Ljubavni romani

Sve u vezi s njom bilo je osrednje, osim njenih želja i njenih osjećaja. - Albert Thibodeau Sve što je bilo u njenoj neposrednoj blizini, dosadno selo, ograničeni građani, jednostavnost, činilo joj se kao izuzetak u svijetu, puka nesreća u koju je upala, dok se izvan tog kruga protezala beskrajno prostrana zemlja blaženstva i strasti. Kada se udala za Charlesa Bovaryja, Emma je mislila da će joj brak donijeti luksuz i strast o kojima je čitala u sentimentalnim romanima i ženskim časopisima. Međutim, Charles je bio samo običan seoski ljekar i njihov život na selu nije imao ništa od romantičnog uzbuđenja za kojim je Emma žudjela. Želeći ostvariti svoje snove, Emma će se prepustiti svakodnevnom fantaziranju, upadljivom trošenju i, konačno, vanbračnoj ljubavi. Romantična heroina ili neurotična malograđanka, loša supruga ili strastvena buntovnica protiv konvencija građanskog društva, Emma Bovary je istovremeno bila predmet autorovog divljenja i njegove oštre ironije. Zahvaljujući Flaubertovom preciznom jeziku, njegovoj pedantnosti u prikazivanju stvarnosti i njegovim nezaboravnim likovima, Gospođa Bovary je jedan od stubova moderne svjetske književnosti.

Krećući se od Menhetna do veličanstvenih afričkih ravnica, Sunčeva sestra je šesti nastavak u svetskom bestseler serijalu Sedam sestara. Onima koji je ne poznaju čini se da je Elektra d’Aplijez žena koja ima sve. Budući da je svetski top-model ona je lepa, bogata i poznata. Ipak, njeno nestabilno psihičko stanje sada je dodatno uzdrmano smrću Tate Solta, neobičnog milijardera koji je usvojio šest kćeri iz šest različitih krajeva sveta. Boreći se sa sopstvenim demonima Elektra se okreće alkoholu i drogama. Dok su svi zabrinuti za njeno zdravlje, Elektra prima pismo od neznanke koja tvrdi da je njena prava baka. Godine 1939. Sesili Hantli Morgan odlazi iz Njujorka u Keniju ne bi li zalečila svoje slomljeno srce. Tamo, na obali jezera Najvaša upoznaje Bila Forsajta, zloglasnog farmera i stočara koji je povezan sa ponosnim plemenom Masaia. Ubrzo po izbijanju Drugog svetskog rata i neočekivanog otkrića Sesili putuje dolinom Vandžohi izolovana i sama sve dok ne sretne mladu ženu kojoj će nešto obećati, nešto što će joj zauvek promeniti život. „Sedam sestara će vam zarobiti srce, obradovati vas i potpuno očarati. Lusinda Rajli je ovde na vrhuncu svog stvaralaštva – čarobnica koja stvara likove u koje se neizostavno zaljubljujemo i koji ostaju sa nama još veoma dugo.“ Lusi Foli „Sunčeva sestra je masterklas iz lepog pisanja.“ Sun „Neodoljiv roman epskih razmera.“ Sunday Express

Možda najomiljenija, a zacijelo najpoznatija knjiga Jane Austen, Ponos i predrasude klasičan je ljubavni roman. Ljubav, nesporazumi, potraga za savršenim muškarcem kao i izbjegavanje nesavršenog, teme su romana Ponos i predrasude, a relevantne su danas kao što su uvijek bile. To je čarobna i vječna priča o Lizzy Bennet, jednoj od najsimpatičnijih književnih junakinja, i ponosnom gospodinu Darcyju, o pravoj ljubavi, obiteljima, varalicama i herojima i, naravno, ponosu i predrasudama.

