Pretraga
Prikaz 3937–3960 od 4782 rezultataSorted by latest
BABOUCAR JE BIO NA ČELU KOLONE
Giovanni Dozzini
Connectum
Sadržaj:
Dva dana u životu četiri mlada afrička migranta koji žele vidjeti more, između Perugie i Falconara Marittima. Situacije napetosti, želje njihovih godina, nostalgije, slobode mladosti, dok oko njih domaći ljudi lelujaju između simpatije i nepovjerenja, znatiželje i neprijateljstva. Roman koji je i poetičan i bez patetike, Čekajući Godota današnjice, nošen preciznim pisanjem i dijalozima slatke autentičnosti.
ATSIZ SIN UVAKA
Lokman Turan
Connectum
Sadržaj:
Atsiz sin Uvaka bio je spretni zapovjednik u doba vladavine Alp Arslana i Melikšaha. Izvori su saglasni u pitanju toga da je Atsiz, osnivač Seldžučke Države Sirije i Palestine, bio veliki zapovjednik i državnil. Usprkos tome što je bio osnivač Seldžučke Države Sirije i Palestine, kojoj je bio izrazito lojalan, zadesio ga je tužan kraj.
ANTOLOGIJA TARIHA
L.Hadžiosmanović /M.Memija
Connectum
DIO IZ KNJIGE
TARIHI NA NIŠANIMA I TURBETIMA
I
Kapija ovog dergjaha
Kapija ovog dergjaha – to je džennetska kapija
jer tude vladar carstva ugodnosti Božije sniva!
On bješe prijatelj Fatiha, velikog sultana,
savjetnik mu za pravila tokom ratnih dana.
U ogledalu Božije kuće on tražio je odraz svoj,
i tako se približio Bogu, Ljepoti Vječitoj!
Njegova čista duša u miru snije sada;
šehitskom smrću u borbi ona se preseli mlada!
Srce, sedam nebesa preleti, i kliči, i pišti,
“i dan njegove smrti u moru Božije milosti išti!”
A NURIJA VELI
Abdulah Sidran
Connectum
Knjiga A Nurija veli je izbor iz moga “fejsbučarenja” posljednjih godinu-dvije dana i nju nije moguće žanrovski odrediti. U klasičnom smislu, to je najbliže tradiciji spisateljskog Dnevnika… Zapisi o svakodnevnici, onako kako teku naši dani, i kako ih doživljava jedan pjesnik i povremeni komentator društvenih zbivanja. Ja sam na FB kreirao lik narodnog filozofa Nurije, koje sam ime namjerno odabrao kao počast onome Nuriji što je, pod četničkim snajperima džogirao kroz Sarajevo 92-95. Neka domaća kombinacija Don Kihota i Sančo Panse… Prevrće narodne poslovice, veliki ters, ali ga FB raja zavoljela toliko da su mi znali slati poruke, ako Nurija izostane koji dan: “E, gdje nam je Nurija, mi jutarnju kafu ne počinjemo piti dok ne vidimo šta nam je Nurija za taj dan smislio.”
Abdulah Sidran
MIRIS STARIH KRUŠAKA
Ewald Arenz
Sonatina
“Miris starih krušaka,” roman suvremenog njemačkog autora Ewalda Arenza, donosi nadahnjujuću priču o prijateljstvu, ljubavi i prihvaćanju.
Sally, buntovna tinejdžerica koja se liječi od anoreksije u njemačkoj klinici, stalno je u sukobu sa sobom i svijetom oko sebe. Ne podnosi pravila ni osobna pitanja, a jedino što želi jest da je svi ostave na miru. Jednog jesenskog dana odluči pobjeći iz svog svijeta u osamu vinograda rodnoga kraja.
Liss, povučena pedesetogodišnjakinja, vodi samotnički život na velikom seoskom imanju. Kad Sally zaluta u njezin vinograd, Lissin život poprima novu dinamiku. Od prvog trenutka između njih dvije razvija se neobična povezanost. Liss, vidjevši da Sally traži utočište, ponudi joj da prenoći na imanju, ali ta jedna noć prerasta u nekoliko tjedana. Sally brzo shvaća da Liss nije poput ostalih odraslih – ne postavlja pitanja, ne proučava je niti traži odgovore. Sally intrigira Lissina snaga, ali i krhkost, kao i misterij žene koja ne govori o svojoj prošlosti i živi sama u kući koja još uvijek odiše prisutnošću drugih.
Ovaj nadahnjujući roman suvremenog njemačkog autora Ewalda Arenza priča je o suočavanju s unutarnjim sukobima, međugeneracijskom prijateljstvu, ljubavi i prihvaćanju. Kroz moć prirode da liječi i transformira, roman donosi poruku o dobroti koja nas okružuje, ali je često ne primjećujemo.
O autoru:
Ewald Arenz je suvremeni njemački autor, poznat po romanima koji istražuju međuljudske odnose i moć prirode. Rođen 1965. u Nürnbergu, Arenz je stekao široku publiku svojim uspješnicama poput Miris stare kruške i Stari rizling. Njegov jedinstveni stil kombinira duboku emocionalnu introspekciju s nježnim humorom, čineći ga jednim od najprepoznatljivijih suvremenih njemačkih autora. Osim što piše, Arenz radi kao učitelj engleskog i povijesti.
U POTRAZI ZA PEPELJUGOM
Colleen Hoover
Naklada Neptun
COLLEEN HOOVER – U POTRAZI ZA PEPELJUGOM
Osamnaestogodišnji Daniel i djevojka koja slučajno nabasa na njega u mraku izjave jedno drugom ljubav. Međutim, ta ljubav ima određene uvjete: dogovorili su se da će trajati samo jedan sat i da će se samo pretvarati da su ludo zaljubljeni.
Kad istekne taj sat i djevojka pobjegne poput Pepeljuge, Daniel pokušava uvjeriti sam sebe da je ono što se dogodilo između njih izgledalo savršeno samo zato što su se pretvarali da jest. Takve priče postoje samo u bajkama.
Jednu godinu i jednu lošu vezu poslije, njegovo uvjerenje da ljubav na prvi pogled ne postoji dovedeno je u pitanje onoga dana kad upozna Six: djevojku s neobičnim imenom i još neobičnijom osobnošću. No Daniel uskoro shvati da bajke uistinu nemaju veze sa stvarnošću te da, nažalost, pronalazak prave ljubavi ne jamči uvijek sretan završetak… već ga dodatno ugrožava.
