Pretraga
Prikaz 3889–3912 od 4782 rezultataSorted by latest
MIRIS DUŠE
Sanela Bilalagić
Connectum
Zbirka poezije autorice Sanele Bilalagić sadrži 62 pjesme. Pjesme su o religiji, o svakondevici, o Bosni, o životu, o islamu.
MIMAR SINAN – majstor nad majstorima
Nefise Atcakarlar
Connectum
• Mimar Sinan
• Pisac:Nefise Atcakarlar
• ISBN: 9789958290619
• Ilustracija: Da - crno-bijelo
• Izdavač: Connectum
• Dostupnost: na stanju
• Broj strana: 157
MIMAR
Hazim Akmadžić
Connectum
Mimar Hazima Akmadžića nije nikakav tradicionalni istoriski roman. Akmadžić je istražio spise i dokumente, zaronio u istoriju, ali njegov duh je duh pjesnika koji bićem ponire u nekoliko svjetova: u svijet Bosne (Hercegovine), u svjet Islama, u svijet čovjekovog graditeljstva i naročito u svijet ljudskih sudbina, uvjek istih i uvjek različitih.
Akmadžić se već ranije dokazao kao dobar romansijer, ali Mimar je izuzetan domet koji će ga dovesti među najbolje bosanskohercegovačke romanopisce.
Akademik prof. dr. Tvrtko Kulenovic.
Na znanstvenoj mreži Akmadžić gradi (uključujući i nju samu) proznu tvorevinu. Tu, već, dolazi do izražaja pisčeva imaginativa raskoš (doista-raskoš!), kao i inovativnost u posve modernom (postmodernom) proznom postupku.
dr. Zilhad Ključanin
MI SMO JEDAN DRUGOM NAJBOLJI POKLON
Sulejman Bugari
Connectum
Allah, dž.š., duži svakog čovjeka da sviđa sa sobom račun svaku večer. Da vidi šta je to učinio tokom dana koji je prošao. A ako to ne radi, da, barem, svidi račun sa sobom jednom u godini. Šta ga je zadesilo u prošloj godini i kakvu je pouku iz toga izvukao? Šta je shvatio iz problema koji je njega lično zadesio i problema na globalnom planu? Jer, Allah, dž.š., svakog pojedinačno iskušava, ali iskušava i zajednicu u cjelini. Zašto? Ne bi li ljudi razmišljali o svojim postupcima, o putevima koji idu! A čovjeka je teško nagnati da razmišlja o sebi. Najmanje razmišlja o sebi i najmanje je spreman sebi uputiti kritiku. S druge strane, vazda je spreman kritizirati drugog i ukazivati mu na nedostatke.
U potrazi za materijalizmom izgubili smo dušu. U trci za ovim svijetom gubimo onaj svijet. Biramo prolaznost umjesto vječnosti. Izgubili smo osjećaje. Postali smo, nekako, drvendurasti. Nemamo osjećaj za razgovor, nemamo osjećaj da bismo trebali razumjeti onog drugog... Zaslijepljeni smo stvorenim, pa ne vidimo stvoritelja.
MALE PRIČE OD ŽIVOTNE VAŽNOSTI
Zilhad Ključanin
Connectum
Nakon što je u Sarajevskoj hagadi i drugim pričama pokazao majstorstvo u izgradnji zahtjevne strukture kratke priče, u ovoj zbirci Malih priča od životne važnosti nam je pokazao da kratka priča može biti kratka. No, pri tome Ključanin ne umanjuje ništa od fabule, lika ili strukture. Naprotiv, on sažetošću u izrazu i psihologiziranjem upotpunjava značenja (i moguća značenja) i uvodi čitaoca u sasvim specifičan svijet. Ti svjetovi su raspoređeni prema nivoima A., B., C., D., i svaki od njih je poseban i bavi se određenom tematikom (...)
Ključanin se ponovo igra, i to majstorski. On u jednom djelu ulazi u dijalog sa njemu bliskim i izabranim piscima poput Amina Maaloufa, Denisa Johsona, Haruki Murakamija, Jorge Luisa Borgesa, ali u tom nizu komuniciranja na kraju stavlja sebe. Tako ove priče nisu samo intertekstualne već i autoreferencijalne čime se još jednom potvrđuje savremena književna pozicija, ne samo unutar bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti nego i svjetske književnosti.