Dvor magle i bijesa autorice Sarah J. Maas nastavak je fantastične serije o Feyre, koja se nakon smrti i uskrsnuća mora suočiti s novim moćima, traumama i političkim igrama vilinskog svijeta. Razapeta između ljubavi, dužnosti i opasne nagodbe s karizmatičnim Rhysandom, Feyre otkriva snagu u sebi i prijetnju koja bi mogla uništiti sve što voli. Feyre je od siromašne lovkinje postala Visoka vilenjakinja. Postala je besmrtna, međutim, moći koje su joj dodijeljene jedva da poznaje, a kamoli uspijeva koristiti. Čast što je uspjela poraziti opaku vilenjakinju i što se na Proljetni dvor svojeg ljubljenog Visokog gospodara vratila kao pobjednica uvelike će zasjeniti noćne more koje ju proganjaju zbog svega što je učinila da spasi i njega i njegov svijet. Je li spremna provesti vječnost pod staklenim zvonom pod koje ju njezin ljubljeni kani smjestiti? Usto, tu je i nagodba koju je postigla s Rhysandom, Visokim gospodarom strašnog Noćnog dvora, moćnim vilenjakom koji je doživljava kao sebi ravnopravnu. Dok Feyre biva sve dublje uvučena u mračnu mrežu politike i strasti, na pomolu je novi rat koji prijeti uništenjem svega. Bit će prisiljena donijeti odluke koje se neće baš svima svidjeti…

Roman dobitnice Pulitzerove nagrade. Sjajan, iznimno hvaljen roman o pogrešnim pretpostavkama, drugim šansama i snazi veza koje ostvarujemo jedni s drugima. Roman jedne od ponajboljih američkih autorica našeg doba odmah nakon objavljivanja postao je bestseler te je uvršten u širi izbor nagrade Booker. Iznimno duhovito i potresno. Boston Globe Toplo, mudro i prepuno briljantno ostvarenih likova. Sunday Times Čarobnica! Mail on Sunday U vremenu u kojem živimo svima nam treba više Anne Tyler. New York Times Čisti užitak od početka do kraja! Daily Mail Nešto crveno pokraj ceste Zastane li on ikada da bi razmislio o svom životu? O njegovu značenju, o svrsi? Smeta li mu pomisao da će idućih trideset ili četrdeset godina provesti na isti način? Nitko ne zna. A sasvim sigurno nitko ga nije ni pitao. Micah Mortimer muškarac je u ranim četrdesetima, muškarac koji se svojih rutina i pravila tvrdoglavo pridržava, neovisno o tome je li riječ o poslu, čišćenju stana ili odnosu s ljudima koji ga okružuju. No njegov svijet ozbiljno se uzdrma kad mu prijateljica – Micah smatra da nema smisla koristiti izraz djevojka u njihovim godinama – kaže da će se morati iseliti iz stana u kojem živi, a na vratima mu se pojavi mladić koji vjeruje da je Micah njegov otac. Vijesti su to koje bi mogle našem junaku ne samo uzdrmati nego i zauvijek promijeniti život. “Puno više od zaplitanja i rasplitanja pripovjednih očica, Tylerovu zanima slojevito, duboko i nijansirano profiliranje likova koji gotovo da oživljavaju pred čitateljem. Malo je pisaca koji su u stanju na ograničenom prostoru jedan isprva plošni, papirnati karakter napumpati do punog volumena i učiniti ga familijarno bliskim svima koji posegnu za knjigom. Osim što je priča o usamljenosti, pogrešnim izborima i novim počecima, roman Nešto crveno pokraj ceste na veoma suptilan način bavi se i suvremenom, dakle, raslojenom Amerikom. Autorica to ne čini nametljivo i glasno, stran joj je svaki pamfletistički predumišljaj, pa i dalje neće biti zanimljiva medijima koji vole glodati kosti društvenih kontroverzi, ali joj nitko ne može osporiti da je onako usput, sve kao da neće, između korica ovoga romana ponudila i poražavajući kroki društvenog prezenta u kojemu ljudi zrele dobi ili u jeseni života i dalje žive u slabo održavanim unajmljenim stanovima ili čak djecu podižu u automobilima, a rintanjem na dva posla mogu zaraditi samo za ručak i večeru.” Ivica Ivanišević, Slobodna Dalmacija “Naoko je ovdje malo sastojaka za neku dobru i uzbudljivu priču. Nema velike ljubavi koja lomi srce, ni strasti koja lomi krevete, krvavih ubojstava, ni igre mačke i miša na par stotina stranica psihološkog trilera, nema detalja iz povijesti, a kamoli nekih špijuna. Nema čak ni zlog zubara koji će nevinom trkaču kad-tad povaditi zube. A opet je Anne Tyler, američka književnica koja je za svoj roman Vježbe disanja iz 1988. godine dobila Pulitzerovu nagradu, napisala sjajan roman. Nešto crveno pokraj ceste pričom o rutini jednog čovjeka u stanju je otvoriti oči mnogima, pokazati kako je lako skliznuti u tu nepodnošljivu lakoću življenja u ničemu.” Bojana Radović, Večernji list O autorici Anne Tyler (1941.) američka je spisateljica i književna kritičarka koju se najčešće uspoređuju s Johnom Updikeom, Jane Austen i Eudorom Welty. Autorica je romana: Raznizane godine, Vježbe disanja, Slučajni turist, Nekoć kad smo bili odrasli... Dobitnica je brojnih prestižnih priznanja: Pulitzer, Janet Heidinger Kafka, Udruženja američkih knjiženih kritičara... Nemoguća djevojka izvorno je objavljena u ediciji Hogarth Shakespeare unutar koje neki od najpoznatijih autora svijeta objavljuje romaneskne obrade drama engleskog klasika, a u sklopu iste edicije objavljen je i Vražji okot Margaret Atwood. Oba romana objavljena su u izdanju Profila

