Pretraga
Prikaz 1129–1152 od 1158 rezultataSorted by latest
ŠEST VRANA
Leigh Bardugo
Znanje
Šestero opasnih odmetnika. Jedna nemoguća misija. Ketterdam.
Užurbano središte međunarodne trgovine u kojem je za određenu cijenu moguće doći baš do svega – a to nitko ne zna bolje od zločinačkog čuda od djeteta Kaza Brekkera. Kazu se ukaže prilika da izvede smrtonosnu pljačku zahvaljujući kojoj bi se mogao suludo obogatiti. Ali akciju ne može izvesti sam, stoga mora okupiti pomagače.
Jedan osuđenik koji se silno želi osvetiti.Jedan vrhunski strijelac koji ne može odustati od oklade. Jedan bjegunac iz povlaštene obitelji. Jedna špijunka poznata pod imenom Prikaza. Jedna Srceparateljica koja zahvaljujući magiji preživljava u slamovima. Jedan lopov nadaren za bježanje iz nemogućih situacija. Kazova ekipa možda je jedina sila koja se može ispriječiti između poznatog svijeta i potpunog uništenja – osim ako se njezini pripadnici prvo međusobno ne pobiju…
“Ova knjiga ima sve elemente kojima će očarati čitatelje: lukavog vođu koji ima spreman plan za svaku priliku, ratobornu ekipu vještih i zabavnih izopćenika, radnju punu obrata i nevjerojatno napetu završnicu.”” Publishers Weekly
“”Bardugo širi svijet koji je stvorila u trilogiji o grišama… Napeti roman o multietničkoj skupini otpadnika koji su na kraju izrasli u pravu obitelj.” Kirkus Reviews
O autorici romana Šest vrana:
Leigh Bardugo autorica je fantastičnih romana Grishaverse. Uz više od milijun prodanih primjeraka, Grishaverse obuhvaća trilogiju Sjena i kost, duologiju Šest vrana, te Jezik Thorna. Njezine priče objavljene su u nizu antologija, u zbirkama The Best of Tor.com i The Best American Science Fiction & Fantasy.
Preveli: Ira Wacha Biličić i Damir Biličić
Ostale naslove iz kategorije znanstvena fantastika i fantasy potražite ovdje.
Leigh Bardugo
ZVJEZDANE STAZE I FILOZOFIJA
Jason T. Eberl
Jesenski i Turk
Saga o Zvjezdanim stazama prošla je dug put od kultne TV-serije šezdesetih do današnjeg statusa najvećeg izmišljenog svijeta suvremene popularne kulture. Neumoran i nemiran duh istraživanja koji goni brod Enterprise da bodro kroči kamo još nitko nije pošao oduvijek je svojstven i filozofskom nagnuću.
Poput nas, njegovi likovi trude se pronaći smisao smrti razaranja i kaosa. Te prijetnje katkad dolaze i iznutra, jer Zvjezdane staze pružaju mnogim svojim likovima dramatičnu mogućnost da se suoće sa svojom mračnom stranom. Usprkos tim prijetnjama, časnici Zvjezdane flote smatraju svoje zadatke neće najbolje obaviti primjenom nasilja i uvjeravanja nego snagom svojih ideala.
Ta crta zajednička je njima i velikim filozofima, koji se još od Sokratova doba uglavnom slažu da je bolje trpjeti "udarce i strijele nesretne kobi" nego činiti zlo ili živjeti u laži.
Poput filozofije, i Zvjezdane staze nas potiču da se oslanjamo na svoje ideale i propitujemo ih kad situacija postane teška. Da bi pronašao snagu potrebnu da bude vođa, Picard proučava poeziju i povijest, dok se Janeway prisjeća pouka iz svoje znanstveničke prošlosti, a Archer oponaša vrline svojih junaka: Zeframa Cochranea i svoga oca. Poput njemačkih filozofa Arthura Schopenhauera i Friedricha Nietzschea, Spock nalazi prosvjetljenje u umjetnosti - u njegovu slučaju, u Marcu Chagallu. Julian Bashir i Tom Paris prihvaćaju utjecaje pop-kulture dvadesetog stoljeća. Data pak sve do svojeg plemenitog žrtvovanja pokušava razumjeti što znači biti čovjek i razvija svoje sposobnosti - i to u gotovo svakoj epizodi na nov način.
PATULJAČKI GLOSAR
Norma C. Rey
Jesenski i Turk
eeee, čitatelju si ga moj... dakako da ovaj tekst ne razumiješ, jer je riječ o specijalnom bhuuurskom južnjačkom dijalektu... ipakproučiš li ovaj glosar, zasigurno će se tvoje znanje - ne samo znanje jezika - poprilično povećati...
stoga, ne gubi vrijeme, jer prema takvima povijest zna biti poprilično bešćutna, a povijest bez aktera isto je što i grana bez ptice. Djelo fantastične leksikografije u kojem se abecednim redom nižu pojmovi i pojmovi svijeta patuljaka, naroda/rase čija je povijest, mitologija i legenda duhovitim, ironičnim i satiričnim dosjetkama asocijativno isprepletena sa suvremenom stvarnošću na način peckave i zabavne društvene kritike.
