Pretraga
Prikaz 1–16 od 51 rezultataSorted by latest
-9%
210,00 KM
230,00 KM
Enciklopedija i atlasi znanja, Enciklopedije i zbornici Bosne i Hercegovine, Monografije, Nakit, Posebna ponuda
BOSANSKO KRALJEVSTVO & NAUŠNICE ‘TVRTKOV ZLATNIK’ (replika u srebru)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
-8%
220,00 KM
240,00 KM
Enciklopedija i atlasi znanja, Enciklopedije i zbornici Bosne i Hercegovine, Monografije, Nakit, Posebna ponuda
BOSANSKO KRALJEVSTVO & PRSTEN ‘TVRTKOV ZLATNIK’ (replika u srebru)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
-7%
260,00 KM
280,00 KM
Enciklopedija i atlasi znanja, Enciklopedije i zbornici Bosne i Hercegovine, Monografije, Nakit, Posebna ponuda
BOSANSKO KRALJEVSTVO & PRSTEN ‘TVRTKOV ZLATNIK’ (replika u pozlati)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
TVRTKOV ZLATNIK
Za kralja Tvrtka I veže se jedan sasvim neobičan i fantastičan nalaz zlatnog novca koji je otkriven između dva svjetska rata. Prema nekim navodima zlatnik je pronađen 17. decembra 1935. godine, u šumi na desnoj obali rijeke Mileševke kod Prijepolja. Navodno su ga pronašli seljaci uz niz drugih srebrenjaka i zlatnika ugarskog kralja Ludovika I. Sud u Prijepolju donio je odluku da zlatnik mora biti zadržan u njihovim prostorijama dok se ne provede postupak oko ustanovljenja vlasništva. Šta se dalje desilo sa njim nije poznato, ali po nekim kazivanjima zlatnik je kupljen od nekog kujundžije u Livnu, a po drugim je kupljen na sarajevskoj pijaci nakon što ga je tamo donio jedan seljak iz Prijepolja. Kupac je bio ugledni sarajevski kolekcionar i direktor Narodne banke Aleksandar Poljanić u čijem je vlasništvu zlatnik ostao sve do 1945. godine. Pošto je Poljanić po završetku Drugog svjetskog rata bio zarobljen, a njegova zbirka zaplijenjena, zlatniku se gubi svaki trag.
Prve vijesti o zlatniku pojaviće se tek nakon pola stoljeća. U maju 1995. godine, dok je u Bosni i Hercegovini trajao rat, tadašnjem direktoru Zemaljskog muzeja stigla je vijest od njegovih zagrebačkih kolega da će u Zagrebu biti održana međunarodna aukcija umjetnina, među kojima će se naći i zlatnik kralja Tvrtka. Zahvaljujući razumijevanju tadašnjih vlasti, na aukciju je poslan historičar i arheolog prof. Enver Imamović, kojemu je osigurano 60 000 DM (njemačkih maraka) – koliko se tada moglo osigurati za njegovu kupovinu. Početna cijena bila je 5 000 DM, da bi se svaki put povećavala za dodatnih 5 000. Kako je rasla cijena tako su odustajali brojni natjecatelji da bi na kraju ostao prof. Enver Imamović i nepoznati kolekcionar. Kada se došlo do cijene od 50.000 maraka, prof. Imamović navodi da mu je bilo jasno da je konkurent odlučan u namjeri da zlatnik dobije po svaku cijenu. Nakon što je konkurent ponudio 65.000 DM za zlatnik, Imamović je odustao od daljne licitacije. Time je neuspješno okončan pokušaj da se Tvrtkov zlatnik vrati u našu domovinu. Kasnije saznanja otkrivaju da je zlatnik nakon licitacije odnesen u Ameriku, gdje se po svemu sudeći još uvijek nalazi. Zbog nejasnih okolnosti svoga nalaza, kao i zbog činjenice da predstavlja jedini sačuvani primjerak zlatnog novca kojeg je kovao jedan bosanski vladar, taj jedinstveni zlatnik izazivao je brojne nedoumice u historiografiji i numizmatici. Najviše neslaganja izazivala je njegova atribucija, ali je u pitanje dovođena i njegova autentičnost.
