Romani

Nazperi (Peri) Nalbantoğlu pripadnica je istanbulskog visokog društva. Na putu do luksuzne vile uz more, gdje je čekaju muž i prijatelji, skitnica joj otme torbicu. Iz nje ispadne stara polaroid-fotografija triju žena i jednog muškarca, snimljena davno pred Oksfordskim sveučilištem i potakne lavinu sjećanja na događaje iz prošlosti. Kad napokon stigne u vilu, dok ostali gosti uživaju u večeri i raspravljaju o Turskoj na razmeđu Istoka i Zapada, Peri priziva u sjećanje Shirin, Monu i Azura, troje ljudi koji su neizbrisivo obilježili njene studentske dane. Njih su tri bile Grešnica, Vjernica i Zbunjena, svaka sa svojim poimanjem Boga, vjere i života općenito, a profesor Azur, karizmatični predavač kontroverznog kolegija o Bogu, prenio im je koliko znanja, toliko i sumnje. Tri Evine kćeri roman je snažnih dihotomija u kojemu se neizbježno sudaraju i isprepliću Istok i Zapad, ateizam i teizam, tradicija i modernitet, multikulturalnost i jednoumlje. Autorici polazi za rukom pristupačnim, lako čitljivim stilom zaći duboko u neke od najkompleksnijih problema današnjice. Shafak proniče u samu srž čovjeka kao pojedinca koji svoje istinsko „ja“ može spoznati samo kroz prihvaćanje i jasno viđenje „drugoga“. “Novi roman Elif Shafak otkriva nam toliko vremenski prikladno stjecište problema današnjice da se čini gotovo vidovitim. Autorica, koja danas živi u Londonu, daje jedan multivalentni glas koji obuhvaća podivljale plime različitih kultura… Shafak romanu ideja pristupa strastveno, sportski. Postoje romani u kojima želite uživati sami i postoje romani o kojima jedva čekate raspraviti s ostalima. Predložite Tri Evine kćeri prijatelju ili svom književnom klubu i imat ćete sjajne rasprave o ovom zapaljivom vremenu u kojemu živimo.” The Washington Post “Najpoznatija turska autorica, Elif Shafak, ispisala je djelo koje liječi povijesnu amneziju njezine zemlje… Način na koji nedorečena prošlost može utjecati na sadašnje tenzije osnovna je tema vividnog i aktualnog romana Elif Shafak.” Vogue “Osebujno i kompleksno… Shafak istražuje teme feminizma, duhovnosti, ekstremizma i političke opresije na vrlo pažljiv i osvježavajući način.” Harpers Bazaar “Shafak je majstorski oslikala i raskošne portrete toplog ali kompliciranog Istanbula i hladnog ali staloženog Oxforda… Tri Evine kćeri nose čudesnu pouku o multikulturalnoj tjeskobi, jazu između tradicije i moderniteta te mijenama u osobnoj borbi. Nezaobilazno štivo koje istodobno zabavlja i poučava bez propovijedanja.” New York Journal of Books “Shafak je briljantna kroničarka svih bolesti koje pogađaju moderno društvo i još jednom je dokazala svoju razboritost.” Booklist O autorici: Elif Shafak nagrađivana je britansko-turska spisateljica i pripovjedačica. Objavila je 20 knjiga, od kojih je 13 romana, a njene su knjige prevedene na 57 jezika. Otok nestalih stabala ušao je u uži izbor za nagrade „Costa“, „British Book Awards“, „RSL Ondaatje Prize“ i „Women’s Prize for Fiction“ te je bio odabran za Književni klub Reese Witherspoon. Roman 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu bio je u užem izboru za „Booker Prize“ i „RSL Ondaatje Prize“ te je proglašen knjigom godine prema Blackwell’su. BBC je Četrdeset pravila ljubavi izabrao među 100 romana koji su oblikovali naš svijet. Roman Majstor i ja odabran je za prvi književni klub vojvotkinje od Cornwalla, The Reading Room. Shafak je doktorica političkih znanosti i predavala je na sveučilištima u Turskoj, SAD-u i Velikoj Britaniji, uključujući St Anne’s College na Oxfordskom sveučilištu, čija je počasna članica. Stekla je i počasni doktorat iz humanističkih znanosti s Bard Collegea. Članica i potpredsjednica Kraljevskog književnog društva, izabrana je u 100 najinspirativnijih i najutjecajnijih žena prema BBC-u. Zagovornica je prava žena, LGBTQ+ prava i slobode izražavanja i inspirativna je govornica na javnim događajima; dvaput je sudjelovala kao govornica na TED Globalu. Shafak piše za vodeće publikacije širom svijeta i odlikovana je medaljom Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres. „Politico“ ju je 2017. svrstao među 12 osoba koje će vam „zagrijati srce“. Bila je članica žirija brojnih književnih nagrada, uključujući „PEN Nabokov Prize“, predsjedala je nagradom „Wellcome.“ Dobitnica je Međunarodne književne nagrade „Halldor Laxness“ za svoj doprinos „obnovi umjetnosti pripovijedanja“. Njezina je stranica www.elifshafak.com, a platforma Substack zove joj se Unmapped Storylands.

