksperimenta osetila miris ozona… Ubrzo će svi oni oboleti od radijacione bolesti, za koju, naizgled, nema leka. Preostaje jedino da se u pariskom Institutu „Kiri“ obave eksperimentalne, humane transplantacije koštane srži, prve u svetu. Naravno, ako se prethodno nađe dovoljno građana Pariza koji bi rizikovali život da pokušaju da pomognu potpunim strancima... Sudbine obolelih, ljubav između jedne pacijentkinje i jednog francuskog lekara i sklapanje prijateljstava odvijaju se daleko od očiju javnosti, čemu doprinose i politički pritisci. Nakon višedecenijskog izbegavanja teme radijacije u Vinči Goranu Milašinoviću je pošlo za rukom da priču o srpskom Černobilju ispriča efektno i sa mnogo detalja.