Titus Crown bivši je agent FBI-a i trenutni šerif okruga Charona u Virginiji. Iako se njegov rodni grad čini kao južnjačka idila domaćeg alkohola, kukuruznog kruha i orhideja, TItus zna da duboke rane polako krvare ispod Charonove mirne površine.
Spokoj prekida sukob Titusovih zamjenika s ubojicom omiljenog profesora. Istražujući ubojstvo, Titus razotkriva neizrecive zločine serijskog ubojice koji opsjeda Charonove oronule ceste i zarasle proplanke te vreba iz svake sjenke.
Otkrivši ubojičinu vezu s mjesnom crkvom i Charonovom sablasnom povijesti, Titusov um postaje fitilj koji polako izgara, a njegova je bolna prošlost barut koji samo čeka planuti. Charon je na rubu pucanja i samo je pitanje tko će rasparati njegov posljednji šav.
„Ovo je budućnost krimi-romana“ – Dennis Lehane, autor Otoka Shuttera
O autoru romana Svi grešnici krvare:
S. A. Cosby višestruko je nagrađivani autor s jugoistoka savezne države Virginije. Autor je bestselera New York Timesa Razorblade Tears i Blacktop Wasteland, kojeg su nagradili Los Angeles Times i New York Times te je, među ostalim, proglašen knjigom godine NPR-a, The Guardiana i Library Journala. Kad ne piše, može ga se pronaći u planinama ili za šahovskom pločom.
Kad policijski inspektor primi vijest o brutalnu ubojstvu svećenika, pa potom izađe na teren i pronađe narukvicu s ugraviranim imenom, nema druge no pomisliti da smo na početku intrigantna krimića. Ali kao što neka imena mogu biti i ženska i muška, neki romani nisu onakvi kakvima djeluju na prvu rečenicu. Roman Roberta Nezirovića energičan je i dinamičan kako bi to zahtijevao žanr, no who done it ovdje ipak nije u prvome planu, premda ćete, bez brige, i to na kraju saznati.
Uspješni neurokirurg, političar na silaznoj putanji, predstavnik zagrebačkog podzemlja i arhitektica nekada su zajedno sjedili u školskim klupama primorskoga grada, a sada će se, svatko iz svoga kompliciranog života, nakratko uputiti na sprovod školskoga kolege, ubijenog svećenika. Dok u pozadini teče istraga, svaki od likova, pa i inspektor koji je vodi, bori se sa svojim privatnim i profesionalnim posrtanjima, a preplitanjem njihovih priča otvaraju se brojne neuralgične teme turbulentne zbilje. I dok jedna narukvica traži svoga vlasnika, iz vrtloga života likova otkidaju se komadići dobro poznate kaljuže – sprega politike i mafije, političke turbulencije, homofobija, droga i prostitucija – u srazu s bračnim brodolomima, bolestima, usamljenostima, pa i jednom opsesijom estradnom zvijezdom.
Nezirović kroz sudbine likova skenira razne slojeve društva i u tome se jasno osjeća kritičnost prema devijacijama, nemoralu, korupciji. Likovi ipak nisu samo figure kojima se oslikava društvo, već su pomno karakterizirani svojim unutarnjim i vanjskim demonima koji izlaze na svjetlost dana kad bismo najmanje očekivali.
