Pretraga
Prikaz 1657–1680 od 2009 rezultataSorted by latest
OSMANSKI MIR
Ilber Ortayli
Connectum
Osmanski mir (Pax Ottomana) je naziv jednog sistema i posljednjih se godina počeo koristiti često poput Rimskog mira (Pax Romana).
Treba naglasiti da se ovakvim nazivom ne pretjeruje, ali da nije ni pogregan. On predstavlja isticanje Osmanskog carstva u jednom periodu historije, posebno na prostoru Balkana i Srednjeg istoka. Osvajanjem Istanbula i upravom Mehmeda II (Fatih) udareni su temelji osmanskog mira. Osmansko carstvo je posljednja imperija koja se prilagodila uvjetima novog svijeta i omogućila prelazak na nacionalizaciju, suprotno kolonijalnim imperijama koje su uništavale lokalne kulture (Englezi su uništili indijski red, a Francuzi civilizaciju arapskog magriba). Osmanska država je prenijela lokalne kulture i male narode u eru nacija. U ovoj knjizi, pod različitim naslovima, čitat ćete o tragovima koje je ostavio Osmanski Ilber Ortayli
Osmanlije – osvajanje, Osmansko carstvo, Odnosi s Evropom
Halil Inalcik
Connectum
Halil İnalcık, jedan od najcjenjenijih osmanista XX stoljeća, u ovu studiju uvodi čitaoca kroz nekoliko ključnih tema:
1. Osvajanje i uspostava Osmanskog carstva
o Autor prikazuje kako su Osmanlije, iz malog plemenskog saveza, postali imperij. Detalji uključuju politički razvoj, vojnu ekspanziju i strukturiranje državnih institucija.
2. Društveno-ekonomski i kulturni odnosi unutar Carstva
o Poseban fokus je na unutrašnju dinamiku: ekonomski, društveni i kulturni odnosi, upravna struktura, te upravljanje raznolikošću vjerom i narodima. İnalcık koristi bogate izvore, uključujući sudske i administrativne zapise, da bi analizirao stvarni društveni život Osmanskog carstva.
3. Odnosi Osmanskog carstva sa Evropom
o Knjiga također razmatra kako je Osmansko carstvo uspostavljalo svoj položaj unutar evropskog političkog i kulturnog miljea – uključujući diplomaciju, ratove, trgovinu i uzajamne percepcije.
4. Dekonstrukcija mitova i stereotipa
o İnalcık se nastoji osloboditi i prevazići romantizirane ili pristrasne narative — bilo one iz zapadne historiografije, bilo nacionalističkog pripisivanja slavlja. Fokus je na kritičkoj i empirijski utemeljenoj analizi.
________________________________________
Zašto je knjiga vrijedna čitanja
• Autorova duboka stručnost: İnalcık je poznat po izuzetnoj analitičkoj metodi i istraživanju izvornih arhiva, što mu omogućuje da pruži dublje razumijevanje od mnogih autora.
• Izazivanje ustaljenih percepcija: Knjiga potiče čitaoca da preispita ono što misli da zna o Osmanskom carstvu — bez predrasuda i stereotipa.
• Pristupačan format za lokalne čitaoce: Izdanje je na bosanskom, lako dostupno i pisano jezikom koji je čitaocima bliži i razumljiviji.
ONA JE DOŠLA IZ MARIUPOLJA
Nataša Wodin
Connectum
Roman Ona je došla iz Mariupolja autorice Nataše Wodin istražuje život njezine majke, Ukrajinke koja je 1943. godine deportirana u nacističku Njemačku kao prisilna radnica. Nakon majčine smrti, Wodin kreće na osobno istraživanje kako bi rekonstruirala njezinu prošlost i razumjela iskustva koja su oblikovala njezinu obitelj. Kroz ovu potragu, autorica razotkriva širu sliku prisilnog rada tijekom Drugog svjetskog rata, gubitka identiteta i traume koju su pretrpjeli milioni ljudi. Roman je pohvaljen zbog svoje duboke emotivne snage i precizne analize povijesnih trauma. Za svoje djelo, Wodin je 2015. godine osvojila nagradu Alfred Döblin, a 2017. godine prestižnu nagradu Sajma knjige u Leipzigu za knjigu godine.
