Ljubavni romani

Roman Potop dotiče ključne egzistencijalne teme u životu pojedinca kao što su ljubav, zavičaj, obiteljski odnosi, te Domovinski rat iz jedne sasvim drugačije perspektive jer autor je i sam bio sudionik tog rata na prvoj crti 1990.-1992. Glavni lik – mladić – u raskoraku je sa svijetom iz kojeg potječe i svijetom kojem stremi, kojemu se istovremeno događaju i ljubav i rat, dva najveća izazova u životu svakog čovjeka. Precizno strukturiran, lišen ikakvih verbalnih viškova, pun poetskih slika krute svakodnevice, ali i nježna romantična snatrenja, Potop iznova potvrđuje Karakaševu iznimnu vještinu pisanja i njegovo visoko mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Iz medija: "Potop je emotivna bomba, prepuna preciznih, izrazito sugestivnih metafora vulkanske snage i naboja, pisana čistim, jasnim, kako on voli reći, 'sporim' jezikom, kojim ovaj pisac pokušava natjerati čitatelja 'da čita sporo, da mu svaka riječ bude važna, jer mislim da će književnost i opstati zahvaljujući sporosti'". Gea Vlahović, T-portal “Za formalno upoznavanje s novim romanom Damira Karakaša trebao mi je tek školski čas. Za istinsko spoznavanje trebat će mi cijela vječnost. Jer, glad za svakim rovom njegovih tajni neizmjerna je.“ Davor Špišić, Telegram “Po svemu osim po tom lirskom elementu ovo je tipičan Karakaš, roman koji doslovno osvaja njegovom škrtom rečenicom. Na prvi se pogled čini da je svaku riječ izvagao barem stotinu puta, a u onome što je ostalo leže veličanstveni svjetovi.“ Bojana Radović, Večernji list “Poštujući svoj već dokazani stil pripovjedača koji s malo riječi želi reći puno, Karakaš je i u ovom romanu svojim »škrtim«, a iznimno efikasnim načinom pripovijedanja čitatelja »uvukao« u priču stvorivši pri tome jednostavne, a opet vrlo dojmljive likove koji na realnosti dobivaju, između ostalog, i zbog uspješnog korištenja ličke čakavske ikavice tog dijela Hrvatske.“ Marinko Krmpotić, Novi list "Potop je novela začudnih impresija i pažljivo izbrušenih pojedinačnih slika, a Karakaševo eliptično, nelinearno pripovijedanje tek je labavo okupljeno u četiri nenaslovljene cjeline čiji pojedini ključni momenti ostaju nerazjašnjeni, kao što biva kad se čovjek prene iz sna.“ Dino Staničić, Telegram “Neobičan je pisac Damir Karakaš jer, između ostalog, dokazuje nedokazivo – da je moguće govoriti o najdubljim ponorima ljudske duše, najcrnjim mislima i najgorim postupcima na najpoetičniji i najdirljiviji mogući način. Upravo zbog te ambivalentnosti, čitan je i osporavan, ali bez obzira na to kako se čitaoci i kritika određuju prema njegovoj prozi, nedvojbeno je da je svaka njegova knjiga događaj na svim prostorima na kojima se ona čita bez prevoda.“ Dragan Babić, kritika HDP O AUTORU: Damir Karakaš rođen je 1967. u selu Plašćica, pored Brinja u Lici. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi, zbirke priča Eskimi, Pukovnik Beethoven i Kino Lika te romane Kombetari, Kako sam ušao u Europu, Sjajno mjesto za nesreću, Blue Moon i Sjećanje šume (nagrade Fric i Kočićevo pero), Proslava (Nagrada T-portala za najbolji roman 2020.) i Okretište – nagrađeno regionalnom književnom nagradom „Meša Selimović” za najbolji roman 2021. Iste godine dobio je i uglednu talijansku književnu nagradu „Premio ITAS del Libro di Montagna” za roman Sjećanje šume. Piše i kazališne komade koji se izvode u Hrvatskoj i inozemstvu.