Od autorke bestselera Frida Kalo i boje života Velika priča o ljubavi i slobodi Ja sam svoja sopstvena muza! Leto 1938. Frida Kalo ima prvu samostalnu izložbu u Njujorku. Uspeh je ogroman i njeno ime se slavi u umetničkom svetu Menhetna. Frida je dostigla prekretnicu u svom životu. Konačno počinje da bude priznata kao slikarka, a ne samo kao supruga poznatog Dijega Rivere. U ovoj novoj fazi Frida se susreće s fotografom Nikolasom Marijem, s kojim doživljava strastvenu ljubav. Ali Nik traži nešto naizgled nemoguće od nje i Frida mora otkriti šta zaista želi – u umetnosti i u ljubavi. Sa izuzetnim znanjem i istančanom osetljivošću, Karolin Bernard otkriva stranu Fride Kalo do sada nepoznatu širokoj publici. Ja sam Frida je roman koji vas vodi kroz vrtlog emocija, umetničkog trijumfa i strastvene ljubavne priče jedne od najvećih svetskih ikona.

A možda i nije prava ljubav kada kažem da si moje najmilije; ljubav je to što si moj nož kojim kopam po sopstvenoj duši. Franc Kafka je upoznao novinarku Milenu Jesensku u Pragu 1920. godine. Bio je u društvu zajedničkih prijatelja i tokom razgovora ona je predložila da prevede dve njegove priče na češki. Milena je živela u Beču, Kafka u Pragu. Mnogo toga ih je razdvajalo: ona je bila nesrećno udata i mlada, a on stariji, bolestan i još uvek veren. Prva pisma su kurtoazna: njih dvoje pišu o svom zdravlju, okolini, književnim člancima, prevodu Kafkinih priča. Malo-pomalo, ton se menja, potreba da razmenjuju vesti jedno o drugom potpiruje patnju zbog razbuktale strasti. Kafkini dnevnici su predočili istinsku dubinu tog prijateljstva, ali je u njima samo nagovešteno ono što nam otkrivaju pisma, koja se čitaju kao ljubavni roman, ali i izliv očajanja, blaženosti, samooptuživanja i samoponiženja. Zahvaljujući njihovoj izrazitoj neposrednosti i intimnom tonu, ova knjiga pruža uzbudljiv čitalački doživljaj. Povodom sto godina od Kafkine smrti, Pisma Mileni u novom prevodu Maje Anastasijević, otkrivaju nam ličnost pisca čija je proza utisnula dubok trag u književnost XX veka. „Po neumoljivosti s kojom otkriva ljudsku veličinu i slabost, strast i kukavičluk, ovo životno svedočanstvo može da se svrsta u red s Rusoovim Ispovestima.“ – Die Welt „Osim lepote samih pisama, ovo je najznačajniji ključ koji imamo za razumevanje Kafkinih romana i priča.“ – New York Times „Pisma Mileni Franca Kafke spadaju u najlepše domete književnosti.“ – Die Zeit