Kad se zlatnik tek pojavio smatralo se da ga je kovao kralj Stjepan Tomašević, a taj zaključak je potkrepljivan pozivom na određene heraldičke elemente prikazane na reversu kovanice. Međutim, kasnija arhivska istraživanja ukazala su na veću vjerovatnoću da se radi o zlatniku kralja Tvrtka, koji je kao specijalna emisija kovan i dijeljen u vrijeme njegove krunidbe 1377. Naime, u dubrovačkom arhivu se 1393. godine spominje “četrnaest velikih dukata gospodina kralja Bosne” (lat. Ducatos domini regis Bosne magnos quatordecim). Iz konteksta cjelokupne informacije jasno je da se ne radi o “velikim dukatima” koji su bili kraljevo vlasništvo, nego da su u pitanju bili zlatnici s oznakama Bosanskog kraljevstva. Ovaj podatak također bi značio da bosanski zlatnici nisu bili samo prigodna kovanica dijeljena kao spomen dar prilikom krunidbe ili neke druge svečanosti, nego da se radilo o kovanicama koje su bile puštane u platni promet.
Veliki bosanski zlatnik u struci se često naziva i četverostrukim dukatom pošto je s 14,05 grama težine više od četiri puta masivniji od savremenog mletačkog dukata koji je smatran monetarnim standardom u mediteranskoj trgovini još od kraja 13. stoljeća. Pločica dukata debela je jedan milimetar a široka 30, dok je finoća zlata od kojeg je kovan procijenjena na 980/1000.
Po svom dizajnu, gotičkim lukovima, rasporedu likova i legendi, u potpunosti podsjeća na zlatni novac francuskih i engleskih kraljeva kovan početkom 14. stoljeća. Na njegovom aversu prikazan je potpuni grb Bosanskog kraljevstva okružen na obje strane s po jednim većim heraldičkim ljiljanom. Cijela kompozicija je uokvirena u krug s dvanaest gotičkih lukova oko kojeg teče natpis: “Gloria tibi Deus. Spes nostra” (Slava Tebi Bože, nado naša). Na reversu je prikazan propnuti lav u kružnici s šest gotičkih lukova sa natpisom uokolo: “Moneta Aurea Regis Stephani” (Zlatni novac kralja Stjepana).
-7%
280,00 KM
300,00 KM
Enciklopedija i atlasi znanja, Enciklopedije i zbornici Bosne i Hercegovine, Monografije, Nakit, Posebna ponuda
BOSANSKO KRALJEVSTVO & PRSTEN PEČATNJAK (replika u srebru)
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
ZGOŠĆANSKI PRSTEN SA MOTIVOM LJILJANA
Vjerni svjedok raskoši i dostojanstva bosanske vladarske dinastije i srednjovjekovne bosanske države
U neposrednoj blizini Kaknja, u selu Donja Zgošća, na lokalitetu Crkvina, nalazila se jedinstvena nekropola srednjovjekovnih bosanskih nadgrobnih spomenika – stećaka. Od 1888. godine i trenutka kada je prvi put o njoj pisano u stručnoj literaturi, nekropola nije prestajala da zaokuplja pažnju kako naučnika, tako i svih zaljubljenika u prošlost srednjovjekovne Bosne. Do 1913. godine ovdje su se nalazila dva najljepša i najpoznatija od svih stećaka – zgošćanski sljemenjak i stub. Od tada se nalaze u novoformiranom botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Veliki sljemenjak je prije prenošenja u Sarajevo je bio razbijen na dva dijela. Prema zabilježenoj predaji razbili su ga željeznim klinovima neki ljudi iz Vareša jer je „zvečao“ te je izgledalo da u njemu ima zlata. I grobovi ispod stećaka su prema predaji otvarani. Navodno, osim skeleta, ništa nije pronađeno.
Mnogo naučnika pokušavalo je da odgonetne ko je pokopan ispod ovih jedinstvenih spomenika. Pokušavalo se obznaniti kojem velikaškom rodu je pripadalo ovo groblje. Đorđe Stratimirović sljemenjak veže uz bana Stjepana II Kotromanića. Ćiro Truhelka nekropolu pripisuje rodu Kotromanića – bosanske vladarske dinastije. Marian Wenzel je smatrala da stub sa nekropole pripada Vuku ili Vojislavu, braći velikog vojvode bosanskog Hrvoja Vukčića. Bilo je i drugih i drugačijih mišljenja ali zagonetka zgošćanske nekropole samo na osnovu stećaka nije mogla biti razriješena. To je bio razlog za pokretanje arheoloških istraživanja. Obavljena su 2010, 2012. i 2015. godine.
Nažalost, nekropola je u velikoj mjeri stradala okolnom gradnjom. Osim toga, veoma teško je bilo ustanoviti preciznu lokaciju gdje su nekad stajali prelijepi sljemenjak i stub. Bez obzira na sve, rezultati arheoloških istraživanja su bili veoma interesantni. Osim srednjovjekovnih nalaza otkriveni su i tragovi starijih antičkih aglomeracija. U prve dvije istraživačke kampanje otkriveno je 28 grobova. Pokazalo se da je sahranjivanje obavljano u više horizonata ali i da je nekropola prekopavana, a dobar dio grobova znatno ranije otvaran ili uništen.
