Roman Talijanska kći čarobna je priča o izgubljenim ljubavima i obiteljskim tajnama koje će vam slomiti srce.
Kada Lily pozovu u ured odvjetnika u Londonu, ona ne sluti da će joj se život zauvijek promijeniti. Saznaje da je njezina baka rođena u Hope Houseu, domu za neudate majke, te dobije kutiju koja sadrži jedine tragove njezinog pravog nasljeđa. Skidajući osjetljive slojeve starog papira pronalazi talijanski recept za slasticu i kazališni program iz prošlosti.
Putujući u Italiju i zaposlivši se u vinogradu, Lily je odlučna razotkriti misterij svoje obiteljske povijesti. Vlasnici vinograda, posebice njihov šarmantni sin Antonio, nude joj svoju pomoć kako bi otkila tajnu koja ju proganja. Recept pripada imućnoj obitelji Rossi, poznatoj po slavnim pekarnicama koje su otvorene nakon Drugog svjetskog rata.
Kada Lily pokaže recept preživjelim članovima obitelji, jasno je da je otkrila tragičnu ljubavnu priču: mlade djevojke po imenu Estee i dječaka po imenu Felix. Priču o prijateljstvu iz djetinjstva koje se razvilo u strastvenu ljubavnu vezu. O obitelji razdvojenoj bogatstvom i dvoje mladih koji su zbog ljubavi bili spremni žrtvovati sve.
Ali kada Lily sazna istinu o svojoj obitelji i tko je ona zapravo, hoće li moći slijediti svoje srce?
O autorici:
Soraya Lane autorica je popularnog serijala Izgubljene kćeri koji započinje naslovom Talijanska kći. Iduće dvije su, redom, Kubanska kći te Kraljevska kći.
Vrijeme je da spakirate kofere i popnete se na prekrasne, snijegom prekrivene vrhove švicarskih Alpa kako biste uživali u baršunastoj vrućoj čokoladi, ukusnim pikantnim sirevima i jednoj prekrasnoj ljubavnoj priči…
Kao prehrambena tehničarka iz Manchestera, Mina je oduvijek vjerovala da čokolada može riješiti sve probleme – i to je upravo ono što joj zatreba kada u vezi koju je smatrala savršenom nagazi na minu te njezina nesreća postane viralna! I zato sa spakiranim torbama i novom odlučnošću da sredi svoj život, požuri utopiti svoju tugu u najboljoj tradicionalnoj torti na svijetu u ugodnoj švicarskoj kolibi svoje kume. Čokolada: može. Romantika: ne može.
Sve dok u alpskom vlaku ne naleti na tajanstvenog, ali oh-tako-prekrasnog stranca koji je počasti neočekivanim poljupcem. No kada on ode svojim putem, Mina se ne zavarava maštanjima jer… to je sve bila samo sretna slučajnost, zar ne?
O autorici:
Julie Caplin ovisna je o putovanjima i dobroj hrani. Neprestano je u potrazi za savršenim džinom i strašno je izbirljiva kad je riječ o čašama, vrstama tonika i začinima. Kad ne isprobava različite džinove, piše svoje romane koje smješta u različite gradove koje je posjetila tijekom posljednjih godina.
Nekoć je radila kao voditeljica odjela za odnose s javnošću, pa je godinama putovala Europom i vodila vrhunske kritičare hrane i pića na putovanja na kojima su uživali u gastronomskim delicijama mnogobrojnih gradova ltalije, Francuske, Belgije, Španjolske, Danske i Švicarske. Bio je to težak posao, ali netko i to mora raditi. Ta su joj putovanja dala inspiraciju za Mali kafić u Kopenhagenu i druge knjige.
Roman Frontmen prvi je nastavak serijala Na prvi pogled autorice Inner Moore.
Dean Stone, karizmatični pjevač popularne grupe Angel’s Drops, ima sve što bi jedna pop-zvijezda mogla poželjeti – slavu, uspjeh, obožavateljice, novac.
Međutim, nakon očeve smrti Dean se suočava s bolnom prazninom; dok njegovi prijatelji i kolege iz benda uživaju u sretnim vezama, on se osjeća sve usamljeniji. Na sam Badnjak, dok ga obuzimaju misli o tome kako pjeva o ljubavi koju zapravo nikada nije istinski iskusio, u gomili ljudi ugleda djevojku od koje mu zastane dah.