MIRIS DUŠE
Sanela Bilalagić
Connectum
Zbirka poezije autorice Sanele Bilalagić sadrži 62 pjesme. Pjesme su o religiji, o svakondevici, o Bosni, o životu, o islamu.
MIMAR SINAN – majstor nad majstorima
Nefise Atcakarlar
Connectum
• Mimar Sinan
• Pisac:Nefise Atcakarlar
• ISBN: 9789958290619
• Ilustracija: Da - crno-bijelo
• Izdavač: Connectum
• Dostupnost: na stanju
• Broj strana: 157
MIMAR
Hazim Akmadžić
Connectum
Mimar Hazima Akmadžića nije nikakav tradicionalni istoriski roman. Akmadžić je istražio spise i dokumente, zaronio u istoriju, ali njegov duh je duh pjesnika koji bićem ponire u nekoliko svjetova: u svijet Bosne (Hercegovine), u svjet Islama, u svijet čovjekovog graditeljstva i naročito u svijet ljudskih sudbina, uvjek istih i uvjek različitih.
Akmadžić se već ranije dokazao kao dobar romansijer, ali Mimar je izuzetan domet koji će ga dovesti među najbolje bosanskohercegovačke romanopisce.
Akademik prof. dr. Tvrtko Kulenovic.
Na znanstvenoj mreži Akmadžić gradi (uključujući i nju samu) proznu tvorevinu. Tu, već, dolazi do izražaja pisčeva imaginativa raskoš (doista-raskoš!), kao i inovativnost u posve modernom (postmodernom) proznom postupku.
dr. Zilhad Ključanin
MI SMO JEDAN DRUGOM NAJBOLJI POKLON
Sulejman Bugari
Connectum
Allah, dž.š., duži svakog čovjeka da sviđa sa sobom račun svaku večer. Da vidi šta je to učinio tokom dana koji je prošao. A ako to ne radi, da, barem, svidi račun sa sobom jednom u godini. Šta ga je zadesilo u prošloj godini i kakvu je pouku iz toga izvukao? Šta je shvatio iz problema koji je njega lično zadesio i problema na globalnom planu? Jer, Allah, dž.š., svakog pojedinačno iskušava, ali iskušava i zajednicu u cjelini. Zašto? Ne bi li ljudi razmišljali o svojim postupcima, o putevima koji idu! A čovjeka je teško nagnati da razmišlja o sebi. Najmanje razmišlja o sebi i najmanje je spreman sebi uputiti kritiku. S druge strane, vazda je spreman kritizirati drugog i ukazivati mu na nedostatke.
U potrazi za materijalizmom izgubili smo dušu. U trci za ovim svijetom gubimo onaj svijet. Biramo prolaznost umjesto vječnosti. Izgubili smo osjećaje. Postali smo, nekako, drvendurasti. Nemamo osjećaj za razgovor, nemamo osjećaj da bismo trebali razumjeti onog drugog... Zaslijepljeni smo stvorenim, pa ne vidimo stvoritelja.
MALE PRIČE OD ŽIVOTNE VAŽNOSTI
Zilhad Ključanin
Connectum
Nakon što je u Sarajevskoj hagadi i drugim pričama pokazao majstorstvo u izgradnji zahtjevne strukture kratke priče, u ovoj zbirci Malih priča od životne važnosti nam je pokazao da kratka priča može biti kratka. No, pri tome Ključanin ne umanjuje ništa od fabule, lika ili strukture. Naprotiv, on sažetošću u izrazu i psihologiziranjem upotpunjava značenja (i moguća značenja) i uvodi čitaoca u sasvim specifičan svijet. Ti svjetovi su raspoređeni prema nivoima A., B., C., D., i svaki od njih je poseban i bavi se određenom tematikom (...)
Ključanin se ponovo igra, i to majstorski. On u jednom djelu ulazi u dijalog sa njemu bliskim i izabranim piscima poput Amina Maaloufa, Denisa Johsona, Haruki Murakamija, Jorge Luisa Borgesa, ali u tom nizu komuniciranja na kraju stavlja sebe. Tako ove priče nisu samo intertekstualne već i autoreferencijalne čime se još jednom potvrđuje savremena književna pozicija, ne samo unutar bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti nego i svjetske književnosti.