“Dvadesetšestogodišnji mladić, obolio od neizlječive Alzheimerove bolesti s ranim početkom, želio bi još jednom, posljednji put, poći na putovanje. Tražim osobu koja bi se sa mnom upustila u takvu pustolovinu. Odredište možemo izabrati zajedno…” riječi su kojima započinje oglas koji je na internetu objavio Émile, glavni protagonist romana Sve plavetnilo neba. Svjestan da mu se bliži kraj, posljednje dane želi provesti onako kako je oduvijek sanjao, daleko od bolnica i kliničkih ispitivanja, što dalje od bližnjih koji ga sažalijevaju: na putovanju života po čudesnim predjelima i pitoresknim selima francuskih Pireneja. Ne očekujući da će se itko uistinu javiti na njegov oglas, Émile se iznenadi kad nekoliko dana poslije, na odmorištu uz autocestu, ugleda Joanne, krhku djevojku u dubokoj crnini, čija su jedina prtljaga veliki crni šešir i jedan ruksak. Njih dvoje Émileovim kamperom kreću na putovanje koje ih vodi kroz mirisne šume, uz obale bistrih potoka i modrih jezera, preko snježnobijelih planinskih vrhunaca Pireneja, po uskim uličicama živopisnih sela Okcitanije…
Tako započinje jedno iznimno putovanje. Susrećući se s različitim ljudima, ali zavirujući i u vlastitu nutrinu, Émile upoznaje radost, strah, prijateljstvo i ljubav, sve one osjećaje koji malo-pomalo ruše zidove boli koje je podigao oko sebe.
Sve plavetnilo neba, prvijenac francuske spisateljice Mélisse Da Coste, priča je o našoj čudesnoj moći da se suočimo s patnjom i otkrijemo nove životne radosti. Prijevod hrvatskog izdanja romana potpisuje Maja Ručević.
U ovom romanu čitamo dnevnik devetogodišnjeg dječaka Zvonimira. U njemu se vraća se do svoje šeste godine,
otkad dopire njegovo jasno sjećanje. Iznosi sasvim obična zbivanja nižući svakidašnje manje i veće događaje. Iz njegove perspektive obična zbivanja postaju neobičnima, a malih
događaja nema.
Ton pripovijedanja ovoga malog velikog junaka ironično je naivan i izuzetno zanimljiv.
„Sutra bit će bolje“ poluautobiografski je roman Betty Smith, autorice omiljenog klasika „Jedno drvo raste u Brooklynu“. Priča je to o Margy Shannon – stidljivoj, željnoj i radosno optimističnoj ženi – i njezinoj potrazi za nečim boljim od bijede i siromaštva u kojima živi. Margyni roditelji nisu znali za drugo osim nestašice, boli i teškog rada, a život kakav su živjeli potpuno ih je istrošio. Majčino nezadovoljstvo ulogom kućanice i očeva rezerviranost rezultiraju napetim obiteljskim životom u kojem njihova kći nema pravo glasa. Ali Margy, mlada žena koja je upravo dovršila školovanje, još uvijek se čvrsto drži nepokolebljive nade i vjeruje da je bolji život moguć. Njezini ciljevi su dovoljno jednostavni – pronaći muža kojeg voli, roditi djecu i živjeti u lijepoj kući u kojoj njena djeca neće znati za oskudicu niti se skrivati od roditeljskih svađa ili strahovati od nepravednog i okrutnog kažnjavanja. Kada upozna Frankieja Malonea, čini se da bi njezini snovi mogli biti ispunjeni. Ali život je za Margy pripremio bolna iznenađenja koja će staviti na kušnju njezinu vjeru i optimizam. Dok se bori s prihvaćanjem neočekivanog smjera kojim je krenuo njezin život, Margy mora odlučiti hoće li prihvatiti sudbinu ili odlučno krenuti prema onome što zaista želi.
„Sutra bit će bolje“ ispričana je s jednostavnošću, nježnošću i humorom, onako kako to zna samo Betty Smith.
O autoru:
Betty Smith je pseudonim Elizabeth Lillian Wehner (1896.-1972.), američke autorice najpoznatije po romanu “Jedno drvo raste u Brooklynu” (“A Tree Grows in Brooklyn”). Objavljen 1943. godine, roman je priča o odrastanju smještena u Brooklyn u New Yorku i smatra se klasikom američke književnosti. Betty Smith i sama je odrasla u sirotinjskoj četvrti Brooklyna. Osim “Jedno drvo raste u Brooklynu”, napisala je i druge romane, drame i kratke priče.