Deana preplavi val emocija i spoznaja da su sve njegove pjesme i svi njegovi stihovi posvećeni – samo njoj.
U trenutku kada im se pogledi sretnu, između njih se rađa neobjašnjiva, ali snažna povezanost.
No sve ono što će mu se dalje događati, Dean, a ni misteriozna djevojka, nisu mogli zamisliti ni u najgoroj noćnoj mori…
Svakog augusta Ana Magdalena Bach odlazi na karipski otok kako bi položila cvijeće na majčin grob. Sretno udana sredovječna žena nema razloga bježati od života koji je stvorila sa svojim suprugom i djecom. Ipak, 16. august – trajekt, taksi, buket gladiola i hotel – postaje ritual koji u njoj budi neodoljiv poriv da se jednom godišnje preobrati u drugu ženu, da istraži vlastitu seksualnost i ispita nemir koji tinja u njenom srcu.
Vidimo se u augustu oda je životu i meditacija o slobodi, kajanju, samospoznaji i misterijama ljubavi – neočekivani dar jednog od najvećih pisaca koje je svijet ikada upoznao.
Gabriel García Márquez
Gabriel García Márquez rođen je 6. marta 1927. u Aracataci, selu na atlantskoj obali Kolumbije. S dvadeset godina objavio je svoju prvu priču, sljedeće godine počeo se baviti novinarstvom, a Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1982. Više od pola stoljeća bavio se tim dvjema profesijama, očaran "gorkim šarmom pisaće mašine". Smatra se najistaknutijim predstavnikom "magijskog realizma", a uvijek je tvrdio: "U mojim romanima ne postoji nijedan redak koji nije zasnovan na stvarnosti." Tokom svoje karijere ostavio je neizbrisiv trag u svjetskoj književnosti, naročito kultnim romanima Sto godina samoće i Ljubav u doba kolere. Konačno, tvorac je jednog od najbogatijih pripovjedačkih svjetova koje je španski jezik podario 20. stoljeću. Preminuo je u Ciudad de Méxicu 17. aprila 2014.
Uskrsnuće
Uskrsnuće je još jedan značajan roman slavnog ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja, autora “Ane Karenjine” i romana “Rat i mir”. Ovaj roman objavljen je 1899. Godine i posljednje je književni značajno Tolstojevo djelo. Izdana je nakon što je autor već postao slavan zbog svojih ranijih djela, pa je u svijetu dočekana s velikim očekivanjem, ali i oduševljenjem. Zato je ovaj roman svojevremeno ostvario najveći uspjeh od svih njegovih knjiga. Postao je najprodavaniji Tolstojev roman za vrijeme njegova života.
Ipak, kritički gledano, ovaj roman nije toliko književni jak kao njegova najznačajnija djela. U njemu autor idealizira ruskog seljaka, te se kritički odnosi prema privilegiranom položaju vlastelina. Problem je što je Tolstoj previše subjektivno iznosio političke, vjerske i kulturološke stavove unutar radnje romana, pa je izazvao i negativne reakcije Crkve u Rusiji. Roman je također bio i cenzuriran zbog napada na tadašnje društvo i društveno uvjerenje, jer Tolstoj je u njemu govorio o nejednakosti i licemjerju ruskog društva te sve prikazao u vrlo naturalističkom stilu. Roman je u svojem cjelovitom obliku objavljen tek 1934.godine.
Iako je roman u svijetu bolje primljen nego u Rusiji, i ostali kritičarti su smatrali da je estetici priče i naracije naštetilo pripovjedačevo iskazivanje autorovih osobnih stavova i svjetonazora, što je donekle izbjegnuto u njegovim prijašnjim romanima.
Kroz slikovito prikazivanje radnje Tolstoj nam u romanu govori o ljubavi između sobarice Katje Maslove i plemića Dmitrija Ivanoviča Nehljudova. On je ujedno i protagonist radnje. Nakon ljubavne strasti događa se obrat, pa Katja Maslova završi na ulici zbog trudnoće s plemićem Dmitrijem Ivanovičem Nehljudovom. Njezin život tada se mijenja i ona je, iznenađena novonastalom situacijom, bila prisiljena početi se baviti prostitucijom, kako bi se mogla samostalno uzdržavati.
