Knjige

Knjižni portal gradknjige.ba mjesto je gdje možete, bez obzira na životnu dob, pronaći veliki izbor najkvalitetnijih naslova iz područja odgoja, zdravlja, osobnog razvoja, psihologije, duhovnosti i svih drugih tema koje podržavaju sretnije življenje.
Pozadinska ilustracija
Pretraga
  • Ilustracija knjige

ZAVJERA PROTIV AMERIKE

Roth Philip
Buybook
Šta bi se dogodilo da je na izborima 1940. godine umjesto Franklina D. Roosevelta za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država izabran avijatičarski as Charles A. Lindbergh, izolacionist i antisemit? U ovom spekulativnom autobiografskom podvigu Pulitzerom nagrađenog autora Philipa Rotha, alternativna historija SAD-a ispričana je kroz oči dječaka iz Newarka, za kog je Lindberghova pobjeda prva u nizu pukotina koje prijete uništenju njegovog malog, sigurnog kutka Amerike. „Sjajan politički roman... Zlokoban, živ, poput sna... Okrećete stranice, začuđeni i uplašeni.“ New York Times Book Review Roth Philip Philip Roth je rođen 1933. u Newarku, New Jersey, u dobro situiranoj porodici američkih Jevreja. Studirao je jezik i književnost na univerzitetima Bucknell i Chicago. Philip Roth je 1997. godine dobio Pulitzerovu nagradu za roman Američka pastorala. U Bijeloj kući mu je 1998. godine uručena Nacionalna medalja za umjetnost (National Medal of Arts), dok su mu 2002. dodijelili najveće priznanje Američke akademije za umjetnost i književnost (American Academy of Arts and Letters), Zlatnu medalju za književno djelo, čiji su prethodni dobitnici bili, između ostalih, John Dos Passos, William Faulkner i Saul Below. Dva puta je dobio Nacionalnu književnu nagradu (National Book Award), 1960. godine za svoju prvu knjigu Zbogom, Kolumbo, te 1996. godine za Sabbathov teatar. Također je i dvostruki dobitnik i Nacionalne nagrade kruga književnih kritičara (National Book Critics Circle Award), te trostruki lauerat nagrade PEN/Faulkner. 2005. godine za knjigu Zavjera protiv Amerike dobio je nagradu Američkog udruženja historičara (Society of American Historians' prize) za „izvanredan historijski roman o Americi tokom 2003–2004“ i nagradu W. H. Smith za Najbolju knjigu godine, kojom je Roth postao prvi autor u četrdesetšestogodišnjoj historiji koji ju je dobio dvaput. 2005. godine Roth je postao treći živući američki autor čiji je rad objavljen u sveobuhvatnom, konačnom izdanju Američke biblioteke. U sljedećim godinama dobio je nagrade PEN/Nabokov (2006) i PEN/Bellow (2007). 2011. godine u Bijeloj kući mu je dodijeljena Nacionalna humanistička medalja (National Humanities Medal), a kasnije su ga proglasili četvrtim dobitnikom Internacionalne nagrade Man Booker (Man Booker International Prize). Najviše špansko odlikovanje, nagradu Princ od Asturije (Prince of Asturias Award), dobio je 2012, a 2013. najviše francusko odlikovanje, Komandant Legije časti (Commander of the Legion of Honor).
29,00 KM
  • Ilustracija knjige

VRATA TAJNI, DRUGO IZDANJE

Umit Ahmet
Buybook
Ili se predstavljaj onakvim kakav jesi, ili budi onakav kakvim se predstavljaš. Rumi Vrata tajni nezaboravan je roman Ahmeta Ümita, jednog od najčitanijih savremenih turskih autora čija se djela prodaju u milionima primjeraka. Vrata tajni su mnogo više od običnog trilera. To je knjiga tajni. Onih koje traju više od sedam stoljeća. Onih o odnosu između Dželaluddina Rumija i Šemsa iz Tabriza. I, iznad svega, onih tajni o Šemsovom ubistvu. I ovim romanom Ümit je još jednom pokazao svoje majstorstvo koje se ogleda u dočaravanju atmosfere, u ovom slučaju mistične Konje, te psihološkoj karakterizaciji likova čije pravo lice biva otkriveno tek na posljednjim stranicama. Umit Ahmet Ahmet Ümit, rođen u Gaziantepu 1960. godine, istaknuti je turski autor. Piše poeziju, priče, romane, knjige za djecu i strip-romane. Njegova djela prevedena su na mnoge jezike, adaptirana za televiziju i film, te uvrštena u školsku lektiru. Za svoj rad dobio je važne književne nagrade.
25,00 KM
  • Ilustracija knjige