Muris Bajramović
LEJLA I MEDŽNUN
Nizami
Connectum
To je najpopularnija ljubavna priča. Najraširenija varijanta priče o Lejli i Medžnunu ima sljedeći sadržaj: Lejla i Medžnun iz plemena Benu Amir su se upoznali i zavoljeli kao djeca, dok su odvodili na ispašu devčad. Prema drugoj predaji, Kajs kao mladić čuje priču o Lejlinoj ljepoti. Odlazi vidjeti svoju dragu Lejlu koja je povremeno priređivala zabave u kući žene po imenu Kerime iz plemena Ukajl, i za gozbu djevojkama daruje devu. Pojavljuje se njegov suparnik Munazil. Međutim, i Lejla se zaljubljuje u Medžnuna. Jedanput će Lejla, kako bi iskušala Kajsa, izazvati Kajsovu ljubomoru i utvrditi kako se njih oboje pred drugima pokazuju ravnodušnim, a zapravo je njihova ljubav obostrana; kazat će kako se razumiju pogledima i kako jedno drugome pripovijedaju o svojoj zaljubljenosti. Reći će: U našim srcima je zakopana ljubav. Kada Kajs to čuje, on gubi razbor, i svaki dan njegova zaljubljenost biva veća. Pjesme koje pjeva Lejli šire se među svijetom. Otac koji uviđa Kajsovu patnju odlazi prositi Lejlu, međutim, Lejlin otac, srdit što se preko Kajsovih pjesama pročulo časno ime njegove kćeri, ne da njezinu ruku. Štaviše, Lejlino pleme tuži Kajsa Halifi, koji im zabranjuje susrete, te šalje naredbu da Kajs bude ubijen, ukoliko se nastave viđati. Lejlino pleme seli na drugo mjesto, međutim, Kajs ih prati, kleči i plače.
Na preporuku prvaka svog plemena, Kajsov otac šalje sina na hadž, ne bi li se ovaj izbavio patnje. Međutim, kada Kajs na Mini začuje glas koji zove Lejli, on gubi svijest; potom govori: Svom srcu sam kazao da se strpi, a srce mi odgovori da se prestanem nadati, jer mi strpljenje neće učiniti prijateljem. Reče mi da za me nema ništa bolje od smrti ukoliko me moja voljena napusti. Umjesto da pred Kabom zamoli Svevišnjega da ga izbavi patnje, on moli Boga da mu pojača ljubav. Lejlu udaju za mladića po imenu Verd, a Kajs na tu vijest potpuno gubi razbor. Naziva se Medžnunom - ludim, opsjednutim, i odlazi u pustinje, komunicira samo sa divljim životinjama. Razbor mu se vraća samo u kratkim trenucima kad čuje Lejlino ime. Osobito je slab prema gazelama, voli ih jer ga podsjećaju na Lejlu, i nastoji ih sačuvati od lovaca. Otac i rođaci ga pronalaze u pustinji i pokušavaju ga vratiti doma, međutim, on nikog ne želi poslušati, već kada ga vežu i pokušaju silom odvesti doma, on si nanosi povredu, tako da njegovi bližnji odustaju od pokušaja da ga vrate u njihov svijet. Medžnun se hrani onim što mu ko donese, ni od kog ništa ne traži. Prema jednoj drugoj predaji, prikupljači zekata Omer b. Abdurrahman b. Avf i Nevfel b. Musahik ga susreću i sažale se na njeg, te odlaze u prošnju kod Lejlina oca, koji ni na traženje državnih namještenika neće popustiti i dozvoliti Lejli da se uda za Kajsa. Radoznalci koji su čuli za Kajsove pjesme odlaze u pustinju kako bi ih prikupili. Lejla umire od boli zbog odvojenosti od svoga voljenog. Medžnunova porodica u pustinji pronalazi i mrtvoga Medžnuna. Prema drugoj predaji Medžnun umire na Lejlinu grobu, i ukopavaju ga do nje.