Hoće li nepodnošljiva tajna iz prošlosti uništiti jedinu šansu Daniela i Six da spase jedno drugo?
„Ova me knjiga natjerala da se glasno smijem, da se neprestano smješkam kao budala, a ponekad me čak natjerala i da pustim suzu. Proživjela sam je nevjerojatno emotivno jer svaka je riječ imala značenje, svaka je scena bila važna, a svaka je rečenica pogodila pravu žicu.” – Natasha is a Book Junkie
O autorici:
Colleen Hoover je iznimno popularna američka autorica suvremene ljubavne fikcije i drame, poznata po romanima koji kombiniraju intenzivne emocije, složene likove i često teške životne teme. Rođena je 11. prosinca 1979. u Teksasu, a pisati je počela relativno kasno, kao samouka spisateljica.
PAPIR TVOJE KOŽE
Lora Tomaš
Hena Com
„Posadila sam ovaj književni vrt, draga Priya, iako se još uvijek pitam je li dovoljno cvjetati papirnato“, zapisat će protagonistica romana Papir tvoje kože. Rafiniranost rukopisa Lore Tomaš, prepoznata već u dokufikciji Slani mrak, u novom se romanu pojavljuje i kao alat strateške retraumatizacije tekstom. Vještina uspostavljanja paralelizma emotivnih registara davnih putnica i putopiskinja i žrtava obiteljskog nasilja, naime, vodi ovaj izniman roman u pravcu propitivanja toksičnih odnosa, no prije svega odnosa sjećanja i traume.
Protagonistica romana dolazi u Indiju istraživati za književnu antologiju, upoznaje fotografa K i s njime se seli u Bangalore. U gustoj mreži teksta izranja i sjećanje na njezin prošli boravak u Indiji, kada je studirala hindski i putovala s bivšim mužem, a skriveni motivi uspostavljaju paralelizam s tragičnom pričom K-ove majke Priye.
Papir tvoje kože čita se polako i pozorno, njegova unutarnja napetost čitatelja nagoni da otkriva što se doista dogodilo, tko tu govori, a tko piše. Tekst postaje prostor za ono što se pokušalo zaboraviti, ali ostaje pitanje može li sjećanje na tuđi život zaštititi od trauma vlastitog. Slojevitost i kolažiranje, intertekstualnost i citatnost, zametanje tragova u vremenu, prostoru i jeziku, herbarij i u njemu taj papir njene/tvoje kože, uzrokuju nešto poput kemijske reakcije, a ona bi mogla iznjedriti treću perspektivu jer, da, dovoljno je cvjetati papirnato.
O autorici:
Lora Tomaš (rođ. 1981.) magistrirala je indologiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (CEU-u) rodne studije. Suuredila je i suprevela dvije antologije suvremene indijske kratke proze i poezije – Popodnevni pljuskovi: izbor iz suvremenog indijskog ženskog pisanja (V.B.Z., 2011.) i Lotosi od neona: indijski autori o gradovima i drugim ljubavima (Studio TiM & Udruga Lotos, 2017.).
Za roman prvijenac Slani mrak (Hena com, 2020.) dobila je nagradu „Slavić” Društva hrvatskih književnika. Papir tvoje kože njen je novi perspektivni roman. Nekoliko je godina provela u južnoj Aziji pišući reportaže i književnu kritiku za tamošnje publikacije.
ŽENA NA STUPU SRAMA
Brigitte Reimann
Hena Com
Žena na stupu srama – četrdesete su godine XX. stoljeća, Europom bukti Drugi svjetski rat, a dvije žene, Kathrin i Frieda, pokušavaju održavati veliko seosko imanje. Kathrinin suprug Heinrich vojnik je njemačkoga Wehrmachta i povremeno s fronta dolazi kući te pripovijeda o okrutnome ubijanju civila u kojem i sam ponosno sudjeluje. Nježna i osjetljiva Kathrin prema njemu osjeća sve veći prezir, a kada im dopremi ratnoga zarobljenika, Ukrajinca Alekseja, da poput roba obrađuje njihova polja, Kathrin shvaća koliko se mržnja uvukla u sve pore seoskoga života. Dvoje mladih ljudi, povezanih nevoljom, upušta se u ljubavni odnos koji će ubrzo biti razotkriven, a posljedice pogubne za sve uključene strane…
Jedan od prvih romana Brigitte Reimann, njemačke spisateljice svjetskoga glasa čija se djela danas svrstavaju među klasike poslijeratne književnosti, naizgled je jednostavna i potresna priča o zabranjenoj ljubavi. No to je i roman o ljudima zavedenima ideologijom, o važnosti milosrđa i u najtežim uvjetima, o tome da i u neprijatelju treba vidjeti – čovjeka.
„Ova je knjiga tako lijep, tanak svezak, no sadržava koncentrat povijesti ranoga XX. stoljeća. Jednostavna priča, naizgled bez napora pretočena na papir, koja istodobno pršti snagom – to je veliki talent Brigitte Reimann: učiniti društvene nemire, nezadovoljstva i okrutnosti opipljivima kroz samo nekoliko likova.“ – Carolin Würfel
„Ona je uzbudljiva, ali neobično zapostavljena autorica, koju u Njemačkoj nikada nisu prestali objavljivati, no ostalima ipak predstavlja otkriće.“ – Ka Bradley, urednica
Penguin Classicsa, Guardian
„Ovim je romanom Brigitte Reimann 1956. godine uvalila ‘vrući krumpir’ njemačkoj poslijeratnoj književnosti, i ujedno doživjela da on postane bestseler.“ – Aufbau Verlag
O autorici:
Brigitte Reimann (Magdeburg, 1933. – Berlin, 1973.) cijenjena je njemačka autorica koju danas smatraju modernim klasikom. Počela je pisati već s četrnaest godina, a njezina prva knjiga – drame – objavljena je kad joj je bilo tek sedamnaest. Roman Geschwister (1963.), o podijeljenoj Njemačkoj nakon II. svjetskog rata, bio je jedan od najkontroverznijih romana toga doba. Uz roman Žena na stupu srama (1956.), u njezinu se književnom opusu osobito ističu opširni dnevnici, objavljeni pod naslovima Alles schmeckt nach Abschied i Ich bedaure nichts. Dobitnica je mnogih literarnih nagrada, a prema njezinim djelima snimljeno je više filmova. Umrla je u dobi od samo 39 godina, ostavivši za sobom remek-djelo književnog stvaralaštva, nedovršeni, posthumno objavljeni roman Franziska Linkerhand.