UHVATI ZECA

Bastašić Lana
Buybook
"Postoji nekoliko uvriježenih rečenica kojima je opisivan roman prvijenac 'Uhvati zeca' Lane Bastašić. To jeste priča o prijateljstvu dvije mlade žene, to jeste i priča o njihovom sazrijevanju u izrazito patrijarhalnom i konzervativnom društvu tokom mračnih devedesetih, te nešto manje mračnijim dvijehiljaditim. To jeste i izrazito feministička proza u kojoj opisi seksa nemaju nikakvu romantiku, jer je seksualno sazrijevanje opisano onako kako je ono jedino i moglo biti u našem društvu, koje je susprezalo svoju seksualnu energiju. A opisano je kao mučan proces upoznavanja svoga tijela koji nije lišen poetske začudnosti. Dešava se to u sceni kada dvije glavne junakinje, Sara i Lejla, nakon dogovorenog prvog seksa u životu, sa nebitnim partnerima, odlaze kupiti zeca na pijacu kako bi se gorčina bolnog iskustva zamijenila nečim dječije naivnim i lijepim. Feminizam ove knjige je esencijalan u primitivnom i nasilnom društvu u kojem živimo. Atmosfera raspada jednog društva i tjeskoba rata sjajno su dočarani. 'Uhvati zeca' govori o svemu navedenom, ali je to prvenstveno roman potrage ostvaren u formi romana ceste u kojoj je glavni zamajac radnje osoba koje nema. Priča je to o nestajanju ljudi pogrešnog imena i prezimena u Banjaluci tokom rata 1992–1995. Ispričana je bespoštedno i beskompromisno, kroz dva narativna toka, precizno i jasno. Radi se o potresnom romanu u kojem Lana Bastašić suvereno vlada formom koju je sebi nametnula. 'Uhvati zeca' je snažan dokaz kako se ženski spisateljski bum u Bosni i Hercegovini nastavlja na radost svih nas čitatelja/ica prvoklasne književnosti." Faruk Šehić Bastašić Lana Lana Bastašić (1986, Zagreb) objavila je dvije zbirke priča, knjigu priča za djecu, te zbirku poezije. Dobitnica je nekoliko nagrada za kratku priču, dvije nagrade za poeziju, te nagradu Kamernog teatra 55 za neobjavljenu dramu. S prvim romanom Uhvati zeca, prevedenim na trinaest jezika, bila je u užem izboru za NIN-ovu nagradu, te je osvojila Evropsku nagradu za književnost 2020. Priče su joj objavljene u Poljima, Sarajevskim sveskama, Povelji, Fantomu slobode i drugim regionalnim časopisima. Jedna je od osnivača škole književnosti "Bloom" u Barceloni i članica PEN centra u BiH.
25,00 KM
  • Ilustracija knjige

TRG OSLOBOĐENJA

Blatnik Andrej
Buybook
Protestnim okupljanjem na trgu, kojem je otprilike svaka vlast mijenjala ime, Andrej Blatnik otvara svoj roman o propasti jednog svijeta. Taj ključni moment iz ljeta 1988. na ljubljanskom Trgu oslobođenja, sada Trgu Republike, zabilježen je u kolektivnom pamćenju kao masovka pulsirajuća od nacionalne euforije i naivnog optimizma. No desetljeća koja će uslijediti Blatnik izlaže suzdržanije, u opservacijsko kontemplativnom modusu, a sve iz vizure pronicljivog intelektualca koji sazrijeva usporedo s novom državom. Dečko s ljubljanske Filozofske fakultete koji je svirao u punk bendu i strastveno pisao književne kritike završit će kao anonimni proizvođač iluzija u reklamnoj agenciji, svjestan da takav epilog znači poništavanje vrijednosti kakve su mu u nasljeđe ostavili roditelji, poraženi akteri nekog odjednom posve obezvrijeđenog sistema. Kroz etape pripovjedačeve klasične biografije, s kakvom se mnogi mogu generacijski identificirati, promišljat ćemo zajedno s njim aporije i tragiku (post)tranzicije. A provodna nit romana fatalna je i, jasno, nerealizirana ljubav koja se začinje kad bojažljivi dečko iz srednje klase jednoj privilegiranoj buntovnici u svoj toj revolucionarnoj gužvi nagazi na plavu semiš cipelu. Nad njihovim filozofskim nadigravanjima bdiju Lula i Sailor, s tim da se Blatnikovi bezimeni protagonisti neće poput divljih u srcu zagrljeni otisnuti na otvorenu cestu, jer on ne mrda iz zone komfora, a ona pak uporno bježi, od emocionalne bliskosti, od bilo kakve pripadnosti i odgovornosti, ali i sve dalje od sebe same. Kroz vrlo osobnu priču o egzistencijalnim teturanjima jednog izgubljenog naraštaja, i više nego kroz brojne kulturalne reference kojima nas Blatnik nježno obasipa, učimo štošta o modernoj Sloveniji, i to sada kad smo mislili da jedni o drugima odavno već znamo sve. Vanja Kulaš
22,00 KM
  • Ilustracija knjige