KASANDRIN ŽIG
Džingiz Ajtmatov
Connectum
Već u samom naslovu, roman Džingiza Ajtmatov priziva u sjećanje posljednje riječi valjda najtragičnijeg lika iz antičke mitologije i književnosti - proročice Kasandre. Filofejeva poslanica iz svemira Roberta Borka, futurologa svjetskog glasa i glavnog lika romana, vodi jos više prema strašnom ogledalu u kojem raspoznajemo vlastiti povijesno - genetski mrak, dok uporno odbijamo suočenje sa apokaliptičnom historijom ljudskoga roda, punom beskrajnih ratova, revolucija, pobuna, zločina, surovosti, despotizama i kolektivnih ideologija...
Pisacje u zadnjem desetljeću prošlog vijeka postigao svjetski renome i svrstan je u ponajbolje savremene pisce. Preveden je na mnoge jezike,obitnik je mnogih međunarodnih priznanja. član akademije nauka Kirgistana. član Svjetske akademije nauka i umjetnosti. Aktivno još stvara, a dokaz za to je i ovaj njegov roman.
KAD BI UBILI ZMIJU
Yasar Kemal
Connectum
"Kad bi ubili zmiju" je roman Jasara Kemala koji istražuje teme identiteta, porodičnih odnosa i društvenih kontrasta. Glavni lik, mladi čovek, suočava se s problemima ličnog i porodičnog nasleđa dok pokušava da pronađe svoj put u složenom svetu. Priča se deli između realnosti i simbolike, a kroz likove i njihovu priču autor prikazuje duboke dileme i unutrašnje sukobe. Knjiga je introspektivna, sa snažnim emocijama i društvenom kritikom.
JOŠ JEDNA PJESMA O LJUBAVI I RATU
Mirsad Sijarić
Connectum
Roman pod nazivom: Još jedna pjesma o ljubavi i ratu svojom koncepcijom zanemaruje klasičnu pripovjedačku strategiju i ima relativno difuznu strukturu.
U širem hronološkom smislu radnja obuhvata period posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, 1992. – 1995. g., a u užem, vrijeme od trenutka javnog objavljivanja vijesti o postojanju masovnih grobnica pa do prestanka obavljanja političkih i javnih funkcija glavnog lika romana - Radovana Karadžića.
Tekst se može shvatiti i kao, dijelom na faktima i dijelom na imaginaciji, napisana biografija ili ispovijest glavnog lika, bez stvarne ambicije da to zaista i bude. Ostali likovi (vojnik – student, žena – ljubavnica, opštinski službenik, general, drugi oficiri i vojnici) javljaju se povremeno i njihova karakterizacija se gradi kroz cjelinu teksta a da pri tome standardan hronološki slijed, bez namjere da to preraste u stilističku vježbu, nije poštovan.
Prema riječima Faruka Šehića: ...ovo je prva knjiga u be-ha literaturi koja se ne bavi tragedijom rata gledanom kroz prizmu vlastitog ratnog iskustva ili književne fikcije. Roman je lišen samosažaljevajuće patetike i kompleksa pisanja iz pozicije žrtve, što je odlika nacionalističke književnosti. Koliko god se ovdje radi o kritici jednog fašizma, o njegovoj dekonstrukciji, toliko je ovo i tekst sufijskog razumijevanja zla i pokušaja da se prevaziđe trauma rata kojom se dvadeseti vijek potvrdio kao beskrajni đerdan pomrčina.
IZBRISANA TABLA
Šefika Šehbajraktarević-H.
Connectum
Autorica se prevashodno opredjelila za priče iz života muslimanskih porodica jer se u toj sredini najviše kretala. Opravdanje za ovakav postupak mogla bi biti i odluka i želja autorke da napiše zbirku upravo o životu muslimana u BiH, dakle u žanru koji je kroz istoriju zapostavljen i omalovažavan. Ali i u tom slučaju ne treba gubiti iz vida da je i čisto muslimanski mentalitet i njihova bh. tradicija pored ostalog i rezultanta multikulturnog miješanja i uzajamno povratnog uticaja i djelovanja raznih kultura i vjera. Izostavljanje tog elementa otkida od duhovnosti bh. muslimana jedan dobar dio cijele istine i cijele priče. To bi, po mome mišljenju, mogao biti i jedan od nedostataka ove zbirke.