Neki će Patuljački glosar doživjeti kao zbirku priča čija dužina varira od nekoliko rečenica do nekoliko stranica. Drugi će možda u tome vidjeti glosar neuobičajene forme i stila. Nije isključeno da neki u tome pronađu minucioznu strukturu kojom se pokušava nadići uvriježene forme, kao i ustaljen način pisanja kojim u pravilu obiluje upravo fantasy žanr.
Naposljetku: što god da vam se tijekom čitanja dogodi, ne krivite Normu; ona samo pokušava s drugima podijeliti svoju opčaranost Dugom.
LJUDOŽDER VEGETARIJANAC
Alen Bović
Jesenski i Turk
Sjajni Alen Bović nakon "Metastaza" ponovno je napisao dramatičan roman koji će vas ostaviti bez daha i promijeniti način gledanja na mnoge stvari koje ste uzimali zdravo za gotovo. Bolnički hodnici, unezvjerene pacijentice, doktori koji s gorčinom obavljaju svoj posao, korumpirani policajci, cajke i kokain, nemoralne ponude - slika je to hrvatskog društva ispisana hiperrealističnim perom i dinamičnim stilom.
O AUTORU:
Alen Bović je literarni pseudonim dr.Ive Balenovića, četrdesetogodišnjaka, liječnika ginekologa po građanskom zanimanju. U Konzorovoj biblioteci Godine nove, pod istim pseudonimom, Alen Bović, objavljen mu je 2006. roman-prvijenac "Metastaze". Roman je tiskan u tri izdanja te adaptiran za kazalište i igrani film. Kerempuhova predstava Metastaze proglašena je 2008. najboljom hrvatskom kazališnom predstavom, a igrani film Metastaze najboljim hrvatskim filmom 2009.
GOSPODIN DIDO
Alberto Savino
Jesenski i Turk
Alberto Savinio (pravog imena Andrea Francesco Alberto de Chirico) mlađi je brat znamenitog grčko-talijanskog slikara Giorgia de Chirica. Ostavio je raznovrstan književni, likovni i glazbeni opus koji se – bogat referencama koje se odnose na njegov život – nudi kao svojevrsna višedimenzionalna biografija. Ličnost je to koja je po uspomenama iz djetinjstva Grk, po roditeljima Talijan, po obrazovanju Nijemac, a po kulturnoj težnji Francuz.
Zbirka priča "Gospodin Dido" (Il signor Dido) stoji na samom kraju Savinijeva opusa. Riječ je o dvadeset i osam pripovijedaka objavljivanih u dnevnim novinama Corriere della Sera između 1949. i 1952. godine, a koje su posthumno, 1978. godine, objedinjene i objavljene u cjelovitom izdanju. One pružaju uvid u gotovo sve elemente Savinijeve poetike i gotovo sve motive Savinijeva opusa.
Komičnu ironiju Savinio najčešće upotrebljava na tuđi račun, ali u ovom djelu, budući da je postao usamljen, neshvaćen, ranjiv, dobrovoljno postaje njezinom žrtvom. Usprkos jednoličnom okružju i rutiniranoj svakodnevici pozne dobi, gospodin Dido djetinjim žarom juri predjelima snova i mašte, često se nakaradno suprotstavljajući oštricama svijeta; dapače, mogli bismo reći da upravo ovdje, uhvaćen u “klopku” Doma i Obitelji, u kućnoj odjeći gospodina Dida-oca, gospodina Dida-supruga, gospodina Dida-domaćina, “intelektualni putnik” Savinio postiže najviše.
Sve do 1970-ih godina talijanska je kritika ignorirala Savinija, a onda ga je zasluženo vratila u život. Zahvaljujući jedinstvenosti, bogatstvu i suptilnosti svog osebujnog književnog, glazbenog i likovnog opusa, Savinio će nam – u ekstravagantnom društvu svojih brojnih alter ega – još dugo otkrivati tajne prolaze k punini naše duhovne stvarnosti.
SOBA NA DNU MORA
Hena Com
Ponekad nastojimo preživjeti i sačuvati sebe na posve neočekivane načine. Đana, glavna junakinja "Sobe na dnu mora", pokušat će se spasiti bijegom na prekooceanski brod koji krstari Karibima. Puna čežnje za slobodom i putovanjima, postat će pomoćnica konobara i zeteći se u neljudskom okruženju u kojem gigantska američka kompanija iskorištava ljude koji dolaze iz nerazvijenih ili ratom unesrećenih zemalja.
Iako je u radu na brodu vidjela spas, sad se i tamo mora spašavati, a to radi pišući pisma Tei, prijateljici koja je u svojim mladenačkim danima izvršila samoubojstvo. Tea nije uspjela preživjeti neprijateljski nastrojen svijet, a Đana radi sve da bi preživjela. U okrutnoj mašineriji najgore verzije kapitalizma u kojoj je jedina vrijednost novac, Đana u pismima Tei spašava svoju krhkost, emotivnost, senzibilnost, kreativnost, ljudskost – sve ono što je dijelila s Teom dok su prijevremeno odrastale u ratom pogođenim Vodicama, po skloništima, po granatiranim plažama i praznim srpskim vikendicama.