Život najveće filmske i kazališne dive naših prostora Mire Furlan bio je više od života, prepun uzbuđenja, veličanstvenih uspjeha, padova, ljubavi i izdaja. U autobiografskoj knjizi dovršenoj pred preranu smrt Mira Furlan pripovijeda, literarno moćno, svoj život i živote svojih bližnjih – od sudbine majke Branke i oca Ivana te bake Ljube do supruga Gorana i sina Marka, kojem je knjiga i posvećena. Bez zadrške Mira Furlan čitatelja uvodi u vlastiti svijet, u svoje intimne drame, razmišljanja i karijeru. Voli me više od svega na svijetu oživljava vrijeme koje je nestalo u ratu, generaciju i pojedince koji su vjerovali u bolji i sretniji svijet te zbog toga, pogotovo ako su bili nadnacionalni poput autorice, početkom sukoba u bivšoj Jugoslaviji za njih više nije bilo mjesta u novim državama. Emotivna, moćna proza u kojoj pratimo život mlade intelektualke koja odrasta u disfunkcionalnoj obitelji te se odlučuje za glumu, gdje se smjenjuju sreća i nesreća, proza u kojoj vidimo i lice i naličje slave, urezuje nam se svakim zarezom, svakom rečenicom pod kožu. Ne izostavljajući ništa i nikoga, ne štedeći nikoga, a najmanje sebe, Mira Furlan napisala je autobiografiju koja se čita kao roman. U njoj se ostvaruje “američki san”, ali, naposljetku, najvažnija je ljubav, koja joj je pomogla da lakše brodi karijerom. Voli me više od svega na svijetu knjiga je koja s puno sentimenta i osjećaja, a uvijek beskompromisno, s mnogo suza i smijeha, evocira ne samo Miru Furlan već i cijeli jedan svijet, poput Atlantide potopljen, ali ne i zaboravljen. “Da li pišem ovu knjigu za tebe? Da bi ti mogao razumjeti što se dešavalo prije tebe? Kako bi mogao proviriti u daleki, davno nestali svijet iz kojeg su potekli tvoji roditelji? Da li uopće želiš znati nešto o tome? Da li ti treba ta teška prtljaga, prtljaga koju tvoja majka vuče sa sobom cijeli svoj život, ne nalazeći načina da je bar načas odloži? Ili pišem za sebe, sebi? Zašto? Da li zato da ‘bolje razumijem samu sebe’ pokušavajući detektirati skrivenu ‘priču’ u raštrkanom, nelogičnom, kaotičnom narativu svojega života? Dok sam pokušavala odgovoriti na ta pitanja na koja odgovor nije moguć, boreći se s riječima jezika koji nije moj (iako se drsko pretvaram da jest), desilo se nešto jako čudno: odrastao si. Ne samo to: Amerika je postala drugačija zemlja, zemlja zlokobno slična mjestu koje smo nekoć napustili s užasom i u očaju. Više nema sumnje da su sile koje su nas istjerale iz naših domova izvojevale globalnu pobjedu. Već smo se jednom borili s tim silama. Sada smo umorni. Iscrpljeni ponavljanjem. Usto, prilično neobično, ova knjiga postaje drugačija knjiga. To više nije knjiga sjećanja na daleko mjesto i daleko vrijeme. Ona postaje nešto puno drugačije: molba Americi i svijetu.” O AUTORU: Mira Furlan rodila se u Zagrebu 7. rujna 1955., a preminula je u Los Angelesu 20. siječnja 2021. godine. U Zagrebu je završila osnovnu školu i XVI. gimnaziju u Mesićevoj ulici te je diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 1978. Kao najtalentiranija glumica u klasi već za vrijeme studija počela je dobivati uloge u raznim zagrebačkim kazalištima i u filmovima, a ubrzo je dobila i stalni angažman u zagrebačkom HNK-u. Slavu je stekla ulogom Kate u seriji Velo misto. Nedugo zatim postala je jedna od najtraženijih glumica u Jugoslaviji te snimila brojne filmove i TV serije. Nagrađena je Zlatnom arenom za ulogu u filmu Kiklop 1983. i za najbolju glumicu 1986. u filmu Lepota poroka. Svjetska ju je javnost upoznala ulogom u filmu Otac na službenom putu. U drugoj polovini 1980-ih imala je brojne angažmane diljem Jugoslavije, posebno u zagrebačkim i beogradskim kazalištima, te živjela između dva grada, a 1990. dobila je najvažniju hrvatsku kazališnu nagradu Dubravko Dujšin. Svojim angažmanom nije se uklapala u poželjnu sliku rastućih nacionalizama, te je optužena da je izdajica, a početkom rata doživjela je rijetko viđen medijski napad, politički i institucionalni progon. Sa suprugom redateljem Goranom Gajićem 1991. odlazi u emigraciju u Sjedinjene Američke Države, gdje je ostvarila zavidnu glumačku karijeru, a posebno se istaknula ulogama u serijama Babylon 5 i Izgubljeni. Glumila je u brojnim američkim predstavama i filmovima te predavala na New York Film Academy. Od početka novog tisućljeća glumila je i u filmovima i kazalištima u zemljama bivše Jugoslavije. Bila je angažirana i u riječkom HNK-u, gdje je odigrala i svoju posljednju ulogu, u predstavi Vježbanje života – drugi put. Autorica je drame Dok nas smrt ne razdvoji i knjige kolumni koje je objavljivala u Feral Tribuneu Totalna rasprodaja.