IZABRANA DJELA DŽEVAD KARAHASAN
Dževad Karahasan
Connectum
Komplet knjiga čine naslovi kao što su zbirka pripovjedaka Kraljevske legende, Kuća za umorne i Izvještaji iz tamnog vilajeta, romani Istočni divan, Sara i Serafina, Šahrijarov prsten, Noćno vijeće, Što pepeo priča, eseji Dnevnik selidbe, O jeziku i strahu/Knjiga vrtova.
Kompletom od deset naslova ljubiteljima Karahasnove književnosti i čitateljskoj publici ponuđena je zaokružena cjelina književnog stvaralaštva ovog renomiranog autora.
O autoru
Dževad Karahasan (1953–2023) bio je romanopisac, dramski pisac, esejista i teoretičar književnosti čije stvaralaštvo spaja orijentalnu i evropsku kulturnu tradiciju, mistiku i racionalnost, historiju i savremenost. Njegova izabrana djela obuhvataju romane, eseje i drame u kojima se centralno mjesto daje pitanju identiteta, egzila, suživota kultura i etičkim dilemama čovjeka.
1. Romani
• Istočni diwan (1989) – roman u kojem se prepliću orijentalni rukopisi, evropska tradicija i sudbina junaka između Istoka i Zapada.
• Šahrijarov prsten (1997) – knjiga o pripovijedanju i moći priče, kroz metaforu iz Hiljadu i jedne noći.
• Noćno vijeće (2005) – roman o opsadi Sarajeva, gdje se stvarnost miješa s mitom, a ljudske sudbine svjedoče o snazi zla i dostojanstva.
• Utjeha noćnog neba (2012) – historijski roman o Sarajevu 16. stoljeća, kroz lik astronoma Hasana Kafije Pruščaka; meditacija o znanju, vjeri i ljudskoj sudbini.
• Što pepeo priča (2015) i San o pruzi (2020) – romani o sjećanju, ratu i nestajanju, u kojima se lična i kolektivna trauma pretaču u poetične narative.
2. Esejistika
Karahasan je pisao briljantne eseje o islamskoj i evropskoj kulturi, odnosu religije i umjetnosti, o opsadi Sarajeva i egzilu. Knjige poput Dnevnika selidbe svjedoče o njegovom progonstvu i razmišljanjima o “evropskom duhu”.
3. Dramska djela
Njegove drame često obrađuju univerzalna pitanja: moć i pravdu, odnos pojedinca i vlasti, te unutarnje borbe ljudske duše.
________________________________________
U cjelini
Izabrana djela Dževada Karahasana predstavljaju literarnu riznicu u kojoj se Bosna i Balkan pojavljuju kao metafora susreta svjetova, a ljudska sudbina kao univerzalna drama između rata i mira, vjere i sumnje, pripadnosti i prognaništva. Njegov opus čini ga mostom između Istoka i Zapada, prošlosti i budućnosti, umjetnosti i života.
IZA BIJEGA
Ilija Trojanow
Connectum
Roman Iza bijega sastoji se od poetskih fragmenata i književnih refleksija na temu bijega, migracije i egzila. Središnji motiv knjige je iskustvo izbjeglica i duhovna težina bijega, kojeg drži ne samo fizičko preseljenje, već egzistencijalno stanje koje traje – čak i nakon što se bijeg završi.
Trojanow koristi fragmentarni, eksperimentalni oblik pripovijedanja koji reflektira haotičnost i razbijenost suvremenog svijeta. Roman nema klasičnu linearno strukturiranu radnju, nego čitatelju posreduje niz misaono-poetskih zapisa koji oslikavaju unutarnja previranja migranata i njihovu egzistencijalnu situaciju. Likovi su prepoznatljivi kao "stranci" — otuđeni, nerazumljeni, u potrazi za pripadanjem, ali i suočeni s trajnim posljedicama bijega.
________________________________________
U nekoliko rečenica
• Oblik i stil: Eksperimentalna forma fragmenta i misaonog zapisa, bez klasične narativne koherentnosti, čime se reflektira unutarnji nemir i razbijenost bijega.