Ideja ovog romana temelji se na Nehljudovoj ustrajnoj želji da se iskupi Maslovoj za svoje grijehe i sebično ponašanje, istovremeno se boreći s prezirom zbog njenog neadekvatnog ponašanja. Roman počinje susretom Maslove i Nehljudina u sudnici, gdje se njoj sudilo za ubojstvo koje nije počinila, ali je svejedno na kraju procesa osuđena na robiju u Sibiru. Priča o ljubavnicima i njihovim životima priča se retrospektivno, te u njoj vidimo snažan utjecaj realizma.
Mehanika haosa
Mehanika haosa je polifoni roman izvanrednog majstorstva koji se čita poput trilera. Vodi nas iz prijestolnica kompliciranog Orijenta u urbane pustoši dezorijentirane Francuske, od granica libijske pustinje do srca pariške moći, u kretanju povijesti koje nikada ne prestaje.
Ova knjiga je objavljena u sklopu izdavačkog projekta „Biblioteka Bijeg“ koji je ostvaren uz finansijsku podršku Evropske komisije u sklopu programa Kreativna Evropa. Knjige izražavaju isključivo stajalište autora i Evropska komisija se ne može smatrati odgovornom za upotrebu informacija sadržanih u knjigama.
Godina izbjeglih
Od jednog od Grantinih najboljih mladih britanskih romanopisaca nominiranog za nagradu Man Booker Sunjeeva Sahote — sveobuhvatan savremeni ep, smješten na golemom geografskom i povijesnom platnu, zadivljujući svojim bogatstvom, teksturom i opsegom, te krajnjim uživljavanjem u čitalačko iskustvo.
Ušao u uži izbor za nagradu Man Booker
The Guardian: Najbolji romani 2015
The Independent: Književna fikcija godine 2015
Tri mladića i jedna nezaboravna žena dolaze zajedno na putovanje od Indije do Engleske, gdje se nadaju da će započeti nešto novo – izdržavati svoje porodice; izgraditi svoju budućnost; pokazati svoju vrijednost; pobjeći od prošlosti. Gotovo da i ne slute šta ih čeka.
U trošnoj zajedničkoj kući u Sheffieldu, Tarlochan, bivši vozač rikše, neće reći ništa o svom životu u Biharu. Avtar i Randeep su dječaci iz srednje klase čije porodice polahko tonu u finansijsku propast, povezani Avtarovom tajnom. Randeep pak ima ženu s vizom na drugom kraju grada, čiji su ormari puni odjeće njezina muža u slučaju da je imigracijski agenti iznenade posjetom.
Ona je Narinder, a njezina priča najviše iznenađuje od svih.
Čudna jada od džihada
Roman o prijateljstvu, vjeri i otuđenosti, Čudna jada od džihada priča priču o islamističkoj radikalizaciji iznutra. Dvoje djece muslimanskih imigranata u Engleskoj, industrijska sjevernjačka Jamilla i buntovna Ameena postaju najbolje prijateljice, a u vjeri i društvenim medijima pronalaze zajednicu koja je jednako gostoljubiva i ohrabrujuća kao što je njihovo javno obrazovanje otuđeno. Nakon što Jamillin otac umre, a njezin se brat oženi, dvije djevojke napuštaju Englesku i pridružuju se islamističkoj stvari u Siriji.
Intelektualno i emocionalno siromaštvo, kao i nasilje koje ondje zatiču, stvara priču koja je jednako dirljiva koliko i srceparajuća. Kao i Na zapadu ništa novo, roman Tabisha Khaira podsjeća novu generaciju da herojstvo i žrtva nisu ograničeni na jednu stranu u sukobu i da su prve žrtve ubilačkog režima oni koji žive unutar njega.
Ova knjiga je objavljena u sklopu izdavačkog projekta „Biblioteka Bijeg“ koji je ostvaren uz finansijsku podršku Evropske komisije u sklopu programa Kreativna Evropa. Knjige izražavaju isključivo stajalište autora i Evropska komisija se ne može smatrati odgovornom za upotrebu informacija sadržanih u knjigama.
