Pretraga
Prikaz 177–192 od 583 rezultata
-11%
35,00 KM
39,30 KM
UBIJANJE SS-OVACA
Aitora Grupa
Naklada Ljevak
„Suočavanje sa zlom nacizma tema je Ubijanja
SS-ovaca, osme knjige u nevjerojatno uspješnom serijalu Ubijanje, koji obrađuje istinite događaje o smrti i uništenjima nekih od najutjecajnijih ljudi i društava u ljudskoj povijesti…“
Robert Carver, Spectator
Kad su, gotovo odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata, na površinu izbili užasi Trećeg Reicha, nacistički ratni zločinci većinom su se dali u bijeg. Nekoliko ih je neposredno potom bilo uhvaćeno, poput zloglasnog SS-ovca Heinricha Himmlera. Josef Mengele, Anđeo smrti koji je u Auschwitzu provodio stravične medicinske pokuse nad zarobljenicima, Martin Bormann, Hitlerov osobni tajnik i takozvana Smeđa eminencija Trećeg Reicha, Klaus Barbie, Mesar iz Lyona te možda i najzloglasnijih od svih, Adolf Eichmann, samo su neki od onih koji su nestali bez traga. Ubijanje SS-ovaca, bestseler The New York Timesa, saga je o špijunaži i odvažnosti samoprozvanih lovaca na naciste, osoba koji su svojim djelovanjem upozoravali na užase nacističkog režima te naglašavali kako takvo zlo ne može proći nekažnjeno. Jedan francuski bračni par, bivši američki vojnik, njemački javni tužitelj koji je bio prisiljen potpisati ukaz odanosti nacističkoj stranci, agenti Mossada i preživjeli muškarac iz koncentracijskog logora desetljećima su tako češljali svijetom, locirajući te bjegunce i privodeći ih pravdi. Ubijanje SS-ovaca, osma po redu knjiga iz serijala Ubijanje, autora Billa O’Reillyja i Martina Dugarda, knjiga o neizrecivom užasu ljudske povijesti, stilom pisanja koji evocira najnapetije kriminalističke romane, zapanjit će i duboko potresti svakog čitatelja. Naklada Ljevak s ponosom je predstavlja u prijevodu Damira Biličića.
O AUTORU:
Bill O' Reilly inovativni je televizijski novinar koji je polučio neviđen uspjeh kao voditelj emisije The O’Reilly Factor na američkoj kabelskoj televiziji i pisanjem (ili suautorstvom) više od dvadeset publicističkih naslova koji su se našli na samom vrhu ljestvice najprodavanijih knjiga The New York Timesa i ostalih nacionalnih tiskovina.
Martin Dugard autor je više knjiga o povijesti koje su se našle na ljestvici najprodavanijih knjiga The New York Timesa, među njima i knjige iz serije Ubijanje, kao i naslovi Into Africa i The Explorers.
MIKA ŠPILJAK
Hrvoje Klasić
Naklada Ljevak
Osnivanje Sisačkoga partizanskog odreda, odnos prema poraženima u Zagrebu nakon oslobođenja 1945., odnosi Katoličke crkve i socijalističke Jugoslavije, odnos Mike Špiljaka s Titom, Bakarićem i nizom uglednih svjetskih državnika 20. stoljeća, „afera Đureković“ i uloga Špiljaka u političkom usponu Franje Tuđmana krajem 1980-ih samo su neke od tema obrađenih u knjizi „Mika Špiljak – revolucionar i državnik“.
Prateći životni put i profesionalnu karijeru Mike Špiljaka autor u knjizi obrađuje neke od ključnih procesa i događaja hrvatske povijesti 20. stoljeća. Knjiga je pisana u obliku biografije, ali je ona i više od toga jer se ne bavi isključivo ulogom Špiljaka u određenim događajima nego analizira i objašnjava neke od najvažnijih fenomena i izazova koji su obilježili prošlo stoljeće.
Cilj knjige nije (ponovna) revizija povijesti, glorificiranje jednog društveno – političkog sistema, nostalgija za očigledno neuspješnim državnim eksperimentom ili pokušaj mitologizacije heroja iz „neželjene“ prošlosti. Ovo je priča o čovjeku koji je živio u vremenima prepunima izazova, na koje je reagirao nekad dobrim, a nekad lošim odlukama.
O AUTORU:
Hrvoje Klasić rođen je 1972. u Sisku. Godine 1997. diplomirao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao. Od 1995. zaposlen je kao profesor povijesti na sisačkoj gimnaziji, a od 2003. na Filozofskom fakultetu, Odsjeku za povijest. Dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2006. godinu. Iste godine dobio je i Godišnju nagradu grada Siska za knjigu Hrvatsko proljeće u Sisku. Suautor je dviju dokumentarnih serija, Hrvatsko proljeće i NDH, nastalih u produkciji Hrvatske radiotelevizije. Godine 2012. objavio je značajnu i hvaljenu knjigu Jugoslavija i svijet 1968. u izdanju Naklade Ljevak, koja se našla u užem izboru za dvije nagrade (Kiklop i Jutarnji list). U izdanju Naklade Ljevak objavio je 2019. još dvije knjige: Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost i Mika Špiljak: revolucionar i državnik. Dobitnik je nagrade „Svetozar Pribičević“ za unapređenje hrvatskosrpskih odnosa za 2016. godinu.
-9%
33,00 KM
36,40 KM
VRIJEME I EKONOMIJA
Željko Rohatinski
Naklada Ljevak
Uz analizu osnovnih postulata percepcije vremena iz područja fizike i filozofije te sadržaja, obilježja i modaliteta ekonomske aktivnosti, knjiga predstavlja modificirani matematički opis Marxova modela reprodukcije. Izvorni model percipiran je kao jedan od najvažnijih doprinosa klasičnoj političkoj ekonomiji, a u ovoj analizi proširen je dodatnom varijablom - vremenom - koje se ne promatra kao apsolutna, već kao relativna, odnosno funkcionalna kategorija. U tom smislu, knjiga povezuje Einsteinovu posebnu teoriju relativnosti s ekonomskim procesima. Takvo razumijevanje vremena ima izravne implikacije na modalitete gospodarske aktivnosti i treba ga uzeti u obzir pri razmatranju vremenske dimenzije ekonomske aktivnosti, na primjer u kreiranju ekonomske politike.