Muris Bajramović
LIJEČENJE OVISNIKA O DROGAMA
Sulejman Bugari
Connectum
Porast broja ovisnika i veliki promet psihoaktivnih sredstava u zemljama okruženja, uz uticaj svih negativnosti koje je donio rat, doveo je našu zemlju u situaciju da smo postali zemlja tranzita velikih količina opijata, ali i zemlja brzog rasta broja konzumenata i ovisnika. Dijelom naše svakodnevnice su, nažalost, informacije da je sve veći broj djece i odraslih koji postaju ovisnici o raznim psihoaktivnim supstancama.Sve je to život koji se odvija u našoj neposrednoj blizini, a ipak smo nemoćni da učinimo bilo šta u cilju rješavanja statusnih pitanja tih osoba koje su u stanju socijalne potrebe. Neminovno je načiniti psihološki zaokret kod većine, kako bi se postupno oslobađali predrasuda prema ovisnicima. Neophodno je informirati javnost u zajednici da se radi o osobama koje su bolesne i kojima je potrebna pomoć, te da smo u obavezi da im omogućimo život dostojan čovjeka.
LET US RETURN TO THE LORD
Sulejman Bugari
Connectum
rva knjiga hafiza Bugarija Vratimo se Gospodaru na engleskom jeziku, pod naslovom Let us return to the Lord
LEJLA I MEDŽNUN
Nizami
Connectum
To je najpopularnija ljubavna priča. Najraširenija varijanta priče o Lejli i Medžnunu ima sljedeći sadržaj: Lejla i Medžnun iz plemena Benu Amir su se upoznali i zavoljeli kao djeca, dok su odvodili na ispašu devčad. Prema drugoj predaji, Kajs kao mladić čuje priču o Lejlinoj ljepoti. Odlazi vidjeti svoju dragu Lejlu koja je povremeno priređivala zabave u kući žene po imenu Kerime iz plemena Ukajl, i za gozbu djevojkama daruje devu. Pojavljuje se njegov suparnik Munazil. Međutim, i Lejla se zaljubljuje u Medžnuna. Jedanput će Lejla, kako bi iskušala Kajsa, izazvati Kajsovu ljubomoru i utvrditi kako se njih oboje pred drugima pokazuju ravnodušnim, a zapravo je njihova ljubav obostrana; kazat će kako se razumiju pogledima i kako jedno drugome pripovijedaju o svojoj zaljubljenosti. Reći će: U našim srcima je zakopana ljubav. Kada Kajs to čuje, on gubi razbor, i svaki dan njegova zaljubljenost biva veća. Pjesme koje pjeva Lejli šire se među svijetom. Otac koji uviđa Kajsovu patnju odlazi prositi Lejlu, međutim, Lejlin otac, srdit što se preko Kajsovih pjesama pročulo časno ime njegove kćeri, ne da njezinu ruku. Štaviše, Lejlino pleme tuži Kajsa Halifi, koji im zabranjuje susrete, te šalje naredbu da Kajs bude ubijen, ukoliko se nastave viđati. Lejlino pleme seli na drugo mjesto, međutim, Kajs ih prati, kleči i plače.
Na preporuku prvaka svog plemena, Kajsov otac šalje sina na hadž, ne bi li se ovaj izbavio patnje. Međutim, kada Kajs na Mini začuje glas koji zove Lejli, on gubi svijest; potom govori: Svom srcu sam kazao da se strpi, a srce mi odgovori da se prestanem nadati, jer mi strpljenje neće učiniti prijateljem. Reče mi da za me nema ništa bolje od smrti ukoliko me moja voljena napusti. Umjesto da pred Kabom zamoli Svevišnjega da ga izbavi patnje, on moli Boga da mu pojača ljubav. Lejlu udaju za mladića po imenu Verd, a Kajs na tu vijest potpuno gubi razbor. Naziva se Medžnunom - ludim, opsjednutim, i odlazi u pustinje, komunicira samo sa divljim životinjama. Razbor mu se vraća samo u kratkim trenucima kad čuje Lejlino ime. Osobito je slab prema gazelama, voli ih jer ga podsjećaju na Lejlu, i nastoji ih sačuvati od lovaca. Otac i rođaci ga pronalaze u pustinji i pokušavaju ga vratiti doma, međutim, on nikog ne želi poslušati, već kada ga vežu i pokušaju silom odvesti doma, on si nanosi povredu, tako da njegovi bližnji odustaju od pokušaja da ga vrate u njihov svijet. Medžnun se hrani onim što mu ko donese, ni od kog ništa ne traži. Prema jednoj drugoj predaji, prikupljači zekata Omer b. Abdurrahman b. Avf i Nevfel b. Musahik ga susreću i sažale se na njeg, te odlaze u prošnju kod Lejlina oca, koji ni na traženje državnih namještenika neće popustiti i dozvoliti Lejli da se uda za Kajsa. Radoznalci koji su čuli za Kajsove pjesme odlaze u pustinju kako bi ih prikupili. Lejla umire od boli zbog odvojenosti od svoga voljenog. Medžnunova porodica u pustinji pronalazi i mrtvoga Medžnuna. Prema drugoj predaji Medžnun umire na Lejlinu grobu, i ukopavaju ga do nje.
