Ljubavni romani

Samo vas par klikova i znanstveno priznati online DNK test dijele od srodne duše, jedine osobe na svijetu koja je rođena za vas. PRISTAJETE? Petero ljudi poslalo je svoju DNK na analizu. Preuzeli su podatke tko su im srodne duše. Svatko od njih vjeruje da je time napokon pronašao pravu ljubav. Međutim… Neodoljiva, mračna knjiga koja će vas navesti na razmišljanje. – The Sun O AUTORU: John Marrs dvadeset i pet je godina proveo kao slobodni novinar, baveći se temama iz područja industrije zabave, filma i glazbe. Radio je za časopise poput Guardina’s Guide, Guardian Online, Q, Huffington Post, GT i The Independent. U književnom je svijetu debitirao 2013. romanom The wronged sons nakon čega je uslijedilo još 5 romana. Onaj pravi, objavljen 2017., njegov je treći roman preveden na mnoge svjetske jezike i objavljen u mnogim zemljama. John Marrs živi i radi u Londonu. Ostale kriminalističke romane potražite ovdje.  

Ryan Willis proveo je godine radeći u sigurnosnim službama, vječito na oprezu. Kad se odluči vratiti u monotoni gradić u kojem živi njegova kći, jedino što želi jest zasluženi mir. Međutim, već prvog dana nabasa na novo lice. I to ne bilo kakvo… Hannah Bright tek se doselila, otvorila maleni art shop, a dane provodi u društvu slikarskog kista i platna. I ona je u potrazi za mirom. Ali… Iz posve drugačijih motiva. RYAN JE UVJEREN DA HANNAH S NJIM NE ŽELI PODIJELITI SVOJE MRAČNE TAJNE KOJE JU OČITO VUKU NA DNO. HANNAH JE SVJESNA – ONOG TRENUTKA KAD MU SE POSVE OTVORI, ŽIVOTI ĆE IM SE NAĆI U OPASNOSTI. O AUTORU: Rođena je i odrasla u Northamptonu, gdje i danas živi s obitelji. Pišući trilogiju “Moj muškarac” kreirala je lik gospodina Jesse Warda, gospodara Zamka. Dočekale su je nevjerojatne reakcije žena diljem svijeta i ubrzo je trilogija “Moj muškarac” postala svjetski izdavački fenomen.  

DIO MOJ MUŠKARAC-OPSESIJA Mlada i samosvjesna dizajnerica interijera Ava O’Shea i ne sluti što je čeka na prvom sastanku u Zamku. Vjeruje da je riječ o običnim konzultacijama s nekim vremešnim bogatašem iz provincije, no njezin život naglavačke okreće Jesse Ward, neopisivo privlačan i bogat nasljednik raskošnog posjeda.Ava nije svetica, niti mu se takvom želi prikazati, no svijet strasti i neslućene požude koji se otvara pred njom u hipu je pretvara u ovisnicu. Jesse je silno dominantan i prepun samopouzdanja, ali i zastrašujućih tajni. Zavođenje se pretvara u igru živaca, sklapanje mozaika koji se Avi možda i neće svidjeti.  