“Stručnjak za ljubomoru i druge priče” sukus je od sedam priča različite tematike kojima je jedina poveznica ljubomora. Nesbø se još jednom predstavio kao majstor svog zanata. Junaci su zapravo antijunaci, osobe koje nisu postale ubojice zato što su bešćutne, hladne osobe. To su zapravo emocionalno osjetljive osobe, iznimno osjetljive na nepravdu s izraženom emocijom ljubomore koja im onemogućuje normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu.
Inspektor grčke policije, zahvaljujući skupo plaćenim lekcijama iz privatnog života, postaje stručnjak za ljubomoru. Kad na otoku Kalimnos nestane njemački turist, lokalna policija pozvat će njega u pomoć.
Daleko, u drugoj zemlji, taksist pronalazi naušnicu svoje žene u automobilu koji pripada njegovu šefu. Kako li se naušnica našla tu?
Jedna žena, nakon što je otkrila da ju muž vara s najboljom prijateljicom, leti za London, odlučna u namjeri da skonča svoj život. Ali tko je muškarac koji u avionu sjedi do nje?
Stručnjak za ljubomoru i druge priče bave se moćnim ljudskim emocijama i njihovim mogućim posljedicama. Nesbø nam u svojem dobro poznatom stilu prikazuje u što se mogu pretvoriti lavine ljubomore, žudnje i nevjere.
O autoru:
Jo Nesbø jedan je od najpoznatijih svjetskih pisaca trilera s prvoga mjesta svjetskih lista bestselera. Autor je niza romana u kojima je glavni lik neprilagođeni detektiv Harry Hole. Najpoznatiji njegovi romani su: Šišmiš, Žohari, Crvendać, Nemeza, Đavolja zvijezda, Spasitelj, Snjegović, Leopard, Fantom, Policija i Žeđ te romani Sin, Ponoćno sunce, Krv na snijegu, Lovci na glave, Macbeth, Kraljevstvo. Napisao je i serijal romana za djecu o doktoru Proktoru. Knjige su mu prevedene na 50 jezika svijeta i prodane u više od 50 milijuna primjeraka, a neke su adaptirane i za film.
Srce kao ulog – novi roman Simone Ahrnstedt
Dessie i Sam bili su savršen par u mladosti, sve do strašnog događaja koji im je okrenuo život naglavačke. Ni jedno nije prebrodilo uvrede i optužbe koje su si tog dana izgovorili.
Sada, petnaest godina poslije, Dessie radi u zaštitarskoj tvrtki. U svojoj je karijeri proputovala cijeli svijet i gledala smrti u oči mnogo puta. Pa premda je uspješna u svome poslu, neke je traume i dalje ne puštaju.
Sam je u međuvremenu postao hotelski magnat; nakon turbulentne prošlosti izgradio je pravo poslovno carstvo. No, kad se nađe na udaru prijetnji, prisiljen je potražiti pomoć zaštitarske agencije, a ironijom sudbine, tjelohraniteljica mu postaje upravo Dessie.
Mogu li jedno drugomu oprostiti stare zamjerke ili je prošlost previše bolna da se zaboravi? Dok se bore sa svojim osjećajima i neporecivom privlačnošću, Samov život u sve je većoj opasnosti…
O autorici:
Simona Ahrnstedt autorica je nekoliko bestselera. Kod nas su prethodno objavljeni njeni romani Još samo malo i Sve ili ništa. Listu uspješnica nastavlja s naslovom Srce kao ulog. Njena djela objavljena su u više od 20 zemalja, uključujući i njenu rodnu Švedsku gdje je proglašena prvom velikom autoricom romantičnih romana. Kako su njene knjige zasjele na čelo liste najprodavanjih u Švedskoj i diljem Europe postala je internacionalni govornik o knjigama “od žena, za žene i o ženama”.
Srce divlje i lomno nastavak je serijala započetog romanom Kletva mračna i samotna. Brigid Kemmerer vraća nas u svijet Emberfalla tkajući fantastičnu pripovijest u kojoj prijatelji postaju neprijatelji, a ljubav cvjeta na najmračnijim mjestima.