„Iako često koristimo kliše „vrijeme je od presudnog značenja“ ekonomisti su premalo pažnje posvetili proučavanju tog teško uhvatljivog koncepta. Jedino znanstvenik oboružan izvanrednim i neustrašivim intelektom može jukstaponirati djelo Marxa, Einsteina i Keynesa i napisati knjigu koja je istodobno praktična, pronicljiva i bezvremena.“
- Todd G. Buchholz, savjetnik za ekonomsku politiku u administraciji Georgea H. W. Busha
„Bankari centralnih banaka rijetko se upuštaju u razmišljanje o fundamentalnim idejama na kojima počiva ekonomska misao i ekonomsko modeliranje. Nakon dvanaest iznimno uspješnih godina u ulozi guvernera Hrvatske centralne banke Željko Rohatinski učinio je upravo to. U ovoj knjizi on postavlja pitanje definicije vremena u odnosu na ekonomske modele i raspravlja primjerice o tome kako koncept vremena utječe na naše shvaćanje maršalovske ravnoteže i kejnezijanskog modela.“
- Paul Wachtel, profesor ekonomije na Sveučilištu New York
„Koncept vremena fascinirao je neke od najvećih filozofa i fizičara, no ekonomisti mu nisu posvećivali osobitu pažnju. No sada, u ovoj neobičnoj, pronicljivoj i važnoj knjizi, Rohatinski pokazuje bitan utjecaj vremena na ekonomske aktivnosti – na ekonomske modele jednako kao i na ekonomske politike.“
- Vito Tanzi, bivši direktor MMF-ovog odjela za fiskalne poslove
„Klasična ekonomija fokusira se gotovo isključivo na koncept ravnoteže, zanemarujući i procese i vrijeme. No u stvarnom svijetu nužno je promišljati o vremenu potrebnom da se dođe od jedne ravnoteže do druge i o tome kako se to postiže. Kao dugogodišnji istaknuti guverner centralne banke Rohatinski razumije temeljni značaj i vremena i procesa. Njegova fascinantna knjiga obuhvaća u širokom rasponu filozofiju i velikane klasične ekonomije.“
- Paul Ormerod, gostujući profesor na Londonskom sveučilištu
Širinom i temeljitošću obrade, metodama istraživanja, interdisciplinarnošću i dostignutim znanstvenim spoznajama autor je bitno pridonio analizi vremena kao ekonomske varijable povezane s ulogom, ciljevima i metodama ekonomske politike. Njegove analitičke izvedbe, uključujući i matematičke, suptilne su generalizacije kroz vrijeme – od Marxa i Keynesa do Diamonda i Krugmana.
- Iz recenzije Mate Crkvenca
O AUTORU:
Željko Rohatinski (Zagreb, 1951. – Zagreb, 2019.) makroekonomist je s karijerom dugom gotovo pet desetljeća tijekom koje je prošao sve segmente ekonomske struke – od analitičkih i istraživačkih zadataka do konkretnoga oblikovanja ekonomskih politika. Uz rad u financijskom i korporativnom sektoru, Zavodu za društveno planiranje Republike Hrvatske te Ekonomskom institutu Zagreb posebno valja izdvojiti njegov dvanaestogodišnji mandat na čelu Hrvatske narodne banke. Za provođenje neortodoksne monetarne i makroprudencijalne politike koja je pridonijela očuvanju financijske stabilnosti tijekom svjetske ekonomske i financijske krize dobio je niz međunarodnih i domaćih priznanja poput nagrade The Best Central Bank Governor of the World and Europe, koju mu je dodijelio časopis The Banker, nagrade za najboljega komunikatora u kriznoj 2008. godini (Hrvatska udruga za odnose s javnošću) te nagrade za najuglednijega financijskog stručnjaka (Lex Info Award). Objavio je niz radova i knjiga, a znanstvenu karijeru okrunio je 2017. godine, kada je njegovu knjigu Time and Economics: The Concept of Functional Time objavio jedan od najuglednijih svjetskih akademskih izdavača Palgrave Macmillan. U izdanju Naklade Ljevak objavljene su mu 2019. godine knjige Kriza u Hrvatskoj i Persona non grata.
-9%
32,00 KM
35,00 KM
PUT DO NESLOBODE
Timothy Snyder
Naklada Ljevak
Timothy Snyder, cijenjeni američki povjesničar i autor hvaljene knjige O tiraniji (Naklada Ljevak, 2017.), u svojoj novoj knjizi nastavlja ondje gdje je stao s prethodnom. Na završetku hladnoga rata općenito se smatralo da je pobjeda (liberalne) demokracije apsolutna. Analitičari su govorili o kraju povijesti, uvjereni u mirnu i globaliziranu budućnost. Ali sad znamo da je to bilo preuranjeno. Autoritarni oblik vladavine prvo se vratio u Rusiju, gdje je Putin stvorio oligarhijski politički sustav koji počiva na iluzijama i represiji. Tijekom posljednjih nekoliko godina taj se oblik vlasti počeo polagano širiti s istoka na zapad, zahvaljujući plamenu nacionalizma koji obuzima Europu, potpomognut ruskom propagandom i kibernetičkim ratovanjem.
U ovome vizionarskom i aktualnom djelu, koje se našlo u užem izboru za Nagradu „Lionel Gelber“ 2019., autor pokazuje da Rusija djeluje unutar Zapada kako bi uništila demokraciju – potporom krajnjoj desnici u Europskoj uniji, napadom na Ukrajinu 2014. i vojnim prisvajanjem Krima – te trezveno propituje utjecaj Moskve na politički uspon Donalda Trumpa i referendum o Brexitu… Snyder uranja duboko pod površinu svjetskih događanja razotkrivajući istinsku prirodu postojeće prijetnje, pritom jasno pokazujući alternative koje nam se nude: ravnopravnost ili oligarhija, individualnost ili totalitarizam, istina ili laži. Knjiga Put do neslobode pomaže nam da svijet u kojem živimo sagledamo u cijelosti, kao da ga vidimo prvi put.
„Živimo u opasnim vremenima, tvrdi rječito Timothy Snyder u novoj knjizi… Da bismo shvatili Putina, pokazuje Snyder uvjerljivo, moramo shvatiti njegove ideje. Knjiga Put do neslobode izvrstan je poziv na buđenje.“
RADIKALNO ŽRTVOVANJE
Terry Eagleton
Naklada Ljevak
„Dakle, kao i u nekim novijim radovima, i ovdje se duboko zamišljam nad pitanjima kojima se obično ne bavi politička ljevica, a pogotovo njezino postmoderno krilo. Ljubav, smrt, patnja, žrtva, zlo, mučeništvo, opraštanje i tako dalje baš i nisu popularne teme među današnjim teoretičarima kulture i politike.“
(Izvadak iz Predgovora)
Knjiga Radikalno žrtvovanje cijenjenoga teoretičara kulture Terryja Eagletona snažna je i pronicljiva kulturološka analiza žrtvovanja – koja se bavi teologijom, književnošću, politikom i filozofijom – kao temelja suvremenog, ali i drevnog društvenog poretka. U modernoj liberalnoj civilizaciji riječi „žrtva“ i „žrtvovanje“ zvuče zlokobno i podsjećaju na krotko padanje na tlo, ničice, pred nekom višom silom. U ovoj dojmljivoj i sveobuhvatnoj studiji autor se zalaže za radikalnu verziju pojma žrtvovanja koja se usredotočuje na turbulentni prijelaz od slabosti do moći, sa svim popratnim političkim implikacijama. Kad se valjano shvaća, žrtvovanje je, prema Eagletonovu mišljenju, onakvo samoodricanje kakvo je preduvjet za novi, obnovljeni život. Knjiga se kreće u rasponu od Starog i Novog zavjeta preko iščitavanja djela Aristotela, sv. Augustina, Hegela, Kierkegaarda, Dostojevskoga i Nietzschea pa sve do mislilaca kao što su Derrida, Agamben, Žižek i Badiou, obuhvaćajući pojmove poput ljubavi, smrtnosti, mučeništva, dara i žrtvenog jarca. Autor nadahnuto promišlja ovu temu ispreplećući smrt i eros, Shakespearea i sv. Pavla, ironiju i hibridnost. Pritom istražuje suvremeno značenje žrtvovanja, odbacujući pogrešne predodžbe o barbarstvu kako bi tu radikalnu ideju povezao s politikom i revolucijom.