Spektakularna ljubavna priča autorice izdavačke senzacije Četvrto krilo Dvadesetosmogodišnja Georgia Stanton iznova započinje život nakon što se u mučnom razvodu odrekla gotovo svega: kuće u New Yorku, prijatelja i ponosa. Sada kada se vratila na imanje pokojne prabake u Colorado, suočena je s novim izazovom – Noom Harrisonom. Nema šanse da tom drskom i strašno privlačnom piscu ljubića dopusti da dovrši posljednji roman njezine prabake… čak i ako se izdavač zaklinje da je on prava osoba za to. Noah je na vrhuncu karijere. Nema toga što taj zlatni dečko moderne fikcije nije postigao. A prilika da napiše kraj možda najboljeg romana ikad – onog koji njegov idol, Scarlett Stanton, nije dovršila – samo je šlag na torti. No jedno je smisliti prikladan završetak romana legendarne autorice, a posve drugo nositi se s njezinom prelijepom, tvrdoglavom i ciničnom praunukom Georgijom… Od iste autorice: Četvrto krilo – u prodaji

Honnie je uspješna književnica, ali život ne pita… Slomljena tragičnim gubitkom kćeri, ona se vraća u rodni kraj, kako bi se, zbog odsutnosti majke, brinula za ostarjelog oca. Isprva ga vidi kao povučenog i krhkog čovjeka, ali slučajno otkriće očeve stare škrinje s pismima razotkriva ga u novom svjetlu. Dok se prvi put suočava s istinama o očevu životu – njegovim gubicima, umiješanosti u kult, ratnoj traumi i borbi s poslijeratnim izazovima, Honnie počinje razumijevati veličinu očeve žrtve i složenost njegove prošlosti. U tom procesu ona se nanovo povezuje s ocem, ali i rekonstruira fragmente vlastite obiteljske povijesti. Očima mog oca nije samo priča o jednom čovjeku već i snažan portret obitelji, gubitka i korejske povijesti. Kroz Honnieno putovanje prema pomirenju i razumijevanju, Kyung-Sook Shin pruža intiman pogled na ljudsku ranjivost i snagu. Ovaj nastavak bestselera Molim te, pazi na mamu ostavit će dubok dojam na sve one koji vole emotivne priče o nježnim vezama očeva i kćeri. „Moćan i dirljiv roman o obitelji, ratu,gubitku i očinstvu.“ – Pierce Alquist, Book Riot „Roman Očima mog oca Kyung-Sook Shin tiha je epska kontemplacija o tuzi i odnosima, odgovornostima i očekivanjima među članovima obitelji.“ – Lauren Bo, World Literature Today „…Očima mog oca spor je i duboko introspektivan roman, prožet sjećanjima.” – Jung Yun, The Washington Post O autoru: Kyung-sook Shin (1963, Jeongeup, Južna Koreja) cijenjena je i nagrađivana autorica, kako u vlastitoj zemlji tako i izvan nje. Njezin književni prvijenac Winter Fables objavljen je 1985., a otada je objavila dvadesetak knjiga, od kojih su većina romani. Piše i kratke priče te nefikciju. Dobitnica je brojnih i prestižnih korejskih i azijskih književnih nagrada, a prijevod njezina djela A Lone Room osvojio je francusku nagradu „Prix de l’Inaperçu“, uz obrazloženje da se radi o djelu čiju izvrsnost treba upoznati šira publika. Najuspješniji joj je roman Molim te, pazi na mamu (2009.) koji je postao korejska uspješnica prodana u milijunskim nakladama, a izvan granica preveden je u dvadesetak zemalja. Osvajanjem velike književne nagrade „Man Asian Literary Prize 2011“ (za Molim te, pazi na mamu) postala je prva Korejka i prva žena koja je osvojila to prestižno priznanje te se tako potvrdila kao jedna od najvažnijih suvremenih južnokorejskih književnica.