TAJNO PISMO

Sebastian Barry
Buybook
Koračajući u susret svom stotom rođendanu, Roseanne McNulty suočava se s neizvjesnom budućnošću dok se Duševna bolnica Okruga Roscommon, u kojoj je provela najveći dio života, priprema za zatvaranje. Tokom nekoliko sedmica koje prethode ovoj promjeni, ona često razgovara sa svojim psihijatrom, doktorom Greneom, a njihov odnos postaje sve intenzivniji i složeniji. Priča, ispričana kroz njihove dnevnike, istovremeno je šokantna i prekrasna. Prelomljena izmaglicom sjećanja i prepričavanja, Roseanneina pripovijest postaje alternativna, tajna historija promjenljivog karaktera Irske i priča o životu pogođenom strašnim zlostavljanjem i neznanjem, a opet obilježenom ljubavlju, strašću i nadom. “Napisan u zadivljujućoj, lirskoj prozi, Barryjev roman je i blistava književna zagonetka i oštra opomena o korumpiranoj moći.” Publishers Weekly “Ovo je dirljiva priča o užasima i licemjerju ruralne Irske, okrutnostima građanskog rata i pogubnom uticaju svećenstva.” The Daily Mail “U ovoj knjizi, svjetovi koje svaki lik gradi su značajno, primamljivo udaljeni jedan od drugoga. Čar romana leži u načinu na koji se dvije priče – i na kraju, dva života – počinju spajati na krajnje iznenađenje i likova i čitalaca.” The Economist Objavljeno u okviru projekta "Riječi u pokretu" podržanog od strane programa Evropske unije Kreativna Evropa.
25,00 KM
  • Ilustracija knjige

SMRT I SLATKO OD DUNJA

Šehidić Mediha
Buybook
“O svijetu i književnom erosu Medihe Šehidić trebalo bi pisati studije, o njezinom jeziku također. Dok čitam Medihine priče i poeziju sve je u meni tako vrelo. Moji vreli dojmovi nastoje sve što je hladno pogasiti i uskladiti s toplinom kojom njeno pisanje zrači. [...] Ono što ona zapaža u ljudima i njihovim životima je dragocjeno. Katkad je tužno, katkad i smiješno, lucidno je, često i sarkastično. Uvijek je isključivo njezino vlasništvo, s neočekivanom poantom, majstorski ugrađenom u cjelinu. I uvijek nam otkriva pravu istinu o čovjeku i njegovom životu.” Mirko Marjanović “Mediha Šehidić o životu piše otvoreno, ali odmjereno, literarno preoblikujući stvarnost, i pokazujući na koji se sve način priča može ispričati. Tu je posrijedi i hrabrost razgolititi se, metaforički naravno, pred Svijetom, suočiti se s traumom, znači o njoj javno progovoriti. Šehidić se obračunava, prije svega sa sobom, pa onda i sa svijetom u kojem odrasta i koji je i danas okružuje. Ispisujući svoju knjigu ona prikazuje i sva svoja unutrašnja i vanjska stanja, otvara vrata i sebe i svog doma, prikazuje život koji je knjigom transformiran u književnost, u umjetnost. A ima li nešto ljepše i uzvišenije od toga?” Melida Travančić “Biti pisac, imati snagu svoje vlastite rane dosoljavati tako što ćeš ih ponovo preživljavati praveći od njih vrhunsku književnost – to su sve višestruki podvizi herojstva i junaštva Medihe Šehidić. Nevjerovatna je njena životna sudbina i nevjerovatno je kako se iz takve sudbine moglo izvući živu glavu, sačuvati razum, upiti u sebe sva bitna znanja o svjetskoj književnosti, postati veliki pisac. Ponekad sam šokiran stepenom mudrosti do kojeg je došla, kroz patnju i stalno gledajući smrti u oči.” Abdulah Sidran “Mediha Šehidić ima jako izražen osjećaj za ono što je spiritualna dimenzija života, za ona granična stanja u kojim se čovjekova svijest iz svog ruha preliva u onostrano, nepoznato iskustvo za onu ‘rasvjetu transcendentnog’ iza koje, dakako, ne stoji nužno samo doktrinirano shvaćeno religiozno osjećanje života, nego osjećanje mistične ‘obnove oblika’, pulsiranja svijesti pred nesagledivim i neprepoznatljivim.” Almir Zalihić
22,00 KM
  • Ilustracija knjige

