Romani

Žena na stupu srama – četrdesete su godine XX. stoljeća, Europom bukti Drugi svjetski rat, a dvije žene, Kathrin i Frieda, pokušavaju održavati veliko seosko imanje. Kathrinin suprug Heinrich vojnik je njemačkoga Wehrmachta i povremeno s fronta dolazi kući te pripovijeda o okrutnome ubijanju civila u kojem i sam ponosno sudjeluje. Nježna i osjetljiva Kathrin prema njemu osjeća sve veći prezir, a kada im dopremi ratnoga zarobljenika, Ukrajinca Alekseja, da poput roba obrađuje njihova polja, Kathrin shvaća koliko se mržnja uvukla u sve pore seoskoga života. Dvoje mladih ljudi, povezanih nevoljom, upušta se u ljubavni odnos koji će ubrzo biti razotkriven, a posljedice pogubne za sve uključene strane… Jedan od prvih romana Brigitte Reimann, njemačke spisateljice svjetskoga glasa čija se djela danas svrstavaju među klasike poslijeratne književnosti, naizgled je jednostavna i potresna priča o zabranjenoj ljubavi. No to je i roman o ljudima zavedenima ideologijom, o važnosti milosrđa i u najtežim uvjetima, o tome da i u neprijatelju treba vidjeti – čovjeka. „Ova je knjiga tako lijep, tanak svezak, no sadržava koncentrat povijesti ranoga XX. stoljeća. Jednostavna priča, naizgled bez napora pretočena na papir, koja istodobno pršti snagom – to je veliki talent Brigitte Reimann: učiniti društvene nemire, nezadovoljstva i okrutnosti opipljivima kroz samo nekoliko likova.“ – Carolin Würfel „Ona je uzbudljiva, ali neobično zapostavljena autorica, koju u Njemačkoj nikada nisu prestali objavljivati, no ostalima ipak predstavlja otkriće.“ – Ka Bradley, urednica Penguin Classicsa, Guardian „Ovim je romanom Brigitte Reimann 1956. godine uvalila ‘vrući krumpir’ njemačkoj poslijeratnoj književnosti, i ujedno doživjela da on postane bestseler.“ – Aufbau Verlag O autorici: Brigitte Reimann (Magdeburg, 1933. – Berlin, 1973.) cijenjena je njemačka autorica koju danas smatraju modernim klasikom. Počela je pisati već s četrnaest godina, a njezina prva knjiga – drame – objavljena je kad joj je bilo tek sedamnaest. Roman Geschwister (1963.), o podijeljenoj Njemačkoj nakon II. svjetskog rata, bio je jedan od najkontroverznijih romana toga doba. Uz roman Žena na stupu srama (1956.), u njezinu se književnom opusu osobito ističu opširni dnevnici, objavljeni pod naslovima Alles schmeckt nach Abschied i Ich bedaure nichts. Dobitnica je mnogih literarnih nagrada, a prema njezinim djelima snimljeno je više filmova. Umrla je u dobi od samo 39 godina, ostavivši za sobom remek-djelo književnog stvaralaštva, nedovršeni, posthumno objavljeni roman Franziska Linkerhand.