Vjerovatno se nikad neće saznati koliko je tačno grobova i stećaka bilo na nekropoli. Međutim, u blizini mjesta gdje su nekada stajali čuveni zgošćanski sljemenjak i stub, otkriven je grob „broj devet“. Grobna raka mu je bila obložena kamenim pločama, a pokojnik položen u drvenom sanduku. Grob je bio razrovan, većim dijelom uništen, a kosti skeleta ispremetane. Pa ipak, značajni nalazi iz groba srećom su bili sačuvali: dva prstena, 4 mala srebrena dugmeta te ostaci skupocjene brokatne tkanine.
Prilozi iz groba br. 9 govore u prilog da je pokopana osoba bila izuzetno visokog društvenog statusa. Posebno je značajano otkriće bogato ukrašenog prstena pečatnjaka napravljenog od srebra sa pozlatom. Na pločici prstena se nalazi duboko ugravirani ljiljan. U njemu se ogleda prepoznatljivi bosanski stil u metalu koji u sebi obuhvata domaću narodnu tradiciju uokvirenu elementima srednjovjekovne evropske kulture i umjetnosti. Može se kazati i to da se u njemu zrcali prefinjenost likovnih ornamenata i umjetnosti, kako zgošćanskog tako i sveukupne umjetnosti stećaka.
Prsten u srednjem vijeku nije bio samo puki ukrasni detalj. On je često oznaka istaknutog statusa njegovog nositelja, pokazatelj plemićkog ili viteškog staleža. Samim svojim prisustvom na ruci govorio je o osobi koja ga je nosila, njenom položaju na društvenoj ljestvici. Ponekad je prstenju pridavana i magična moć. Vjerovalo se da se u njemu nalazi snaga koja može zaštititi nositelja. Smatran je simbolom snage, autoriteta i zaštite.
Prsten sa motivom ljiljana iz Donje Zgošće korišten je kao pečatnjak ali je ujedno bio i heraldička oznaka. Bijeli ljiljan simbolizira nevinost i čistoću. Osim toga simbol je ljepote i vladarskog dostojanstva. U Svetom pismu simbol je ljepote, bezgriješnosti i odabranosti. U srednjovjekovnom bosanskom kraljevstvu ljiljan je bio simbol vladarske porodice Kotromanića. Nalazio se na njihovom grbu, na vladarskoj kruni, kraljevskom žezlu, novcima i pečatima. Sasvim je jasno da je ljiljan bio najkarakterističnija oznaka i simbol srednjovjekovne Bosne, njenih vladara i vladarske dinastije. Upravo zbog toga zgošćanski prsten se može pripisati vladarskoj dinastiji Kotromanića. U ovom kontekstu on može biti jedan od posljednjih dijelova slagalice i odgovor na pitanje čija je nekropola u Donjoj Zgošći kod Kaknja.
Poslije arheoloških iskopavanja prsten se jedno vrijeme nalazio u Muzeju grada Zenice. Nakon što je osnovan Muzej Kaknja vratio se blizu mjesta pronalaska. Danas je to jedan od rijetkih predmeta koji se mogu vezati uz Bosansku vladarsku porodicu. Osim prstenja iz kraljevske grobnice otkrivene u Milima kod Visokog, prsten iz Donje Zgošće je vjerni svjedok vladarskog dostojanstva i raskoši kako vladarske dinastije tako i srednjovjekovne bosanske države.
Zgošćanski prsten najvjerovatnije je nosio neki od muških pripadnika vladarske dinastije Kotromanića. Za sada se ne može sa sigurnošću reći o kome je tačno riječ. Možda je pripadao Stjepanu II Kotromaniću ili opet nekom drugom istaknutom članu naše najznačajnije srednjovjekovne porodice. Nažalost, rezultati savremenih DNK analiza skeleta uz koji je prsten pronađen nisu objavljeni tako da se prsten još ne može vezati uz tačno određeno ime. Zbog toga nekropola u Donjoj Zgošći kod Kaknja još uvijek će ostati djelomično zaogrnuta velom tajne. Prsten je otkrio jednu tajnu ali druga će ostati, za sada, neotkrivena.