SJENE NAROVA DRVETA

Ali Tariq
Buybook
Islamski kvintet opisuje dugi susret islama i zapadnog kršćanstva. Ovaj niz historijskih romana nastoji prošlost sagledati očima modernog čovjeka i dati joj novu vrijednost, nagovještavajući da dominantna historija Evrope svakako učestvuje u zataškavanju istine o onima koji su “izgubili” kontinent. Ovo nije priča o muslimanskoj vojnoj i političkoj moći. Ovo je priča o svemu onome što je izgubljeno kada su se najveće svjetske religije i kulture okrenule jedna protiv druge. Sjene narova drveta su prvi i najpoznatiji dio Islamskog kvinteta. “U porodičnoj sagi o ljudima koji pokušavaju preživjeti nakon propasti svoga svijeta, Tariq Ali pripovijeda o posljedicama pada Granade. Osobito je vješt u evociranju života kakav je on morao biti za uklete stanovnike Granade opkoljene sa svih strana netolerantnim kršćanstvom. Ovo je roman koji ono što ima da kaže, govori glasno i jasno.“ Guardian “Tariq Ali oslikava čovječnost i sjaj muslimanske Španije... kroz očaravajuću priču koju raspliće i štedljivo i poletno. Sjene narova drveta je tajnovita i iskrena knjiga, koja nam nudi informacije i užitak, stvarnu povijest i izmaštanu pripovijest... knjiga u kojoj se uživa i koja se lako ne ostavlja.“ Independent Ali Tariq Tariq Ali je rođen u Lahoreu, u Pakistanu. Studirao je političke nauke, filozofiju i ekonomiju na Oksfordskom univerzitetu i za vrijeme studija istakao se kao oštar protivnik rata u Vijetnamu. Urednik časopisa New Left Review, Tariq Ali, jedan od najznačajnijih lijevo orijentiranih intelektualaca današnjice, napisao je više knjiga o svjetskoj historiji i politici – 1968: Marching in the Streets; Rough Music: Blairs, Bombs, Baghdad, London, Terror;... zbirke eseja – Conversations with Edward Said; The Clash of Fundamentalisms: Crusades, Jihads and Modernity (prevedena na naš jezik kao Sukob fundamentalizama: križarski ratovi, džihad i suvremenost); The protocols of the Elders of Sodom;...
25,00 KM
  • Ilustracija knjige