„Eagleton je jedan od rijetkih teoretičara izvan teoloških krugova koji kršćanstvu pristupaju ozbiljno. I premda ga neki kritičari nazivaju prikrivenim kršćanskim apologetom, on zapravo pridaje jednaku težinu kršćanskoj misli i sekularnoj filozofiji. Zahvaljujući tome, ova nova knjiga jednako će smetati i militantnim ateistima i kršćanskim fundamentalistima. Čitatelji koji nisu toliko odani dogmi iz nje će moći upiti puno toga.“
dr. sc. Bryonny Goodwin-Hawkins, Church Times
„Autoritativno napisano djelo koje je istodobno uravnoteženo i beskompromisno.“
John Milbank, autor eseja „The Ethics of Self-Sacrifice“
O AUTORU:
Terry Eagleton, utjecajni teoretičar kulture, trenutačno je profesor engleske književnosti na Sveučilištu u Lancasteru u Engleskoj. Napisao je pedesetak knjiga o temama kao što su književna teorija, postmodernizam, religija, politika i ideologija. Eagletonova djela dosad objavljena na hrvatskom jeziku: Književna teorija (SNL, 1987.), Ideja kulture (Jesenski i Turk, 2002.), Teorija i nakon nje (Algoritam, 2005.), Sveti teror (Jesenski i Turk, 2006.), Smisao života (Jesenski i Turk, 2008.), Razum, vjera i revolucija (Naklada Ljevak, 2010.), O zlu (Naklada Ljevak, 2011.), Zašto je Marx bio u pravu (Naklada Ljevak, 2011., 2018.), Nevolje sa strancima (Algoritam, 2011.), Kultura i smrt Boga (Naklada Ljevak, 2015.) , Kultura (Naklada Ljevak, 2017.) i Radikalno žrtvovanje (Naklada Ljevak, 2019.).
PANONSKI ADMIRAL – ĐORĐE BALAŠEVIĆ
Ivan Ivačković
Naklada Ljevak
„Đorđe Balašević bio je nadahnut čovjek s ciljem, čovjek velikih snova. Ljepše i točnije od bilo koga drugog opjevao je naše zanesenjaštvo, naše utopije. U najcrnjim vremenima njegove riječi bile su lampioni čežnje za drukčijim, nježnim, neiskvarenim svijetom. Ostavio nam je pjesme uz koje će nas, ako Bog ne bude škrtario i na našim godinama, još dugo prolaziti žmarci. Jednu veliku, dragu kupusaru uspomena. Od njega nam ostaju pjesme zbog kojih nam je ponekad mokro ispod očiju, ali zahvaljujući kojima duša uvijek oživljuje u nadanju. Ostaju nam pjesme uz koje lakše krpamo ostarjela srca. I ostaje nam to što se volimo.“ - iz knjige
Panonski admiral knjiga je o karijeri jednoga velikog pjesnika i padu jedne velike zemlje. To je profesionalna biografija Đorđa Balaševića te zbirka osobnih i kolektivnih sjećanja. Balašević je bio briljantan kroničar i tumač našeg vremena. Tijekom devedesetih godina dvadesetog stoljeća izrastao je u simbol otpora balkanskoj provincijalizaciji i ratu. Suprotstavljao se sili gluposti i gluposti sile. Ipak, ponajprije ćemo ga pamtiti kao pjesnika intime i ljudskih osjećaja, kao pjesnika ljubavi. Već nekoliko generacija nosi njegove pjesme ispod kože. Potpisao je opsežnu diskografiju bez slaba albuma, što je rijetkost i u međunarodnim razmjerima. Panonski admiral naklon je njegovoj umjetnosti i njegovu civilizacijskom angažmanu, koji je u toj umjetnosti imao istaknuto mjesto.
„Balašević je bio nezadovoljan svojim pjevanjem u verziji koja je završila na tom singlu. Snimio je još jednu verziju, ta će biti na albumu. Ali ni ona ga nije činila sretnim. Oba puta glas mu je bio tanak, nejak. Boček snosi jedan dio odgovornosti za to, kao i za ostale snimke na kojima Đole zvuči dječački. Za drugi dio nevolje, veći i važniji, nije kriv nitko. Đorđe je znao kakav bi trebao biti njegov glas u pjesmama, ali taj glas on još nije imao. Ne može tu mnogo pomoći producent. Takva zrelost može se dobiti samo s vremenom, sa životnim iskustvom. Godinama poslije, kad se tog iskustva dovoljno nakupilo, Balašević je otpjevao „Vasu“ kako treba. Ali snaga „Vase Ladačkog“ tolika je da nas je već verzija s Cirkusa – to je prva pjesma na albumu – ostavila zadivljenima. Uz nju smo saznali da je pred nama Pjesnik. Iako je Balašević napisao stihove prije nego što će napuniti dvadeset godina, oni nisu sličili mladenačkim škrabotinama. „Vasa“ je, naprotiv, izišao ispod majstorske, već ispisane ruke. Do Balaševića je vladalo mišljenje da su srpski i hrvatski jezik neprikladni za pjevanje. Dušan Vesić misli da su to bile besramne priče netalentiranih ljudi. U svakom slučaju, Balašević je te priče ubio malim prstom lijeve ruke. Tko je god htio, mogao je vidjeti novoga Jovu Jovanovića Zmaja, koji uz to ima i savršene melodije koje prate te čudesne stihove – a koje Jova nije imao, nego su mu ih davali drugi. Rijedak je takav osjećaj za melodiju. Nema mnogo takvih ljudi u svijetu.“
O AUTORU:
Ivan Ivačković rođen je 1964. godine u Zrenjaninu. O glazbi piše skoro četrdeset godina. Kao novinar i kritičar, potpisao je više od dvije tisuće tekstova u većini važnih listova u SFRJ-u, SRJ-u, SCG-u i Srbiji. Prije Panonskog admirala, objavio je šest non-fiction knjiga: Kako smo propevali, Umetnost pobune, Pisma iz Tajnog grada,Između krajnosti, Obe strane jastuka i Priznanja pop pevačice. Također, autor je pjesničke zbirke Crvena mapa i romana Bezverje. Za knjigu Kako smo propevali dobio je Nagradu „Desimir Tošić“, najveće priznanje za publicistiku u Srbiji. Otac, suprug i bubnjar
ZAŠTO JE MARX BIO U PRAVU-2. IZDANJE
Terry Eagleton
Naklada Ljevak
Komunistički manifest smatra se jednim od najutjecajnijih tekstova u posljednja dva stoljeća. Marx je svojom bujnom i beskompromisnom kritikom kapitalizma preobrazio naše shvaćanje povijesti čovječanstva. Je li marksizam, u jeku današnje razorne financijske krize, tek puka relikvija iz nekoga drugog doba?
U svojoj polemičkoj i kontroverznoj knjizi, Terry Eagleton bavi se predrasudom kako je marksizam mrtav i kako je s njim gotovo. Uzimajući deset najčešćih prigovora marksizmu (dovodi do političke tiranije, sve svodi na ekonomiju, utjelovljuje oblik historijskog determinizma i sl.), Eagleton u analizama svake od tih kritika pokazuje kako su one tek bijedna travestija izvorne Marxove misli. U svijetu u kojem su velike krize iz temelja uzdrmale kapitalizam, knjiga Zašto je Marx bio u pravu podjednako je nužna i pravodobna kao što je odvažna i smiona.
Ova knjiga nastala je iz jednostavne i neobične pomisli: Što ako su najpoznatiji prigovori Marxovu djelu naprosto pogrešno postavljeni? Ili su, ako već ne u cijelosti, barem u većini slučajeva pogrešni?