Neobična djevojčica Christabel – bijele kose, divlje ljepote i nevjerojatnih vještina – jedne je noći oteta s bogatog imanja svoga oca. Devetnaesto je stoljeće u viktorijanskom Londonu, utvare su dio svakog sjenovita kutka, a zločini se ispod glasa dogovaraju u krčmama mračnih uličica. Odakle započeti potragu za nestalom djevojčicom? Odgovor zna Bridie Devine, osebujna istražiteljica niska stasa i oštra uma, nadaleko poznata zbog svojih genijalnih pothvata. Uz pomoć gorostasne sluškinje Core, koju je spasila iz cirkusa, i melankolična boksača Rubyja, koji je plod njezine mašte, genijalna Bridie kreće u mračnu pustolovinu otkrivanja guste mreže krijumčara čiji su osnovni interes sasvim specifična bića nadnaravnih sposobnosti, kao što je, izgleda, i sama Christabel. Razna otkrića natjerat će Bridie da posumnja u nepobitne znanstvene činjenice, ali i da se suoči s duhovima vlastite prošlosti. U svom trećem romanu nagrađivana nas književnica ponovno iznenađuje, ovoga puta pametnim i britkim književnim istraživanjem dobro poznatoga žanra detektivske priče. Način na koji oblikuje svoje likove i dalje je beskrajno zanimljiv, a silno napeta fabula začinjena je dobrodošlom dozom dobrog humora, nad čime je teško ostati ravnodušan. “Jezivo, nasilno i dinamično; izuzetan gotički misterij.” – Kirkus Reviews “Kidd je oblikovala zanimljive, nezaboravne likove i radnju koja drži čitatelje u neizvjesnosti, nasmijane, i možda čak i uzdrmane.” – Minneapolis Star Tribune “Za one koji traže neobičan misterij, ovo je očaravajuća mješavina stvarnosnog i bajkovitog.” – Huffington Post “Njezina mašta divlja u pažljivo kontroliranoj prozi. Zbog njezine konciznosti knjiga je poput staklenke pod visokim pritiskom.” – The Guardian O autorici: Jess Kidd (Richmond, 1973.) irsko-engleska je književnica. Odrasla je u velikoj obitelji i hvaljena zbog svoga zaista jedinstvenog pripovjednog glasa. Njezin debitantski roman On bio je u finalu nagrade za „Irish Book Awards“ 2016. godine. Osvojila je „Costa Short Story Award“ iste godine. Njezin drugi roman The Hoarder bio je u finalu nagrade „Kelly Group Irish Novel of the Year“ 2019. godine. Treći roman, i po mnogima dosad najbolji koji je objavila, detektivska priča Krijumčari čudnih stvorenja, objavljen je uz mnoštvo pohvala kritike i publike. Njezino je posljednje djelo epska povijesna fikcija The Night Ship, objavljena 2022., a objavljuje i kratke priče te književnost za djecu. Spisateljski rad Jess Kidd opisivan je kao spoj Gabriela Garcíje Márqueza i irskog glazbenog sastava The Pogues.

Ona je jedna od Plavih ljudi, ona je Knjižničarkina kći. I kad joj roditelje – zbog okrutne zabrane međurasnih brakova – osude na zatvorsku kaznu, država Kentucky odlučit će šesnaestogodišnju Honey Lovett smjestiti u – popravni dom. Jedina mogućnost da izbjegne prisilni rad u toj nehumanoj ustanovi jest da se što prije uda. No Honey će pronaći načina da nadmudri zakone: i sama će postati knjižničarka na konju, oplemenjujući živote svojih susjeda pisanom riječju. Posao će joj priskrbiti nove prijatelje, veliku mladenačku ljubav, ali i niz nevolja… Zasnovan na istinitim događajima, vezanima uz projekt zapošljavanja žena u doba predsjednika Roosevelta, nastavak bestselera Knjižničarka na konju Kim Michele Richardson donosi uzbudljivu priču o djevojci koja će knjigama promijeniti svoju i tuđe sudbine, o borbi za emancipaciju i o snazi ženskog prijateljstva. Napet, čitak i s obiljem informacija o negdašnjem Kentuckyju, roman popularne američke spisateljice ujedno je sjajan prikaz prelijepe, surove prirode Apalačkog gorja i njezinih stanovnika polovicom XX. stoljeća. „Prožeta ogromnim znanjem o tradiciji i običajima tog kraja, kao i prekrasnim opisima prirodnih ljepota krajolika, knjiga Knjižničarkina kći briljantna je i očaravajuća pripovijest koja će čitatelje koji su već upoznati s autoričinim radom zacijelo iznova oduševiti, a autorici zasluženo priskrbiti čitavu vojsku novih obožavatelja.“ – William Kent Krueger „U još jednoj prekrasnoj i uvjerljivo ispričanoj priči, Kim Michele Richardson nam ponovno na fascinantan način dočarava surovu, ali i sumornu ljepotu Apalačkog gorja, kao i odlučnost nevjerojatnih žena koje žive u svijetu kojim dominiraju muškarci, te moć knjiga i sestrinstva u najsurovijim uvjetima.“ – Sara Gruen „Knjižničarkina kći Kim Michele Richardson odvodi nas ravno u srce surovog Apalačkog kraja ranih pedesetih prošlog stoljeća i priča nam o Honey Mary-Angeline Lovett, šesnaestogodišnjakinji koja je jednako neustrašiva i hrabra kao i njezina majka, Cussy Mary. Svijet u kojem žive je okrutan i prepun predrasuda, a Richardson se ne boji ogoliti i pokazati nam svu njegovu ružnoću. No, kao i svi najbolji pisci ne samo ovog, već i proteklog naraštaja, i ova autorica čitateljima istovremeno pokazuje i nešto sjajno – kako se izbaviti iz tog svijeta.“ – Bren McClain O autorici: Kim Michele Richardson američka je spisateljica koja živi u Kentuckyju. Odrasla je u sirotištu Saint Thomas-Saint Vincent Orphan Asylum, gdje je bila izložena zlostavljanju zajedno s drugim štićenicima. Svoja je iskustva o tome objavila u memoarima The Unbreakable Child. Zalaže se za prevenciju zlostavljanja djece i obiteljskog nasilja, a surađuje i s institucijama. Osnivačica je doma Shy Rabbit, rezidencije za pisce i likovne umjetnike. Napisala je nekoliko knjiga, među kojima se ističu Liar’s Bench, GodPretty in the Tobacco Field i The Sisters of Glass Ferry. The Book Woman’s Daughter nastavak je Knjižničarke na konju, objavljen 2022. Knjige su joj prevedene na desetak jezika, a za svoja je djela osvojila brojna priznanja i nagrade, među kojima se ističe Forbesova nagrada za Knjižničarku na konju u kategoriji najbolje povijesne fikcije.