Prof. Edin Bujak
Enciklopedija i atlasi znanja, Enciklopedije i zbornici Bosne i Hercegovine, Monografije, Posebna ponuda
BOSANSKO KRALJEVSTVO – Historija srednjovjekovne bosanske države
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta – ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao … valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ …
…“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
ANTOLOGIJA OČARAVAJUĆIH ŽIVOTINJA – 2. IZDANJE
Ben Hoare
Profil knjiga
Antologija očaravajućih životinja
U ovoj zadivljujućoj enciklopediji pronaći ćete 100 životinja, poredanih od najvećih prema najmanjima. Svaka je životinja predstavljena kratkim tekstom sa zanimljivim detaljima, a često i nevjerojatnim podacima koji će oduševiti velikog i malog čitatelja.
Žirafe će vas očarati svojom veličinom zbog koje mogu jesti lišće s vrhova stabala, ali ta veličina donosi i probleme jer novorođena beba pada na tlo s visine od dva metra; hobotnice imaju plavu krv i tri srca, a jedno prestaje kucati dok plivaju; kod gorile svaki je otisak nosa drugačiji; krzno polarnog medvjeda je prozirno, a čini se bijelo zbog načina na koji svaka dlaka reflektira svjetlo; afrički divlji psi žive u čoporima,a kihanjem odlučuju o odlasku u lov – kad dovoljno pasa kihne, čopor kreće; aksolotlova je supermoć da mu može iznova narasti dio tijela: noga, oko, pluća, rep ili dio srca!
Životinjski je svijet nevjerojatno prilagodljiv svom okolišu i uvjetima života, no mi još tako malo znamo o tome. Ova je knjiga prekrasan uvod u taj očaravajući svijet, otkrit će djeci iznenađujuće podatke o svakoj životinji, inspirirati ih na daljnje istraživanje i naučiti ih razumijevanju i ljubavi prema svakoj sasvim maloj ili stvarno golemoj životinji.
Kao prekrasan dar ova knjiga i divno izgleda – svaka je životinja predstavljena i ilustracijom i fotografijom, na naslovnici i rubovima stranica je zlatotisak, a trakica će pomoći pri označavanju gdje je dijete stalo s čitanjem. Doista očaravajuća antologija!
Dob: 6 +
O autoru:
Ben Hoare još je od ranog djetinjstva bio očaran životinjskim svijetom. Urednik je BBC-jeva Wildlife Magazinea te urednik, pisac ili savjetnik na mnogim izdanjima DK-a. Njegove dvije kćeri pomogle su u izradi knjige Antologija očaravajućih životinja
KORENI EVROPSKE CIVILIZACIJE, Lepenski Vir-Starčevo-Vinča
Boban Tripković, Dušan Mihajlović, Jasna Vuković
Mladinska knjiga Beograd
Da biste upoznali neke od najstarijih evropskih kultura, dovoljno je da upoznate Srbiju i njenu praistoriju, jer se baš ovde, na našim prostorima, nalaze koreni evropske civilizacije. Ova knjiga čuva naše kulturno nasleđe sa željom da ga prenese pokolenjima i otrgne od nemara, prolaznosti i zaborava. Često se divimo kulturnoj baštini drugih zemalja, a da nismo ni svesni kakvim bogatstvom obiluje Srbija. Iako je to blago tu, nadohvat ruke i oka, obično ga se setimo tek kada ga neko iz „belog sveta“ spomene kao neprocenjiv i jedinstven deo svetske kulturne riznice. Tada smo neizmerno ponosni što je u svetu naše nasleđe prepoznato iako sami veoma malo znamo o njemu. Ova izuzetna knjiga ima za cilj da, kao vredan deo Vaše biblioteke, doprinese širenju znanja i očuvanju naše kulture za naredne generacije. Za prelepepriče o praistoriji i najznačajnijim kulturama iz tog vremena, Lepenskom Viru, Starčevu i Vinči, pobrinuli su se profesori dr, Dušan Mihailović, dr Jasna Vuković i dr Boban Tripković.
Fotografije iz muzeja, arhiva, lične dokumentacije, kao i iz objektiva Dragana Bosnića, doprinele su tome da praistorija zasija punim i neprolaznim sjajem.
Pogledajte brošuru: ovde
NEVJEROJATNO, A ISTINITO!
Andrea Mills
Profil knjiga
Knjiga prikazuje čudesne prirodne fenomene, biljni i životinjski svijet te neobične građevine pa otkriva pozadinu priče – zašto sve izgleda upravo tako i kako su se priroda i ljudi prilagodili okruženju.
ATLAS ISTRAŽIVANJA
Grupa autora
Mladinska knjiga Beograd
Neki istraživači sledili su sopstveni san o otkriću nepoznatih svetova, druge je u nepoznato vukla snažna naučna radoznalost ili žeđ za pustolovinom. S kakvim god motivom da su odlazili u istraživanja, postepeno su iscrtavali kartu sveta.