Jedino u sjećanjima na odnos s Teom Đana pronalazi ljepotu za koju se može grčevito uhvatiti. U svojim pismima rekonstruira izmišljene riječi Teinog Rječnika neoriječenih sadržaja koji svijet naslućuje jezikom poezije, ignorirajući oštre rubove neželjenih iskustava. No pisma upućena prijateljici koje više nema možda ipak ne završavaju u iluziji odnosa koji je toliko snažan da nadilazi smrt, nego puno bliže.
Tomica Šćavina u "Sobi na dnu mora" ispisuje književnost koja koketira s poezijom i filozofijom, ali sadrži i mnoge odgovore na pitanja koja smo sebi postavljali nastojeći zadržati kurs na pučini vlastitog života.
SOBA MOJE SESTRE
Hena Com
Tamo gdje bi jedna od junakinja ovog romana voljela poći, uvijek je proljeće. U njezinim mislima trava je tamo bujna, a vlasi joj miluju gole listove. No to bajkovito sanjano odredište nije na ovome svijetu. Na onome je.
Tamo gdje se više ne mora ni živjeti ni postojati i gdje ustajanje iz kreveta ujutro nije najteži zadatak. Pisati o depresiji onako kako to radi Aleksandra Kardum u romanu Soba moje sestre, znači dubinski razumjeti da ljudski mozak nije uvijek baždaren za uobičajene životne protokole niti za sreću kao jedini prihvatljiv imperativ.
Znači umjetnošću definirati stanje koje nije ni slabost ni lijenost ni propust ni htijenje, nego bespoštedna bolest koja se, bez razlike i bez milosti, okomljuje na muškarce i žene, na mlade i zrele, na građane i seljane, služeći se podmuklim materijalom genetskih kodova i iskustvenih trauma kao opravdanjem. A kad se to dogodi, ništa ne pomaže.
Ni violine, ni ljubav, ni logika, ni djeca, ni dnevni zadaci ni sva ta navodno obećavajuća budućnost na koju te nagovaraju. Neposlušna kemija sivih stanica oduzme ti sve dojučerašnje radosti – i nema ti pomoći, i nema te glazbe na koju ćeš zaplesati. Zato je jezik Aleksandre Kardum glazba koja sve to zna odsvirati. U ovom romanu-triptihu o ljudima koji su posustali puno je dionica koje će čitatelj baš tako doživjeti: kao lirsku melodiju koja još dugo zvoni u ušima – i kao poruka, i kao utjeha, i kao istina, i kao dobra književnost uz koju se vrijedi sklupčati u svom kutku sjete ili radosti.
LOMEĆI KAMENJE
Hena Com
U neobičnom oglasu ostavljenom ispod brisača automobila, glavni junak ovog romana ugledat će priliku da napokon promijeni nepodnošljivu rutinu postojanja i da svoj život – nakratko ili zauvijek – povjeri u tuđe ruke ne bi li netko nepoznat i nepozvan tom životu dao smisao koji zaslužuje.
No na imanju na koje je otišao ima i drugih koji, baš poput njega, traže ili nude promjenu i odgovore. Nije to samo gospođa Izabela Mesec, misteriozna voditeljica staništa za izgubljene, nije ni samo nepokoriva sustanarka Barbara koja se javila na isti oglas, nego i osobeni i osobiti posjetitelji, katkad i agresori, koji imanje pretvaraju u poprište duha i duhova što postojanje čine vrijednim zapisivanja.
Cijeli sadržaj ove petogodišnje izolacije toliko je tektonski da ga glavnom junaku preostaje samo bilježiti, a onda to bilježenje postaje život sâm. Iz agregatnog stanja životarenja, duh prelazi u stanje jezika i mišljenja, u neprekidno mjesečarenje uma koji je odustao od činjenja, od događaja, od svega općeg i svjetovnog, lomeći kamenje vlastitog unutrašnjeg materijala u koncentrirani prah vrhunske književnosti.
Kruno Čudina majstor je tog misaonog bezakonja. Svaki redak romana "Lomeći kamenje" podsjetnik je na to koliko je važno izraziti sebe i makar tako se sklanjati od kanibalizma svijeta koji proždire bitno. Ta vrsta bijega košta, ali – kako zaključuje junak ove priče – sve ima svoju cijenu, a život je toliko jeftin da je prokleto skup. Skup i katkad vrijedan upravo onoliko koliko ga znamo ovako virtuozno ispisati.
DRHTAJNIŠTVO
Hena Com
Kad bi nadljudi postojali, mnogi bi od njih prije ili kasnije osvanuli u književnosti kao glavni junaci. U romanu Drhtajništvo Igora Rajkija nema nadljudi, ali postoji jedan nadjunak, junak nad svim drugim junacima – a to je jezik.
Ovdje on nije alat za opisivanje svijeta, nego neobično živ organizam koji drugima, više ili manje ljubazno, ustupa mjesto u tekstu. S njim glavni junak ovoga romana ima najpotpuniji, najuzbudljiviji, najživotniji i najotvoreniji odnos.