Time ne želim sugerirati da Marx nikad nije pogriješio. Nisam od one vrste ljevičara koji pobožno deklamiraju kako je sve podložno kritici, a onda, nakon što ih se pita da navedu tri glavna prigovora Marxu, zapadnu u mračnu šutnju. Iz ove knjige trebalo bi biti jasno vidljivo da i sam gajim neke sumnje prema njegovu djelu. Ali Marx je u svoje vrijeme bio u pravu oko puno važnih pitanja tako da se čini razumnim opisom kad se netko nazove marksistom. Nijedan sljedbenik Freuda ne drži kako je Freud bio nepogrešiv, isto kao što ni ljubitelj Alfreda Hitchcocka ne opravdava baš svaki redateljev kadar ili repliku iz scenarija.
Neću nastojati Marxove ideje prikazati kao savršene, već kao uvjerljive. Da bih to dokazao, u ovoj knjizi razmatram deset glavnih prigovora Marxu, kronološki neovisno o njihovoj važnosti, i pokušavam ih jedan po jedan odbaciti. U tom procesu također nastojim pružiti jasan i pristupačan uvid u njegovu misao za one koji nisu upoznati s njegovim djelima.
(Izvadak iz Predgovora)
O AUTORU:
Terry Eagleton, utjecajni teoretičar kulture, trenutačno je profesor engleske književnosti na Sveučilištu u Lancasteru u Engleskoj. Napisao je pedesetak knjiga o temama kao što su književna teorija, postmodernizam, religija, politika i ideologija. Eagletonova djela dosad objavljena na hrvatskom jeziku: Književna teorija (SNL, 1987.), Ideja kulture (Jesenski i Turk, 2002.), Teorija i nakon nje (Algoritam, 2005.), Sveti teror (Jesenski i Turk, 2006.), Smisao života (Jesenski i Turk, 2008.), Razum, vjera i revolucija (Naklada Ljevak, 2010.), O zlu (Naklada Ljevak, 2011.), Zašto je Marx bio u pravu (Naklada Ljevak, 2011.), Nevolje sa strancima (Algoritam, 2011.) i Kultura i smrt Boga (Naklada Ljevak, 2015.)
NEJEDNAKI
Ivana Dragičević
Naklada Ljevak
Ivana Dragičević, novinarka koja već gotovo dva desetljeća prati vanjskopolitička zbivanja, u publicističkome djelu Nejednaki hvata se ukoštac s gorućim globalnim problemima današnjice, promišljajući ih i pišući o njima kroz prizmu svjetskih događaja kojima je nazočila i intervjua s brojnim državnicima i intelektualcima. Godinama putujući svijetom, boraveći u različitim kriznim žarištima, autorica nam iz prve ruke svjedoči o ključnim trenucima suvremenog doba te ih stavlja u kontekst ponekad nepoznat domaćoj publici. Od intervjua s Basharom al Assadom, preko organiziranja prvog koncerta na teritoriju Europske unije sirijskog rock-banda u izbjeglištvu, praćenja skupa G20 u Francuskoj i partijskog kongresa u Pekingu do Trumpova govora u Varšavi, odnosno priča iza kulisa političkih događaja, autorica u knjizi Nejednaki pokušava naznačiti gdje se danas nalazimo i u kojem se smjeru kreću sveopći (društveni) procesi. Ivana Dragičević nam u ovom izvrsnome djelu donosi priče iz svijeta politike i ekonomije propitujući fenomen nejednakosti. Pritom nam, pronicljivo i temeljito razlažući aktualnu situaciju, pokazuje kakve sve izazove donosi doba u kojem živimo i globalno mijenjanje odnosa moći.
„Zašto je tango finski nacionalni ples? Tko zna? Koliko uopće znamo jedni o drugima u ocjeni manje važnih ili životno bitnih navika, situacija, procesa? Na ta pitanja i mnoga druga, Ivana Dragičević, iskusna vanjskopolitička novinarka, daje nam na uvid hvalevrijedna zapažanja koja stavlja u širi kontekst razumijevanja međunarodnih odnosa. Osobne priče, brojni razgovori s najistaknutijim figurama međunarodne zajednice i mnoga svjedočenja ‘običnih’ ljudi tragaju za odgovorom: znamo li kamo idemo i koliko nas strah od drugih i drugačijih, zatvaranje u svoje ljušture, koči da ovaj svijet učinimo boljim mjestom za življenje.“
Mirjana Rakić
Knjiga koju imate pred sobom nije znanstvena, ekonomska, psihološka ili politološka analiza. Nema romantičarskih iluzija da će svijetom poteći med i mlijeko ako kakva nadnaravna sila do jutra riješi „nejednakost“ ili globalna policija pohapsi stvarne i imaginarne „krivce“ za svjetske nepravde. Ona je možda malo osobno svjedočanstvo o jednom vremenu. Prvi dio knjige bavi se globalnim kontekstom, ključnim akterima procesa, njihovim dvojbama i izazovima, ispričanima pričama ljudi u složenoj situaciji današnjega svijeta. Drugi dio govori o nekim zanemarenim dijelovima svijeta, ljudima u pokretu, izbjeglicama i geopolitičkim procesima koji su do takva stanja doveli ili bi iz njega mogli proizići. Posljednji dio knjige donosi nekoliko priča o uspjehu, pojedinaca ili država, te razgovore s onima koji su spremni ponuditi rješenja ili o rješenjima za današnji svijet glasno razmišljaju.
Ova je knjiga, ukratko, skup priča koje pokušavaju naznačiti pitanja s kojima se suočavamo u globalnim procesima danas. U njoj opisujem događaje i procese kojima sam svjedočila i govorim o ljudima koji na neki način zrcale osjećaj svijeta u kojem živimo. Svi su oni akteri u svjetskom Babilonu nejednakih.
(Izvadak iz Uvoda)
O AUTORU:
Ivana Dragičević (1975.) jedna je od najpoznatijih hrvatskih novinarki vanjske politike. Izvještavala je s mnogih svjetskih žarišta, intervjuirala svjetske lidere, snimala dokumentarne filmove od Afrike, Bliskog istoka do Kine. Tijekom rada na HRT-u bila je, među ostalim, autorica emisije Horizonti i projekta AnimaHotel Europa. Alumna je Akademije za politički razvoj, Fondacije Reuters, ARDZDF Medijske akademije, Akademije Ujedinjenih naroda, Moskovske škole političkih znanosti, IVLP programa State Departmenta. Dobitnica je triju godišnjih nagrada Hrvatskoga novinarskog društva „Marija Jurić Zagorka“ za najbolje televizijske emisije i reportaže (1999., 2001. i 2014.), kao i nagrade HRT-a „Joško Martinović“ za najbolju reportažu u 2011. Urednica je vanjske politike na televiziji N1.
-10%
29,00 KM
32,20 KM
GLOBALNO NEZADOVOLJSTVO
Noam Chomsky
Naklada Ljevak
U ovoj novoj i intrigantnoj zbirci intervjua, Noam Chomsky, jedan od vodećih suvremenih intelektualaca, ukazuje na sveopće nezadovoljstvo širom svijeta koje bi se uskoro moglo rasplamsati.
U razgovorima o vrlo raznolikim temama s Davidom Barsamianom, svojim dugogodišnjim sugovornikom, Noam Chomsky navodi nas na to da promislimo o „svijetu koji ostavljamo djeci i unucima“, o svijetu koji su ugrozile klimatske promjene i sve veći izgledi za izbijanje nuklearnoga rata. Ako aktualni sustav nije u stanju riješiti te opasnosti, tvrdi on, onda je na nama da ga iz temelja promijenimo. Ovih dvanaest intervjua propituju najnovije događaje diljem svijeta: uspon ISIS-a, dosege državnog praćenja i nadzora, razorno djelovanje sustava moći, sve izraženiji bijes zbog ekonomske neravnopravnosti, sukobe na Bliskom istoku, te predsjednički mandat Donalda Trumpa. U osobnim osvrtima na djetinjstvo provedeno u Philadelphiji, Chomsky opisuje i vlastito intelektualno putovanje, kao i nastanak beskompromisnih stavova koji su ga doveli do pozicije vodećega američkog intelektualnog disidenta.