LAĐA SPASA
Mehmed Karahodžić
Connectum
Knjiga hafiza Mehmeda Karahodžića Lađa spasa nudi nam informacije i podatke koji su, iz određenih razloga, u literaturi koja zbunjuje i buni a koja se u velikom broju nudi kao, potpuno zanemareni ili frizirani, jer njihove životne biografije u cjelini nude jasan odgovor na pitanje u kom smislu su i zašto muslimanski narodi razjedinjeni, slabi i zaostali.
KULTURA SUŽIVOTA
Ekmeleddin Ihsanoglu
Connectum
U svjetlu iskustava i fenomena koji su dominirali političkom i međunarodnom scenom u proteklom stoljeću, kao što su kolonijalizam, dva svjetska rata, ideološka polarizacija i Hladni rat, kao i sadašnja opasnost od međunarodnog i državnog terorizma, pitanje miroljubive koegzistencije postalo je važnije i zapravo neizbježno. K tome, neki pozitivni faktori kao što su veći i bliži kontakt među ljudima i ekonomska međuzavisnost također su doprinijeli potrebi razvoja zajedničke kulture pravedne i miroljubive koegzistencije. Tu je razlog što su proučavanja različitih religija, civilizacija i kultura odnedavno zadobila važnost i privukla veliko zanimanje. To što se misli pod koegzistencijom jeste, zasigurno, koegzistencija kultura; naime, kultura koja će promovirati miroljubivu koegzistenciju može se izgraditi samo posredstvom dubokog i ispravnog poznavanja različitih kultura, s obzirom na pristup i pogled jednih kultura prema drugim kulturama, odnosno njihovom odnošenju spram pluralizma...
KNJIGA O STVARANJU
Mehmed Karahodžić
Connectum
• Knjiga o stvaranju
• Pisac:Mehmed Karahodžić
• ISBN: 9789958291739
• Ilustracija: Ne
• Izdavač: Connectum
• Dostupnost: rasprodano
• Broj strana: 167
KNJIGA ESEJA I TEKSTOVA
Jusuf Ramić
Connectum
Knjiga eseja i tekstova o djelu Jusufa Ramića
Iz autorovog predgovora o knjizi Knjiga eseja i tekstova o djelu Jusufa Ramića
Rad se sastoji iz dva dijela. U prvom dijelu su eseji, interpretativni sastavi kraćeg obima kao što su radovi o “Preporodu”, listu Udruženja ilmije u BiH u kome su noseći tekstovi kompatibilni sa ajetom koji se nalazi na desnoj strani glave “Preporoda.” Izgradnja i otvaranje Zagrebačke džamije te otvaranje i početak rada Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu 1977. godine su dva velika projekta u tom vremenu, odnosno dva velika datuma u našoj kulturnoj povijesti koji su zabilježeni u “Preporodu.”
U drugom dijelu rada su osvrti, recenzije i prikazi mojih radova nastalih na Islamskom teološkom fakultetu, odnosno Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu u vremenskom periodu od 1980. do 2021. godine.
Moj rad na Fakultetu odvijao se u tri smjera: Arapski jezik i arapska književnost, tefsir – tumačenje i razumijevanje Kur’ana, te kulturna povijest Bošnjaka, posebno onih koji su svoje teološko obrazovanje dopunili na Al-Azheru u Kairu. To je vrijeme kada je BiH bila u sastavu Turske i Austrougarske monarhije te socijalističke Jugoslavije. To je svojevrstan leksikon naših svršenika Al-Azhera.