U svijetu koji nema ni volje ni talenta za riječ, Pisac i Jezik vole se sizifovski hrabro i nadahnuto. Prozaične činjenice služe im samo da bi ih strastveno formulirali na dijalektu međusobnog razumijevanja, na svojoj latentnoj nijekavštini u kojoj i nijemost ima viši smisao.
Nitko im ne može pobrkati račune. Ni nadobudni lektor koji svoju bespomoćnost svako malo mora hladiti u tuš-kabini, ni metaforama poboljšane žene koje traže svoje mjesto u tekstu kao životu, ni nadobudni urednici koji inzistiraju na anemičnoj naraciji, ni roditelji kojima je jezik služio za nesporazume.
Umjesto da s kolektivom drhti pred moći zbivanja i institucija, Pisac u ovom romanu drhti u orgazmičnom užitku semantike, sintakse i grafike, u sladostrasnom buntu protiv misaone i jezične inercije. To je ono zbog čega ćemo nakon ovog romana osjećati poboljšanim čulima, a o jeziku misliti nježnije i hrabrije – zahvalni Igoru Rajkiju što nam je svojom vještinom baratanja riječima nepovratno otvorio uši.
BIJES
Nicola Lagioia
Fokus komunikacije
„Bijes“ autora Nicole Lagioie, dobitnik je najprestižnije talijanske nagrade Strega i nagrade Mondello.
Bogato satkana priča vodi nas u Bari, na jug Italije, u ralje razvijene industrije, korumpiranih političara i lokalnih moćnika.
Ondje je stasao Vittorio Salvemini, pravi mediteranski mačo-muškarac, probitačni poduzetnik u nekretninskom biznisu, s ambicijama o dinastiji.
Kad njegova kći Clara bude pronađena mrtva i sve ukazuje na samoubojstvo, njezin polubrat Michele nikako se ne miri s verzijom priče koju su šutke prihvatili i obitelj i javnost. Gladan je istine, ali i osvete.
Međutim, što više doznaje o Clarinu životu, Michele postaje sve svjesniji prave pozadine očeva uspjeha.
Bijes je ujedno i intimna obiteljska saga s elementima trilera, i bolno precizan portret moralno posrnulog društva. Priča o pohlepi i iluzijama, višim ciljevima i površnosti.
I cijeni navodne sreće.
O AUTORU:
Rođen u Bariju, Lagioia je debitirao kao autor 2001. godine sa “Tre sistemi per sbarazzarsi di Tolstoj (senza risparmiare se stessi)”. Svojim romanom “Riportando tutto a casa” osvojio je nekoliko nagrada, uključujući nagradu Viareggio 2010. godine. U 2013. i 2014. bio je među filmskim selektorima Venecijanskog međunarodnog filmskog festivala. Godine 2015. osvojio je nagradu Strega za roman Bijes.
Ostale kriminalističke romane potražite ovdje.
SVAKOG JUTRA PUT DO KUĆE SVE JE DUŽI
Fredrik Backman
Fokus komunikacije
Priče s prve crte jednog od najstrašnijih iskustava koje prosječni muškarac može doživjeti: prvog očinstva.
Sve što moj sin treba znati o svijetu zbirka je epizoda iz životne faze koja je ostavila dubok trag na autora. Dok izražava silno strahopoštovanje prema situacijama koje mu se događaju prvi put, ispunjavaju ga čudom i dočekuju potpuno nespremnog, Fredrik Backman hrabro priznaje svoje pogrešne poteze, očinske mane, i istovremeno se hvata ukoštac sa svim problemima – od usranih pelena do krize srednjih godina.
Izmjenjujući šaljive bilješke i duže eseje koji bi njegovu sinu trebali olakšati koračanje kroz život, Backman mu poklanja velike i male lekcije.
MINISTAR U JEZERU
Hena Com
Ministar je doslovce u jezeru, licem prema dolje u mutnoj vodi Jaruna. Naravno, vijest o njegovom ubojstvu učas postaje glavna tema svih medija i glavna zagonetka snagama reda. U centru te zagonetke naizgled slučajno našao se Renato Romić, novinar lokalne televizijske kuće koji pati od nedostatka ambicije svake vrste, a pogotovo ambicije da rješava ubojstvo ministra iz Vlade Republike Hrvatske.
On trenutno ima važnijih briga – cura ga je isprašila iz stana jer predugo piše svoj drugi roman pa se morao opet useliti baki koja ga cijeli život prihvaća kao ostavljenog mačića kojeg nitko drugi ne želi udomiti. Samo mu je još trebao navodni ubojica, njegova nametljiva odvjetnica, ministrov seks skandal, autoritativan direktor koji ga ne prestaje slati na teren, neinventivni suradnici, bivše cure i nove ljubavnice, sumnjičav inspektor i telefon koji zvoni svaki put kad pokuša zaspati.
Nije samo Renato Romić, s kojim će se čitatelj sprijateljiti već od prve stranice, netipičan junak, nego je i Ministar u jezeru netipičan kriminalistički roman. On je puno više od toga. Hrvoje Kovačević na autentičan je način kroz priču o istrazi jednog ubojstva ispričao i onu drugu, o nuspojavama vremena u kojem živimo – o korupciji, kriminalu, nasilju, promiskuitetu svake vrste te, više od svega, o razornoj snazi medija. Ova napeta, uzbudljiva, angažirana, duhovita i lucidna filmska proza napisana je da bismo je progutali.