• Tematski fokus: Analiza bijega kao trajnog stanja – fizičkog, ali i duhovnog – koje ne prestaje završetkom migracije.
• Egzistencijalni ton: Stranac kao centralni motiv – pripadnost se gubi, a izbjeglištvo postaje temeljno stanje bića
IŠČEZAVANJE SJENKE NA SUNCU
Barbara Frischmuth
Connectum
U bazar sam uglavnom išla sama i ne kupujući ništa. Još uvijek mi je teško padalo orjentisati se. Prepoznavala sam glavnu ulicu i nekoliko prodavnica, ali baš nikako nisam shvatala sistem natkrivenih ulica, sokaka i malih trgova. Bojala sam se požara, a slika vatre koja se širi u meni je izazivala paniku...
Bazar se osjećao prije no što se mogao vidjeti. Ne znam zbog čega je bilo tako, zbog sve većeg broja nosača koje si morao izbjegavati, zbog čekićanja kazandžija, zbog brojnih prodavaca vode i šerbeta ili zbog pogleda ljudi u kojima se mogao prepoznati neki pravac. Ali bilo je tu još nešto što se teško da formulirati, kao kada bih nešto rekla kada bih govorila o trbuhu ovog grada, kojeg bi bilo neumjesno porediti sa nečim tjelesnim. Grad je grad, govorim sebi, i bilo bi pogrešno poistovjećivati ga sa nečim na način koji bi zbog pretpostavljenog općeg razumijevanja izazvao nesporazum. No, otkada govorim ovaj jezik, koji dušu vidi kao pticu, takve me slike prate...
HRAM SUNCA
Ivan Aleksejević Bunjin
Connectum
Sadržaj:
Bunjin je koristio svaku priliku za putovanje, prvo na jug koji je mitizirao, u Ukrajinu, na Dnjepar, Krim, a zatim i u zapadnu Evropu: Francusku, Italiju, Austriju, Njemačku, Švicarsku. Više puta dio zime provodi na Capriju, gdje je živio Maskim Gorki. Ipak, istinsko oduševljenje pokazuje za egzotičnija mjesta i bogatu kulturnu historiju: posjećuje Tunis, Atinu, a naročito Konstantinopolj.
HISTORIJA ODBAČENIH
Jasmin Agić
Connectum
Sadržaj:
Objedinjeni u jednu knjigu tekstovi o najznačajnim bosanskohercegovčkim umjetnicima pripovijedanja, koji su doživjeli sudbinu društvenog odbacivanja, promišljaju umjetnički kanon u njegovom samodestruktivnom pojavljivanju.
Jasmin Agić u svojim tekstovima nastojao je shvatiti zašto bosanskohercegovačko društvo uporno i kontinuirano ne želi priznati najznačajnije vrijednosti vlastite kulture neprekidno izmišljajući razloge za progon ljudi koji svojim poetskim shvatanjima i estetskim ubjeđenjima žele modernizirati umjetničku praksu.
Knjiga je sastavljena iz 22 poglavlja a u prvom, uvodnom, naslovljenom Zlurado lice primitivizma Agić objašnjava razloge i mehanizme društvenog odbacivanja.
Pored portreta dvadeset umjetničkih ličnosti (pomenimo samo nekolicinu: Meša Selimović, Derviš Sušić, Hasan Kikić, Mak Dizdar, Skender Kulenović i dr.) koje su, na bilo koji način, bile osporavane u svom djelovanju u knjigu je, kao dodatak, uvršten i tekst o romanu „Vječnik“ bh. prozaiste Nedžada Ibrišimovića. Svi su tekstovi prvobitno objavljeni u formi bloga na portalu Al Jazeera Balkans.
GOLUBOVI LETE U NEPOVRAT
Melinda Nadj Abonji
Connectum
Sadržaj:
Nagrade za najbolji roman u Nemačkoj i Švajcarskoj 2010. godine.