Kletva je napokon prekinuta, ali kraljević Rhen od Emberfalla i dalje je suočen s velikim izazovima. Njegovom zemljom kruže glasine da on nije pravi nasljednik prijestolja te da u kraljevstvu postoji netko tko ne samo da po nasljednom redu ima pravo prvenstva, nego se bavi i magijom, zabranjenim umijećem koje je kraljeviću posebno mrsko. Premda Rhen uživa Harperinu potporu, zapovjednik Kraljevske straže Grey netragom nestaje što izaziva pomutnju i donosi novu neizvjesnost.
Grey, kojemu je pak opasna tajna itekako dobro znana, skriva se pred svojim gospodarom kako bi spasio kraljevstvo, ali i sebe. Nema ni najmanju želju suprotstaviti se Rhenu i u bijegu je još od trenutka kad je uništio moćnu čarobnicu Lilith. No kad sudbina uplete svoje prste, a Karis Luran iznova vojnom silom zaprijeti Emberfallu, Grey će se naći na raskrižju života – ostati zarobljenik vlastitih strahova i odanosti jednome čovjeku ili pokazati odgovornost prema narodu Emberfalla…
“Ova zanosna i romantična priča uvijek iznova preusmjerava čitateljevu maštu i očekivanja.” – Starred Review, Kirkus Reviews
“Magija, romansa i zloslutni nagovještaj rata isprepliću se u ovoj uzbudljivoj i napetoj priči koja se čita u jednom dahu.” – – Foreword Reviews
O autoru:
Brigid Kemmerer (rođena u Omahi, Nebraska ) američka je autorica beletristike za mlade . Radila je u financijskoj industriji prije nego što je postala stalna spisateljica. Njena knjiga “Prokletstvo tako mračno i usamljeno”, adaptacija Ljepotice i zvijeri, bila je bestseler New York Timesa i dobila je kritiku od Publishers Weekly . Uz knjigu “Kletva mračna i samotna” napisala je i “Srce divlje i lomno” te “Zavjet srčan i ubojit”.
“Spasi se” drugi je dio uzbudljive i napete trilogije Mone kasten, autorice bestselera s vrha ljestvice časopisa Spiegel!
Ruby je shrvana. S Jamesom je prvi put u životu osjetila pravu ljubav i povezanost, a on ju je ubrzo okrutno povrijedio. Razočarana je i ne želi ga više nikada vidjeti. Međutim, kada dozna da on prolazi kroz teško obiteljsko razdoblje pruži mu podršku iako mu jasno daje do znanja da mu ne želi oprostiti, a kamoli dati drugu priliku za ljubav. Za Ruby je ipak najvažniji cilj upis na prestižno sveučilište Oxford, ostvarenje njezina sna. A James se suočava s očevim ambicijama, koje su sasvim različite od njegovih želja i jasno mu je da prvo mora srediti svoj život kako bi ponovno mogao osvojiti Rubyno srce…
“Mona Kasten još je jednom napisala roman koji nećete ispustiti iz ruku!” – Anna Todd
“Zanimljivi sporedni likovi i njihove priče ne samo da upotpunjuju glavnu radnju, već svaka od njih otvara i važne tinejdžerske teme.” – Writer’s Insomnia Blog
O autoru:
Mona Kasten rođena je 1992. i studirala je knjižnični i informacijski menadžment prije nego što se posvetila pisanju. Živi u Hamburgu sa svojim mužem, svojim mačkama i nepreglednom zalihom knjiga, voli kofein u svim oblicima, duge šetnje šumom i dane kada može neometano pisati. “Spasi se” drugi je dio njezine trilogije prema kojoj je snimljena serija Maxton Hall – Svijet između nas.