CRNA DUŠA je roman koji se ne ispušta iz ruku već nakon prve pročitane stranice. To je uzbudljiva, često surova i sirova priča o ratu koji nije onaj klasični, o ratu koji nije opisan niti predviđen ni u jednom udžbeniku vojne literature; o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, prije svega na muslimane-Bošnjake, sa dvije strane, o luđačkom plesu krvoločnih aveti zla koje su htjele da pobiju, siluju, opljačkaju i izmrcvare sve što je muslimansko i bosanskohercegovačko, o dvoličnosti, ravnodušnosti i hipokriziji svjetske zajednice koja se pravila gluhom i slijepom, skanjivala se i izmotavala, dok je u središtu Evrope vršen genocid krvaviji od fašisitičkog, koji je pokosio 200.000 nevinih i rastjerao milion i po nedužnih na sve četiri strane svijeta.
Crna Duša, Ahmeta M. Rahmanovića nije, međutim, ni pamflet u odbranu jednog naroda, ni hladna optužnica tužioca iz nekog Haga, ni posmrtna, tugaljiva lamentacija nad nevinim žrtvama, ni glorifikacija borbe BiH protiv agresora, niti njeno nipodaštavanje ili kritika.
To je roman istine. Realisitičan. Uvjerljiv. Herojski i antiherojski. To je priča o Sarajliji Hamzi, borcu sa prve linije, braniocu i osvetniku, o suprugu i ocu koji je, igrom slučaja, sa jedne uzvišice snimao kamerom kako mu svadbeni kum, Srbin, dolazi “mercedesom” pred vikendicu iznad Sarajeva, ubija svoje kumče i kumu koju njegove bradonje pokušavaju da siluju. Zatim se sve odvija svojim neumitinim redosljedom, oko i unutar Hamze, od čega mu duša počinje polako da crni, da bi, dolaskom u Ameriku, potpuno pocrnjela. Pogotovo kada je u sred Čikaga, u elitnom restoranu, susreo svog kuma u društvu njegovih nekadašnjih pajdaša-četnika… (Izvod iz recenzije: Mugdim Karabeg, novinar)
Ostrvo je roman koji se sastoji od osamnaest zasebnih cjelina (novela, recimo). To su varijacije na temu običnog života dvoje običnih ljudi, a govore o moralnim i egzistencijalnim problemima, o ljubavi, mržnji, ravnodušnosti, etici, životu starosti, smrti. Svaka novela je jedan vid, jedna mogućnost ljudskog života, života dvoje glavnih ličnosti i svačijeg.
Priča o mladosti u ratu, o mladosti koja se na izvjestan način identifikovala s ratom. Ljudi u ratu imaju svoje lične probleme. Doživljavaju svoje prve, i gubeći život, posljednje mladalačke ljubavi. Meša Selimović je u ovaj roman unio i jednu novinu. Svaka ličnost koja govori o sebi i otkriva sebe, govori drukčijim jezikom, misli na drukčiji način, ima drukčiju strukturu rečenice pri izražavanju. Svaki od tih mladih ljudi koji žele da riješe svoje intimne dileme polazi s drugog stanovišta.
Najvažniji roman Meše Selimovića, jedan od najboljih romana u bosanskohercegovačkoj književnosti uopće.
Derviš i smrt po vrsti je psihološki i filozofski roman, pun introspekcija glavnog lika, kojima on traži smisao života.
Osim psihološke problematike, u romanu su izražena i mnoga filozofska pitanja vezana uz ljudski život, društvo i politiku, a također je izložena i analiza društvenog i političkog stanja u Bosni za vrijeme Osmanskog Carstva. Sličnu tematiku ima i Selimovićev roman Tvrđava.
Kultna knjiga XX veka.
„Slabi ili jaki, pametni ili priprosti, svi smo mi braća. Nijedna životinja nikad ne sme ubiti neku drugu. Sve životinje su jednake.