„Na svakoj stranici ove živahne, zanimljive i inteligentne zbirke razgovora očekuju vas pronicljiva opažanja lingvista i političkog mislioca Noama Chomskog. U 12 intervjua koje je od lipnja 2013. do siječnja 2017. s njim vodio David Barsamian, voditelj s postaje Alternative Radio, Chomsky uobičajenom trezvenošću progovara o gorućim pitanjima pa tako i o klimatskim promjenama, Trumpovu predsjedničkom mandatu i demokraciji.“
Publishers Weekly
„Chomsky je globalni fenomen. (...) Na području vanjske politike možda je i najčitaniji američki autoritet na svijetu.“
The New York Times Book Review
„Na djelu je proces skretanja pozornosti, moguće smišljen, a možda tek prirodna posljedica sklonosti osobe koja je u središtu zbivanja i onih koji djeluju iza kulisa.
Na jednoj razini, Trumpove lakrdije jamče da će sva pozornost biti usmjerena na njega. Način je pritom manje važan. Tko se još sjeća optužbe da su milijuni ilegalnih useljenika glasali za Hillary Clinton i tako ovome otužnom čovječuljku oduzeli veliku pobjedu? Ili optužbe da je Obama naredio prisluškivanje Trump Towera? Te tvrdnje same po sebi doista ne znače ništa. Dovoljno je da se pozornost preusmjeri s onoga što se događa u pozadini. A ondje, daleko od svjetala pozornice, najnesmiljenije rubne skupine Republikanske stranke pomno provode politiku kojoj je cilj obogatiti njihovo istinsko biračko tijelo: privatnu moć i bogatstvo, „gospodare čovječanstva“, da se poslužim izrazom Adama Smitha. (...)
Nije posve jasno ima li Trump kakvu predodžbu o tome što zapravo rade i on i njegovi plaćenici. Možda je i posve vjerodostojan: tek neuki megalomanijak tankih živaca kojem je jedina ideologija on sam. Ali to što se događa pod vladavinom ekstremističkog krila Republikanske stranke i previše je očito.“
(Izvadak iz knjige)
O AUTORU:
Noam Chomsky napisao je brojne političke bestselere, a među njima su i knjige Hegemonija ili opstanak (Naklada Ljevak, 2004.) i Tko vlada svijetom? (Naklada Ljevak, 2016.). Počasni je profesor na sveučilištu Arizona te profesor emeritus lingvistike i filozofije na MIT-u, a općenito ga se smatra zaslužnim za istinsku revoluciju u suvremenoj lingvistici. Noam Chomsky već je više od pola stoljeća vodeći javni intelektualac na svijetu. Usto je i otac suvremene lingvistike. Njegov rad na tom području ostvario je silan utjecaj na mnoštvu drugih područja, pa tako i u matematici, filozofiji, psihologiji i računarstvu. Počasni je profesor na Sveučilištu Arizona te profesor emeritus lingvistike i filozofije na Massachusetts Institute of Technology. Objavio je velik broj značajnih knjiga, članaka i eseja o globalnoj politici, povijesti i lingvistici. Među najznačajnijim i najpopularnijim naslovima su mu knjige Hegemonija ili opstanak, Tko vlada svijetom, Globalno nezadovoljstvo, Optimizam, a ne očaj, također u izdanju Naklade Ljevak. Živi u Tucsonu u Arizoni (SAD).
-9%
33,00 KM
36,40 KM
UTOPIJA ZA REALISTE
Rutger Bregman
Naklada Ljevak
„Briljantna, istinski prosvjetljujuća i izrazito čitka knjiga.“
Zygmunt Bauman
Zvijezda u usponu na području političke i socijalne misli, Rutger Bregman (kojemu je tek 29 godina) u svojoj četvrtoj knjizi, „Utopija za realiste“, vodi čitatelja na putovanje kroz povijest ideje o kojoj se u centrima moći pa onda i na periferiji priča već desetljećima – o uvođenju univerzalnog temeljnog dohotka (UTD) – o kojoj se napokon prestaje razmišljati kao o utopiji (treba podsjetiti da su se nekad i mirovine činile utopijom). Zanimljivo je da ideja o UTD-u nadilazi tradicionalnu podjelu na ljevicu i desnicu – u svijetu postoji niz uglednih zagovornika uvođenja UTD-a na jednoj i drugoj strani političkog spektra, poput Jamesa Tobina, Johna Kennetha Galbraitha, Miltona Friedmana pa sve do ikone neoliberalne misli Friedricha von Hayeka.
„Utopija za realiste“ na svjež i uvjerljiv način izlaže argumente u prilog tvrdnji da je došlo vrijeme da se ideja uvođenja UTD-a iz utopije pretvori u realnost, kao što se na pokusnoj bazi već događa u Finskoj, Danskoj, Kanadi, SAD-u (u Oaklandu, u Kaliforniji i na Aljasci), a o njezinu se provođenju ozbiljno razmišlja u Indiji, Škotskoj i mnogim drugim zemljama. Govoreći o ovoj knjizi kao o obveznom štivu za svakoga tko želi biti uključen u diskusiju o neposrednoj budućnosti našega društva, utjecajni sociolog Zygmunt Bauman knjigu je opisao kao „briljantnu, istinski prosvjetljujuću i izrazito čitku“, jednu od rijetkih koje vas uspijevaju iznenaditi i dovesti u pitanje ono što ste mislili da znate.
„Odvažno razmišljanje, svježe ideje, snažna I energična proza.“
Steven Pinker
„Idealni svijet čini se nemogućim, no ova provokativna knjiga uvjerava nas da nam je nadohvat ruke.“
The Sunday Times
„Poslušajte Rutgera Bregmana. Pred njim je velika budućnost u oblikovanju budućnosti.“
Observer
Ova knjiga nije pokušaj predviđanja budućnosti.
Ovo je pokušaj otključavanja budućnosti u nadi da ćemo širom otvoriti svoje umove. Dakako, utopije uvijek najviše govore o stanju društva u vremenu kada su zamišljene. Utopijska Zemlja Obilja kazuje nam kakav je bio život u srednjem vijeku. Surov. Bolje rečeno, životi svih ljudi iz svih krajeva svijeta gotovo uvijek su bili surovi. I zato svaka kultura ima svoju viziju Zemlje Obilja.
Skromne želje rađaju skromne utopije. Ako ste gladni, sanjate o obilatoj gozbi. Ako vam je hladno, sanjate toplinu vatre. Suočeni sa sve većim zdravstvenim tegobama, sanjate vječnu mladost. Sve te naše želje ostvarene su u nekadašnjim utopijama, zamišljenima u doba kad je život bio ružan, okrutan i kratak.
[...]
Kako ljudi i društva postaju sve stariji, to su sve više priviknuti na status quo, u kojem sloboda može postati zatvor, a istina se pretvoriti u laži. Moderno vjerovanje – ili, još gore, uvjerenje da nemamo više u što vjerovati – zasljepljuje nas tako da ne vidimo nepravdu koja nas svakodnevno okružuje.