Skrivene želje, nemirna putovanja nesvakidašnji je – fragmentarni, globusom razbacani, razigrani i senzualni – suvremeni roman koji priče pedesetak likova s različitih meridijana na neobičan i pripovjedno kreativan način isprepliće s onima četiriju središnjih protagonista, baziranih u Skoplju. U tome kompleksnom i istovremeno dinamičnom mozaiku neke će nas sudbine, poput zvijezda padalica, tek okrznuti ipak ostavljajući jasno isprativ trag, dok će druge, na prvi pogled neizmjerno udaljene i međusobno nepovezane, rezultirati tektonskim promjenama na drugom kraju tanke crvene niti.
Biznis i umjetnost, globalno i lokalno, realno i virtualno, muško i žensko tek su neke od relacija na kojima se, u živim kaleidoskopskim sekvencama, ogleda pripovjedna magija nagrađivanog makedonskog prozaika Vladimira Jankovskog. U kojoj god točki tog posve stvarnog i sasvim nestvarnog svijeta onaj leptir zamahnuo krilima, neka će nježna oluja zapuhnuti ostatak. Tako, naime, tvrdi teorija pomno organiziranog kaosa: svake dobre književnosti.
Sat koji otkucava samo tik roman je o ljubavi, izdaji, osveti i zločinu. Započevši kao priča o strastvenoj ljubavi i braku sveučilišnog profesora Julija i mlade studentice Lujze, nalik na one u operama koje Julije pasionirano sluša negdje u pozadini, roman suvereno kreće iznenađujućim žanrovskim pravcima. Dramatičar i prozaik Ivan Vidić isprepliće više likova, fabularnih rukavaca, književnih i pop-kulturnih žanrova, a srčani udar i posljedična transplantacija srca prevarena supruga i razočarana profesora otvorit će brojne crne rupe današnjeg svijeta u kojem „nitko nema kontrolu i ludilo je gospodar situacije“.
Vještina i čvrsta pripovjedačka ruka kojom Vidić na okupu drži teme ljubavne strasti i očaja, tamnih strana sveučilišnog miljea, šverca migrantima, mešetarenja nekretninama, kriminala i terorizma, doista je fascinantna, a za čitatelja to je furiozna, uzbudljiva i na trenutke groteskna trka od poglavlja do poglavlja, od početka do kraja. Na tome kraju ostaju pitanja koja si ionako redovito postavljamo bez mogućnosti pravog odgovora – kada se aktiviraju privatni okidači koji ljude pretvaraju u društvene otpadnike i kakva je njihova veza sa zastrašujućim svijetom u globalnom rasulu? Roman je to o trenutku kad iracionalno zavlada situacijom, razumu koji se gubi pred osjećajima, bijesu i nekontroliranim akcijama. Kad privatno ludilo postane „nesvjesna društvena revolucija“, nema više razlike između ozbiljnosti i farse, humora i užasa, u tom začudnom vremenu u kojem jedva još otkucava i samo – tik
Kada upiše slavnu Filmsku akademiju u Pragu neimenovana glavna junakinja nada se da će od života dobiti sve što želi – "znanje, slobodu, seks, posao, uspjeh, ljubav i pare". Zlatni Prag grad je njezinih snova ali i mjesto gdje će se suočiti sa svim izazovima života. Kada se na jednoj zabavi upozna sa starijim karizmatičnim fotografom, zaljubljuje se i prepušta strastima, niti ne sluteći koliko je moćna njegova tamna energija. I dok je on za nju prva velika ljubav, dotle je ona za njega, jer joj nevjerojatno sliči, reminiscencija pokojne mu žene, Andalužanke koju je beskrajno volio. Psi su roman generacije milenijalaca željnih slobode, odraslih da vjeruju kako je sve moguće dok ih surovost liberalnog kapitalizma ne svede na prekarni rad u kojem nema mjesta za ideale mladosti. Djevojke i žene u moćnom generacijskom romanu Dore Šustić spremne su prekinuti mušku dominaciju i mizoginiju unatoč klopkama nesretnih ljubavi i smrtima koje ih okružuju. I kada su svjesni da jure u svoju propast svi junaci ne mogu se odreći strasti jer bez nje nema ni života.