DVA PRSTA IZNAD GLEŽNJA
Andrija Škare
Hena Com
Dva prsta iznad Monikinog gležnja nalazi se neobična tetovaža. Nije ona toliko neobična po sadržaju, koliko po tome kako je tamo dospjela i kako ju je od tinejdžerske do odrasle dobi pratila kroz život i na njega utjecala. Ako je tetoviranje nešto poput odijevanja bez odjeće, glavna junakinja ovoga romana na pragu petnaeste godine života „odjenula“ je priču s fabulom koja će svoj vrhunac doživjeti u dvadesetima, a rasplet… tko zna, na nekoj od postaja nepredvidivosti života, koju ovaj roman sjajno oponaša.
Andrija Škare majstorski je ispričao priču o jednom odrastanju, o mladosti koja je sazrijevala paralelno s mladom hrvatskom demokracijom boreći se sa svime što joj je stajalo na putu: s autoritetom neliberalne politike i naizgled liberalnih roditelja, s neizlječivim bolestima koje prepolove obitelj, s odvajanjem od prijatelja koji to prestaju biti, s ljubavima koje se čine konačnima dok ih neke nove ne demantiraju, s traženjem seksualnog i svakog drugog identiteta kojim se dokazuje zrelost i samostalnost koja – koliko god željena bila – ipak prebrzo dođe. A sve to uz jedan neprestani soundtrack formativne glazbe koja kao zvučna, emotivna i svjetonazorska kulisa gradi i osobe i svjetove, povezujući ih i razdvajajući kao jedini pouzdani lajtmotiv postojanja koji će nadživjeti i popratiti sve životne izazove.
To je takt kojim Andrija Škare piše, ispisujući život kao melodiju koja, bez obzira na sve zajedničke refrene, uvijek ima neki ubojit stih u kojem se krije jedinstvena priča koju je moguće ispričati samo uz pomoć dobrog pripovjedača.
IZOPAČENO KRALJEVSTVO
Leigh Bardugo
Znanje
Genijalno osmišljena radnja koja je bila odlika prvog romana serije Šest vrana autorice Leigh Bardugo, u Izopačenom kraljevstvu se vraća u punoj raskoši, a sve paralelne priče, prošlost likova, njihove mane i romantične veze bogato su razrađene.
Kaz Brekker i njegova grupa opasnih odmetnika upravo je izvela toliko smion pothvat da ni sami nisu očekivali da će preživjeti. No umjesto da dijele veliki plijen, ponovno se moraju boriti za vlastiti život. Dok se na Ketterdam obrušavaju moćne snage sa svih strana svijeta ne bi li otkrile tajnu opasne droge nazvane jurda parem, pojavljuju se i stari suparnici i novi neprijatelji koji će na kušnju staviti Kazovu lukavost, kao i odanost članova njegove grupe. Na mračnim i uskim ulicama grada povest će se pravi rat – bitka za osvetu i pokajanje koja će odlučiti sudbinu Ketterdama i svijeta griša…
“Prava poslastica satkana od vrhunski izvedenih elemena. Bardugo je ovim uzbudljivim nastavkom nadmašila samu sebe, a obožavatelji serijala neće moći odvojiti pogled od stranica ovog romana.”?Booklist
“Uzbuđenje koje ne možete ispustiti iz ruku, od prve do posljednje stranice” ?Kirkus Reviews
O autoru romana Izopačeno kraljevstvo:
Leigh Bardugo autorica je fantastičnih romana iz serijala Grishaverse. Uz više od milijun prodanih primjeraka, Grishaverse obuhvaća trilogiju Sjena i kost, duologiju Šest vrana, te romane JezikTrnja i Kralj Ožiljaka. Za duologiju Šest vrana i trilogiju Sjena i kost, Netflix je već otkupio filmska prava i prema njima će uskoro snimiti seriju. Izopačeno kraljevstvo nastavak je romana Šest vrana također objavljenog u Znanju.
Prevela: Ira Wacha-Biličić
Ostale naslove iz kategorije znanstvena fantastika i fantasy potražite ovdje.
FRANKIE
Jochen Gutsch, Maxim Leo
Sonatina
„Smisao života? Mislim da to nije za mene. Prvo ga moraš naći, a onda moraš paziti da ga ne izgubiš.“ – Frankie
Richard Gold izgubio je smisao života i stoga odlučio – danas je dan kada će si oduzeti život. Pripremio je uže, već mu je oko vrata, kadli se na prozoru pojavi mršavi mačak i znatiželjno se zagleda u njega – što Golda posve omete u naumu. Kada se mačak „nenametljivo“ useli kod Golda jer, naposljetku, tu je veliki televizor, udoban krevet i hrana koja se poslužuje na vrijeme, začne se neobično prijateljstvo između dvaju autsajdera, od kojih barem jedan čvrsto vjeruje u sretan završetak života.
Čovjek koji želi umrijeti i mačak koji traži dom junaci su ove dirljive i istodobno urnebesne priče o čudesnom prijateljstvu, potrebi za ljubavi i povratku u život. Na hrvatski jezik vjerno ju je prenio Dalibor Joler.