Evo nekoliko primjera: Zašto od 80-ih godina naovamo radimo sve više ako smo bogatiji nego ikad prije? Zašto milijuni ljudi još grcaju u bijedi kad smo dovoljno bogati da stanemo siromaštvu na kraj? I zašto više od 60 % vašeg prihoda ovisi o zemlji u kojoj ste se samo igrom slučaja rodili?
Utopije ne nude odgovore ni rješenja, ali postavljaju prava pitanja.
(Izvadak iz knjige)
O AUTORU:
Rutger Bregman, jedan od najistaknutijih mladih europskih mislilaca (rođ. 1988. god.) dosad je objavio četiri knjige s područja povijesti, filozofije i ekonomije. Njegova knjiga „Povijest napretka“ osvojila je belgijsku nagradu Liberales za najbolje publicističko djelo u 2013. godini, a dvaput je bio nominiran za prestižnu nagradu European Press Prize za novinarski rad u časopisu „De Correspondent“. Nizozemsko izdanje „Utopije za realiste“ postalo je nacionalni bestseler i dovelo pokret za temeljni dohodak na naslovnice svjetskih medija. Njegove radove popratili su pohvalnim recenzijama među ostalima i „Washington Post“, „Guardian“, „Independent“ i BBC.
ISLAMSKI ISUS – Kako je kralj židovski postao muslimanskim prorokom
Mozaik knjiga
Hvaljeno publicističko djelo Mustafe Akyola Islamski Isus donosi priču o Isusu i njegovoj majci Mariji, onako kako se o njima govori u Kur’anu, i istražuje koliko se islamska slika o Nazarećaninu poklapa s Biblijom, ali i s drugim ranokršćanskim izvorima, osobito s apokrifima.
Knjiga jako dobro otkriva fascinantne sličnosti između islama i judeokršćanstva, ogranka rane Crkve koji je proglašen herezom. Judeokršćani su bili kršćani židovskoga podrijetla koji su Isusa slavili kao ljudskog – a ne božanskog – Mesiju.
Akyol pokazuje kako je njihova jedinstvena vjera nestala iz povijesti nakon prvih nekoliko kršćanskih stoljeća, da bi je početkom 7. stoljeća u Arabiji obnovio novi prorok, Muhamed. Time dolazimo do vrlo intrigantnih pitanja o ishodištima islama, odnosno do povezanosti ove religije s judaizmom i kršćanstvom. Knjiga Islamski Isus donosi i „islamsku kristologiju“ propitujući muslimanska vjerovanja o Isusovu Drugome dolasku.
Možda je u njoj i najprovokativnije razmatranje pitanja „što današnji muslimani mogu naučiti od Isusa“ – u doba kada, kako tvrdi Akyol, muslimane progone njihovi herodi, farizeji I zeloti. Riječ je o odličnome komparativnom djelu u kojem autor zanimljivim stilom i studioznom pronicljivošću pokušava u djelovanju Isusa Krista pronaći ujedinjujući element triju velikih religija.
-23%
17,00 KM
22,10 KM
O TIRANIJI
Timothy Snyder
Naklada Ljevak
Utemeljitelji Sjedinjenih Država izvlačili su pouke iz povijesti koju su poznavali. Pribojavajući se mogućnosti da se demokratska republika kakvu su zamislili uruši, proučavali su pad drevnih demokratskih sustava i republika i njihovo pretvaranje u oligarhije i carstva. Povjesničar Timothy Snyder – vodeći američki stručnjak za Treći Reich i holokaust, kao i za povijest istočne Europe – uznemiren autoritarnom i opasnom politikom Trumpove administracije, napisao je važno djelo pod nazivom O tiraniji, koje je dobilo odlične kritike i zasjelo na vrhove svjetskih književnih lista. U njemu je izložio dvadeset lekcija 20. stoljeća prilagođenih današnjim okolnostima.
„Današnji Amerikanci nisu nimalo mudriji od onih Europljana koji su u 20. stoljeću gledali kako demokracija uzmiče pred fašizmom, nacizmom ili komunizmom. Naša je jedina prednost što možemo učiti iz njihova iskustva. I sada je pravi trenutak za to“, naglašava autor u ovome svojevrsnom političkom „priručniku“ za svakodnevnu uporabu. Kroz britke poruke dvadeset kratkih poglavlja (Ne budite unaprijed poslušni; Branite institucije; Čuvajte se jednopartijske države; Osluškujte opasne riječi; Istražujte…), ponukan nedavnim izbornim rezultatima u SAD-u, Snyder na primjerima tragične europske povijesti 20. stoljeća pokazuje kamo američko ili bilo koje drugo društvo može odvesti nedemokratski oblik vladavine, odnosno tiranije.
„Sve smo zreliji za fašizam. Ovaj američki autor ne ostavlja nam
nikakve iluzije u vezi s nama samima.“
Svetlana Aleksijevič, dobitnica Nobelove nagrade za književnost
O AUTORU:
Timothy Snyder profesor je povijesti na sveučilištu Yale, a napisao je i uredio niz hvaljenih i nagrađenih knjiga o europskoj povijesti 20. stoljeća. Autorova prethodna knjiga, O tiraniji, međunarodni je bestseler. Među njegovim su ranijim knjigama i Black Earth („Crna zemlja“) i Krvava prostranstva (Fraktura, 2018.). Snyder je stalni član Instituta za humanističke znanosti u Beču. Za svoj rad primio je Nagradu Američke akademije za umjetnost i književnost, Nagradu „Hannah Arendt“ i Leipzišku književnu nagradu za europsko razumijevanje. Djela su mu prevedena na četrdesetak jezika.
KULTURA I SMRT BOGA
Terry Eagleton
Naklada Ljevak
Terry Eagleton, ugledni teoretičar kulture i mislilac, u ovoj poticajnoj knjizi istražuje kontroverzije, teškoće i značaj suvremene potrage za zamjenom Boga te nudi prikaz odnosa kulture i religije koji se mijenjaju. Kako živjeti u svijetu koji je navodno bez vjere i suočen s opasnošću vjerskog fundamentalizma, pita se autor. Baveći se nevjerojatno širokim rasponom ideja, pitanja i mislilaca, od prosvjetiteljstva do danas, Eagleton govori o stanju religije prije i poslije 11. rujna, o ironiji koja okružuje ulogu zapadnjačkoga kapitalizma u stvaranju ne samo sekularizma nego i fundamentalizma, kao i o nedostojnim surogatima za Svemogućega izmišljenima u postprosvjetiteljskome razdoblju.
Autor se u knjizi Kultura i smrt Boga osvrće na jedinstvene sposobnosti religije, mogućnosti da kultura i umjetnost u suvremeno doba ponude put prema spasenju, na utjecaj takozvanog rata protiv terorizma na ateizam, kao i na još mnoštvo tema važnih onima koji zamišljaju budućnost u kojoj se uspješno razvijaju pravedne i suosjećajne zajednice. Lucidan, elegantna stila i zanimljiv na već uobičajen način, Eagleton nudi čudesan prikaz suvremene misli koji ujedno služi i kao pravodobna, nasušno potrebna intervencija u našu opasnu političku sadašnjost. U ovome promišljenom i kompleksnom djelu, Eagleton pomno istražuje promjenjive odnose između razuma, religije, kulture, mita, umjetnosti, tragedije i suvremene senzibilnosti apsurdnoga, sve to iznoseći ironično i argumentirano, kroz provokativne epigrame.