SANDRO

Nezirović Elvedin
Buybook
"Elvedin Nezirović je na tragu svojih prethodnih romana koji se opsesivno bave novijom istorijom Mostara – onom iz ranih devedesetih godina prošlog stoljeća koja je trajno obilježila naš svijet – napisao još jedan, četvrti do sada. Naslov je Sandro, a bavi se životom Elvedinovog prijatelja iz djetinjstva. Kako počinje priča? Tako što Sandro u svome kasnom dječaštvu ostaje sam, bez zaštite porodice koja ne živi u gradu u kojem je upravo počeo rat. Priča je ovo o vremenu zla u kojem je život pojedinca sveden na lično ime i o tome što se događa komplikovanim identitetima u važnim istorijskim događajima. Mostar je na nivou simbola koji zatvaraju cijeli povijesni luk ovog grada stao između Starog mosta i Partizanskog groblja, pri čemu je – u decenijama koje su ratu prethodile – partizansko naslijeđe bitno formiralo identitete njegovih stanovnika. Kad se Sandro u školi prvi put susreo s pitanjem svoje nacionalnosti koju je trebao upisati u formular, za pomoć se obratio nastavnici koja ga je pitala: Kako ti se zove otac? Slobodan, odgovorio je. A majka? Svjetlana. Onda si ti Srbin, autoritativno je utvrdila nastavnica. U zbilji, Slobodan je Musliman, ali to se istorije neće ticati. To je vrsta događaja na kakvim Nezirović gradi svoje romane. To su oni događaji u kojima se istorija utiskuje u tijelo njegovih likova. Sandro je memoar i hronika, a na nivou strukture od svih njegovih prethodnih knjiga ovdje je forma romana najdosljednije izvedena. Ovo je najvažnija knjiga Elvedina Nezirovića. Pisana je elegantno, s preciznošću hroničara kakvog Mostar nije imao do sada." Semezdin Mehmedinović
22,00 KM
  • Ilustracija knjige

PRIZEMNA AMERIKA

Iljf i Petrov
Buybook
Putujući kao službeni sovjetski pisci u Sjedinjene Američke Države u vrijeme Velike ekonomske krize, Iljf i Petrov na svoj karakterističan duhovit i satiričan način opisuju doživljaje i upoznavanje s američkom kulturom i načinom života, ne suzdržavajući se od kritike kako američke stvarnosti tridesetih godina, tako ni od sovjetskih predrasuda o ‘dekadentnom američkom kapitalizmu’. Odlomke iz knjige u nastanku su prvo objavljivali u Pravdi te u časopisu Ogonjok (gdje su objavljene i Iljfove fotografije s putovanja uključene u ovo izdanje), a poslije su u cjelosti objavljeni u časopisu Znamja 1936. godine, dok su 1937. objavljeni kao posebna knjiga. Maestralna Prizemna Amerika može se čitati i danas najviše zbog britkog i duhovitog stila i izvrsnih zapažanja. Bez ikakve sumnje – to je putopis za sva vremena. Žarko Milenić
28,00 KM
  • Ilustracija knjige

PREVIŠE MI TO. OSAM DJEVOJČICA

Cvijetić Darko
Buybook
Čudim se ja tebi, Cvijetiću, što još uvijek imaš snage vjerovati da istinitost ne treba tražiti u romanu, nego u onome što je u nama pokrenuo. Jer što kad bi se svi ratkali, a na slobodi nije ništa bolje? I što ako je pisanje dementiranje, umjesto demontiranje dogođenoga? Trilogija nam je približila lice zla kao sliku u zrcalu, ali i lice traume, transgeneracijske i transnacionalne, univerzalne, iza (ispred?) koje je zločin kao zao-čin i svi smo žrtve i žrtve su svačije. Tekst je sav u ekspresiji, slikama i sugestijama, roman mozaik drugih romana, osjetljiv na detalje, jezične nijanse, kontraste i apsurde, jer ti si, Darko, prije svega pjesnik. I strašno je što kao pjesnik ne trebaš očuditi zbilju jer je ona prije toga začudila tebe; strašno je to kao i biti Filip i Raskoljnikov i Kost i Breivik i kao zlo koje se ne može odležati, ali se o njemu može/treba pisati. Ovako kako ti pišeš – rečenicama koje dišu, razmacima i praznim mjestima koja govore, simbolikom broja osam koji kada se ispisuje nema svoj početak ni kraj. Kao ni tvoja trilogija u kojoj likovi odlaze umrijeti u pisca, ali u snijegu se krije jedan anđeo brašna i za njega sam se vezala, dok u daljini odjekuje previše mi to, kao neki daleki, umorni i razočarani brat onoga never more. Jagna Pogačnik Darko Cvijetić je probao da uspravi moralnu vertikalu nas samih iznova zidajući Crveni soliter u Schindlerovom liftu, od sećanja na one kojih u njemu više nema – a mi nismo postali bolji. Pokušao je, zatim, da nas probudi iz istorijskog košmara kroz Što na podu spavaš, kopajući po sopstvenim ranama da bi nam dao nadu da će, jednom, ljudi na ovim prostorima pobediti narode – a mi smo toj nadi suprotstavili beznađa u kojima živimo. I pokušao je poezijom, zapisima, crticama, dijalozima dramskim i proznim – a mi i dalje nismo pristali na to da nas reči mogu popraviti. U Previše mi to. Osam djevojčica, Darko i njegov glavni (anti)junak ponudiće nam apsurd umesto nade – ratni zločinac, svestan strahota svog zločina, vratiće se nakon izdržane višedecenijske kazne u sredinu koja ga doživljava ratnim herojem i učiniće sve da je ubedi da je on sve osim heroja – i neće u tome uspeti. U šta smo se to, nakon svega, pretvorili kada jedino otrežnjujuće dobro pokušava da dopre do nas govoreći kroz usta zla? Hoće li groteskni humor ovog romana pomoći Darku Cvijetiću u njegovom poslu popravljača sveta i zašto je odgovor tako iznova poražavajući po sve nas? Kokan Mladenović
22,00 KM
  • Ilustracija knjige