VRT VEČERNJIH MAGLI
Tan Twan Eng
Hena Com
Malajski poluotok, 1951. godina. Yun Ling Teoh, jedina preživjela iz japanskog logora za ratne zarobljenike, netom umirovljena sutkinja koja je među ostalima sudila i japanskim ratnim zločincima, traži utjehu među plantažama čaja na džunglom obrubljenom Cameronovom visočju. Ondje otkriva Yugiri, jedini japanski vrt u Malaji, i njegova tvorca, zagonetnog Aritoma, nekadašnjeg vrtlara japanskog cara. Usprkos mržnji prema Japancima, Yun Ling pokušava angažirati Aritoma da napravi vrt u spomen na njezinu sestru, koja je stradala u istom logoru. Aritomo to odbija, ali prihvaća Yun Ling kao naučnicu „dok ne nastupi monsun“. A tada će moći sama sebi stvoriti vrt. Dok oko njih bjesni gerilski rat, Yun Ling se sve više zbližava s vrtlarom i njegovom umjetnošću. U ozračju zena rasvjetljavaju se tajne. Vrtlarstvo nije jedino Aritomovo umijeće…
Vrt večernjih magli knjiga je koja osvaja tiho, kao pogled na zen vrt, roman koji ljušti slojeve sa srži i onda kad se čini da se više nema što oljuštiti. Njegove su teme i nadilaženje mržnje, hvatanje u koštac s traumatičnom prošlošću i s prolaznošću uopće.
„Otmjen i nezaboravan roman o ratu, umjetnosti i pamćenju.“ The Independent
„Ovaj roman trza mnoge žice: teme su mu ozbiljne, povijesno utemeljenje čvrsto, struktura pomno osmišljena, a staromodna ornamentacija vrijedna poštovanja.“
Kapka Kassabova, The Guardian
O autoru:
Tan Twan Eng (Penang, 1972.) malezijski je romanopisac koji piše na engleskome. Radio je kao odvjetnik za intelektualno vlasništvo prije nego što je dao otkaz i potpuno se posvetio pisanju. Prvi roman, The Gift of Rain, objavljen mu je 2007. i odmah je ušao u širi izbor za nagradu nagrade Man Booker. Tan se proslavio knjigom Vrt večernjih magli iz 2011. koja je osvojila nagradu Man Asian Literary Prize, Nagradu Walter Scott za povijesnu fikciju, a bila je i u finalu Man Bookera 2012., čime je autor postao prvi Malezijac kojemu su dodijeljena sva tri priznanja. Knjige su mu prevedene na desetak svjetskih jezika. Tan Twan Eng živi u Cape Townu ( JAR).
VIŠE OD SVEGA
Katie Gutierrez
Vorto Palabra
U Mexico Cityju 1985. Lore Rivera udaje se za Andresa Russoa iako je u Laredu, u Teksasu, već udana za Fabiana Riveru s kojim ima blizance. Karijera međunarodne bankarice omogućava joj da dijeli svoje vrijeme između dvije države i dvije obitelji – sve dok istina ne iziđe na vidjelo, a prvi suprug bude uhićen zbog ubojstva drugoga. Godine 2017., dok pretražuje internet u potrazi za najnovijim, najuzbudljivijim vijestima, spisateljica krimića Cassie Bowman nailazi na članak koji detaljno opisuje taj tragični okršaj. Odmah je privuče ono što nije istraženo: zašto bi žena – majka – sve stavila na kocku zbog tajnog dvostrukog braka? Cassie vidi priliku za sjajnu priču – ući će Lore u trag i prikazati potpunu sliku, odluke i obmane koje su dovele do katastrofe. Ali što više vremena provodi s Lore, to više dovodi u pitanje činjenice koje se tiču samog ubojstva. Njezina odlučnost da otkrije istinu uskoro postaje prijetnja Loreinu dosadašnjem povučenom životu i mnogim tajnama koje obje žene kriju. Pružajući nam pogled u srca dviju vrlo različitih žena, Više od svega istražuje mnoge proturječne zahtjeve braka i majčinstva te rječito upozorava da nikoga nikada nije moguće istinski upoznati – osobito one koje volimo.
MEĐUNARODNI BESTSELER
IZBOR KNJIŽNOG KLUBA EMISIJE GOOD MORNING AMERICA
“Fantastično… Zanosan roman, odvažan i izazovan, očaravajuća studija ljubavi, majčinstva i još mnogo toga.” – Washington Post
“Majstorski… Mračne teme, pa i strah, vješto se isprepliću na elegantan način… Divno štivo.” – LUIS ALBERTO URREA, finalist Pulitzerove nagrade i autor hita The House of Broken Angels
VEGETARIJANKA
Han Kang
Hena Com
Sve što znamo o Yeong-hye, glavnoj junakinji ovog romana, dolazi iz usta njezina supruga, šogora i sestre. Iz njihovih vizura doznajemo da je riječ o sasvim prosječnoj, čak i dosadno apatičnoj ženi čiji život ni na koji način ne pobuđuje zanimanje, sve do pojave grotesknih učestalih košmara koji je iz temelja mijenjaju. Ponukana snovima, Yeong-hye prestaje jesti meso pokrećući lavinu zgražanja i otpora svoje obitelji i okoline, koja kulminira njezinom težnjom za preobrazbom u biljku. Niz događaja koji će uslijediti i zauvijek promijeniti njihove živote oslikava sve dublju psihičku i fizičku metamorfozu čiji krajnji cilj titra na međi samouništenja i samospasenja.
Autorica se u romanu latila zahtjevnog zadatka istražujući različite oblike rubnog ponašanja, posebice nasilja i seksa koji su dominantno prisutni kao motiv, i za Han gotovo jednoznačni. Nasilje je secirano u svim svojim oblicima, bilo kao tankoćutna psihička submisivnost, bilo kao krvoločni izljevi bijesa. Ova tročinka maestralno prodire u najzakučastije slojeve ljudske duše i otvara polemike karakteristične ne samo za korejsko već i moderno zapadnjačko društvo. Ne čudi stoga da je engleski prijevod Vegetarijanke šokirao i oduševio svjetsku književnu kritiku i čitatelje, ali i uzrokovao brojne kontroverze zbog niza mogućih interpretacija.