KLACKALICE ZA NAS CVJETOVE I PTICE
Mirsad Bećirbašić
Connectum
"Klackalice za naš cvijetove i ptice" je zbirka poetskih i proznih tekstova koji evociraju ljubav, prirodu i svakodnevne osjećaje. Knjiga istražuje teme nježnosti, razumijevanja i povezanosti s okolinom kroz stihove i priče koje potiču na razmišljanje i emocionalno povezivanje s prirodnim svijetom i drugim ljudima.
KASANDRIN ŽIG
Džingiz Ajtmatov
Connectum
Već u samom naslovu, roman Džingiza Ajtmatov priziva u sjećanje posljednje riječi valjda najtragičnijeg lika iz antičke mitologije i književnosti - proročice Kasandre. Filofejeva poslanica iz svemira Roberta Borka, futurologa svjetskog glasa i glavnog lika romana, vodi jos više prema strašnom ogledalu u kojem raspoznajemo vlastiti povijesno - genetski mrak, dok uporno odbijamo suočenje sa apokaliptičnom historijom ljudskoga roda, punom beskrajnih ratova, revolucija, pobuna, zločina, surovosti, despotizama i kolektivnih ideologija...
Pisacje u zadnjem desetljeću prošlog vijeka postigao svjetski renome i svrstan je u ponajbolje savremene pisce. Preveden je na mnoge jezike,obitnik je mnogih međunarodnih priznanja. član akademije nauka Kirgistana. član Svjetske akademije nauka i umjetnosti. Aktivno još stvara, a dokaz za to je i ovaj njegov roman.
KAKO SAČUVATI BOSNU
Faruk Vele
Connectum
Knjiga sadrži intervjue koje je autor u brojnim prilikama vodio tokom posljednjih petnaestak godina života jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih intelektualaca, filozofa, teoretičara, esejiste, političara i diplomate.
Među njima su i razgovori koji će biti prvi put objavljeni, te predstavljaju svojevrsni politički testament akademika Filipovića.
KAD BI UBILI ZMIJU
Yasar Kemal
Connectum
"Kad bi ubili zmiju" je roman Jasara Kemala koji istražuje teme identiteta, porodičnih odnosa i društvenih kontrasta. Glavni lik, mladi čovek, suočava se s problemima ličnog i porodičnog nasleđa dok pokušava da pronađe svoj put u složenom svetu. Priča se deli između realnosti i simbolike, a kroz likove i njihovu priču autor prikazuje duboke dileme i unutrašnje sukobe. Knjiga je introspektivna, sa snažnim emocijama i društvenom kritikom.
JUTRA MIRIŠU NA VAS
Zbornik dječijih literarnih
Connectum
Sadržaj:
Jutra mirišu na vas: Zašto se sjećamo boraca i palih boraca?
- izbor dječijih literarnih radova.
Nikada ne trebamo zaboraviti šehide i pale borce jer su se oni hrabro borili za našu zemlju - za Bosnu i Hercegovinu. Živote su dali da bismo mi danas u slobodi živjeli.
Ostavili su na Bosnu i Hercegovinu u amanet da je čuvamo i volimo zato se trebamo sjećati šehida i palih boraca i nikada ih ne smijemo zaboraviti...
...nevini i iskreni dječiji memento
JOŠ JEDNA PJESMA O LJUBAVI I RATU
Mirsad Sijarić
Connectum
Roman pod nazivom: Još jedna pjesma o ljubavi i ratu svojom koncepcijom zanemaruje klasičnu pripovjedačku strategiju i ima relativno difuznu strukturu.
U širem hronološkom smislu radnja obuhvata period posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, 1992. – 1995. g., a u užem, vrijeme od trenutka javnog objavljivanja vijesti o postojanju masovnih grobnica pa do prestanka obavljanja političkih i javnih funkcija glavnog lika romana - Radovana Karadžića.
Tekst se može shvatiti i kao, dijelom na faktima i dijelom na imaginaciji, napisana biografija ili ispovijest glavnog lika, bez stvarne ambicije da to zaista i bude. Ostali likovi (vojnik – student, žena – ljubavnica, opštinski službenik, general, drugi oficiri i vojnici) javljaju se povremeno i njihova karakterizacija se gradi kroz cjelinu teksta a da pri tome standardan hronološki slijed, bez namjere da to preraste u stilističku vježbu, nije poštovan.