OSMI DAN U SEDMICI

Marek Hlasko
Buybook
Piotr i Agnieszka očajnički pokušavaju biti zaljubljeni u Varšavi pedesetih godina. Međutim, skučeni stanovi, pijanstvo i nezaposlenost to im otežavaju. A na jedini slobodan dan – nedjelju – uvijek pada kiša. Sedmica bi trebala imati osmi dan, slobodan od svega što ostalih sedam čini tako nepodnošljivim. Čista, iskrena ljubav mladih ljubavnika sudara se s okrutnošću, cinizmom i sivilom poslijeratne Poljske: nikako ne mogu pronaći miran kutak da na trenutak budu sami. On nema krov nad glavom, a ona živi u malom, prljavom stanu s roditeljima, bratom alkoholičarom i sustanarom. Piotr daje sve od sebe da pronađe mjesto za sebe i svoju djevojku. Njegovi brojni pokušaji završavaju neuspjehom, što Agnieszku postupno slomi. Napokon mu se sreća nasmiješi, ali podrugljivim osmijehom... “Glasnogovornik bijesnih i poraženih… nespokojnih, temperamentnih i mučenih.” New York Times “Knjiga koju možete pročitati u jednom dahu i pamtiti je do kraja života.” Chicago Tribune Objavljeno u okviru projekta "Riječi u pokretu" podržanog od strane programa Evropske unije Kreativna Evropa.
20,00 KM
  • Ilustracija knjige