U posljednjoj noći života Katarine Kosače Kotromanić na vrata njenog izbjegličkog utočišta u Rimu stiže važan gost, general inkvizicije don Francisko, šaljući joj prethodno kao dar ribe za večeru a donoseći njenu autobiografiju-testament na potpis. U razgovoru, ponekad svjesna a ponekad potpuno odlutala u razmišljanjima, Katarina otkriva svoj život kraljice nesretnog i progonjenog naroda, ali i patnju majke razdvojene od djece. Sve je u životu nesretne kraljice, osim sretnog djetinjstva u Humu, kod oca, hercega od Sv. Save, Stjepana Vukčića Kosače obilježeno političkim previranjima i interesima velikih sila oko srednjovjekovne Bosne čijom kraljicom Katarina postaje udavši se za kralja bosanskoga StjepanaTomaša Kotromanića. Povijesni roman Ibrahima Kajana, Katarina kraljica bosanska nadahnuto je prozno djelo arhaičnog jezika i bogate simbolike koje se čita u dahu. To je priča kako o sudbini žene tako i sudbini zemlje, koje pate i danas jednako kao što su patile i u prošlosti. „Kraljica Katarina do svoje je smrti sačuvala crte dobrote i plemenitosti. Iako slomljena tugom zbog gubitka svega što je imala, ostala je do kraja odana svojoj domovini i narodu koji je, valjda od postanka, bio izložen kako osvajačkim pohodima, tako i unutarnjim vjerskim trvenjima i međuetničkim sukobima. O svemu tome kazuje i piše Ibrahim Kajan u romanu Katarina kraljica bosanska koji je potreban ne samo zbog povijesnih, već jednako tako i iz ovovremenskih razloga. Pet stoljeća nakon progonstva kraljice Katarine, njezinu domovinu Bosnu i Hercegovinu zadesili su novi progoni i pomori. Sa različitim protagonistima, ali sa sličnim ljudskim stradanjima i razornim materijalnim posljedicama.“ Ivo Mijo Andrić, Bosanska riječ „Katarina kraljica bosanska spada u onu grupu historijskih romana u kojima historijsko dešavanje nije tek pozadina i dekor za svevremenu egzistencijalnu tjeskobu čovjeka već roman koji progovara o stvarnim likovima i događajima te ih, uz imaginativno osmišljavanje, preoblikuje u romaneskne (a svi znamo da umjetnost počinje tamo gdje prestaju povijesni fakti). Čitajući roman o kraljici Katarini, mi istovremeno čitamo i priču o Bosni - srednjovjekovnoj, ali i današnjoj.“ Dijana Hadžizukić, Diwan O AUTORU: Ibrahim Kajan (Mostar, r.1944 -) hrvatski je i bošnjački književnik. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Dubrovniku i na Fakultetu za defektologiju u Zagrebu, u kojem je nastanjen od 1969.. Magistrirao je i doktorirao na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. U Zagrebu je radio kao korektor, lektor, bibliotekar, tajnik i urednik časopisa, najposlije i kao sveučilišni profesor. 1992. imenovan je glavnim urednikom časopisa Behar, pokrenutog u Kulturnom društvu Bošnjaka Hrvatske Preporod, kojemu je osnivač i predsjednik od 1991. do 2001.. Pored poezije piše dramu, roman i publicistiku. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva pisaca Bosne i Hercegovine i Pen Centra BiH.