Roman “Prohujalo s vihorom” dobitnik je Pulitzerove nagrade!
Epski roman o ljubavi i ratu nezaboravna je kreacija opčinjavajućih prizora i uzbudljivih likova, tako živih da najdublje osjećamo njihove strahove i čežnje. Scarlett O’Hara i Rhett Butler pripovijedaju bezvremensku priču o opstanku u najtežim uvjetima i dvoje su najčuvenijih ljubavnika nakon Shakespeareovih Romea i Julije.
Scarlett O’Hara uživa u bezbrižnom mladenaštvu na Tari. Toj svojeglavoj ljepotici zelenih očiju zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva najmanja su joj briga. Ona je sebi namijenila naočitog Ashleyja Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie, i Scarlettin svijet okreće se naglavce. Atlanta je zahvaćena ratnim požarom i Scarlett uz pomoć tajanstvenog Rhetta Butlera uspijeva pobjeći na Taru. Ondje više ništa nije kao prije i Scarlett preuzima ulogu glave obitelji. Obijesna i ljupka djevojka postaje odlučna žena koja se s nevjerojatnom snagom brine o Tari i njezinim stanovnicima…
O autorici:
Margaret Mitchell bila je američka spisateljica i novinarka. Rođena u bogatoj i uglednoj obitelji još je kao dijete slušala priče iz Američkog građanskog rata. Novinarsku karijeru u The Atlanta Journalu prekinula je iz zdravstvenih razloga i napisala svoj jedini roman Prohujalo s vihorom. Objavljen 1936. roman je u nekoliko mjeseci prodan u milijunskoj nakladi, a 1937. ovjenčan Pulitzerovom nagradom. Prema njemu je snimljen i istoimeni film s Clarkom Gableom i Vivien Leigh u glavnim ulogama.
Roman “Prohujalo s vihorom” dobitnik je Pulitzerove nagrade!
Epski roman o ljubavi i ratu nezaboravna je kreacija opčinjavajućih prizora i uzbudljivih likova, tako živih da najdublje osjećamo njihove strahove i čežnje. Scarlett O’Hara i Rhett Butler pripovijedaju bezvremensku priču o opstanku u najtežim uvjetima i dvoje su najčuvenijih ljubavnika nakon Shakespeareovih Romea i Julije.
Scarlett O’Hara uživa u bezbrižnom mladenaštvu na Tari. Toj svojeglavoj ljepotici zelenih očiju zabavno je preotimati udvarače drugim djevojkama i šarmirati gospodu, a ljubavni jadi koje time izaziva najmanja su joj briga. Ona je sebi namijenila naočitog Ashleyja Wilkesa, i kao i uvijek, sigurna je u svoj uspjeh. Ali Ashley je zaručen za svoju rođakinju Melanie, i Scarlettin svijet okreće se naglavce. Atlanta je zahvaćena ratnim požarom i Scarlett uz pomoć tajanstvenog Rhetta Butlera uspijeva pobjeći na Taru. Ondje više ništa nije kao prije i Scarlett preuzima ulogu glave obitelji. Obijesna i ljupka djevojka postaje odlučna žena koja se s nevjerojatnom snagom brine o Tari i njezinim stanovnicima…
O autorici:
Margaret Mitchell bila je američka spisateljica i novinarka. Rođena u bogatoj i uglednoj obitelji još je kao dijete slušala priče iz Američkog građanskog rata. Novinarsku karijeru u The Atlanta Journalu prekinula je iz zdravstvenih razloga i napisala svoj jedini roman Prohujalo s vihorom. Objavljen 1936. roman je u nekoliko mjeseci prodan u milijunskoj nakladi, a 1937. ovjenčan Pulitzerovom nagradom. Prema njemu je snimljen i istoimeni film s Clarkom Gableom i Vivien Leigh u glavnim ulogama.