NASILJE KAO GENERATIVNA SILA

Bergholz Max
Buybook
"Tokom dva zastrašujuća dana početkom septembra 1941. godine živote blizu dvije hiljade muškaraca, žena i djece divljački su oduzele njihove komšije u Kulen-Vakufu, maloj ruralnoj zajednici na današnjoj granici između sjeverozapadne Bosne i Hrvatske. To bezumlje – u kojem su žrtve kasapljene poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame – bilo je vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su započeli ranije tog ljeta. U knjizi Nasilje kao generativna sila Max Bergholz kazuje nam priču o naprasnom i zbunjujućem potonuću ove nekoć mirne multietničke zajednice u ekstremno nasilje. Ova dubinski istražena mikrohistorija pruža nam provokativne uvide u pitanja od globalnog značaja: Šta izaziva nasilje među zajednicama? Kako takvo nasilje među komšijama utječe na njihove identitete i odnose? Nasuprot široko rasprostranjenom gledištu po kojem nacionalizam vodi u nasilje, Bergholz otkriva kako prevrati koje izazove lokalno ubijanje stvaraju dramatično nove percepcije etniciteta – sebe samoga, pretpostavljene “braće“ i onih koje se percipira kao 'druge'. Kao posljedica, to nasilje je stvorilo nove zajednice, nove oblike i konfiguracije moći te nove prakse nacionalizma. Historiju ove zajednice obilježila je ta neočekivana eksplozija lokalnog, od nekolicine ljudi počinjenog nasilja, koje je funkcioniralo kao generativna sila u transformiranju identiteta, odnosa i života mnogih. Priča o ovoj uveliko nepoznatoj balkanskoj zajednici 1941. godine pruža nam moćno sredstvo za ponovno promišljanje temeljnih pretpostavki o međusobnim odnosima između etniciteta, nacionalizma i nasilja kako tokom Drugog svjetskog rata tako i šire, diljem svijeta." "'Nasilje na Balkanu' je previše opisano, a premalo objašnjeno. Snagom fenomenalnog istraživanja, žive rekonstrukcije i pedantne analize, Max Bergholz nam razotkriva istinu o međuetničkom ubijanju u jednom bosanskom gradiću tokom 1941. godine. Istovremeno i nepristrasno i strasno i duboko odgovorno, njegovo istraživanje dokazuje da ekstremno nasilje ima transformativnu moć da stvori identitet. Ova izvrsna i prosvjetljujuća knjiga zaslužuje da dođe do najšireg kruga čitalaca." Mark Thompson Bergholz Max Max Bergholz (1973, Pittsburgh) vanredni je profesor na Odsjeku za historiju na Univerzitetu Concordia u Montrealu, gdje predaje historiju nacionalizma, nasilja i Balkana. Za knjigu Nasilje kao generativna sila dobio je nagradu Joseph Rothschild koju Institut Harriman Univerziteta Columbia dodjeljuje za izuzetnu knjigu o Rusiji, Ukrajini, području Kavkaza, Srednjoj Aziji/Turskoj, Srednjoj Evropi i Balkanu, u kojoj je posebna pažnja posvećena pitanjima etniciteta i/ili nacionalizma. Američko historijsko društvo 2017. godine proglasilo je knjigu najboljom prvencem iz evropske historije od 1815. godine do kraja 20. stoljeća, dodijelivši autoru nagradu Herbert Baxter Adams, jednu od najvažnijih nagrada na engleskom govornom području iz oblasti evropske historije.
35,00 KM
  • Ilustracija knjige

MOJ MUŽ, DRUGO IZDANJE

Bužarovska Rumena
Buybook
"Ovih jedanaest priča ispričanih od isto toliko različitih žena u prvom licu, znatno nadmašuju ‘brojke’ pogođenih sudbina, ‘brojke’ roda, žena, muževa, majki i djece, ljubavnika i prijateljica, amatera, stereotipa i zabluda, osvještavanja i otrežnjenja od moćnog, prolaznog pijanstva mladalačke (i ne samo te!) ljubavi. U knjizi u kojoj žene pričaju o svojim muževima, a tekst nije namijenjen ni (samo) jednima, niti (samo) drugima, zbog toga što cilja u treću, iznad-spolnu metu, očekujte da nađete svašta, a ne samo ono što naslov obećava... Ovo je najbolja zbirka priča Rumene Bužarovske do sada, ali i jedna od najboljih zbirki objavljenih u Makedoniji u posljednjih nekoliko godina." Olivera Kjorvezirovska "Angažiranost u pisanju je vidljiva, priče se bave raznim ljudskim slabostima. Implicitni autor (ili Rumena Bužarovska) nalazi način da ismije te slabosti, neki put suptilno, ali neki put, bogami, dovodeći ih do groteske. Laž (iluzija/zaslijepljenost), koja nužno ide u paketu sa strahom su jezgro oko koje je građen veći broj priča. Likovi nekad lažuckaju, nesvjesni onoga što dolazi kao posljedica tih naizgled beznačajnih laži (šuti, da ne sazna moj muž; šuti, da ne saznaju susjedi), a nekad, bogami, lažu i naveliko, iznevjeravaju, rugaju se najbližima iza leđa, bivaju licemjerni. Osim tih problema, otvaraju se i krupni, društveni problemi, pa se na taj način problematizira porodično nasilje, nacionalizam, kič i neukus u umjetnosti." Đoko Zdraveski Bužarovska Rumena Rumena Bužarovska (rođena 1981. u Skopju, Makedonija) docentica je američke književnosti na Filološkom fakultetu u Skopju. Prevodila je na makedonski djela Lewisa Carrolla, J.M. Coetzeeja, Trumana Capotea, Richarda Gwyna. Autorica je studije o humoru u savremenoj američkoj književnosti Šta je smiješno: teorije humora primijenjene na kratku priču, kao i zbirki priča Žvrljotine, Osmica, Moj muž i Nikuda ne idem. Suosnivačica je i suorganizatorica festivala ženskog pripovijedanja PičPrič u Makedoniji.
20,00 KM
  • Ilustracija knjige