Stranice ovog atlasa ispresecane su stazama kojima su se ti istraživači kretali. Karte, fotografije i ilustracije oživljavaju nam istoriju velikih geografskih otkrića: od otkrića novih kultura i novih kontinenata, preko osvajanja najviših planinskih vrhova, zadiranja do najvećih okeanskih dubina, pa sve do istraživanja beskrajnih prostranstava svemira.
• Geografske karte s trasom kretanja ekspedicija
• Zanimljivi statistički podaci o istraživačkim ekspedicijama
• Stare slike i crteži koji dočaravaju istorijske događaje i ljude koji su u njima učestvovali
• Raskošne fotografije
• Hronološki pregled istraživačkih ekspedicija od 1400. godine pre nove ere do 2000. godine nove ere
• Biografije istraživača koji su doprineli upoznavanju ovog malog dela vasione kojeg ljudi zovu domom.
ILUSTROVANI ATLAS ISTRAŽIVANJA OTKRIVA NAM VEKOVE SMELIH NASTOJANJA DA NEPOZNATO UČINIMO POZNATIM.
ZEMLJA – VELIKA ILUSTROVANA ENCIKLOPEDIJA
Mladinska knjiga Beograd
ZEMLJA-VELIKA ILUSTROVANA ENCIKLOPEDIJA
Novo, dopunjeno izdanje velike ilustrirane enciklopedije britanskog izdavača Dorling Kindersleyja, prodane u više od milijun primjeraka diljem svijeta, nadahnjujuće je istraživanje našeg planeta – od planinskih vrhova do najdubljih točaka u oceanima, od Sjevernog do Južnog pola.
Bez premca u sveobuhvatnosti, Zemlja istražuje svaki aspekt planeta, uključujući vulkane, oceane, klimu, tektoniku ploča te stijene i minerale popraćene zadivljujućim fotografijama.
Trodimenzionalni prikazi dočaravaju Zemljinu anatomiju kao nikad dosad – od krajnjih granica atmosfere do unutrašnje jezgre.
Ažurirani i mjerodavni podaci odražavaju ključne spoznaje u razvoju geoznanosti, uključujući klimatske promjene, porast broja stanovnika te proces deforestacije, i otkrivaju bogatstvo našeg planeta.
Autor: Grupa autora
Urednik: Borovac Ivan Barcode: 9789532230789 Uvez: Tvrdi uvez
-25%
120,00 KM
160,00 KM
Enciklopedija i atlasi znanja, Enciklopedije i zbornici Bosne i Hercegovine, Kapitalna izdanja, Monografije
CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE – Povelje i pisma stare bosanske države
Grupa autora
Mladinska knjiga Sarajevo
CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE - VELIKA ZBIRKA STAROBOSANSKIH POVELJA
Nećemo pogriješiti ako kažemo da je ova knjiga CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE kruna najsveobuhvatnije trilogije o staroj Bosni. Prevod na moderni bosanski jezik i transkripcija preko 350 najreprezentativnijih i najzanimljivijih srednjovjekovnih bosanskih povelja i pisama sa historijskom kontekstom predstavlja najzahtjevniji izdavački poduhvat ove vrste u BOSNI I HERCEGOVINI IKADA!
Diplomatički zbornik bosanske države u srednjem vijeku ovim postaje dostupan najširim slojevima stanovništva i otvara mogućnost da se bogatstvo života u srednjovjekovnoj Bosni doživi iz prve ruke – iz pera sudionika tog vremena.
Na pitanje šta je i koliko je važna bila zemlja Bosna u srednjem vijeku – dokumentirani odgovori sadržani su u knjizi CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE kao riznici istine o staroj bosanskoj državi.
Značaj ove prevažne knjige prevazilazi izdavačke domete. Radi se o knjizi koja popunjava prazninu prisutnu u kulturi sjećanja naših ljudi više od 150 godina. Ovakva knjiga nikada ranije nije objavljena niti postoji išta slično. Rijetke su zemlje sa dubokom političkom i kulturnom historijom koje se mogu pohvaliti Codex diplomaticusom.
Riječ urednika...