“Priče iz davnine” – povodom 150. obljetnice rođenja nenadmašne Ivane Brlić-Mažuranić, u njezinu čast i na užitak svim malim i velikim čitateljima, donosimo ovo posebno izdanje bogato, s gotovo stotinu ilustracija, opremio Manuel Šumberac.
Otjerajte bjesove, zaronite u dvore Kralja Morskoga, poletite s Kosjenkom, uhvatite se u kolo s Domaćima, neka vas ove priče iznenade, razdragaju i, naposljetku, očaraju jer u njima ništa nije moćnije od ljubavi i dobra.
O autorima:
Ivana Brlić-Mažuranić rođena je prije 150 godina, 18. travnja 1874., u Ogulinu, u uglednoj obitelji Mažuranić. Djed joj je bio ban Ivan Mažuranić, proslavljeni književnik koji je, među ostalim, napisao Smrt Smail-age Čengića. Ivanu su podučavali privatno, s velikim naglaskom na francuski jezik i kulturu. Veći dio djetinjstva provodi u Zagrebu, a na svoj 18. rođendan udaje se za političara Vatroslava Brlića i seli se k njemu u Slavonski Brod. Rodila je čak sedmero djece, od kojih je dvoje umrlo nedugo nakon poroda. Godine 1902. objavila je Ivana Brlić-Mažuranić svoju prvu zbirku pripovijedaka – Valjani i nevaljani, ali pravi je uspjeh doživjela 1913. s Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića, prvim hrvatskim dječjim romanom. Slijedi 1916. njezin književni vrhunac, Priče iz davnine, zbirka od osam bajki. Sama autorica ovako ih opisuje: “Bilo mi je nastojanje da u skroz slobodnu invenciju tih priča upletem nazive, likove i duh drevne hrvatske i opće slavenske mitologije, i to one koja je manje poznata.” I u tomu je veličanstveno uspjela: tečno pripovijedanje, slikovito izražavanje i bogatstvo rječnika čine ljepotu ovih priča. Popularnim Hlapićem i Pričama iz davnine Ivana Brlić-Mažuranić stekla je svjetsku je slavu i glas “hrvatskog Andersena”. Obje su knjige doživjele brojna izdanja i prevedene su na mnoge jezike.
Manuel Šumberac rođen je 1988. godine u Puli. Magistrirao je animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno djeluje na području animiranog filma i ilustracije. Autor je animiranih filmova, glazbenih video spotova, namjenskih filmova, knjiga za djecu, naslovnica knjiga te niza publikacija na domaćem i stranom tržištu. U svojstvu docenta predaje na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za animirani film i nove medije. Za svoj je rad višestruko nagrađivan.
Dubrovnik koji je postao kulisa, umiveno ustaštvo na ulicama Zagreba, potrošnja koja nadomješta ljudskost, majčinstvo o kakvom nije pristojno govoriti, banke kao sablasni stupovi naših života, emocije kakve ne viđamo u reklamama, a osjećamo ih tako snažno... To je svijet koji Maša Kolanović istražuje u svojoj maestralnoj zbirci pričaPoštovani kukci. Autorica tekstom i crtežima oblikuje onaj sablasni i teško izrecivi višak materijalne strane ljudske egzistencije, dok smještanje priča u razdoblje tranzicije u Hrvatskoj dodatno pojačava njihov jezivi efekt. Kukci i Konzum dvije su provodne metafore ove knjige. Prva je divljenje i vraćanje tekstualnog duga Kafki, velikom majstoru u kreiranju metafora egzistencijalne tjeskobe i apsurda, a druga je vraćanje metaforičkog duga stvarnosti u kojoj je Konzum od “hrvatske riječi za supermarket” postao metafora ekonomski opustošene Hrvatske.
Poštovane kukce žanrovski bi se moglo opisati kao tranzicijsku gotiku, postsocijalističku zonu sumraka, jezivo stvarnosnu prozu…
Mračne i apsurdne, a opet duboko intimne, snažne i društveno osjetljive priče. Ukratko, jezivo dobra knjiga.