„…za njezinu intenzivnu poetsku prozu koja se suočava s povijesnim traumama i razotkriva krhkost ljudskog života.“
Obrazloženje Odbora Nobelove nagrade za književnost 2024.
„Nadrealno… očaravajući spoj seksa i nasilja… jasan, fino isklesan. Kao ukleta luđakinja iz antičkog mita, Yeong-hye istovremeno je zastrašujuće proročanski i krajnje poremećen lik.“ – Alexandra Alter, The New York Times
„Zapanjujuće… Kang istražuje granice izdržljivosti ljudskog uma i tijela, i začudnu ljepotu koja se skriva u najradikalnijim oblicima odricanja.“ – Entertainment Weekly
„Ponekad je glavna značajka književnog djela ili filma misterij koji izaziva kod publike, a ponekad uspijeva mistificirati i samog autora… Vegetarijanka je sablasno univerzalna priča koja se uvlači pod kožu i tamo ostaje neovisno o porijeklu i spolu.“ – Laura Miller, Slate.com
O autorici:
Han Kang (Gwangju, 1970.) jedna je od najcjenjenijih suvremenih južnokorejskih autorica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2024. Diplomirala je korejsku književnost na Sveučilištu Yonsei u Seoulu, što je oblikovalo njezinu kasniju književnu karijeru kao spisateljice i profesorice kreativnog pisanja. Piše poeziju, kratke priče, novele, eseje i romane. Karijeru spisateljice započela je 1994. godine pobijedivši na Proljetnom književnom natječaju Seoul Shinmun. Njezin prvi roman preveden na engleski jezik, Vegetarijanka (2007.), osvojio je Međunarodnu Bookerovu nagradu 2016. godine. Za Ljudska djela iz 2014. dobila je korejsku književnu nagradu Manhae i nagradu Malaparte u Italiji 2017. godine. Roman Bijela knjiga (2016.) ušao je u uži izbor za Međunarodnu Bookerovu nagradu 2018. godine. Za svoje pisanje osvojila je više književnih priznanja u Južnoj Koreji: Nagrade Yi Sang, Dongri, Hwang Sun-won, Nagradu za mladog umjetnika te 25. Nagradu za korejski roman. Pored spomenutih, Han je napisala i roman Greek lessons 2011. te We Do Not Part (2021.), koji je naišao na odlične kritike i osvojio nagradu Zaklade Daesan i Prix Médicis Étranger 2023. Djela su joj prevedena na više od trideset jezika. Živi u Seoulu.
TRI EVINE KĆERI
Elif Shafak
Hena Com
Nazperi (Peri) Nalbantoğlu pripadnica je istanbulskog visokog društva. Na putu do luksuzne vile uz more, gdje je čekaju muž i prijatelji, skitnica joj otme torbicu. Iz nje ispadne stara polaroid-fotografija triju žena i jednog muškarca, snimljena davno pred Oksfordskim sveučilištem i potakne lavinu sjećanja na događaje iz prošlosti. Kad napokon stigne u vilu, dok ostali gosti uživaju u večeri i raspravljaju o Turskoj na razmeđu Istoka i Zapada, Peri priziva u sjećanje Shirin, Monu i Azura, troje ljudi koji su neizbrisivo obilježili njene studentske dane. Njih su tri bile Grešnica, Vjernica i Zbunjena, svaka sa svojim poimanjem Boga, vjere i života općenito, a profesor Azur, karizmatični predavač kontroverznog kolegija o Bogu, prenio im je koliko znanja, toliko i sumnje.
Tri Evine kćeri roman je snažnih dihotomija u kojemu se neizbježno sudaraju i isprepliću Istok i Zapad, ateizam i teizam, tradicija i modernitet, multikulturalnost i jednoumlje. Autorici polazi za rukom pristupačnim, lako čitljivim stilom zaći duboko u neke od najkompleksnijih problema današnjice. Shafak proniče u samu srž čovjeka kao pojedinca koji svoje istinsko „ja“ može spoznati samo kroz prihvaćanje i jasno viđenje „drugoga“.
“Novi roman Elif Shafak otkriva nam toliko vremenski prikladno stjecište problema današnjice da se čini gotovo vidovitim. Autorica, koja danas živi u Londonu, daje jedan multivalentni glas koji obuhvaća podivljale plime različitih kultura… Shafak romanu ideja pristupa strastveno, sportski. Postoje romani u kojima želite uživati sami i postoje romani o kojima jedva čekate raspraviti s ostalima. Predložite Tri Evine kćeri prijatelju ili svom književnom klubu i imat ćete sjajne rasprave o ovom zapaljivom vremenu u kojemu živimo.”
The Washington Post
“Najpoznatija turska autorica, Elif Shafak, ispisala je djelo koje liječi povijesnu amneziju njezine zemlje… Način na koji nedorečena prošlost može utjecati na sadašnje tenzije osnovna je tema vividnog i aktualnog romana Elif Shafak.”
Vogue
“Osebujno i kompleksno… Shafak istražuje teme feminizma, duhovnosti, ekstremizma i političke opresije na vrlo pažljiv i osvježavajući način.”
Harpers Bazaar
“Shafak je majstorski oslikala i raskošne portrete toplog ali kompliciranog Istanbula i hladnog ali staloženog Oxforda… Tri Evine kćeri nose čudesnu pouku o multikulturalnoj tjeskobi, jazu između tradicije i moderniteta te mijenama u osobnoj borbi. Nezaobilazno štivo koje istodobno zabavlja i poučava bez propovijedanja.”
New York Journal of Books
“Shafak je briljantna kroničarka svih bolesti koje pogađaju moderno društvo i još jednom je dokazala svoju razboritost.”