Prema riječima Faruka Šehića: ...ovo je prva knjiga u be-ha literaturi koja se ne bavi tragedijom rata gledanom kroz prizmu vlastitog ratnog iskustva ili književne fikcije. Roman je lišen samosažaljevajuće patetike i kompleksa pisanja iz pozicije žrtve, što je odlika nacionalističke književnosti. Koliko god se ovdje radi o kritici jednog fašizma, o njegovoj dekonstrukciji, toliko je ovo i tekst sufijskog razumijevanja zla i pokušaja da se prevaziđe trauma rata kojom se dvadeseti vijek potvrdio kao beskrajni đerdan pomrčina.
JA, BOSANAC
Aleksandar Knežević
Connectum
Sadržaj:
Ukoliko građani Bosne i Hercegovine žele da žive bolje, a konačno bi trebalo da žele, trebalo bi da se osjećaju kao Bosanci.
To ne znači da ne mogu da se osjećaju i kao Hercegovci, Krajišnici, …
IZBRISANA TABLA
Šefika Šehbajraktarević-H.
Connectum
Autorica se prevashodno opredjelila za priče iz života muslimanskih porodica jer se u toj sredini najviše kretala. Opravdanje za ovakav postupak mogla bi biti i odluka i želja autorke da napiše zbirku upravo o životu muslimana u BiH, dakle u žanru koji je kroz istoriju zapostavljen i omalovažavan. Ali i u tom slučaju ne treba gubiti iz vida da je i čisto muslimanski mentalitet i njihova bh. tradicija pored ostalog i rezultanta multikulturnog miješanja i uzajamno povratnog uticaja i djelovanja raznih kultura i vjera. Izostavljanje tog elementa otkida od duhovnosti bh. muslimana jedan dobar dio cijele istine i cijele priče. To bi, po mome mišljenju, mogao biti i jedan od nedostataka ove zbirke.
IZABRANA DJELA DŽEVAD KARAHASAN
Dževad Karahasan
Connectum
Komplet knjiga čine naslovi kao što su zbirka pripovjedaka Kraljevske legende, Kuća za umorne i Izvještaji iz tamnog vilajeta, romani Istočni divan, Sara i Serafina, Šahrijarov prsten, Noćno vijeće, Što pepeo priča, eseji Dnevnik selidbe, O jeziku i strahu/Knjiga vrtova.
Kompletom od deset naslova ljubiteljima Karahasnove književnosti i čitateljskoj publici ponuđena je zaokružena cjelina književnog stvaralaštva ovog renomiranog autora.
O autoru
Dževad Karahasan (1953–2023) bio je romanopisac, dramski pisac, esejista i teoretičar književnosti čije stvaralaštvo spaja orijentalnu i evropsku kulturnu tradiciju, mistiku i racionalnost, historiju i savremenost. Njegova izabrana djela obuhvataju romane, eseje i drame u kojima se centralno mjesto daje pitanju identiteta, egzila, suživota kultura i etičkim dilemama čovjeka.
1. Romani
• Istočni diwan (1989) – roman u kojem se prepliću orijentalni rukopisi, evropska tradicija i sudbina junaka između Istoka i Zapada.
• Šahrijarov prsten (1997) – knjiga o pripovijedanju i moći priče, kroz metaforu iz Hiljadu i jedne noći.
• Noćno vijeće (2005) – roman o opsadi Sarajeva, gdje se stvarnost miješa s mitom, a ljudske sudbine svjedoče o snazi zla i dostojanstva.
• Utjeha noćnog neba (2012) – historijski roman o Sarajevu 16. stoljeća, kroz lik astronoma Hasana Kafije Pruščaka; meditacija o znanju, vjeri i ljudskoj sudbini.
• Što pepeo priča (2015) i San o pruzi (2020) – romani o sjećanju, ratu i nestajanju, u kojima se lična i kolektivna trauma pretaču u poetične narative.
2. Esejistika
Karahasan je pisao briljantne eseje o islamskoj i evropskoj kulturi, odnosu religije i umjetnosti, o opsadi Sarajeva i egzilu. Knjige poput Dnevnika selidbe svjedoče o njegovom progonstvu i razmišljanjima o “evropskom duhu”.