A sada, drugovi, ispričaću vam šta sam prošle noći sanjao. Ne mogu vam opisati taj san. Bio je to san o tome kako će zemlja izgledati pošto Čovek sa nje iščezne. Ali podsetio me je na nešto što sam odavno već zaboravio.“
Povod za nastanak Životinjske farme nalazio se u Orvelovoj analizi posledica Ruske revolucije koja je prerasla u totalitarni režim i diktaturu stvorenu oko kulta ličnosti, kao i u njegovom iskustvu stečenom tokom Španskog građanskog rata. Iako je javnost često insistirala na momentu kritike sovjetske vlasti, Orvel je uvek naglašavao da se Životinjska farma iako prvenstveno satira o Ruskoj revoluciji, odnosi na svaku nasilnu revoluciju koju predvode nemarni ljudi gladni vlasti. „Hteo sam da naravoučenije bude da revolucije donose radikalno poboljšanje samo kada su mase budne i znaju kako da zbace svoje vođe čim ovi obave svoj posao. Trebalo je da prekretnica u priči bude trenutak kada svinje zadrže mleko i jabuke za sebe“, isticao je Orvel razočaran što je čitaocima možda promakao ovaj ključni momenat teksta.
I pored piščeve bojazni, ova alegorijska antiutopija odmah je privukla veliku pažnju. Danas se smatra jednim od najboljih romana XX veka, postala je neizostavna lektira svakog savremenog čitaoca, a 1996. godine dobila je nagradu Hugo. Danas je možda više nego ikad pre potrebno da ovo delo čitamo i razumemo.
„Sve životinje su jednake,
ali neke životinje su jednakije
od drugih.“
Post scriptum
Orvel je za prvo izdanje napisao predgovor pod naslovom Sloboda štampe. Izdavač je odbio da ga štampa. Tekst je bio gotovo zaboravljen do 1972. godine, kada je objavljen u Književnom dodatku Timesa. Sada se prvi put pojavljuje na srpskom jeziku.
“U ime braka” novi je zanimljivi roman John Marrsa.
Velika Britanija. Bliska budućnost.
Usvajanjem novog Zakona o braku koji parove potiče na vjenčanja, država je procvjetala.
Novovjenčanim parovima država jamči pravo na bolje zdravstveno osiguranje, ogromne porezne olakšice, mogućnost preseljenja u nova i moderna naselja…
S druge strane, upornim samcima namijenjena je kudikamo teža sudbina.
Jer nitko i ništa nije važnije od države.
Ali novi Zakon ne donosi samo pogodnosti. Sitnica na koju svaki netom vjenčani par ujedno pristaje jest da im se u dom instalira uređaj koji ih marljivo osluškuje i pazi da im je bračna zajednica na čvrstim temeljima.
Jer Vlada će učiniti sve što je u njezinoj moći da svi budu poštovani, voljeni i… poslušni.
Četiri para na vlastitoj će koži osjetiti kako je to kad si lišen privatnosti i kad država ima uvid u svaki aspekt tvog života.
O autoru:
John Marrs je britanski autor poznat po svojim psihološkim trilerima i romanima znanstvene fantastike. Prije nego što se potpuno posvetio pisanju, Marrs je radio kao novinar više od 25 godina, pokrivajući zabavnu industriju i intervjuirajući brojne poznate osobe.
Marrs je postao poznat po svojim napetim i uzbudljivim pričama, od kojih su najpoznatiji romani “The One”, “The Passengers”, “The Good Samaritan” i “What Lies Between Us”. Njegova djela često istražuju teme identiteta, moralnih dilema i utjecaja tehnologije na društvo. “U ime braka” svojom napetošću i zanimljivošću nimalo ne zaostaje za drugim njegovim romanima. Roman “The One” je posebno istaknut jer je adaptiran u popularnu Netflix seriju.
John Marrs živi u Northamptonu u Engleskoj i nastavlja pisati romane koji oduševljavaju čitatelje širom svijeta svojom originalnošću i sposobnošću da drže čitatelje u napetosti do samog kraja.