Booklist
O autorici:
Elif Shafak nagrađivana je britansko-turska spisateljica i pripovjedačica. Objavila je 20 knjiga, od kojih je 13 romana, a njene su knjige prevedene na 57 jezika. Otok nestalih stabala ušao je u uži izbor za nagrade „Costa“, „British Book Awards“, „RSL Ondaatje Prize“ i „Women’s Prize for Fiction“ te je bio odabran za Književni klub Reese Witherspoon. Roman 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu bio je u užem izboru za „Booker Prize“ i „RSL Ondaatje Prize“ te je proglašen knjigom godine prema Blackwell’su. BBC je Četrdeset pravila ljubavi izabrao među 100 romana koji su oblikovali naš svijet. Roman Majstor i ja odabran je za prvi književni klub vojvotkinje od Cornwalla, The Reading Room. Shafak je doktorica političkih znanosti i predavala je na sveučilištima u Turskoj, SAD-u i Velikoj Britaniji, uključujući St Anne’s College na Oxfordskom sveučilištu, čija je počasna članica. Stekla je i počasni doktorat iz humanističkih znanosti s Bard Collegea. Članica i potpredsjednica Kraljevskog književnog društva, izabrana je u 100 najinspirativnijih i najutjecajnijih žena prema BBC-u. Zagovornica je prava žena, LGBTQ+ prava i slobode izražavanja i inspirativna je govornica na javnim događajima; dvaput je sudjelovala kao govornica na TED Globalu. Shafak piše za vodeće publikacije širom svijeta i odlikovana je medaljom Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres. „Politico“ ju je 2017. svrstao među 12 osoba koje će vam „zagrijati srce“. Bila je članica žirija brojnih književnih nagrada, uključujući „PEN Nabokov Prize“, predsjedala je nagradom „Wellcome.“ Dobitnica je Međunarodne književne nagrade „Halldor Laxness“ za svoj doprinos „obnovi umjetnosti pripovijedanja“. Njezina je stranica www.elifshafak.com, a platforma Substack zove joj se Unmapped Storylands.
RAVIJEVA RIKA
Tom Percival
Profil knjiga
Ravijeva rika
Jednoga se dana dječak Ravi prepun ljutnje i frustracije pretvori u tigra.U početku je to jako zabavno – rikati, skakati, grabiti i činiti što mu se prohtije… no ubrzo shvaća da se nitko ne želi družiti s divljim tigrom koji reži, riče, buči, ne želi dijeliti ni lijepo se igrati. Ravi će ubrzo naučiti prepoznati svoje osjećaje, ovladati njima i izraziti ih.
Čitajte novu slikovnicu o dječaku Raviju, proizašlu iz pera i kista kreativnog Toma Percivala, kao i sve njegove prethodne naslove iz serije Veliki važni osjećaji: Posve Norman, Gitina Briga, Mišini novi prijatelji, Matilda nikad ne odustaje, koji su idealna odskočna daska za razgovore o mentalnom i emocionalnom zdravlju, pozitivnoj predodžbi o sebi, izgradnji samopouzdanja i ovladavanju osjećajima. Svako dijete trebalo bi imati Percivalove slikovnice na svojim policama.
O autoru:
Tom Percival za sebe kaže da voli stvarati ilustracije, riječi, glazbu i nered. Crtanjem se bavi od trenutka kada je prvi put primio olovku u ruke, a priče izmišlja oduvijek i, na našu sreću, kaže da neće skoro prestati. Obožava producirati videouratke i baviti se glazbom, ali ponajviše se ponosi svojom serijom problemskih slikovnica kojom je ohrabrio, potaknuo i inspirirao mnoge čitatelje. U Hrvatskoj su čitateljima iz serije Veliki važni osjećaji već poznate slikovnice Gitina Briga, Posve Norman, Mišini novi prijatelji, Matilda nikad ne odustaje i Ravijeva rika.
OČIMA MOG OCA
Kyung-Sook Shin
Hena Com
Honnie je uspješna književnica, ali život ne pita… Slomljena tragičnim gubitkom kćeri, ona se vraća u rodni kraj, kako bi se, zbog odsutnosti majke, brinula za ostarjelog oca. Isprva ga vidi kao povučenog i krhkog čovjeka, ali slučajno otkriće očeve stare škrinje s pismima razotkriva ga u novom svjetlu. Dok se prvi put suočava s istinama o očevu životu – njegovim gubicima, umiješanosti u kult, ratnoj traumi i borbi s poslijeratnim izazovima, Honnie počinje razumijevati veličinu očeve žrtve i složenost njegove prošlosti. U tom procesu ona se nanovo povezuje s ocem, ali i rekonstruira fragmente vlastite obiteljske povijesti.
Očima mog oca nije samo priča o jednom čovjeku već i snažan portret obitelji, gubitka i korejske povijesti. Kroz Honnieno putovanje prema pomirenju i razumijevanju, Kyung-Sook Shin pruža intiman pogled na ljudsku ranjivost i snagu. Ovaj nastavak bestselera Molim te, pazi na mamu ostavit će dubok dojam na sve one koji vole emotivne priče o nježnim vezama očeva i kćeri.
„Moćan i dirljiv roman o obitelji, ratu,gubitku i očinstvu.“ – Pierce Alquist, Book Riot
„Roman Očima mog oca Kyung-Sook Shin tiha je epska kontemplacija o tuzi i odnosima, odgovornostima i očekivanjima među članovima obitelji.“ – Lauren Bo, World Literature Today
„…Očima mog oca spor je i duboko introspektivan roman, prožet sjećanjima.” – Jung Yun, The Washington Post
O autoru:
Kyung-sook Shin (1963, Jeongeup, Južna Koreja) cijenjena je i nagrađivana autorica, kako u vlastitoj zemlji tako i izvan nje. Njezin književni prvijenac Winter Fables objavljen je 1985., a otada je objavila dvadesetak knjiga, od kojih su većina romani. Piše i kratke priče te nefikciju. Dobitnica je brojnih i prestižnih korejskih i azijskih književnih nagrada, a prijevod njezina djela A Lone Room osvojio je francusku nagradu „Prix de l’Inaperçu“, uz obrazloženje da se radi o djelu čiju izvrsnost treba upoznati šira publika. Najuspješniji joj je roman Molim te, pazi na mamu (2009.) koji je postao korejska uspješnica prodana u milijunskim nakladama, a izvan granica preveden je u dvadesetak zemalja. Osvajanjem velike književne nagrade „Man Asian Literary Prize 2011“ (za Molim te, pazi na mamu) postala je prva Korejka i prva žena koja je osvojila to prestižno priznanje te se tako potvrdila kao jedna od najvažnijih suvremenih južnokorejskih književnica.
OCEANARIUM (2024)
Loveday Trinick, Teagan White
Profil knjiga
Očaravajuća knjiga koja otkriva tajne oceana!
Danas pozanjemo otprilike 230 000 životinjskih i biljnih vrsta u svim morima svijeta, ali smatra se da bi ih moglo biti čak dva milijuna koje tek trebamo otkriti.