Zasluženo je topla obiteljska priča Male žene (1868.) američke književnice Louise May Alcott proglašena najvažnijim ženskim romanom svih vremena (The Guardian, 2013). Već naraštajima čitateljice i čitatelji zaljubljuju se u sestre March i Male žene, najomiljeniji i najdugovječniji roman Louise May Alcott. Upoznajemo ih bliske i zajedno: darovitu Jo, buduću književnicu, krhku i tragičnu Beth, prelijepu Meg, te razmaženu i romantičnu Amy. Pratimo ih dok se bore s nedaćama i neizvjesnostima koje prate odrastanje u Novoj Engleskoj, u vrijeme Američkoga građanskog rata. Nije tajna da je Alcott roman napisala prema događajima iz vlastitog života. U obitelji Bronsona Alcotta, reformista i abolicionista, koja se družila s poznatim književnicima Ralphom Waldom Emersonom, Henryjem Davidom Thoreauom i Nathanielom Hawthorneom, Louisa je sebe i sestre nerijetko uzdržavala „ženskim poslovima“, radeći kao švelja, pralja i sluškinja. Uskoro je shvatila da može više zaraditi pisanjem. Male žene donijele su joj trajnu slavu i bogatstvo, a pritom su bile daleko od „djevojačke knjige“ kakvu je od nje tražio izdavač. To je roman koji istražuje neprolazne teme: ljubav i smrt, rat i mir, sukob osobne ambicije i odgovornosti prema obitelji, te sraz Amerike i Europe. “Jedna od najvažnijih ženskih knjiga svih vremena.” The Guardian “Alcott je bila jedna od rijetkih književnica 19. stoljeća koja je stvorila snažne i neovisne ženske likove koji su se usudili razmišljati svojom glavom.” National Women’s History Museum O AUTORU: Louisa May Alcott (1832. – 1888.) bila je američka književnica, spisateljica kratkih priča i pjesnikinja najpoznatija po romanima Male žene (1868.), Little Men (1871.) i Jo’s Boys (1886). Odrasla je među mnogim poznatim intelektualcima poput Ralpha Walda Emersona, Nathaniela Hawthornea, Henryja Davida Thoreaua i Henryja Wadsworth Longfellowa. Kritički uspjeh za svoj spisateljski rad počela je dobivati 1860-ih. Na početku karijere ponekad je koristila pseudonim A. M. Barnard, pod kojim je pisala romane za mlade koji su se fokusirali na špijune i osvetu. Umrla je 1888. godine u Bostonu, SAD. Alcott je bila jedna od rijetkih književnica 19. stoljeća koja je stvorila snažne i neovisne ženske likove koji su se usudili razmišljati svojom glavom.” National Women’s History Museum

Ljubavna veza jedan je od najvažnijih odnosa u životu. Međutim, većinom nemamo prilike doći do stručnih saznanja o tome kako bi zdrava veza trebala izgledati. Upravo suprotno, putem popularne kulture i društvenih uvjerenja usvojili smo brojne štetne i sasvim pogrešne mitove o romantičnoj ljubavi. Brojne ilustracije, sheme, kao i primjeri razgovora na WhatsAppu, koji će vam pomoći da brzo usvojite psihološka znanja o partnerskim odnosima, te vježbice uz koje ćete ta znanja moći i primijeniti. Nije važno u kojoj se fazi ljubavnog odnosa nalazite. Nikad nije ni prerano ni prekasno da osvijestimo vlastita iskustva i naučimo voljeti i poštovati sami sebe, prvo kao osobu, a zatim i kao partnera ili partnericu. Jer volim te, ali prvo volim sebe. Španjolska klinička psihologinja, seksologinja i terapeutkinja za partnerske odnose koristi primjere iz svoje kliničke prakse i osobnog iskustva kako bi nam prikazala uzroke i znakove toksične i suovisne veze. Objašnjava nam i kako prepoznati nezdrava ponašanja u vezi (poput manipulacije, kontrole, agresivne komunikacije i emocionalnog zlostavljanja), te što je naša afektivna odgovornost prema partneru ili partnerici.

Kenize Murad, unuka turskog sultana Murata, rođena je u Parizu i piše na francuskom. Svetsku slavu postigla je, krajem osamdesetih, upravo ovim romanom. Priču o svojoj majci, turskoj princezi Selmi, autorka je zasnovala na istinitoj priči, a protkala ju je ljubavlju i nežnošću, obojivši istorijske činjenice ljudskom toplinom. Kroz život sultanove porodice u izgnanstvu, u ovoj knjizi opisan je način života i običaji u Libanu, a zatim u Indiji, gde princeza Selma dospeva nakon udaje za indijskog radžu. U poslednjem delu knjige prikazan je i Pariz, u atmosferi neizvesnosti pred Drugi svetski rat. Ovo je priča o mojoj majci, princezi Selmi, rođenoj u jednoj palati u Istanbulu… Retko se desi da jedna knjiga spoji srce i istoriju na jedan tako intiman naičn. Takav je slučaj s priočm princeze Selme, najromanesknijom od svih priča. Ovaj roman je pun nežnosti; čita se u jednom dahu, i otkriva nam daleke predele tokom izuzetno važnog perioda istorije Otomanskog carstva.