Codex diplomaticus Regni Bosnae je djelo koje će biti od višestruke i dugogodišnje koristi širokim slojevima čitalaca. Stručnjaci različitih profila koji se bave srednjovjekovnim periodom u njemu će prepoznati izuzetno korisnu zbirku izvora. Nadalje, poslužiće i kao vježbanka za usavršavanje paleografskih i prevoditeljskih sposobnosti. Običnim zaljubljenicima u srednjovjekovlje ona će ponuditi put u jedan potpuno drugačiji svijet. Svijet u kojem su vladale drugačije norme ponašanja i izmijenjen pogled na svijet u odnosu na moderno vrijeme. Što je možda i najvažnije, ovako ponuđeni izvori omogućit će svojim čitaocima (onima koji to budu željeli i budu sposobni da shvate) kako nije srednji vijek bio niti romantičarsko ružičasto, niti katastrofalno crno doba. Bosanska država imala je za to doba sve atribute karakteristične i za druge političke tvorevine – države. Ovi izvori su najdirektniji napad na različite mitove koji se danas, nažalost, množe oko bosanskog srednjovjekovlja. Dobronamjerni čitalac će preko njih moći uhvatiti pravu nit onog što je Bosansko kraljevstvo uistinu i bilo.
STEĆKOPEDIJA – Kameno blago stare bosanske države
Bujak Edin
Mladinska knjiga Sarajevo
Stećkopedija je naučno-popularna enciklopedija namijenjena širem krugu čitalaca koji se žele podrobno upoznati sa svim perspektivama ovog fenomena, ali i stručnoj javnosti kojoj će sadržaj ove enciklopedije biti iznimno dragocjen. Bogata ilustrovana monografija kamenih nadgrobnih spomenika srednjovjekovne Bosne je definitvno prva ovakve vrste u svijetu. Nastala je u želji da se ovaj temeljni fenomen srednjovjekovne sepulkralne kulture predstavi domaćoj i svjetskoj publici sa istančanim osjećajem za estetiku i opći kvalitet knjige. Stećci su duhovno kulturnohistorijsko sidro koje nas ostavlja sa osjecajem ponosa na srednjovjekovnu bosansku kulturu i umjetnost. Sličnu ambiciju ima i ova predivna knjiga - da pomogne mladim generacijama da ovaj istinski fenomen pomnije istraže i iskrenije zavole.
U historiji srednjovjekovne Bosne prepoznatljivo se spominju Bosansko kraljevstvo kojim se kao uzorom diči moderna država Bosna i Hercegovina, Crkva bosanska kojom se vjerska tolerancija podiže na pijedestal moderne multireligioznosti i stećci kao najznačajniji materijalni simboli vječnosti na našim prostorima. Moderna BiH zbilja ova prva dva medievalna uzora često politizira, pokušava se to i sa stećcima ali zaista neuspješno. Stećci su opipljiva, nepobitna materijalna činjenica kojoj se ne može prigovarati modernim politikantskim podjelama. Srođena sa ambijentom kao svojevrsni inventarni izraz prirode, njihova ljepota sve razoružava, ostavlja bez daha i srećno ujedinjuje u namjeri da se očuvaju u prepoznatljivom svjetskom okruženju kao istinska svjetska baština.
U posljednje vrijeme više je autora u različitom obimu nastavilo raniju liniju izdavačkih poduhvata povezanih za stećke. Značajnije se poslije Šefika Bešlagića u sintetskom izrazu izdvaja samo pristup pokojnog akademika Dubravka Lovrenovića, koji je kroz vizuru historičara, prije svega značajnom pričom o smrti, dao stećcima novi zamah u spoznaji i novim istraživanjima. Bilo je i drugih pristupa ali njihova je parcijalnost i tehnička obrada ostali su na nešto slabijem nivou. U ovakvom ozračju, gdje se kroz vizuru stećaka, već srođeni prirodni ambijent treba iznova i u drugačijem ruhu predstaviti čitaocima olakšano je pratiti izdanja u kojima se mogu uočiti stručna i naučna odmicanja vrijedna pažnje.
Pristup Edina Bujaka, prvog školovanog predstavnika u ovoj branši, u polazištu zaslužuje zasebnu pozornost. Uskostručni izraz arheologa je ugaoni kamen kojim se stećci prvi put postavljaju u naučnu ravan sa jasnim presjekom dostignutih znanja i projekcijom budućih pravaca u njihovom proučavanju. Uz pomoć izdavača tom zadatku mladi autor je ponudio hvalevrijednu ponudu čiji asortiman predstavlja stećke izdanjem svjetske enciklopedije - stećkopedije.
prof. dr. Esad Kurtović
BOSANSKO KRALJEVSTVO – KRALJEVSKI PRIMJERCI
Emir O. Filipović
Mladinska knjiga Sarajevo
BOSANSKO KRALJEVSTVO - LUKSUZNO IZDANJE
„Nema tu šta nema, a sve je skladno i dostojanstveno. Kao u velikom i bogatom tržnom centru u koji ulaze djeca da izaberu poklon. To je čitav arsenal prošlosti, centralna muzejska postavka po kojoj se razvojne linije i bogatstvo vremena prepoznaju u potpunosti. Zapravo ta višedimenzionalnost, bogatstvo priloga i sadržaja teksta - ta širina u prezentiranju bosanskog srednjovjekovlja, najveće je i najprijatnije je iznenađenje koje sam doživio čitajući i sagledavajući ovaj rukopis. Morao sam se odmarati dok sam ga pregledavao ... valjda je to i bio cilj knjige koja se treba češće uzimati u ruke. Ovu izdavačku kompoziciju, kadru da dopusti da se stvara knjiga iz historije za potomstvo, da je nisam pregledao, nazvao bih izdavačkom i autorskom utopijom.“ ...
