Ljubavni romani

Krećući se od Menhetna do veličanstvenih afričkih ravnica, Sunčeva sestra je šesti nastavak u svetskom bestseler serijalu Sedam sestara. Onima koji je ne poznaju čini se da je Elektra d’Aplijez žena koja ima sve. Budući da je svetski top-model ona je lepa, bogata i poznata. Ipak, njeno nestabilno psihičko stanje sada je dodatno uzdrmano smrću Tate Solta, neobičnog milijardera koji je usvojio šest kćeri iz šest različitih krajeva sveta. Boreći se sa sopstvenim demonima Elektra se okreće alkoholu i drogama. Dok su svi zabrinuti za njeno zdravlje, Elektra prima pismo od neznanke koja tvrdi da je njena prava baka. Godine 1939. Sesili Hantli Morgan odlazi iz Njujorka u Keniju ne bi li zalečila svoje slomljeno srce. Tamo, na obali jezera Najvaša upoznaje Bila Forsajta, zloglasnog farmera i stočara koji je povezan sa ponosnim plemenom Masaia. Ubrzo po izbijanju Drugog svetskog rata i neočekivanog otkrića Sesili putuje dolinom Vandžohi izolovana i sama sve dok ne sretne mladu ženu kojoj će nešto obećati, nešto što će joj zauvek promeniti život. „Sedam sestara će vam zarobiti srce, obradovati vas i potpuno očarati. Lusinda Rajli je ovde na vrhuncu svog stvaralaštva – čarobnica koja stvara likove u koje se neizostavno zaljubljujemo i koji ostaju sa nama još veoma dugo.“ Lusi Foli „Sunčeva sestra je masterklas iz lepog pisanja.“ Sun „Neodoljiv roman epskih razmera.“ Sunday Express

Ponovno otkrijte jedan od najvećih ljubavnih romana svih vremena – bezvremensko remek-djelo koje i danas očarava milijune čitatelja. Elizabeth Bennet pametna je, duhovita i ne podnosi pretencioznost. Fitzwilliam Darcy ponosit je, šutljiv i na prvi pogled djeluje hladno i arogantno. No ispod britkih riječi i suzdržanih pogleda oboje kriju mnogo više. U svijetu u kojem izgled, položaj i ugled znače sve, Austen gradi priču koja ruši sva pravila i pokazuje što se događa kada se prava ljubav probije kroz zidove društvenih očekivanja. Ponos i predrasude roman je koji je oblikovao ljubavni žanr, osvojio generacije čitatelja i postao jedno od najčitanijih djela svjetske književnosti. Elegantna proza, oštroumni dijalozi i nezaboravni likovi čine ovu priču neodoljivom, sa snagom koja ne blijedi kroz stoljeća. Ovo posebno jubilarno izdanje Ponosa i predrasuda povodom 250. obljetnice rođenja Jane Austen dostupno je i u kompletu uz Emmu, Razum i osjećaje te Uvjeravanje. Jer tko je jednom zavolio Elizabeth i Darcyja, zna da prava ljubav nikad ne izlazi iz mode. O autorici: Jane Austen (1775. – 1817.) jedna je od najslavnijih engleskih književnica, čije su pronicljiva, duhovita i društveno oštroumna djela osvojila čitatelje diljem svijeta. Najpoznatija je po svojih šest romana, koji su i više od dva stoljeća nakon objave zadržali trajnu popularnost i književnu važnost: Razum i osjećaji (1811.), Ponos i predrasude (1813.), Mansfield Park (1814.) i Emma (1815.), dok su Opatija Northanger i Pod tuđim utjecajem objavljeni posthumno 1818. godine. Uoči 250. obljetnice njezina rođenja, proslavite bezvremenski čar Jane Austen posebnim kompletom koji obuhvaća njezina četiri najpoznatija romana – klasika koji i dalje očaravaju generacije čitatelja.