3. Dramska djela
Njegove drame često obrađuju univerzalna pitanja: moć i pravdu, odnos pojedinca i vlasti, te unutarnje borbe ljudske duše.
________________________________________
U cjelini
Izabrana djela Dževada Karahasana predstavljaju literarnu riznicu u kojoj se Bosna i Balkan pojavljuju kao metafora susreta svjetova, a ljudska sudbina kao univerzalna drama između rata i mira, vjere i sumnje, pripadnosti i prognaništva. Njegov opus čini ga mostom između Istoka i Zapada, prošlosti i budućnosti, umjetnosti i života.
IZA BIJEGA
Ilija Trojanow
Connectum
Roman Iza bijega sastoji se od poetskih fragmenata i književnih refleksija na temu bijega, migracije i egzila. Središnji motiv knjige je iskustvo izbjeglica i duhovna težina bijega, kojeg drži ne samo fizičko preseljenje, već egzistencijalno stanje koje traje – čak i nakon što se bijeg završi.
Trojanow koristi fragmentarni, eksperimentalni oblik pripovijedanja koji reflektira haotičnost i razbijenost suvremenog svijeta. Roman nema klasičnu linearno strukturiranu radnju, nego čitatelju posreduje niz misaono-poetskih zapisa koji oslikavaju unutarnja previranja migranata i njihovu egzistencijalnu situaciju. Likovi su prepoznatljivi kao "stranci" — otuđeni, nerazumljeni, u potrazi za pripadanjem, ali i suočeni s trajnim posljedicama bijega.
________________________________________
U nekoliko rečenica
• Oblik i stil: Eksperimentalna forma fragmenta i misaonog zapisa, bez klasične narativne koherentnosti, čime se reflektira unutarnji nemir i razbijenost bijega.
• Tematski fokus: Analiza bijega kao trajnog stanja – fizičkog, ali i duhovnog – koje ne prestaje završetkom migracije.
• Egzistencijalni ton: Stranac kao centralni motiv – pripadnost se gubi, a izbjeglištvo postaje temeljno stanje bića
IZ JORDANA – O JEDNOSTI, VJESNIŠTVU I POVRATKU
Rusmir Mahmutćehajić
Connectum
Sadržaj:
U knizi Iz Jordana: o jednosti, vjesništvu i povratku, prepoznatljiva su preplitanja triju vidika, filozofskog, teološkog i književnog. Ukazujući na svetu rijeku Jordan koja sa snježnih visova Hermona dotječe u dubine Mrtvog mora, autor podsjeća na razlučenje čovjeka od najljepšeg uspravljenja do najniže niskosti, simbolički označene dnom svete doline Beka i brdom Sion te zemljom i nebom, tijelom i Duhom.
U tome toku rijeke od sjevera prema jugu sabrane su, kako autor knjige tumači, sve ljudske mogućnosti - i uzlaženja ili vraćanja, i spuštanja ili udaljavanja, i prelaženja ili spajanja razdvojenog...
IŠČEZAVANJE SJENKE NA SUNCU
Barbara Frischmuth
Connectum
U bazar sam uglavnom išla sama i ne kupujući ništa. Još uvijek mi je teško padalo orjentisati se. Prepoznavala sam glavnu ulicu i nekoliko prodavnica, ali baš nikako nisam shvatala sistem natkrivenih ulica, sokaka i malih trgova. Bojala sam se požara, a slika vatre koja se širi u meni je izazivala paniku...
Bazar se osjećao prije no što se mogao vidjeti. Ne znam zbog čega je bilo tako, zbog sve većeg broja nosača koje si morao izbjegavati, zbog čekićanja kazandžija, zbog brojnih prodavaca vode i šerbeta ili zbog pogleda ljudi u kojima se mogao prepoznati neki pravac. Ali bilo je tu još nešto što se teško da formulirati, kao kada bih nešto rekla kada bih govorila o trbuhu ovog grada, kojeg bi bilo neumjesno porediti sa nečim tjelesnim. Grad je grad, govorim sebi, i bilo bi pogrešno poistovjećivati ga sa nečim na način koji bi zbog pretpostavljenog općeg razumijevanja izazvao nesporazum. No, otkada govorim ovaj jezik, koji dušu vidi kao pticu, takve me slike prate...