...“ U ovom rukopisu bosansko srednjovjekovlje pretvoreno je u bogato utočište znanja i ponosa u kojem će se generacije čitalaca sklanjati tražeći snagu za sebe i svoje vrijeme“ (odlomak iz recenzije, prof. Esad Kurtović)
OVDJE MOŽETE PRELISTATI PROMOTIVNE BROŠURE ZA:
a) BOSANSKO KRALJEVSTVO - LUKSUZNO IZDANJE
b) TRILOGIJU O SREDNJOVJEKOVNOJ BOSANSKOJ DRŽAVI
c) REPLIKU VLADARSKOG PRSTENA SA MOTIVOM LJILJANA
S obzirom na to da je tiraž ove ekskluzivne knjige ograničen, kupovina ovog prestižnog djela je dugoročna investicija. Ova knjiga s jedne strane može biti dragocjen poklon, a s druge strane opredmećena trajna vrijednost, koja se prenosi sa generacije na generaciju.
Kako postati vlasnik prestižnog izdanja?
Nakon što pupunite obrazac za kupovinu, trebate izabrati broj/numeraciju knjige kao i ime ili imena koja će kaligraf ispisati iznad univerzalne posvete za buduće generacije.
Po prijemu Vaše narudžbe, nazvali bismo Vas da se dogovorimo o konačnoj numeraciji, kao i o svim detaljima u vezi s plaćanjem i načinom dostave. U slučaju da se radi o kupovini na rate, šaljemo Vam Ugovor na ovjeru.
Izaberite i imena osoba koje će se naći u personaliziranoj posveti na početnim stranicama knjige.
Nakon zaprimljene uplate, šaljemo Vam najkasnije u roku od 7 dana originalni primjerak Povelje o rezervaciji.
Vlasnikom knjige postajete nakon uplate ukupnog iznosa ili početnog pologa, nakon čega Vam šaljemo poštom Povelju o vlasništvu.
Najkasnije 7 dana od plaćanja obaveznog pologa ili prve rate, naše ljubazne kolegice će Vam lično uručiti prestižno djelo.
Ukoliko knjigu kupujete sa namjerom da je poklonite Vama dragoj osobi koju želite obradovati i ukazati joj najveće poštovanje, nekome do koga Vam je izuzetno stalo, iskoristite Povelju o darivanju koju Vam šaljemo, a koja predstavlja dokument o prenosu vlasništva.
Kuća dobrih priča
Kulturnohistorijski spomenik za postomstvo
VLADARI SRBIJE – 11 VEKOVA
Mladinska knjiga Beograd
VLADARI SRBIJE - 11 VEKOVA
Autori: Đorđe Bubalo; Petar Krestić
Zanimljiva storija o vladarima Srbije, od Vlastimirovića do kralja Petra II Karađorđevića, kroz jedanaest vijekova državotvorstva.
ZAPLOVITE u mirne i nemirne vode nacionalne istorije.
PRONAĐITE malo poznate činjenice o dvorskom životu i porodičnim prilikama vladara, o mirnodopskim i ratnim pobjedama, diplomatskim igrama, unutrašnjim previranjima i građenju nacionalnog identiteta.
OTKRIJTE kakvi su bili vladari iz epohe u epohu i kako su svojom ličnošću i djelima gradili Srbiju.
SAZNAJTE čime su se ponosili i kakvu su sliku o svom narodu i zemlji slali u svijet.
POGLEDAJTE kako su se granice Srbije pomjerale sa smjenom na vladarskom tronu.
U manjem formatu i bez folija u boji plemenitih metala, ali potpuno iste sadržine kao i njegov luksuzni prethodnik, ovo izdanje SADA JE DOSTUPNO svima koji žele da saznaju kako se razvijala srpska država od IX vijeka do 1945, kad je ukinuta monarhija, ko su ljudi koji su oblikovali Srbiju, šta su za sobom ostavili i čime su zadužili svoj narod i državu.