Roman dobitnice Pulitzerove nagrade. Sjajan, iznimno hvaljen roman o pogrešnim pretpostavkama, drugim šansama i snazi veza koje ostvarujemo jedni s drugima. Roman jedne od ponajboljih američkih autorica našeg doba odmah nakon objavljivanja postao je bestseler te je uvršten u širi izbor nagrade Booker. Iznimno duhovito i potresno. Boston Globe Toplo, mudro i prepuno briljantno ostvarenih likova. Sunday Times Čarobnica! Mail on Sunday U vremenu u kojem živimo svima nam treba više Anne Tyler. New York Times Čisti užitak od početka do kraja! Daily Mail Nešto crveno pokraj ceste Zastane li on ikada da bi razmislio o svom životu? O njegovu značenju, o svrsi? Smeta li mu pomisao da će idućih trideset ili četrdeset godina provesti na isti način? Nitko ne zna. A sasvim sigurno nitko ga nije ni pitao. Micah Mortimer muškarac je u ranim četrdesetima, muškarac koji se svojih rutina i pravila tvrdoglavo pridržava, neovisno o tome je li riječ o poslu, čišćenju stana ili odnosu s ljudima koji ga okružuju. No njegov svijet ozbiljno se uzdrma kad mu prijateljica – Micah smatra da nema smisla koristiti izraz djevojka u njihovim godinama – kaže da će se morati iseliti iz stana u kojem živi, a na vratima mu se pojavi mladić koji vjeruje da je Micah njegov otac. Vijesti su to koje bi mogle našem junaku ne samo uzdrmati nego i zauvijek promijeniti život. “Puno više od zaplitanja i rasplitanja pripovjednih očica, Tylerovu zanima slojevito, duboko i nijansirano profiliranje likova koji gotovo da oživljavaju pred čitateljem. Malo je pisaca koji su u stanju na ograničenom prostoru jedan isprva plošni, papirnati karakter napumpati do punog volumena i učiniti ga familijarno bliskim svima koji posegnu za knjigom. Osim što je priča o usamljenosti, pogrešnim izborima i novim počecima, roman Nešto crveno pokraj ceste na veoma suptilan način bavi se i suvremenom, dakle, raslojenom Amerikom. Autorica to ne čini nametljivo i glasno, stran joj je svaki pamfletistički predumišljaj, pa i dalje neće biti zanimljiva medijima koji vole glodati kosti društvenih kontroverzi, ali joj nitko ne može osporiti da je onako usput, sve kao da neće, između korica ovoga romana ponudila i poražavajući kroki društvenog prezenta u kojemu ljudi zrele dobi ili u jeseni života i dalje žive u slabo održavanim unajmljenim stanovima ili čak djecu podižu u automobilima, a rintanjem na dva posla mogu zaraditi samo za ručak i večeru.” Ivica Ivanišević, Slobodna Dalmacija “Naoko je ovdje malo sastojaka za neku dobru i uzbudljivu priču. Nema velike ljubavi koja lomi srce, ni strasti koja lomi krevete, krvavih ubojstava, ni igre mačke i miša na par stotina stranica psihološkog trilera, nema detalja iz povijesti, a kamoli nekih špijuna. Nema čak ni zlog zubara koji će nevinom trkaču kad-tad povaditi zube. A opet je Anne Tyler, američka književnica koja je za svoj roman Vježbe disanja iz 1988. godine dobila Pulitzerovu nagradu, napisala sjajan roman. Nešto crveno pokraj ceste pričom o rutini jednog čovjeka u stanju je otvoriti oči mnogima, pokazati kako je lako skliznuti u tu nepodnošljivu lakoću življenja u ničemu.” Bojana Radović, Večernji list O autorici Anne Tyler (1941.) američka je spisateljica i književna kritičarka koju se najčešće uspoređuju s Johnom Updikeom, Jane Austen i Eudorom Welty. Autorica je romana: Raznizane godine, Vježbe disanja, Slučajni turist, Nekoć kad smo bili odrasli... Dobitnica je brojnih prestižnih priznanja: Pulitzer, Janet Heidinger Kafka, Udruženja američkih knjiženih kritičara... Nemoguća djevojka izvorno je objavljena u ediciji Hogarth Shakespeare unutar koje neki od najpoznatijih autora svijeta objavljuje romaneskne obrade drama engleskog klasika, a u sklopu iste edicije objavljen je i Vražji okot Margaret Atwood. Oba romana objavljena su u izdanju Profila

Od autorke bestselera Frida Kalo i boje života Velika priča o ljubavi i slobodi Ja sam svoja sopstvena muza! Leto 1938. Frida Kalo ima prvu samostalnu izložbu u Njujorku. Uspeh je ogroman i njeno ime se slavi u umetničkom svetu Menhetna. Frida je dostigla prekretnicu u svom životu. Konačno počinje da bude priznata kao slikarka, a ne samo kao supruga poznatog Dijega Rivere. U ovoj novoj fazi Frida se susreće s fotografom Nikolasom Marijem, s kojim doživljava strastvenu ljubav. Ali Nik traži nešto naizgled nemoguće od nje i Frida mora otkriti šta zaista želi – u umetnosti i u ljubavi. Sa izuzetnim znanjem i istančanom osetljivošću, Karolin Bernard otkriva stranu Fride Kalo do sada nepoznatu širokoj publici. Ja sam Frida je roman koji vas vodi kroz vrtlog emocija, umetničkog trijumfa i strastvene ljubavne priče jedne od najvećih svetskih ikona.

Od autorke romana Preludijum i Tri hleba nasušna Da li je moguće pobediti sistem i izboriti se za pravo na materinstvo? Roman Zakon srca otkriva dinamičnu porodičnu dramu o pionirskoj borbi glavne junakinje Lepojke, koja usred procedure vantelesne oplodnje ostaje bez voljenog muža. Suočivši se sa tom tragedijom i novonastalim okolnostima, ona skuplja snagu i suprotstavlja se surovom sistemu pokušavajući da ostvari pravo na život toliko željenog nerođenog deteta. Savremeni zakon ne prati medicinska dostignuća u ovoj oblasti kako u svetu, tako i kod nas – svaka pojedinačna pobeda da se iz već začetog a zamrznutog embriona razvije novi život kamen je temeljac u njegovoj humanizaciji i modernizaciji. Lepojkina borba nije usamljena i važno je da se njena priča čuje, a opisana je toliko emotivno da se doživljava poput lične ispovesti. „U Zakonu srca glavne junakinje su žene. Muževi, očevi, prijatelji, lekari su tu da bi se taj ženski princip još jače i bolje istakao i shvatio. A opet, muško-ženske ruke su ispreplitane, njihove misije objedinjene. Svi tragaju za srećom, smislom postojanja, ciljem kome vredi stremiti. Loza treba da se produži. Ali šta ako do začeća ne može da dođe? Kako tu može da pomogne vantelesna oplodnja? I kada čitalac svim srcem poveruje da ima nade, svedočiće brojnim preokretima, preživljavaće moralne i etičke dileme baš poput junaka ovog izvanrednog romana.“ – Ljiljana Šarac „Tok ove priče nadigrava snaga žene, njena upornost i spremnost da pomera granice. U rečenicama glavne junakinje pronalazim promisli, dileme, sumnje i iskre nadanja mnogih žena. Da bi pretekao čovek u čoveku, nužna je njegova spremnost da prizna sopstvenu ranjivost. Tek tada je spreman za iskorak. Zakon srca još niko nije oborio.“ – Jasenka Lalović