Morske su dubine mjesta koja su ljudi najslabije istražili. Ova zadivljujuća knjiga prikazuje stanovnike oceana kako ih dosad nikad nismo vidjeli. Listajući knjigu, čitatelji će imati dojam da prolaze kroz muzejske izložbe od kojih svaka prikazuje određene životinjske vrste i njihova staništa. Neke od ovih bića stare su koliko i sam život, druge neobičnih boja obitavaju među koraljima, treće mirno leže na pješčanom dnu, četvrte su sposobne mijenjati boje i oblike prividno nestajući. U ovoj ćete knjizi otkriti tajne mora, izbliza proučiti plavetnog kita, opasne meduze, veličanstvene raže, putovat ćete od od smrznutog Arktičkog oceana do koraljnog grebena punog čudesnih boja. Saznajte kako su ljudi povezani s morima i kako je njihova budućnost ključna za našu vlastitu. Istovremeno dok otkrivamo nove oblike života u morima svijeta, svakog dana neki od njih jednakom brzinom nestaju. Ljudsko djelovanje kao što su klimatske promjene i zagađenje utječe na život u morima, stoga je iznimno važno učiti o njemu i štititi ga kako bi i budući naraštaji mogli doživjeti ovu čudesnu ljepotu.
Ocean je najveće stanište na Zemlji i sadržava 99 % cjelokupnog životnog prostora koji je na raspolaganju životinjama i biljkama na našem planetu. Što dublje zaranjate, uvjeti su sve nemilosrdniji, a ova nas predivna knjiga vodi kroz povijest nastanka našeg planeta do najvećih dubina i bića koja tamo obitavaju. Knjiga je podijeljena u galerije koje prikazuju: planktone, žarnjake, mekušce i bodljikaše, člankonošce, ribe, sisavce, ptice, gmazove te jedan ocean – galerija u kojoj se detaljnije prikazuje stanište otvoreni ocean te ljudski utjecaj.
Razumljiv tekst koji na jednostavan način objašnjava povezanost bića u morima i oceanima i savršene i detaljne ilustracije koje dočaravaju muzejske izloške oduševit će djecu i odrasle.
MAMI WATA I MORE SPASA
Natasha Bowen
Profil knjiga
Prvijenac Natashe Bowen odmah je osvojio publiku fantastičnom kombinacijom povijesnih činjenica i mitologije zapadne Afrike u kojoj su sirene, Mami Wate, dio bogate tradicije. Publishers Weekly ovaj je roman proglasio knjigom godine
Mami Wata i more spasa
Valovi promjene stižu! Jeste li spremni?
Simi se pomolila bogovima za spas, a sada, kao Mami Wata, sirena, skuplja duše preminulih u moru blagoslivljajući ih dok odlaze na vječni počinak.
Ipak, kad je živ mladić bačen s broda u more, ona čini nezamislivo i zabranjeno – spašava mu život. No kazna čeka one koji se usude suprotstaviti drevnim pravilima.
Da bi spasila ostale Mami Wate i iskupila se, Simidele mora potražiti Stvoritelja. No ništa nije kao što se čini. Mladić kojeg je spasila, Kola, zna više nego što bi smio i žuri mu se vratiti svojoj obitelji.
Opasnost vreba na svakom koraku i dok se Simidele i Kola približavaju svome cilju, moraju se suočiti s osvetoljubivim bogovima, opasnim predjelima i mitološkim bićima, oslanjajući se na svoje vještine i mudrost te na nekolicinu svojih pomagača. Ako ne uspiju, dovest će u opasnost sve Mami Wate, ali i svijet koji poznaju.
„Natasha Bowen naslonila se na impresivnu mitologiju da bi ispripovijedala svoju bajku. Užitak je otkrivati svijet Siminim očima.“
The New York Times
„Mami Wata i more spasa jedan je od najveličanstvenijih i najoriginalnijih romana koje sam pročitala.“
Nicola Yoon, autorica hita I Sunce je zvijezda
„Dajte ovu knjigu svima, ali osobito ljubiteljima mitologije i dobro napisanog fantasyja.“
School Library Journal
MALI VUK IDE NA TUTU
Orianne Lallemand i Éléonore Thuillier
Znanje
Još jedna priča o dragom i nestašnom malom Vuku. Danas Mali Vuk otkriva novi predmet – tutu. No čemu pak to služi?
Slikovnica ima plastificirane stranice i zato je otporna i na najmanje ručice: stranice se ne mogu podrapati.
Orianne Lallemand dječja je spisateljica koja živi u Bretanji. Zaljubljena u riječi, vrijeme dijeli između radionica pisanja, sastanaka ili pisanja i petero djece. Autorica je hit serijala o Vuku i Malom Vuku.
LJUDSKA DJELA
Han Kang
Hena Com
Najednom se zapitaš: kad tijelo umre, što se dogodi s dušom? Koliko se dugo zadrži uz svoj nekadašnji dom?
U jeku krvlju ugušenog studentskog ustanka u Gwangjuu 1980., petnaestogodišnji dječak Dong Ho nemilosrdno je ubijen. Njegova smrt u romanu figurira kao ulazna i izlazna rana, a kroz vizure njegova prijatelja, urednice koja se bori s cenzurom, bivšeg zatvorenika i tugom shrvane dječakove majke rasplest će se Dong Hoova priča, ali i sudbine mnogih drugih zahvaćenih ovom povijesnom epizodom krutog režima, političke brutalnosti i nehumanosti. Pitanje koje se neizbježno nameće jest: kako dijametralno suprotna ljudska djela – nasilje i dostojanstvo – mogu supostojati?
Ovaj briljantni roman, premda posve tematski drukčiji od prethodne Vegetarijanke, nastavak je autoričine poetike nasilja. Iako je pritisnuta bremenom stvarnih povijesnih događaja, riječ je o punokrvnoj priči koja se čita više kao izvrsno ispisana kolektivna povijest nasilja negoli kao politička kritika.
„…za njezinu intenzivnu poetsku prozu koja se suočava s povijesnim traumama i razotkriva krhkost ljudskog života.“ – Obrazloženje Odbora Nobelove nagrade za književnost 2024.