VELIKI POR.MEDICINSKI PRIRUČNIK
Mladinska knjiga Beograd
NAJOBUHVATNIJA ENCIKLOPEDIJA ZDRAVLJA
POUZDANI ZDRAVSTVENI SAVETNIK ZA SVAKI DOM
Veliki porodični medicinski priručnik razumljivim jezikom i detaljnim ilustrovanim objašnjenjima približiće vam mehanizme nastanka, prepoznavanja i lečenja najrazličitijih bolesti i poremećaja našeg organizma: urođenih, akutnih, hroničnih oboljenja, povreda... Takođe će vam pružiti neophodna saznanja o tome kako da sačuvate zdravlje svoje porodice – kako da se pravilno hranite, kako da izaberete odgovarajuću fizičku aktivnost za sebe, kako da prepoznate prve simptome bolesti, ali i kako da brinete o starijim i bolesnim članovima porodice.
• Uputite se u sve aspekte svog oboljenja, saznajte sve o dostupnim načinima utvrđivanja oboljenja i preporučenoj metodi lečenja – razgovarajte s lekarom kao sa sebi ravnim!
• Bez nerazumljivih medicinskih izraza i lekarskog žargona – precizno, jasno, praktično objašnjeni svi aspekti zdravlja i bolesti.
• S detaljnim opisima više od 750 medicinskih stanja, od virusnih infekcija, preko hroničnih oboljenja (srčanih, respiratornih, digestivnih...), sportskih povreda, kožnih oboljenja, trudnoće, dečjih i zaraznih bolesti, do poremećaja imunološkog sistema – sa sve uzrocima, simptomima, dijagnostikom, lečenjem i prevencijom.
• Sadrži praktične tabele simptoma za samostalno postavljanje dijagnoze: one čitaocima omogućuju da ono što osećaju povežu sa određenom bolešću ili poremećajem i tako steknu dobru osnovu za razgovor s lekarom.
• Tu su i detaljni prikazi dostupnih klasa lekova, medicinskih testova, vrsta hirurških intervencija, rehabilitacionih i psiholoških terapija.
• Enciklopedija je rezultat saradnje najpoznatijeg svetskog izdavača ilustrovanih enciklopedija Dorling Kindersley i Britanskog lekarskog društva:
25 urednika stručnog dela knjige
114 autora najrazličitijih medicinskih struka
• Potpuno prilagođeno čitaocima s našeg podneblja: tekst su redigovali domaći lekari različitih specijalizacija; sadrži ažurirane kalendare obaveznih vakcinacija i tabele medicinskih pregleda i dijagnostičkih metoda na koje pacijenti imaju pravo u okviru obavezne zdravstvene zaštite; kao i statističke podatke o bolestima, lečenju i prevenciji za područje Srbije.
MEDICINSKI OBRAZOVAN PACIJENT POLA JE PUTA DO IZLEČENJA!
MUZIKA- VELIKA ILUSTROVANA ENCIKLOPEDIJA
Mladinska knjiga Beograd
MUZIKA- VELIKA ILUSTROVANA ENCIKLOPEDIJA
Autor: Grupa autora
Klasika ili rok, pank ili soul, disko ili pop, svi imaju omiljeni muzički pravac, ali znate li kako je on nastao? Otkud latino ritmovi u džezu ili bluz u rok muzici? Šta je fado, a šta trubadur, ko su vokaloidi, kakav je to „preparirani“ klavir, otkud trubi ventili, koji instrument je „fender“ a koji „stradivari“?
Odgovore pronađite u MUZICI – velikoj ilustrovanoj enciklopediji o univerzalnom jeziku čovečanstva!
Ova fantastično ilustrovana enciklopedija vrvi od priča o revolucionarnim događajima u istoriji muzike, od koštanih frula do vokaloida i od džeza do hip-hopa. Tu su i priče o životu i delu velikih muzičkih revolucionara poput Mocarta, Elvisa ili Bouija. Uz pregledan prikaz razvoja svih muzičkih žanrova od najranije muzike do digitalnog zvuka, prošetajte kroz raskošne galerije muzičkih instrumenata i saznajte kako je tekao njihov razvoj korak po korak. Kao šlag na torti, uz svaku temu pronaći ćete i listu najreprezentativnijih numera, za potpuno uživanje prilikom čitanja.
U sjajnom nacionalnom dodatku prošetajte kroz istoriju srpske muzike, od Cicvarića, preko Mokranjca, Bubišinog Big benda, Čole, EKV-a, do Riblje čorbe, i vrlo značajnih ostalih.
Bilo da ste mladi ili stari,
poklonik opere, pobornik roka ili fan popa,
VELIKA ILUSTROVANA ENCIKLOPEDIJA
MUZIKA
pogodiće vam PRAVU žicu!