»U ovom sadržajnom i složenom djelu (...) Eagleton vješto istražuje promjenjive odnose uma, religije, kulture, mita, umjetnosti, tragedije i modernoga smisla za apsurdno, a sve to izražava oporom duhovitošću i provokativnim epigramima... Eagletonovi uvidi posebice su primjereni danas, kada se Zapad sukobljava s preporođenim islamom za koji je Bog i te kako živ.«
Kirkus Reviews
»Eagleton u svome jezgrovitom i vrlo zanimljivom pregledu filozofskih i kulturnih kretanja tijekom protekla tri stoljeća objašnjava kako se čovječanstvo dugo i uporno pokušavalo riješiti Boga.«
Marcus Tanner, The Independent
»Da Terry Eagleton ne postoji, trebalo bi ga izumiti.«
Simon Critchley, autor Knjige mrtvih filozofa
"Neka one kojima je religija dosadna, nevažna ili uvredljiva ne zastraši naslov. Ova knjiga ne govori toliko o Bogu koliko o krizi prouzročenoj njegovim navodnim nestankom. Razrađujući tu temu, započinje prosvjetiteljstvom, a završava usponom radikalnog islama i takozvanim ratom protiv terorizma. Prvo ću pokazati kako je Bog preživio racionalizam 18. stoljeća i završit ću njegovim dramatičnim ponovnim pojavljivanjem u našemu navodno bezvjernom dobu. Između ostaloga, priča koju moram ispripovijedati bavi se činjenicom da ateizam nije tako jednostavan kao što se doimlje. Religija je oduvijek bila jedno od najmoćnijih sredstava za opravdanje političke vlasti. Naravno, bilo bi apsurdno svesti je isključivo na takvu funkciju. Osim što je služila kao kukavičko opravdanje vlasti, od vremena do vremena bila joj je i trn u oku. Ipak, Bog je odigrao toliko važnu ulogu u održavanju političke vlasti da slabljenje njegova utjecaja u sekularnom dobu nisu mogli smireno prihvatiti čak ni oni koji uopće nisu vjerovali u njega. Tako je cio niz fenomena, od prosvjetiteljskog Uma do modernističke umjetnosti, preuzeo zadaću pružanja zamjenskih oblika transcendencije, premošćujući jaz koji je nekoć ispunjavao Bog. Svoju tvrdnju dokazujem, između ostaloga, i time da je najdomišljatija od tih zamjena bila kultura, i to ne toliko u užem koliko u širem smislu te riječi."
(Izvadak iz Predgovora)
O AUTORU:
Terry Eagleton, utjecajni teoretičar i jedan od glavnih marksističkih kritičara svoje generacije, trenutačno je profesor engleske književnosti na Sveučilištu u Lancasteru u Engleskoj i na Sveučilištu Notre Dame u Sjedinjenim Američkim Državama. Napisao je četrdesetak knjiga o temama kao što su književna teorija, postmodernizam, religija, politika i ideologija. Eagletonova djela dosad objavljena na hrvatskom jeziku: Književna teorija (SNL, 1987.), Ideja kulture (Jesenski i Turk, 2002.), Teorija i nakon nje (Algoritam, 2005.), Sveti teror (Jesenski i Turk, 2006.), Smisao života (Jesenski i Turk, 2008.), Razum, vjera i revolucija (Naklada Ljevak, 2010.), O zlu (Naklada Ljevak, 2011.), Zašto je Marx bio u pravu (Naklada Ljevak, 2011.) i Nevolje sa strancima (Algoritam, 2011.).
O BOGU I ČOVJEKU
Grupa autora
Naklada Ljevak
»Rasprava između sociologa Baumana i teologa Obireka odličan je primjer
dijaloga koji jedan ateist i jedan vjernik vode o Bogu i čovjeku. Ovakve su
nam knjige danas prijeko potrebne, možda više nego ikad prije upravo
zato jer se radi o oglednom primjeru uvažavanja onih koji imaju drukčije
mišljenje. Bauman i Obirek nam pokazuju da je moguće učiti od naših
sugovornika čak i kad se s njima uopće ne slažemo.«
dr. sc. BORIS GUNJEVIĆ, teolog
Teoretičara Zygmunta Baumana i teologa Stanisława Obireka – i pored razlika u njihovim intelektualnim biografijama – veže ista potraga za odgovorima na pitanje o mjestu Boga u čovjekovu životu.
Autori razgovaraju o jednom Bogu i mnogim bogovima, o toleranciji, traženju jedine istine, o vjeri, o tome što je religijska spoznaja, o odnosima između Boga i čovjeka, o ulozi slučaja u životu, o svojim učiteljima, a na kraju i o nadi. Stanisław Obirek ne skriva da je u zamislima Zygmunta Baumana pronašao potvrdu mnogih svojih razmišljanja. Zygmunt Bauman iznenađuje poznavanjem teološke
problematike.
Razgovarajući, odlično se slažu, jednom polemiziraju, drugi put kroče istim putevima, a čitatelj kao šutljivi sudionik toga dijaloga ima osiguranu intelektualnu zadovoljštinu vrhunskoga odmjeravanja snaga. Kao što je rekao Zygmunt Bauman u knjizi, sugovornike je »vodila ista želja za pomirenjem mnoštva religija s jedincatošću čovječanstva «. Riječ je o značajnom djelu, koje otvara dijalog i rasprave o tematiziranju Boga u suvremenom društvu. Knjiga je objavljena u talijanskom prijevodu, a uskoro se očekuju englesko i njemačko izdanje.
O AUTORIMA:
Zygmunt Bauman, rođen 1925., profesor emeritus Sveučilišta u Leedsu, poljski i engleski sociolog, filozof i esejist svjetskoga glasa, jedan od najutjecajnijih promatrača promjena koje se događaju u suvremenim društvima. Autor socioloških teorija koje objašnjavaju pitanja globalizacije, prenapučenosti, migracija, isključenosti, medijske propagande, kao i odnose gospodarstva i politike. Bauman je napisao četrdesetak knjiga, među inima i: Modernost i Holokaust (1989.), Postmoderna etika (AGM, 2009.), Identitet (Naklada Pelago, 2009.), Tekuća modernost (Naklada Pelago, 2011.), Tekuća ljubav (2003.), Traženje sigurnosti u nesigurnom svijetu (2001.) itd.
Stanisław Obirek, rođen 1956., teolog, povjesničar, antropolog kulture, bivši isusovac. Profesor Varšavskoga sveučilišta. Zanimanje mu se usredotočuje na pitanja mjesta religije u suvremenoj kulturi, međureligijskog dijaloga, posljedica Holokausta i načina prevladavanja religijskih, civilizacijskih i kulturnih sukoba. Autor niza djela, među inima: Pred Bogom (2005.), Religija. Sklonište ili zatvor (2006.), Rubovi katoličanstva (2008.), Katoličanstvo kao kulturni fenomen u vremenu globalizacije (2009.), Poneseni um. Antropologija riječi Waltera Onga (2010.), Oslobođeni um. U potrazi za zrelim katolicizmom (2011.).
-9%
33,00 KM
36,40 KM
KAKO PROMIJENITI SVIJET
Eric Hobsbawm
Naklada Ljevak
Tijekom gotovo 150 godina od objavljivanja Marxova Kapitala, milijuni su ljudi u ime jednakosti prigrlili njegovo učenje koje je nakon povlačenja komunizma iz zapadnoga svijeta jednako dramatično palo u nemilost. Ali, kako je slobodno tržište dosegnulo svoje krajnje granice slijedom katastrofalnog odmicanja od pravila, nikada prije nije se pojavila veća potreba za prevrednovanjem najžešćeg i najrječitijeg neprijatelja kapitalizma.