„Zadivljujuće čitak, univerzalno važan i duboko rezonantan roman… Razdire, proganja, sanja i žaluje… Ljudska djela podjednako su predivno i važno djelo.“ – New York Times Review
„Novi roman Han Kang, Ljudska djela, oslikava isti onaj talent za pisanje o fizičkom nasilju, ovaj put u kontekstu ustanka u Gwangjuu 1980.“
– TIME Magazine
Od iste autorice:
Vegetarijanska – u prodaji
O autorici:
Han Kang (Gwangju, 1970.) jedna je od najcjenjenijih suvremenih južnokorejskih autorica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2024. Diplomirala je korejsku književnost na Sveučilištu Yonsei u Seoulu, što je oblikovalo njezinu kasniju književnu karijeru kao spisateljice i profesorice kreativnog pisanja. Piše poeziju, kratke priče, novele, eseje i romane. Karijeru spisateljice započela je 1994. godine pobijedivši na Proljetnom književnom natječaju Seoul Shinmun. Njezin prvi roman preveden na engleski jezik, Vegetarijanka (2007.), osvojio je Međunarodnu Bookerovu nagradu 2016. godine. Za Ljudska djela iz 2014. dobila je korejsku književnu nagradu Manhae i nagradu Malaparte u Italiji 2017. godine. Roman Bijela knjiga (2016.) ušao je u uži izbor za Međunarodnu Bookerovu nagradu 2018. godine. Za svoje pisanje osvojila je više književnih priznanja u Južnoj Koreji: Nagrade Yi Sang, Dongri, Hwang Sun-won, Nagradu za mladog umjetnika te 25. Nagradu za korejski roman. Pored spomenutih, Han je napisala i roman Greek lessons 2011. te We Do Not Part (2021.), koji je naišao na odlične kritike i osvojio nagradu Zaklade Daesan i Prix Médicis Étranger 2023. Djela su joj prevedena na više od trideset jezika. Živi u Seoulu.
KRIJUMČARI ČUDNIH STVORENJA
Jess Kidd
Hena Com
Neobična djevojčica Christabel – bijele kose, divlje ljepote i nevjerojatnih vještina – jedne je noći oteta s bogatog imanja svoga oca. Devetnaesto je stoljeće u viktorijanskom Londonu, utvare su dio svakog sjenovita kutka, a zločini se ispod glasa dogovaraju u krčmama mračnih uličica. Odakle započeti potragu za nestalom djevojčicom? Odgovor zna Bridie Devine, osebujna istražiteljica niska stasa i oštra uma, nadaleko poznata zbog svojih genijalnih pothvata. Uz pomoć gorostasne sluškinje Core, koju je spasila iz cirkusa, i melankolična boksača Rubyja, koji je plod njezine mašte, genijalna Bridie kreće u mračnu pustolovinu otkrivanja guste mreže krijumčara čiji su osnovni interes sasvim specifična bića nadnaravnih sposobnosti, kao što je, izgleda, i sama Christabel. Razna otkrića natjerat će Bridie da posumnja u nepobitne znanstvene činjenice, ali i da se suoči s duhovima vlastite prošlosti.
U svom trećem romanu nagrađivana nas književnica ponovno iznenađuje, ovoga puta pametnim i britkim književnim istraživanjem dobro poznatoga žanra detektivske priče. Način na koji oblikuje svoje likove i dalje je beskrajno zanimljiv, a silno napeta fabula začinjena je dobrodošlom dozom dobrog humora, nad čime je teško ostati ravnodušan.
“Jezivo, nasilno i dinamično; izuzetan gotički misterij.” – Kirkus Reviews
“Kidd je oblikovala zanimljive, nezaboravne likove i radnju koja drži čitatelje u neizvjesnosti, nasmijane, i možda čak i uzdrmane.” – Minneapolis Star Tribune
“Za one koji traže neobičan misterij, ovo je očaravajuća mješavina stvarnosnog i bajkovitog.” – Huffington Post
“Njezina mašta divlja u pažljivo kontroliranoj prozi. Zbog njezine konciznosti knjiga je poput staklenke pod visokim pritiskom.” – The Guardian
O autorici:
Jess Kidd (Richmond, 1973.) irsko-engleska je književnica. Odrasla je u velikoj obitelji i hvaljena zbog svoga zaista jedinstvenog pripovjednog glasa. Njezin debitantski roman On bio je u finalu nagrade za „Irish Book Awards“ 2016. godine. Osvojila je „Costa Short Story Award“ iste godine. Njezin drugi roman The Hoarder bio je u finalu nagrade „Kelly Group Irish Novel of the Year“ 2019. godine. Treći roman, i po mnogima dosad najbolji koji je objavila, detektivska priča Krijumčari čudnih stvorenja, objavljen je uz mnoštvo pohvala kritike i publike. Njezino je posljednje djelo epska povijesna fikcija The Night Ship, objavljena 2022., a objavljuje i kratke priče te književnost za djecu. Spisateljski rad Jess Kidd opisivan je kao spoj Gabriela Garcíje Márqueza i irskog glazbenog sastava The Pogues.
KOALA KOJA MOŽE SVE (kartonka)
Rachel Bright, Jim Field
Profil knjiga
HIT KOJI OSVAJA SRCA U NOVOM FORMATU KARTONSKE SLIKOVNICE!
Upoznajte Kolija – koalu koja voli da sve uvijek bude isto. Potpuno isto. No jednoga dana u njegov se život nepozvano uvuče promjena, a Koli otkrije da život može biti drukčiji i čudesan.
KNJIŽNIČARKINA KĆI
Kim Michele Richardson
Hena Com
Ona je jedna od Plavih ljudi, ona je Knjižničarkina kći. I kad joj roditelje – zbog okrutne zabrane međurasnih brakova – osude na zatvorsku kaznu, država Kentucky odlučit će šesnaestogodišnju Honey Lovett smjestiti u – popravni dom. Jedina mogućnost da izbjegne prisilni rad u toj nehumanoj ustanovi jest da se što prije uda. No Honey će pronaći načina da nadmudri zakone: i sama će postati knjižničarka na konju, oplemenjujući živote svojih susjeda pisanom riječju. Posao će joj priskrbiti nove prijatelje, veliku mladenačku ljubav, ali i niz nevolja…
Zasnovan na istinitim događajima, vezanima uz projekt zapošljavanja žena u doba predsjednika Roosevelta, nastavak bestselera Knjižničarka na konju Kim Michele Richardson donosi uzbudljivu priču o djevojci koja će knjigama promijeniti svoju i tuđe sudbine, o borbi za emancipaciju i o snazi ženskog prijateljstva. Napet, čitak i s obiljem informacija o negdašnjem Kentuckyju, roman popularne američke spisateljice ujedno je sjajan prikaz prelijepe, surove prirode Apalačkog gorja i njezinih stanovnika polovicom XX. stoljeća.