„Savršena ravnoteža između radosti života i čežnje za smrću, između bezbrižnosti i duboke tuge.“ ― STERN
MI DJECA S KOLODVORA ZOO
Christiane Felscherinow
Znanje
Potresna ispovijest heroinske ovisnice Christiane F. i nakon nekoliko desetljeća osvaja iskrenim svjedočenjem o paklu droge. Ništa u tom iskustvu nije uljepšano i romantizirano, već je do najsitnijih pojedinosti opisan put propadanja berlinske djevojčice. Taj je put prepun laži i samozavaravanja, pretvaranja da je cool i da ima najbolju ekipu, sve dok je svakodnevna potreba za heroinom ne strmoglavi na samo dno – u svijet dječje prostitucije, prljavih stanova, užasa apstinencije i gubitka sebe. Tek kada napokon shvati da ne želi umrijeti, odbacit će laži i progovoriti.
Christiane F. (1962.) s dvanaest je godina počela pušiti hašiš, a s trinaest prvi put probala heroin u popularnoj diskoteci. Vrlo brzo postaje teška ovisnica koja vodi dvostruki život. Ujutro je u školi, a poslijepodneva provodi s prijateljima narkomanima na kolodvoru Zoo. Ondje su u potrazi za mušterijama kako bi pribavili novac za svoju svakodnevnu dozu. Christianina priča nije samo priča o dugotrajnoj borbi s ovisnošću, nego i priča o tinejdžerici koja želi biti prihvaćena i pronaći svoje mjesto u svijetu. Izvorno objavljenja u Njemačkoj 1979. knjiga je bila nevjerojatni bestseler, a prema njoj je 1981. snimljen i film sa soundtrackom Davida Bowieja, Christianina omiljenog glazbenika.
Na osnovi magnetofonskih zapisa, knjigu su napisali Kai Hermann i Horst Rieck.
ZADNJE ŠTO SAM VAM LAGALA
Riley Sager
Fokus komunikacije
Dvije istine, jedna laž – OBIČNA DJEČJA IGRA?
Iz ljetnog kampa Nightingale nestale su tri djevojčice koje nikada nisu pronađene. Priča je izazvala ogroman publicitet, a kamp je zatvoren. Petnaest godina kasnije, četvrta iz ekipe, ujedno i najmlađa – Emma – vraća se u isti, nanovo otvoreni kamp, ovaj put kako bi djevojčice podučavala slikanju, ali i s osobnim motivom – da pokuša riješiti misterij nestanka svojih cimerica. Time bi okrenula novu stranicu u životu i ublažila traume koje ju prate punih petnaest godina, a možda i rasvijetlila vlastitu ulogu u njihovom nestanku…
Kad se mozaik počne slagati, za Emmu više nema natrag.
ČRNA MATI ZEMLA
Kristian Novak
OceanMore
Črna mati zemla roman je o uspješnom mladom piscu, Matiji Dolenčecu, koji stvaralačku i ljubavnu blokadu pokušava otkloniti dosežući vlastitu, do amnezije potisnutu priču, onu koju je kompenzirao izmišljanjem svih drugih priča. Potisnuto u Dolenčecovu životu traumatična je priča o njegovu djetinjstvu u međimurskom selu, o smrti oca, o osam samoubojstava, dva demona, gubitku prijatelja, o velikim mitovima i lokalnim legendama, o otvorenom povijesnom prijelomu 1991., svakodnevnim lažima i složenim osjećajima - ubojicama života.
Iz medija
“Kak god da se zeme, ovu knigu nebude zela črna mati zemla. Vrnula nam je veru da se vsi moremo razmeti, od severa do juga. Vrgnuti v stran se kaj ni vredno spomena dumati kak nam je svima v nevoli jednak: če smo z sela, budu nas v kalup deli ili z nas vraga sterali; če smo z grada, budemo se vtoplili bezimeni ili došli na svoju cenu. Dogajanje v kojem jeden cepec išče sebe razmeli smo kak da nam se širša slika kaže: kam god bežal, od sebe pobeči ne moreš. A lažlifcof je i tak preveč na svetu. Ovogodišnji dobitnik nagrade za roman godine je Kristian Novak!“
Iz obrazloženja žirija Nagrade tportala za roman godine
“Osim napete fabule, koja ima i elemente trilera, roman plijeni pažnju i modernim pripovjedačkim prosedeom, koji obilježavaju slobodan rječnik, nerijetko začinjen vulgarizmima, smisao za detalje, sjajne dosjetke, nerijetko na rubu humora, te invektive prema izazovima suvremenosti, a iznad svega uvjerljivi dijalozi, od kojih je većina na lokalnom kajkavskom jeziku.“
Mario Kolar, Kolo
“Črna mati zemla pomalo podsjeća na međimursku (ili ako hoćete) prekmursku gibanicu. To je iznimno kalorična literarna poslastica koja ima snagu glavnog jela.“
Denis Derk, Večernji list
„Novak je stvorio junaka koji se upisao u literarnu mapu Hrvatske, na domaće književno nebo, i mislim da ga, sasvim opravdano, smijem nazvati i herojem, iako je u većem dijelu romanu tek maleno dijete.“
Tanja Tolić, najboljeknjige.com