Lirska saga o porodici vojvođanskih Mađara, koja dijeli sudbinu rijeke Jugoslovena što su sedamdesetih godina prošlog vijeka pohrlile u pečalbu na Zapad. Otac, majka i dvije kćeri Kočiš nose u inostranstvo nepomirljivu gorčinu zbog neke skrivene nepravde, ali i čežnju za panonskim zavičajem. Iz godine u godinu, oni provode ljeto u vojvođanskoj ravnici odakle su potekli, u pospanoj varošici gdje na svom gazdinstvu stoluje baka Mamika, očeva majka, za stariju kći Ildiko najvažnija osoba na svijetu. Jednog ljeta Mamika će ispričati djeci životnu dramu svog pokojnog muža, kome je država posle rata oduzela zemlju i slomila srce...
Dok se porodica među ljubaznim ali hladnim Švajcarcima mukotrpno penje ljestvicom opstanka, i dok se istovremeno u njihovoj bivšoj domovini rasplamsava vihor novog rata, glavna junakinja Ildiko ispreda sjetnu i oporu priču o sudbini emigranata, o izgubljenom raju zavičaja, o odrastanju između dva svijeta koji postaje svijet za sebe: u njenom slučaju, prelijepa panonska pjesma koja lebdi između dva jezika, prošlosti i sadašnjosti, alpskih pejsaža i beskrajne ravnice, radosti i tuge, otuđenosti u blagostanju i prisnosti u neimaštini, kulture zaborava i snage sjećanja.
Ova uzbudljiva pripovijest sa autobiografskim elementima proglašena je za najbolji roman na njemačkom jeziku 2010. godine u Nemačkoj i Švajcarskoj (prestižne nagrade Deutscher Buchpreis i Schweizer Buchpreis), i donijela Melindi Nađ Abonji, rodom iz Bečeja, zasluženo priznanje i kritike i čitalaca u više evropskih zemalja, na čije je jezike prevedena.
DUGA NOĆ
Ibrahim Efendić
Connectum
Sadržaj:
San o sretnijem životu i nadi imanentam je u poetici života, ali i filozofiji i umjetnosti. Tom sanjarenju bili su skloni i veliki umovi. Kao sanjar o idealnom društvenom poretku i sretnom narodu pridružuje se, evo, svojom književnoumjetničkom sanjarijom i autor Duge noći Ibrahim Efendić. I piše svoju knjigu mudrosti i pouke.
DJECA TANNEROVIH
Robert Walser
Connectum
Sadržaj:
Simon Tanner, nemirni junak Walserovog romana, autsajder je i romantični sanjar, koji prividno bez određenog cilja luta svijetom skupljajuči raznorazna životna iskustva a da se pri tom gotovo uopće ne mijenja. On je izuzetno moderan književni lik koji i za savremenog čitaoca može biti interesantan, ne samo kao predmet promatranja, već zašto ne i kao mogući model identifikacije.
Robert Walser je značajan autor 20. vijeka i savremenika Franca Kafke s kojim ga povezuje tema otuđenosti, a time i manipulacija i funkcionalizacija čovjeka, proces kojem se Walserov (anti)junak uporno opire i na taj način sve više zapada u izolaciju.
Kafka je izuzetno cijenio Roberta Walsera i u svom pogovoru izdanju iz 1909. on je Simona Tannera izjednacio s modernom dangubom, napomenuvsi da na kraju knjige od njega ne ostaje nista doli izuzetnog uzitka citaoca.
DANI SLIJEPIH MIŠEVA
Namik Dokle
Connectum
Sadržaj:
Književni rad suvremenog albanskog romansijera, Namika Dokle, u cjelini je posvećen podneblju goranske krajine u pograničnim zonama republike Albanije. Sa svoja tri romana, Kćeri magle, Gore bez ptica i Dani slijepih miševa ovaj albanski autor ukalupio je žanrovske osobine klasičnog političkog romana u jednu etnografsku razglednicu, na kojoj gledamo kako se odvija život jednog naroda na hiljadama metara nadmorske visine, a istovremeno duboko u ponoru totalitarne represije.
Ko god se našao impresioniran majstorstvom velikog Ismaila Kadarea, romani Namika Dokle će mu biti izvrstan nastavak upoznavanja sa albanskom književnošću modernog doba.