Autorka bestselera Sa nama se završava i Surova ljubav donosi nam nešto sasvim novo, uzbudljivo i misteriozno. Louen Ešli je neafirmisana spisateljica na ivici finansijske propasti. Kada Džeremi Kroford zatraži od Louen da dovrši rukopise njegove žene Veriti, autorke bestselera, jer je teško povređena i ne može da piše, Louen prihvata posao. Ona stiže u dom Krofordovih s namerom da ostane dan ili dva – dovoljno da razvrsta papire u Veritinoj haotičnoj radnoj sobi kako bi sakupila sve beleške i nacrte koji će joj biti potrebni za rad. Ali što više vremena Louen provodi u društvu Džeremija Kroforda, to joj se manje žuri da ide. Preturajući po Veritinim papirima, Louen otkriva skriveni rukopis, autobiografiju u kojoj se nalaze jeziva priznanja koja je autorka nameravala da odnese sa sobom u grob. To je ispovest o događajima koji su njenoj porodici okrenuli život naglavačke. Monstruozna istina koja će, bude li otkrivena, dodatno skrhati Džeremija i njegovog sina. Louen ne odaje tajnu, dozvoljavajući Džeremiju da i dalje misli kako je Veriti samo nevina, nesrećna žrtva okolnosti. Džeremi je posvećen otac i suprug, a Louenina osećanja prema njemu su sve snažnija. Ona počinje da se pita da li zaista želi da Džeremija drži u neznanju. Na kraju krajeva, kada bi Džeremi saznao istinu o Veriti, zasigurno više ne bi mogao da je voli. „Upozorenje: Veriti vam neće istopiti srce. Spržiće vam dušu.“ – Kindle Crack Book Reviews „Nabijeno emocijama, zlokobno, uzbudljivo, zanimljivo i neizvesno. Veriti se čita s grčem u stomaku od prve do poslednje stranice. Kakvo genijalno štivo!“ – TotallyBooked Blog

Autorka bestselera Grabljivica i Ljubav u doba kokaina Autorka Ljubavi u doba kokaina donosi nam još jednu zastrašujuću ljubavnu priču napisanu po istinitim događajima Upoznala sam ga prvog dana srednje škole. Goran je bio četvrta godina, i ceo dan mi nije izlazio iz glave. Bio je lep, visok i zgodan, a bledo mršavo lice ne samo da ga je činilo otmenim već je isticalo krupne crne oči, izražene jagodice i pune crvene usne. Posle škole mi je prišao i izgovorio: „Sad si moja.“ U dubini Banjičke šume, daleko od trim-staze, imali smo svoj panj. Tu sam popušila prvu cigaretu, popila prvo pivo, prvi put dozvolila Goranu da gurne ruku pod moju majicu. Tu, na tom panju, izgovorila sam „da“ kada me je pozvao da idemo kod njega. Goranova soba izgledala je kao da ne pripada stanu u kojem se nalazi. Zidovi su bili tamnosivi, ormar, radni sto i krevet crni, a roletne spuštene. Zapalio je crvenu sveću i tek tada sam videla da na zidu piše: „Čini šta ti je volja i neka ti to bude jedini zakon.“ Na slikama pored natpisa bile su lobanje jarca, pentagrami, naopako okrenuti krstovi… Osetila sam neki nemir u stomaku, a unutrašnji glas mi je govorio: „Beži odavde.“ Ali me je glad sprečila u tome. Neutoljiva glad za Goranom, koja me je s vremenom potpuno preobrazila. Nisam više bila nežna, slaba, ranjiva devojčica. Lik u ogledalu mi se nasmešio i zadovoljno namignuo. Crna duga ravna kosa, potpuno bela koža, oči uokvirene crnim i usne kao krv crvene odavali su moć. Obukla sam crnu mini-haljinu, crne mrežaste čarape, crne salonke, zamahnula kosom i, iskoračivši iz svoje stare ljušture, izašla iz stana. Ritmički bat flekica na tankim visokim štiklama odzvanjao je hodnikom zgrade i podsećao na zvona koja pozivaju na misu. Na moju prvu crnu misu…