LJUBI BLIŽNJEGA SVOGA: PRIČA O RATU

Peter Maass
Buybook
Rat i njegovi pratioci – kukavičluk i junaštvo – imaju univerzalan karakter. Ja sam u svojoj knjizi pokušao to istražiti, nastojao sam naći odgovor na ono strašno, izluđujuće pitanje: „Zašto?“. To, više no sama Bosna, istinska je tema ove moje priče o ratu. "Nakon hiljada članaka i vijesti napisanih o ratu u Bosni, mogli biste pomisliti da na ovu nesretnu temu nema više šta da se kaže. Ljutita, oštra, profano elokventna i često bolna knjiga Petera Maassa dokazala bi da niste u pravu. (…) Ono što nam g. Maass ukratko daje je pogled na etničko čišćenje u svoj njegovoj okrutnosti, apsurdnim detaljima, samoopravdanju, dehumanizaciji drugog. Ljubi bližnjega svoga zauzet će svoje mjesto među klasicima nesretnog žanra: portreta čovječanstva u njegovom najgorem izdanju." New York Times Peter Maass Peter Maass je pisao o ratu i nacionalnoj sigurnosti za New York Times, New Yorker i Washington Post. Nakon izvještavanja o ratu u Bosni, pratio je sukobe u Iraku i Afganistanu. Pored Ljubi bližnjega svoga, autor je knjige Crude World: The Violent Twilight of Oil, objavljene 2009. godine. Diplomirao je na Kalifornijskom univerzitetu u Berkeleyju, a živi u četvrti Brooklyn u New Yorku, sa suprugom i kćerkom.
25,00 KM
  • Ilustracija knjige

LJUBAVNICI CASABLANKE

Tahar Ben Jelloun
Buybook
Nabil i Lamija upoznali su se u Parizu, a u Casablanki sagradili dom. Imaju troje djece i uspješne karijere. Više od deset godina skladan su par – sve dok se ona ne zaljubi u Daniela, ozloglašenog ženskaroša. Šest mjeseci kasnije, Lamija podnosi zahtjev za razvod braka... Kakva budućnost čeka ambicioznu ženu u patrijarhalnom svijetu u kojem sloboda ima visoku cijenu? Između društvene freske i psihološkog romana, Ljubavnici iz Casablanke veličanstvena je ljubavna priča koja istražuje prvu ljubav i veliku pustolovinu braka, stranputice i ćorsokake ljudskih odnosa, kao i ambivalentnost želje, prešutne sporazume s religijom i sposobnost ljudskih bića da prigrle svoje protivrječnosti.
22,00 KM
  • Ilustracija knjige

KRUG

Suman Defne
Buybook
Glavni protagonista romana Krug je sedamdesetpetogodišnji Periklo Drakos koji kao da je izoliran od svijeta – komunicira sa svega nekoliko poznanika, a pažnju mu neprestano privlače detalji kružne zgrade kojoj prijeti rušenje i koji ga podsjećaju na nepovratnu prošlost. Djetinjstvo, roditelje, ljubavi iz mladosti, ali i nasilne događaje koji su pripadnicima njegove zajednice zauvijek promijenili tok života. Njegov svijet se mijenja kada se u zgradu Krug useli mlada Lejla. Njena prošlost obavijena je velom tajni, a njega će potaknuti da počne pisati memoare u nadi da će ga ona tako bolje upoznati. Njegova lična priča isprepletena je s pričom o iskustvu grčke zajednice i nježna posveta nekadašnjem Istanbulu. Suman Defne Defne Suman, rođena 1974. u Istanbulu, odrasla je na Bujukadi, najvećem Prinčevskom otoku. Studirala je sociologiju na Univerzitetu Bosfor, a sa samo 28 godina, s ruksakom na leđima, otputovala je na Tajland, gdje je počela proučavati istočnu filozofiju i baviti se jogom. Ovo iskustvo uvelo je autoricu u svijet književnosti i poslužilo kao inspiracija za putopis Plava šuma. Nakon toga je napisala nekoliko romana koji su postali međunarodni bestseleri, a prevedeni su i na engleski jezik. Živi u Atini
25,00 KM

Pratite nas na socijalnim mrežama

Ostanite u toku sa najnovijim objavama na našim oficijelnim profilima

Pozadinska ilustracija