Elena je još kao dijete bila željna nježnosti i ljubavi. Odrastanje sa spoznajom da je čak i vlastitoj majci bila prevelik teret uvjerilo ju je kako u životu može računati samo na sebe.Za sve obiteljske nevolje mlada je žena oduvijek krivila opsesivno traganje za savršenim parfemom, na što su žene u njezinoj obitelji potrošile desetljeća i desetljeća strpljivo prenoseći vještinu izrade parfema s koljena na koljeno, a da nijedna od njih zapravo nije pronašla miris za kojim je tragala. Upravo je zato taj svijet Eleni silno odbojan. Kada ljubav njezina života doživi potpuni fijasko, Elena shvati da su promjene u životu za nju postale pitanje opstanka. Na prijateljičin nagovor seli se u Pariz i počinje baviti upravo onim od čega cijelog života bježi – izradom parfema. Možda njezinim pretkinjama mirisi i jesu donijeli samo bol i patnju, no one nisu na svojoj strani imale jednog posve neobičnog Caila… Cristina Caboni

Izazovi ljubavi i seksualnosti, bol i tuga, odbacivanje, bijes i opraštanje – sve se to jednog ljeta srušilo na leđa tinejdžerice koja mora pronaći put kroz labirint života. Kad joj sestra Lea pogine u prometnoj nesreći dok je majka bila za volanom, Rumi Seto mora ljeto provesti tisućama kilometara daleko od doma i posve sama suočiti se sa smrću voljene osobe, raspadom obitelji, potragom za smislom života i granicama ljubavi. Boravak kod tete Ani na Havajima donosi joj neobična prijateljstva s tinejdžerom surferom Kaijem i osamdesetogodišnjim Georgeom Watanabeom, koja će joj pomoći da ponovno pronađe želju za životom i stihove pjesme koju ona i Lea nikad nisu stigle dovršiti. O AUTORU: Akemi Dawn Bowman autorica je romana Starfish i Ljeto. Ptica. Plavo. Ponosna je obožavateljica Ravenclawa i Ratova zvijezda, pet je godina služila u američkoj ratnoj mornarici te ima diplomu iz društvenih znanosti s fakulteta u Nevadi. Rođena je u Las Vegasu, Nevadi, ali trenutačno živi u Škotskoj sa suprugom, dvoje djece i mješancem pekinezera. Ostale knjige za mlade potražite ovdje.  

DIO MOJ MUŠKARAC-PREDAJA Zamak, mjesto gdje je započela strastvena ljubavna veza Ave O’ Shea i Jesseja Warda, puni se gostima. Ovo bi trebao biti najsretniji dan u njihovim životima. Ava je prihvatila da nikad neće ukrotiti Jessejevu žestinu, a to i ne želi. Njihova je ljubav moćna, a povezanost koju dijele silovita.I baš kad Ava pomisli da je konačno prodrla ispod njegove zatvorene vanjštine, pojavljuju se nova pitanja i ona počinje sumnjati da je Jesse onakav kakvim se predstavlja. On predobro zna kako da je odvede na mjesto najdublje ekstaze. No, hoće li je dovesti i na rub očaja?Vrijeme je da ovaj muškarac stavi karte na stol.  

Rosie ima problem. Zapravo, nekoliko njih. Nedavno je dala otkaz na dobro plaćenom poslu kako bi se posvetila tajnoj karijeri spisateljice ljubavnih romana. No čim se okrenula pisanju, Rosie doživljava kreativnu blokadu koja traje tjednima, zbog čega već razmišlja da se podvijena repa vrati staroj karijeri. Ubrzo zatim urušeni strop u njezinu stanu natjera je na bijeg u garsonijeru najbolje prijateljice Line koja je otputovala na bračno putovanje. No Rosie ne zna da je Lina svoj stančić već ustupila bratiću Lucasu kojeg Rosie već neko vrijeme “uhodi” putem društvenih mreža jer ga smatra neodoljivim. Na Rosieno iznenađenje, Lucas joj ponudi da ostane s njim, barem dok ne pronađe drugi privremeni smještaj. No suživot s Lucasom donijet će Rosie mnoga iskušenja – njegov neodoljivi osmijeh, španjolski naglasak i kulinarsko umijeće pokazat će se pogubnima za njezino zaljubljivo srce. A kad Lucas sazna za Rosien problem s pisanjem, predložit će joj nevjerojatnu ideju. Odvest će je na niz eksperimentalnih spojeva kojima će probuditi romantiku neophodnu za stvaranje ljubavnih priča. Rosie prihvaća Lucasov prijedlog jer joj uz njega barem ne manjka inspiracije. I sigurna je da u šest tjedana, koliko Lucas ostaje u New Yorku, ništa ne može poći po zlu. “Elena Armas neosporna je kraljica romantičnih komedija!” – Ali Hazelwood “Zabavno, vrckavo i vraški seksi!” – Jodi Picoult “Romantična i duhovita priča zbog koje će vam srce čeznuti za još.” – Buzzfeed “Prava poslastica od početka do kraja!” – Christina Lauren O autorici romana “Ljubavni eksperiment u Americi”: Elena Armas španjolska je spisateljica i ponosna sakupljačica knjiga koja se ne srami priznati da je beznadna romantičarka. Ljubavne priče sa sretnim završetkom godinama su bile njezina glavna tema – ili opsesija – zbog čega se napokon odvažila napisati vlastite. Nada se da će vam uz njezine priče srce brže zakucati, dlanovi se oznojiti, a obrazi zarumenjeti, što će i druge navesti da u njih zavire.