„Prožeta ogromnim znanjem o tradiciji i običajima tog kraja, kao i prekrasnim opisima prirodnih ljepota krajolika, knjiga Knjižničarkina kći briljantna je i očaravajuća pripovijest koja će čitatelje koji su već upoznati s autoričinim radom zacijelo iznova oduševiti, a autorici zasluženo priskrbiti čitavu vojsku novih obožavatelja.“ – William Kent Krueger
„U još jednoj prekrasnoj i uvjerljivo ispričanoj priči, Kim Michele Richardson nam ponovno na fascinantan način dočarava surovu, ali i sumornu ljepotu Apalačkog gorja, kao i odlučnost nevjerojatnih žena koje žive u svijetu kojim dominiraju muškarci, te moć knjiga i sestrinstva u najsurovijim uvjetima.“ – Sara Gruen
„Knjižničarkina kći Kim Michele Richardson odvodi nas ravno u srce surovog Apalačkog kraja ranih pedesetih prošlog stoljeća i priča nam o Honey Mary-Angeline Lovett, šesnaestogodišnjakinji koja je jednako neustrašiva i hrabra kao i njezina majka, Cussy Mary. Svijet u kojem žive je okrutan i prepun predrasuda, a Richardson se ne boji ogoliti i pokazati nam svu njegovu ružnoću. No, kao i svi najbolji pisci ne samo ovog, već i proteklog naraštaja, i ova autorica čitateljima istovremeno pokazuje i nešto sjajno – kako se izbaviti iz tog svijeta.“ – Bren McClain
O autorici:
Kim Michele Richardson američka je spisateljica koja živi u Kentuckyju. Odrasla je u sirotištu Saint Thomas-Saint Vincent Orphan Asylum, gdje je bila izložena zlostavljanju zajedno s drugim štićenicima. Svoja je iskustva o tome objavila u memoarima The Unbreakable Child. Zalaže se za prevenciju zlostavljanja djece i obiteljskog nasilja, a surađuje i s institucijama. Osnivačica je doma Shy Rabbit, rezidencije za pisce i likovne umjetnike. Napisala je nekoliko knjiga, među kojima se ističu Liar’s Bench, GodPretty in the Tobacco Field i The Sisters of Glass Ferry. The Book Woman’s Daughter nastavak je Knjižničarke na konju, objavljen 2022. Knjige su joj prevedene na desetak jezika, a za svoja je djela osvojila brojna priznanja i nagrade, među kojima se ističe Forbesova nagrada za Knjižničarku na konju u kategoriji najbolje povijesne fikcije.
KIT KOJI JE UVIJEK ŽELIO JOŠ (kartonka)
Rachel Bright, Jim Field
Profil knjiga
HIT KOJI OSVAJA SRCA U NOVOM FORMATU KARTONSKE SLIKOVNICE!
Na izdržljivim kartonskim stranicama, oblih rubova, u malom i praktičnom formatu koji će omogućiti vama i mališanima da uvijek bude uz vas na putovanjima, u parkiću, čekaonicama, pri ruci prije počinka… Izdržat će brojna prelistavanja i generacijama biti divan dio kućne biblioteke.
JURA I KLUPKO LAŽI
Roman Simić, Manuel Šumberac
Profil knjiga
Osjeća kao da vesla morem od teškog vunenog klupka,
u niti zapetljan posvud, od palca pa sve do pupka.
I što jače upire veslom, to barka teže se kreće,
ispetljati se iz ovog, misli, više nikada neće.
(Peraja uz njega kruži,
to riba Savjest ga prati:
oh, kako bi otkriti htio
što skriva Mami i Tati!)
Ima li za djecu neizvjesnije pustolovine od laži? Ima li je za roditelje? Na povratku s jednog osobito uzbudljiva roditeljskog sastanka Mama i Tata od svojega osnovca Jure zatražit će odgovor ili dva, a kamo će ih ti odgovori odvesti, i s kojim sve neobičnim likovima upoznati, doznajte u novoj slikovnici autorskog dvojca ovjenčana nagradama „Grigor Vitez“ i „Ovca u kutiji“ – Romana Simića i Manuela Šumberca.
DŽINI
Fatma Aydemir
Hena Com
Nakon što je trideset godina obavljao najteže poslove u Njemačkoj, Hüseyin se napokon vraća u domovinu, u stan koji si je svojim radom priskrbio. U slikovitoj istanbulskoj četvrti, prožetoj mirisima lahmacuna, on očekuje dolazak svoje obitelji, s kojom će ovdje provesti sanjane umirovljeničke dane. No već dan nakon useljenja on se, pokošen srčanim udarom, ruši u dugo željenu domu, a njegova se neobična i sukobima rastrzana obitelj okuplja na pogrebu… Uza sve nesuglasice i duboku žalost, oni osjećaju kao da ih netko promatra. Kakvi ih to demoni progone? I čiji je džin na djelu?
Džini, drugi roman njemačke spisateljice Fatme Aydemir, tematizira sudbinu turske obitelji u Njemačkoj, oštro secirajući tradicionalne vrijednosti, odnos Nijemaca prema imigrantima te jaz između Istoka i Zapada. Ova obiteljska priča odlična je psihološka studija prve i druge generacije imigranata i postavlja teška pitanja: tko smo i gdje zapravo pripadamo?
„Toliko dobro da jedva možete odložiti knjigu: Fatma Aydemir u svom novom romanu opisuje sukobe u obitelji koja je emigrirala iz Turske i zapravo nikada nije stigla u Njemačku.“ – Eva Thöne, Der Spiegel
O autorici:
Fatma Aydemir (Karlsruhe, 1986.) već je za svoj prvi roman, Ellbogen (2017.) dobila nagradu „Klaus Michael Kühne“ i „Franz Hessel“. Zajedno s Hengameh Yaghoobifarah 2019. godine izdala je antologiju Eure Heimat ist unser Albtraum. Njezin drugi roman Džini (2022.) dočekan je s oduševljenjem publike i kritike, a odlikovan je i nagradama „Robert Gernhardt“ I „LiteraTour Nord“ 2023.