Kako ne ubiti bivšeg – pet je sati i trideset minuta ujutro. Clio slavi svoj četrdeset peti rođendan, a njezin omraženi bivši upravo leži mrtav na njezinom pragu. Još gore, ovo nije nesreća. Netko ga je ubio…
Kad se njezin bivši, Gary, koji joj je kao samohranoj majci ukrao svaki peni i prisilio je da živi u kamp prikolici, pojavi mrtav na njezinom pragu, postoji samo jedan osumnjičenik. Ona. Štoviše, ne sjeća se mnogo od noći kad je ubijen – ne samo zbog zaboravnosti koja je muči zajedno s valunzima – već i zato što je definitivno popila previše koktela sa svoje dvije najbolje prijateljice Amber i Jeanie. Clio se ipak sjeća da su razgovarale o tome koliko ga sve mrze. I, kao osumnjičena za ubojstvo, mora se zapitati – ako ona nije ubila Garyja, tko je? Jedan od njegovih brojnih neprijatelja? Ili netko malo bliže obitelji? I može li ona, zajedno s prijateljicama pronaći pravog ubojicu prije nego što bude prekasno?
Ovaj neodoljivi misterij protkan šarmom vjetrovite engleske obale savršeno je štivo za obožavatelje Kluba istražitelja ubojstava četvrtkom i Kako ubiti vlastitu obitelj.
O autoru:
Katie Marsh je britanska autorica poznata po svojim dirljivim i emotivno snažnim romanima. Prije nego što je postala spisateljica, Katie je radila u zdravstvenom sektoru, gdje je pomagala organizirati programe za osobe s kroničnim bolestima. Ova iskustva snažno su utjecala na njen književni rad, dajući joj jedinstvenu perspektivu na ljudsku otpornost, ljubav i snagu suočavanja s teškim životnim izazovima.
Marsh je stekla priznanje svojim debitantskim romanom “Before I Go” (prijevod: “Prije nego što odem”), koji je objavljen 2015. godine. Knjiga je brzo stekla popularnost zbog svog emotivnog i realističnog prikaza ljudskih odnosa.
Nakon uspjeha prvog romana, Katie Marsh nastavila je pisati i objavila nekoliko drugih romana, uključujući “A Life Without You” (“Život bez tebe”), “This Beautiful Life” (“Ovaj predivni život”) i “The Rest of Me” (“Ostatak mene”). Njezina djela često se bave temama obiteljskih odnosa, ljubavi i osobnog rasta, a karakterizira ih duboka emocionalna rezonanca i vještina u pripovijedanju.
Katie Marsh živi u Londonu sa svojom obitelji. Kada ne piše, uživa u čitanju, trčanju i provodu vremena sa svojim voljenima. Njena strast prema pisanju i sposobnost da dodirne srca svojih čitatelja čine je istaknutom figurom u suvremenoj književnosti. Svojim radom nastavlja inspirirati i dirnuti čitatelje širom svijeta, donoseći priče koje istražuju dubine ljudskog iskustva s empatijom i razumijevanjem.
“Kako ne ubiti bivšeg” njen je prvi kriminalistički roman.
Francuski dvorac iz snova – okusite ljeto uz pjenušavi šampanjac, tople kroasane s maslacem i malo “je ne sais quoi”.
Sa slomljenim srcem i duhom, Hattie treba ljetni odmor, da pobjegne daleko od briga. Stoga, kad se ukaže prilika za rad u prekrasnom, impozantnom dvorcu u regiji Champagne u Francuskoj, rezervira svoje letove brzinom svjetlosti. Romansa je posljednje što Hattie traži, ali nije očekivala da će zgodni Luc ušetati u njen život. Uz piknike pod toplim francuskim suncem i ukusne gurmanske izlete na lokalnu tržnicu, Hattie počinje razmišljati da bi ljetna romansa – ili možda čak nešto više – mogla biti upravo ono što joj treba.
O autoru:
Julie Caplin ovisna je o putovanjima i dobroj hrani. Neprestano je u potrazi za savršenim džinom i strašno je izbirljiva kad je riječ o čašama, vrstama tonika i začinima. Kad ne isprobava različite džinove, piše svoje romane koje smješta u različite gradove koje je posjetila tijekom posljednjih godina.
Nekoć je radila kao voditeljica odjela za odnose s javnošću, pa je godinama putovala Europom i vodila vrhunske kritičare hrane i pića na putovanja na kojima su uživali u gastronomskim delicijama mnogobrojnih gradova ltalije, Francuske, Belgije, Španjolske, Danske i Švicarske. Bio je to težak posao, ali netko i to mora raditi. Ta su joj putovanja dala inspiraciju za Mali kafić u Kopenhagenu, Francuski dvorac iz snova i druge knjige.