Nazperi (Peri) Nalbantoğlu pripadnica je istanbulskog visokog društva. Na putu do luksuzne vile uz more, gdje je čekaju muž i prijatelji, skitnica joj otme torbicu. Iz nje ispadne stara polaroid-fotografija triju žena i jednog muškarca, snimljena davno pred Oksfordskim sveučilištem i potakne lavinu sjećanja na događaje iz prošlosti. Kad napokon stigne u vilu, dok ostali gosti uživaju u večeri i raspravljaju o Turskoj na razmeđu Istoka i Zapada, Peri priziva u sjećanje Shirin, Monu i Azura, troje ljudi koji su neizbrisivo obilježili njene studentske dane. Njih su tri bile Grešnica, Vjernica i Zbunjena, svaka sa svojim poimanjem Boga, vjere i života općenito, a profesor Azur, karizmatični predavač kontroverznog kolegija o Bogu, prenio im je koliko znanja, toliko i sumnje. Tri Evine kćeri roman je snažnih dihotomija u kojemu se neizbježno sudaraju i isprepliću Istok i Zapad, ateizam i teizam, tradicija i modernitet, multikulturalnost i jednoumlje. Autorici polazi za rukom pristupačnim, lako čitljivim stilom zaći duboko u neke od najkompleksnijih problema današnjice. Shafak proniče u samu srž čovjeka kao pojedinca koji svoje istinsko „ja“ može spoznati samo kroz prihvaćanje i jasno viđenje „drugoga“. “Novi roman Elif Shafak otkriva nam toliko vremenski prikladno stjecište problema današnjice da se čini gotovo vidovitim. Autorica, koja danas živi u Londonu, daje jedan multivalentni glas koji obuhvaća podivljale plime različitih kultura… Shafak romanu ideja pristupa strastveno, sportski. Postoje romani u kojima želite uživati sami i postoje romani o kojima jedva čekate raspraviti s ostalima. Predložite Tri Evine kćeri prijatelju ili svom književnom klubu i imat ćete sjajne rasprave o ovom zapaljivom vremenu u kojemu živimo.” The Washington Post “Najpoznatija turska autorica, Elif Shafak, ispisala je djelo koje liječi povijesnu amneziju njezine zemlje… Način na koji nedorečena prošlost može utjecati na sadašnje tenzije osnovna je tema vividnog i aktualnog romana Elif Shafak.” Vogue “Osebujno i kompleksno… Shafak istražuje teme feminizma, duhovnosti, ekstremizma i političke opresije na vrlo pažljiv i osvježavajući način.” Harpers Bazaar “Shafak je majstorski oslikala i raskošne portrete toplog ali kompliciranog Istanbula i hladnog ali staloženog Oxforda… Tri Evine kćeri nose čudesnu pouku o multikulturalnoj tjeskobi, jazu između tradicije i moderniteta te mijenama u osobnoj borbi. Nezaobilazno štivo koje istodobno zabavlja i poučava bez propovijedanja.” New York Journal of Books “Shafak je briljantna kroničarka svih bolesti koje pogađaju moderno društvo i još jednom je dokazala svoju razboritost.” Booklist O autorici: Elif Shafak nagrađivana je britansko-turska spisateljica i pripovjedačica. Objavila je 20 knjiga, od kojih je 13 romana, a njene su knjige prevedene na 57 jezika. Otok nestalih stabala ušao je u uži izbor za nagrade „Costa“, „British Book Awards“, „RSL Ondaatje Prize“ i „Women’s Prize for Fiction“ te je bio odabran za Književni klub Reese Witherspoon. Roman 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu bio je u užem izboru za „Booker Prize“ i „RSL Ondaatje Prize“ te je proglašen knjigom godine prema Blackwell’su. BBC je Četrdeset pravila ljubavi izabrao među 100 romana koji su oblikovali naš svijet. Roman Majstor i ja odabran je za prvi književni klub vojvotkinje od Cornwalla, The Reading Room. Shafak je doktorica političkih znanosti i predavala je na sveučilištima u Turskoj, SAD-u i Velikoj Britaniji, uključujući St Anne’s College na Oxfordskom sveučilištu, čija je počasna članica. Stekla je i počasni doktorat iz humanističkih znanosti s Bard Collegea. Članica i potpredsjednica Kraljevskog književnog društva, izabrana je u 100 najinspirativnijih i najutjecajnijih žena prema BBC-u. Zagovornica je prava žena, LGBTQ+ prava i slobode izražavanja i inspirativna je govornica na javnim događajima; dvaput je sudjelovala kao govornica na TED Globalu. Shafak piše za vodeće publikacije širom svijeta i odlikovana je medaljom Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres. „Politico“ ju je 2017. svrstao među 12 osoba koje će vam „zagrijati srce“. Bila je članica žirija brojnih književnih nagrada, uključujući „PEN Nabokov Prize“, predsjedala je nagradom „Wellcome.“ Dobitnica je Međunarodne književne nagrade „Halldor Laxness“ za svoj doprinos „obnovi umjetnosti pripovijedanja“. Njezina je stranica www.elifshafak.com, a platforma Substack zove joj se Unmapped Storylands.