“Drugi kvalitet romana je ljubavna priča između sada već zrelog Matije Dolenčeca i Dine Gajski koja zauzima prvu trećinu narativa. Izuzetno sugestivno napisana, sa priličnim brojem veoma preciznih zapažanja i sjajnom dinamikom, ova (tužna?!) ljubavna povest koja služi kao okidač glavnoj priči romana, verovatno je najbolji tekst posvećen jednoj od glavnih književnih tema – odnosu između ljubavnika – poslednjih nekoliko godina u regionalnoj prozi.“
Vladimir Arsenić, E-novine.com
„Roman je to koji u sebi sadrži i spaja razne i važne slojeve kojima se bavi suvremena hrvatska proza, ali kao polazište i odredište izabire posve druge točke, dok istovremeno donosi i neke novosti – poput uvođenja Međimurja na književnu kartu Hrvatske i autentične kajkavštine koja jezičnu razinu romana čini višeslojnom i živahnom.“
Jagna Pogačnik, Jutarnji list
O AUTORU:
Kristian Novak (1979.) rođen je u Baden-Badenu, a djetinjstvo je proveo u Sv. Martinu na Muri. Gimnaziju je pohađao u Čakovcu, nakon čega je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao kroatistiku i germanistiku te doktorirao na Poslijediplomskom studiju lingvistike. Predaje na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bavi se istraživanjima na području povijesne sociolingvistike, analize diskursa i jezične biografistike. Od 1998. do 2009. godine bio je standardni reprezentativac RH u karateu, osvajač je niza medalja na europskim i svjetskim prvenstvima.
Godine 2005. objavljuje roman Obješeni, a 2013. roman Črna mati zemla, koji osvaja T-portalovu nagradu za roman godine. Istu nagradu, kao i Nagradu Gjalski, Nagradu Fran Galović i dvije nagrade BOOKtiga donio mu je Ciganin, ali najljepši. Romani Črna mati zemla i Ciganin, ali najljepši prevedeni su na niz stranih jezika te adaptirani u kazališne hitove. Dugometražni igrani film prema romanu Črna mati zemla najavljen je za 2023. godinu.
Oženjen je, otac troje djece. Živi u Zagrebu.
DOĐI PRIJE MRAKA
Riley Sager
Fokus komunikacije
Dođi prije mraka novi je roman autora megahita “Preživjele”.
Mlada žena vraća se u kuću koju je proslavila knjiga njezina oca, bestseler o njihovu životu na tom ukletom imanju. Je li ta kuća zaista opsjednuta duhovima, kako je otac tvrdio? Ili se unutar prastarih zidina skrivaju neke njegove tajne koje ona ne može dokučiti?
Prije dvadeset i pet godina Maggie Holt i njezini roditelji, Ewan i Jess, preselili su se na viktorijansko imanje u šumi Vermonta. Tri tjedna kasnije pobjegli su u gluho doba noći, a stravično iskustvo Ewan je opisao u knjizi. Jezivi memoari o sablasnim događajima postali su hit.
Maggie se danas bavi uređenjem nekretnina. Događaja koje je otac opisao u knjizi ne sjeća se, iako su je obilježili za cijeli život.
Kad naslijedi imanje koje je njezin otac opisao kao ukleto, odlučna je razotkriti što se u toj staroj kući zaista događa. No Maggien povratak u ukletu kuću sve je samo ne miran…
Preveo: Igor Rendić
Ostale kriminalističke romane potražite ovdje.
BOJE ISTINE
Kristin Hannah
Znanje
Odrastajući na obiteljskom ranču, sestre Grey čeznu za ljubavi svoga oca nakon smrti majke. Winona ima sanjarsku prirodu i višak kilograma i ona zna da nikad neće osvojiti očevo srce jer nema snagu i sposobnosti koje otac cijeni. Za razliku od nje, prelijepa najmlađa sestra Vivi Ann oličenje je dobre i uspješne kćeri. No, događaji koji će uslijediti nakon što Vivi Ann odluči poslušati svoje srce iznevjerivši na taj način očekivanja svojih najbližih, stavit će na kušnju sestrinsku ljubav i odanost, i cijelu obitelj uzdrmati do temelja...Prelijepa priča o ljubavi i mržnji, rivalstvu i pomirenju, oduševit će i najzahtjevnije čitatelje.
O AUTORU:
Kristin Hannah nagrađivana je američka spisateljica romana ljubavne i obiteljske tematike. Sugestivno pripovijedanje, uvjerljivo psihološko portretiranje likova te progovaranje o najbolnijim temama donijeli su joj svjetski uspjeh i omiljenost kod čitatelja. U izdanju Znanja dosad su objavljeni romani “Zimski vrt”, “Boje istine”, “Posljednji ples leptira”, “Slavujeva Pjesma”, “Ulica krijesnica” te “Kao zvijezda u noći”.
CVIJEĆE NA VJETRU
Pavao Pavličić
Mozaik knjiga
Cvijeće na vjetru – džepno izdanje roman je autora hitova Tri petka u travnju, Krvna veza, Hladna fronta i Štićena osoba.