Eric Hobsbawm pruža fascinantan i pronicav pregled marksizma. Istražuje utjecaje koji su ga iznjedrili, dalekosežne i raznolike kao što su kvekerski pokret i Machiavelli, kao i njegove korijene u Francuskoj revoluciji i njemačkoj filozofiji. Razmatra marksističke učitelje i ključne tekstove, od Engelsova Položaja radničke klase u Engleskoj preko Gramscijevih Zatvorskih bilježnica do samoga Komunističkog manifesta te analizira spektakularan obrat sudbine marksizma tijekom proteklih trideset godina. Briljantna, zanimljiva i sveobuhvatna knjiga Kako promijeniti svijet ne ostavlja nikakvu dvojbu o tome da je Karl Marx jednako velik mislilac danas kao što je bio prije dva stoljeća. Temi i marksizmu se prilazi i kritički: autor govori o pogledu na Marxa iz današnje perspektive, o odnosu Marxa i Engelsa, kao i o Marxovu pogledu na kapitalizam. Riječ je o vrlo važnoj knjizi u kojoj su prikazana različita razdoblja utjecaja marksizma na svijet i društva u kojima se oblikovao: do Prvoga svjetskoga rata, u eri antifašizma te njegovo značenje u recesiji i krizi.
„Teško je sjetiti se ijednog kritičara marksizma koji se vlastitim stavovima može baviti toliko iskreno i uravnoteženo. I najveći poznavatelji Marxa moći će učiti iz Hobsbawmove knjige Kako promijeniti svijet.“
Terry Eagleton, London Review of Books
„Knjiga Erica Hobsbawma jasno je i utemeljeno objašnjenje činjenice da i danas svaka namjera promjene svijeta, svako nezadovoljstvo stanjem stvari, mora ući u razgovor s radovima Marxa i Engelsa i mišljenjem na Marxovu tragu: upravo zato što se to nasljeđe ne može smatrati monolitnim i neprijepornim singularitetom, nego ga se može shvatiti samo u kontekstu prethodnika, suputnika pa i osporavatelja.“
Nadežda Čačinovič, Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
„Hobsbawmova erudicija jednostavno ostavlja bez daha! Autor nekoliko kapitalnih djela o 19. i 20. stoljeću i knjigom Kako promijeniti svijetdokazuje zašto ga mnogi smatraju jednim od najznačajnijih povjesničara svih vremena. Eric Hobsbawm s lakoćom uspijeva ono što velikom broju povjesničara ne polazi za rukom – analizom prošlosti potaknuti na razmišljanje o sadašnjosti i budućnosti. Siguran sam da je upravo to način kojim Hobsbawm sugerira pronalaženje odgovora na pitanje iz naslova knjige.“
Hvoje Klasić, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
„Ovo djelo pokazuje da je Hobsbawm briljantan pisac i učen kritičar ... Kako promijeniti svijetknjiga je koju bi svi zainteresirani za politiku mogli i morali progutati u jednome zalogaju. Šarmantno je optimistična, neprekidno lucidna i sadržava pročišćenu mudrost velikoga mislioca koji razmišlja o velikom misliocu.“
Amol Rajan, Independent
„Ovo nije knjiga o politici, nego o ozbiljnim idejama.“
Ben Wilson, Daily Telegraph
O AUTORU:
Eric Hobsbawm rođen je 1917. u Aleksandriji u Egiptu (umro je 2012.), obrazovao se u Austriji, Njemačkoj i Engleskoj. Ovaj veliki marksistički povjesničar i mislilac bio je član Britanske akademije i Američke akademije znanosti i umjetnosti te nositelj počasnih titula sveučilišta nekoliko zemalja. Do umirovljenja radio je kao predavač na Birkbeck College, University of London i potom na New York School of Social Research. Osim djela The Age of Revolution, The Age of Capital, The Age of Empire i The Age of Extremes napisao je i knjige Bandits, Revolutionaries, Uncommon People i knjigu memoara Interesting Times.
-9%
33,00 KM
36,40 KM
UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA: Kontroverze i konsenzus
Annika Mombauer
Naklada Ljevak
Danas nas od Prvog svjetskog rata dijeli nekoliko naraštaja i ta vremenska distanca sasvim sigurno utječe na naš odnos prema temi, no čak i ako stogodišnjica predstavlja prekretnicu na kojoj Prvi svjetski rat uistinu postaje poviješću, pitanja i dalje ostaju ista. Zašto izbjegavanje sukoba nije uspjelo 1914. kao što je to bio slučaj u prijašnjim krizama? Kakve su uloge igrali određeni donositelji odluka? Je li slavno tumačenje Davida Lloyda Georgea po kojemu je Europa „kliznula“ u rat – to ‘veliko izjednačavanje, odnosno relativizacija’ kojim se krivnja za rat ne pripisuje nikome – uistinu jednako valjano kao ono koje razmatra sve dostupne dokaze i zaključuje da su neki pojedinci željeli rat više od drugih?
U najnovijem velikom istraživanju Srpanjske krize, „najkompliciranijeg događaja modernog doba“, prikupljen je impresivan broj dokaza na međunarodnoj razini koji ne optužuju nijednu državu posebno. Daleko smo se odmaknuli od Fritza Fischera i njegovog naglaska na odlukama jedne vlade, a koncentriranje na proučavanje na međunarodnoj razini pomaže u rasvjetljavanju zajedničkih pretpostavki i ograničenja koja su obilježavala sve odluke donesene u srpnju 1914. A ipak, mene je vlastito čitanje izvora dovelo do velikog broja drukčijih dokaza koji pokazuju da se želja za započinjanjem rata u srpnju 1914. pojavila mnogo prije u Berlinu i Beču nego u drugim prijestolnicama. Drugi bi mogli sa sličnom sigurnošću dokaze o ratnom huškanju i krivnji tražiti u Sankt Peterburgu, Beogradu i u Parizu.
Utvrđivanjem vjerojatnosti, prije nego krivnje, dopuštamo postojanje drukčijih tumačenja, čak i ako ih možda smatramo manje vjerojatnima od naših. Budući da se kao povjesničari bavimo traganjem za istinom – za činjenicama, a ne fikcijom – priznamo li da je moguće pronaći više istina, možda ćemo lakše prihvatiti druga tumačenja. Nema potrebe da se ova stogodišnja rasprava o uzrocima rata nastavi u onako oštrom tonu u kojem se vodila veći dio dvadesetog stoljeća. Malo je vjerojatno da će se riješiti konsenzusom, no možda ćemo se, stotinu godina poslije, ipak početi baviti utvrđivanjem vjerojatnosti te se – uz pomoć dokumenata – složiti o tome kako je rat započeo, čak i ako se ne složimo oko toga zašto je započeo.
Annika Mombauer
O AUTORU:
Anninka Mombauer (1967) predaje na Odsjeku za modernu europsku povijest Otvorenog sveučilišta u Velikoj Britaniji. Studirala je povijest na sveučilištu u Münsteru i na Sveučilištu Sussexu gdje je i doktorirala 1998. godine. Od 2006. do 2011. bila je tajnik Njemačkog društva povjesničara. Član je uređivačkog odbora projekta 1914-1918 Online (Međunarodna enciklopedija Prvog svjetskog rata). Najvažniji dosada objavljeni radovi: Helmuth von Moltke and the Origins of the First World War. Cambridge University Press, 2001. The Origins of the First World War: Controversies and Consensus. Longman, 2002. Die Julikrise. Europas Weg in den Ersten Weltkrieg (The July Crisis, Europe’s Way to the First World War), published by C. H. Beck Verlag, Munich. The Battle of the Marne, 1914. A comparative history, 2014 Cambridge University Press.