Autobus ljubičaste boje pripada Tomu Fitzgeraldu. Svakog petka navečer on je mjesto na kojem se sastaje istih sedmero ljudi koji njime iz Dublina putuju kući kako bi vikend proveli u Rathdoonu. Svatko od njih ima vlastiti unutarnji život nepoznat suputnicima. Tu je Nancy Morris, prava Gospođica Mouse, poznata po škrtosti. Dee Burke – obuzeta ljubavnom vezom s nevjernim liječnikom specijalistom. I Kev Kennedy, koji je tajna svima, uključujući i njegovu vlastitu obitelj. Autobusom putuje i Celia Ryan, koja se redovito vraća kući gdje zatiče majku sklonu skandalima. Naravno, i sam Tom Fitzgerald ima vlastite razloge za tako redovito vraćanje kući.

Elizabet Čedvik, nagrađivana britanska spisateljica, na delikatan i ubedljiv način proniče u život, ljude i običaje srednjevekovne epohe. Raskošnim jezikom i fabulom koja drži pažnju od prvog do poslednjeg reda stekla je armiju čitalaca u celom svetu. Godina je 1140, Engleska pliva u krvi, izložena najužasnijim košmarima nemilosrdnog građanskog rata. Borba oko prestola ostavila je zemlju u ruševinama, a narod u bedi i žalosti. Razbaštinjeni vitez Oliver Paskal, senzibilni udovac koji je prethodnih nekoliko godina proveo hodočasteći po Bliskom istoku, nailazi na spaljeno utvrđenje Penfos i tu zatiče poznanicu iz detinjstva Emis, najbolju drugaricu njegove pokojne žene Eme. Trudnu Emis, inace poznatu po raskalašju čestom menjanju muškaraca, brutalno siluju nepoznati zlikovci, i ona, pobacivši plod, ubrzo umire. Ostavlja za sobom desetogodišnjeg sina Ričarda, inače nezakonitog sina starog kralja Henrija, i vernu družbenicu Katrin. Oliver i njegov saputnik, mladi Gevin, otpratiće Katrin i Ričarda do Glostera, ispunjavajući poslednju želju nesrećne Emis: da ih udomi u Bristolu, pod okriljem erla Roberta od Glostera, inače Ričardovog polubrata. Oliver veruje da će erl Robert iz građanskog rata izaći kao jedna od najmoćnijih ličnosti na pobedničkoj strani, te da će, kad se budu sravnjivali računi, uz njegovu pomoć povratiti veliko nasledstvo koje mu je nepravedno oduzeto. Katrin, i sama udovica, ne želi da se veže ni za jednog muškarca, makar on bio jedinstven po plemenitosti i dobroti u svetu koji za vrlinu, naizgled, ne mari. Pa ipak, mladi, povučeni Oliver, koji takođe pati za najdražom osobom, neodoljivo je privlači. Zahvaljujući njemu, Katrin će upoznati Eteldredu, travarku, babicu i poznavateljku raznih skrivenih veština...