Prvi prizor koji će istražitelj-amater Ivo Remetin ugledati kroz darovani dalekozor bit će stravičan. Iako pomalo nejasne slike, prizor će otkrivati leš susjede koja je usmrćena na vrlo neobičan način. No kad Remetin uz pomoć policije krene odmotavati klupko zamršena zločina, neće moći ni zamisliti koliko će njegovo otkriće još smrti povući za sobom.
Stalni Pavličićev istražitelj vodi vas u još jednu napetu i neizvjesnu priču, a sam autor dokazuje da je još uvijek prvo pero hrvatskog krimića.
O AUTORU:
Pavao Pavličić rođen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon toga uputio se u Zagreb kako bi započeo studij na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je 1969. godine komparativnu književnost i talijanski jezik. Doktorirao je 1974. godine tezom iz područja metrike. Svoju karijeru kao jedan od najpoznatijih književnika malo novije generacije započeo je kao novelist. Objavio je velik broj pripovijetki gdje možemo ubrojiti njih nekoliko, a to su: “Vilinski vatrogasci”, “Dobri duh Zagreba”, “Slobodni pad”, “Vodič po Vukovaru”, “Prolazna soba”. Naravno tu je još veliki broj pripovijetki koje nismo sve naveli, ali možete zamisliti kako je riječ o zaista bogatom stvaranju i prije svega naslijeđu.
SKANDALOZNA LJUBAV
Brenda Joyce
Mozaik knjiga
SKANDALOZNA LJUBAV je ljubavni roman Brende Joyce koji će oduševiti sve ljubitelje ovog popularnog žanra.
Od rođenja buntovna i neovisna lady Nicole Bragg Shelton želi ostati nesputana. Odbija se pokoriti krutim pravilima koja je viktorijanska Engleska tako rado voljela postavljati. No neobjašnjiva i istodobno silna želja potiče tu prelijepu nasljednicu da uđe u skandaloznu vezu s vojvodom od Clayborougha, Hadrianom Braxton-Lowellom.
Osjećajem dužnosti i časti vezan za drugu ženu, Hadrian je zaprepašten Nicolenim smionim ponašanjem. Istodobno je očaran njezinim smjelim slobodnim duhom i senzualnošću od koje zastaje dah. Premda odlučan tu crnokosu ljepoticu učiniti svojom ljubavnicom, nikada neće pristati na brak s njom. Ali Nicole nije igračka s kojom bi se muškarac poigravao. Spremna je riskirati tešku patnju kako bi zadovoljila svoju neobuzdanu beskompromisnu strast… I zadobila nepokolebljivu odanost i vječnu ljubav neodoljivo privlačnog vojvode.
Brenda Joyce je američka spisateljica i autorica više od četrdeset romana, mahom prvoklasnih ljubića. Dobitnica je mnogih nagrada, a njezin debitantski roman, Nevina vatra, osvojio je nagradu BestWestern Romance. Tiskano je više od četrnaest milijuna primjeraka njezinih knjiga koje su prevedeni na desetak svjetskih jezika. Romani Brende Joyce romantične su i duhovite priče pa stoga i ne čudi da je stekla toliko obožavatelja diljem svijeta.
Ostale naslove Brende Joyce potražite ovdje.
KAKO SMO LOMILI NOGE
Miro Gavran
Mozaik knjiga
Kako smo lomili noge, čitateljima jedan od najboljih i najdražih romana Mire Gavrana, sada u novom izdanju i novom ruhu!
Što se sve može dogoditi dečkima kad se zaljube, pitanje je koje muči i velike i male čitatelje. Odrasli će se sjećati, a mladi propitivati. Miro Gavran i najveće dvojbe uobličuje u lake iskaze. Kroz mekoću iskaza nudi odgovore. Kako smo lomili noge, jedan od prvih hrvatskih romana u kojem se tematizira i Domovinski rat, pokazuje da priča o obitelji, generacijskoj komunikaciji, ukratko o našim zavičajima i ljudima u njima, ima smisla samo ako govori o pojedinačnoj ljudskoj sudbini.
Između naših i njihovih biografija, neovisno gdje smo napravili prve korake i osjetili snagu sudbinskog poljupca, ima nebrojeno sličnosti. Gavran je zasigurno pisac koji svojim čitateljima ide u zagrljaj, nježnim korakom, po putu na kojem nikada neće slomiti nogu.
O autoru:
Miro Gavran suvremeni je hrvatski autor rođen 1961. godine u učiteljskoj obitelji u slavonskom selu Gornjoj Trnavi nedaleko od Nove Gradiške. Djela su mu prevedena na 40 jezika. Njegove knjige imaju više od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je otprilike 350 kazališnih premijera diljem svijeta koje je pogledalo više od četiri milijuna ljudi. Jedini je živući dramatičar u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen, izvan zemlje rođenja, na kojem se igraju isključivo predstave nastale prema njegovim tekstovima, koji od 2003. djeluje u Slovačkoj u Trnavi, od 2013. u Poljskoj
u Krakovu, a od 2016. u Češkoj u Pragu, pod nazivom Gavranfest. Najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu proteklih dvadesetak godina.
Ostale naslove Mire Gavrana potražite ovdje.