Ona je jedna od Plavih ljudi, ona je Knjižničarkina kći. I kad joj roditelje – zbog okrutne zabrane međurasnih brakova – osude na zatvorsku kaznu, država Kentucky odlučit će šesnaestogodišnju Honey Lovett smjestiti u – popravni dom. Jedina mogućnost da izbjegne prisilni rad u toj nehumanoj ustanovi jest da se što prije uda. No Honey će pronaći načina da nadmudri zakone: i sama će postati knjižničarka na konju, oplemenjujući živote svojih susjeda pisanom riječju. Posao će joj priskrbiti nove prijatelje, veliku mladenačku ljubav, ali i niz nevolja… Zasnovan na istinitim događajima, vezanima uz projekt zapošljavanja žena u doba predsjednika Roosevelta, nastavak bestselera Knjižničarka na konju Kim Michele Richardson donosi uzbudljivu priču o djevojci koja će knjigama promijeniti svoju i tuđe sudbine, o borbi za emancipaciju i o snazi ženskog prijateljstva. Napet, čitak i s obiljem informacija o negdašnjem Kentuckyju, roman popularne američke spisateljice ujedno je sjajan prikaz prelijepe, surove prirode Apalačkog gorja i njezinih stanovnika polovicom XX. stoljeća. „Prožeta ogromnim znanjem o tradiciji i običajima tog kraja, kao i prekrasnim opisima prirodnih ljepota krajolika, knjiga Knjižničarkina kći briljantna je i očaravajuća pripovijest koja će čitatelje koji su već upoznati s autoričinim radom zacijelo iznova oduševiti, a autorici zasluženo priskrbiti čitavu vojsku novih obožavatelja.“ – William Kent Krueger „U još jednoj prekrasnoj i uvjerljivo ispričanoj priči, Kim Michele Richardson nam ponovno na fascinantan način dočarava surovu, ali i sumornu ljepotu Apalačkog gorja, kao i odlučnost nevjerojatnih žena koje žive u svijetu kojim dominiraju muškarci, te moć knjiga i sestrinstva u najsurovijim uvjetima.“ – Sara Gruen „Knjižničarkina kći Kim Michele Richardson odvodi nas ravno u srce surovog Apalačkog kraja ranih pedesetih prošlog stoljeća i priča nam o Honey Mary-Angeline Lovett, šesnaestogodišnjakinji koja je jednako neustrašiva i hrabra kao i njezina majka, Cussy Mary. Svijet u kojem žive je okrutan i prepun predrasuda, a Richardson se ne boji ogoliti i pokazati nam svu njegovu ružnoću. No, kao i svi najbolji pisci ne samo ovog, već i proteklog naraštaja, i ova autorica čitateljima istovremeno pokazuje i nešto sjajno – kako se izbaviti iz tog svijeta.“ – Bren McClain O autorici: Kim Michele Richardson američka je spisateljica koja živi u Kentuckyju. Odrasla je u sirotištu Saint Thomas-Saint Vincent Orphan Asylum, gdje je bila izložena zlostavljanju zajedno s drugim štićenicima. Svoja je iskustva o tome objavila u memoarima The Unbreakable Child. Zalaže se za prevenciju zlostavljanja djece i obiteljskog nasilja, a surađuje i s institucijama. Osnivačica je doma Shy Rabbit, rezidencije za pisce i likovne umjetnike. Napisala je nekoliko knjiga, među kojima se ističu Liar’s Bench, GodPretty in the Tobacco Field i The Sisters of Glass Ferry. The Book Woman’s Daughter nastavak je Knjižničarke na konju, objavljen 2022. Knjige su joj prevedene na desetak jezika, a za svoja je djela osvojila brojna priznanja i nagrade, među kojima se ističe Forbesova nagrada za Knjižničarku na konju u kategoriji najbolje povijesne fikcije.