Ova čudesna saga o ljubavi, porodici i ratu odvija se u baskijskom gradu Gernika u periodu prije, tokom i nakon građanskog rata u Španiji. Pošto se burne 1935. našao na pogrešnoj strani, Migel Navaro odlučuje da napusti ribarsko selo Lekeitio i krene put Gernike, središta baskijske kulture i tradicije. Usred tog izolovanog bastiona demokratskih vijrednosti Migel nalazi više od novog života - nalazi nekoga za koga će živjeti: harizmatičnu Miren Ansotegi, gracioznu plesačicu i potomka jedne od najuglednijih porodica u gradu. Njih dvoje će otkriti ljubav koju ni rat, ni tragedije neće uništiti. Istorija i fikcija prepliću se u ovoj dirljivoj priči o opstanku porodice, ljubavi i tradicije. Razorno bombardovanje Gernike uoči Drugog svetskog rata za Baskijce je bilo napad na dušu njihove nacije, a za ostatak svijeta zločin protiv humanosti bez presedana. Pikaso će ovjekovječiti svoj doživljaj Gernike na muralu, koji će postati globalna ikona. U svom prvom romanu Boling daje viđenje ljudi neobičnog ponosa i spremne da svoje vrijednosti, svoju zemlju i svoje voljene sačuvaju po svaku cijenu.

Legenda kaže da kad se baka Mensija, u pratnji svojih ćerki i unuka, uvuče u svoju olinjalu bundu i kroči u čamac koji će je odvesti do Vazdušnog ostrva, s neba pada prah a more prži. Ima onih koji tvrde da su junakinje ove pripovesti žive, a poneko čak tvrdi i da ih poznaje. SAV TAJ ŽIVOT priča je o sedam nezaboravnih žena. O ženama koje su bile i prošle, ili će tek doći, koje nastavljaju dalje pričajući ono što se ispričati ne da. O ženama koje pate, vole, plaču, smeju se, a nadasve se hrabro i odlučno drže života da bi iz njega izvukle najbolje.

Glavni lik filma Terminal zarobljen je na aerodromu dugih devet mjeseci, a junak novog romana Miljenka Jergovića putuje avionima diljem globusa nevjerojatnih trideset godina. Njegovo je ime Babukić i u svijet se otisnuo početkom našega posljednjega rata, bježeći od Zagreba, posla u JNA i trudne ljubavnice preko ljubljanskog Brnika dalje, daleko nekamo. Već na prvom letu prema Frankfurtu stekao je talent da usvoji novi jezik čim ga čuje i da mu svi – od carinika i stjuardesa do slučajnih suputnika – neizmjerno vjeruju. Babukićeve avanture prispodobive su jedino Švejkovima ili Don Quijoteovima. Obišavši svijet nebrojeno puta, a nikada ne izvirivši iz aerodroma ili zrakoplova, on pažljivo sluša fantastične i nevjerojatne priče ljudi svih rasa i vjera koje susreće – od dagestanske vještice, preko švedskog antropologa Olssona, sve do Dinka Mikuličića, sina najpoznatijega Udbina ubojice, s kojim će na beogradskom aerodromu dočekati kraj svijeta. Vjetrogonja Babukić i njegovo doba suvremeni je pikarski roman u kojem se ogledaju naši strahovi, bojazni, opsjednutost seksom, tračem, ićem i pićem... Miljenko Jergović napisao je djelo u kojem se eros i thanatos, moguće i nemoguće dodiruju i spajaju kao u Rabelaisovim, Swiftovim ili Hellerovim knjigama, a njegov vjetrogonja Babukić, istovremeno brižan i tašt, strašljiv i hrabar, istinski je junak našega doba.

Sažetak knjige Glavnog lika ovog romana, Toma Malmquista, susrećemo u bolnici, gdje je doveo svoju trudnu suprugu zbog simptoma nalik gripi. No ispostavi se da je Karinino stanje puno ozbiljnije i prijevremeni porod carskim rezom neizbježan je. Dok traga za više informacija kod rezerviranog bolničkog osoblja, na Tomova se leđa odjednom sruči život u svoj svojoj nepredvidljivosti…Dragocjeno je znati ispisati osobnu tragediju na tako jednostavan, a dojmljiv način kao što je to pošlo za rukom švedskom autoru Tomu Malmquistu. U svakom trenutku još smo živi istodobno je tragična i pokajnička, meditativna i realistična, bolno precizna i mjestimice samoironična autobiografska proza, lišena svake patetike. Posveta je to vlastitoj patnji i boli, i snažna elegija ljubavi, pa su roman i švedski i strani mediji s razlogom proglasili pravim remek-djelom.