ČITANJE PARRYJEVE ZBIRKE
Mirsad Kunić
Connectum
Kratki sinopsis
U knjizi Čitanje Parryjeve zbirke, Mirsad Kunić istražuje značaj i sadržaj zbirke usmene epske tradicije koju je prikupljao američki naučnik Milman Parry — a koja je, zanimljivo, fokusirana na usmenu književnost sa prostora Bosne i Sandžaka.
Građa Parryjeve zbirke, koja uključuje audio i grafičke zapise starih epskih pjevača poput Avde Međedovića i drugih, donijeta je u Bosnu zahvaljujući Kunićevom radu tokom stipendije na Harvardu. Autor je dio materijala kopirao i doveo sa sobom, čime je omogućio dalje proučavanje u domaćem akademskom kontekstu.
U fokusu knjige su ne samo tehnički aspekti zbirke, već i epistemološki okvir: Kunić propituje paradigme usmenosti i pismenosti, naročito u slojevitom kontekstu bosanske i bošnjačke kulturne tradicije. Posebno naglašava pojmove poput „krajiška epika“ i „bosanskobosanska tradicija“, analizirajući njihov nastanak, širenje i ideološke implikacije.
________________________________________
Šta donosi knjiga?
• Historiografski i metodološki kontekst: Objašnjava Parryjev rad, njegove metode prikupljanja epske usmene poezije, i, u tom okviru, ulogu Kunića kao mosta između Harvardovih arhiva i bosansko-hercegovačke akademske zajednice.
• Kulturni i epistemološki značaj: Knjiga stavlja bosansku usmenu tradiciju u globalni kontekst (preko Parryjeve slavne zbirke) i preispituje način na koji je ona tretirana unutar nacionalnih i ideoloških narativa.
• Identitet i usmenost: Kritički osvrt na to zašto i kako su određeni epiteti i ideje, poput „krajiška epika“, oblikovali percepciju bosanske kulture kroz prizmu usmenog nasljeđa.
________________________________________
Zaključak
Čitanje Parryjeve zbirke je znanstvena studija koja pomiruje temeljno filološko-istorijsko istraživanje sa kulturnom refleksijom, tragajući za dubljim razumijevanjem načina na koji se kolektivni identitet – kroz usmenu književnost – formira, interpretira i prenosi u vremenu i kroz nacionalne okvire.
Želiš li da nastavim s analizom: možda o samim likovima (poput Avde Međedovića), stilistici, ili utjecaju knjige u današnjoj akademiji? Rado ću!
CRVENA KRALJICA
Leonora Miano
Connectum
Radnja se odvija u futurističkom, alternativnom svijetu narednog stoljeća (oko 2124. godine), na autocentričnom, jedinstvenom afričkom kontinentalnom entitetu zvanom Katiopa, koji je postao poput Sjedinjenih Afrčkih Država . U ovom svijetu, Europa je pretvorena u nezrelu, "primitivnu" kulturu — potpuno suprotno historijskim realnostima.
U središtu priče je ljubavna veza između Boye, sveučilišne profesorice, i Illunga, državnog poglavara. Njihova ljubav je zabranjena – ne samo zbog razlika u društvenom statusu, nego i zbog političkih okolnosti, te prijeti da se pretvori u ozbiljan državni problem.
.
Paralelno s ljubavnom dramom, fokus je na Fulasima – potomcima francuskih imigranata koji su u 21. stoljeću pobjegli iz Europe u Afriku da bi sačuvali svoj identitet, ali danas su osiromašeni i marginalizirani.
. Vladajući režim, predvođen Illungom i njegovim resornim ministrima, želi deportovati te neasimilirane grupe na svaki mogući način.
Boya se svojim istraživanjima i angažmanom pokušava približiti tim zajednicama, ali to je dovoljno da je učini prijetnjom “tvrdom režimu”.
Ključno pitanje koje roman postavlja jest: može li Crvena kraljica — tj. Boya, koja je osvojila srce bivšeg heroja borbe za oslobođenje — dokinuti raskid između osobnog i političkog, i hoće li njena ljubav raspršiti mržnju i nasilje koje prijete patrti od političke represije? Ili će “tvrdi” politički režim učiniti sve da ih razdvoji?