Sadržaj:
Bunjin je koristio svaku priliku za putovanje, prvo na jug koji je mitizirao, u Ukrajinu, na Dnjepar, Krim, a zatim i u zapadnu Evropu: Francusku, Italiju, Austriju, Njemačku, Švicarsku. Više puta dio zime provodi na Capriju, gdje je živio Maskim Gorki. Ipak, istinsko oduševljenje pokazuje za egzotičnija mjesta i bogatu kulturnu historiju: posjećuje Tunis, Atinu, a naročito Konstantinopolj.
Sadržaj:
Brza ekspanzija popularne kulture i fabricirani modeli modernog života mnoge živote i mnoštvo osjećanja zakotrljali su ka smetljarnicima kapitalizma. Hor mucavih dječaka, s ljudima koji su se u njemu obreli i njihovim pričama, predstavlja odgovor na veliki svijet emocija.
Sadržaj:
Objedinjeni u jednu knjigu tekstovi o najznačajnim bosanskohercegovčkim umjetnicima pripovijedanja, koji su doživjeli sudbinu društvenog odbacivanja, promišljaju umjetnički kanon u njegovom samodestruktivnom pojavljivanju.
Jasmin Agić u svojim tekstovima nastojao je shvatiti zašto bosanskohercegovačko društvo uporno i kontinuirano ne želi priznati najznačajnije vrijednosti vlastite kulture neprekidno izmišljajući razloge za progon ljudi koji svojim poetskim shvatanjima i estetskim ubjeđenjima žele modernizirati umjetničku praksu.
Knjiga je sastavljena iz 22 poglavlja a u prvom, uvodnom, naslovljenom Zlurado lice primitivizma Agić objašnjava razloge i mehanizme društvenog odbacivanja.
Pored portreta dvadeset umjetničkih ličnosti (pomenimo samo nekolicinu: Meša Selimović, Derviš Sušić, Hasan Kikić, Mak Dizdar, Skender Kulenović i dr.) koje su, na bilo koji način, bile osporavane u svom djelovanju u knjigu je, kao dodatak, uvršten i tekst o romanu „Vječnik“ bh. prozaiste Nedžada Ibrišimovića. Svi su tekstovi prvobitno objavljeni u formi bloga na portalu Al Jazeera Balkans.
Sadržaj:
Nagrade za najbolji roman u Nemačkoj i Švajcarskoj 2010. godine.
Lirska saga o porodici vojvođanskih Mađara, koja dijeli sudbinu rijeke Jugoslovena što su sedamdesetih godina prošlog vijeka pohrlile u pečalbu na Zapad. Otac, majka i dvije kćeri Kočiš nose u inostranstvo nepomirljivu gorčinu zbog neke skrivene nepravde, ali i čežnju za panonskim zavičajem. Iz godine u godinu, oni provode ljeto u vojvođanskoj ravnici odakle su potekli, u pospanoj varošici gdje na svom gazdinstvu stoluje baka Mamika, očeva majka, za stariju kći Ildiko najvažnija osoba na svijetu. Jednog ljeta Mamika će ispričati djeci životnu dramu svog pokojnog muža, kome je država posle rata oduzela zemlju i slomila srce...
Dok se porodica među ljubaznim ali hladnim Švajcarcima mukotrpno penje ljestvicom opstanka, i dok se istovremeno u njihovoj bivšoj domovini rasplamsava vihor novog rata, glavna junakinja Ildiko ispreda sjetnu i oporu priču o sudbini emigranata, o izgubljenom raju zavičaja, o odrastanju između dva svijeta koji postaje svijet za sebe: u njenom slučaju, prelijepa panonska pjesma koja lebdi između dva jezika, prošlosti i sadašnjosti, alpskih pejsaža i beskrajne ravnice, radosti i tuge, otuđenosti u blagostanju i prisnosti u neimaštini, kulture zaborava i snage sjećanja.
Ova uzbudljiva pripovijest sa autobiografskim elementima proglašena je za najbolji roman na njemačkom jeziku 2010. godine u Nemačkoj i Švajcarskoj (prestižne nagrade Deutscher Buchpreis i Schweizer Buchpreis), i donijela Melindi Nađ Abonji, rodom iz Bečeja, zasluženo priznanje i kritike i čitalaca u više evropskih zemalja, na čije je jezike prevedena.
Sadržaj:
San o sretnijem životu i nadi imanentam je u poetici života, ali i filozofiji i umjetnosti. Tom sanjarenju bili su skloni i veliki umovi. Kao sanjar o idealnom društvenom poretku i sretnom narodu pridružuje se, evo, svojom književnoumjetničkom sanjarijom i autor Duge noći Ibrahim Efendić. I piše svoju knjigu mudrosti i pouke.
Sadržaj:
Simon Tanner, nemirni junak Walserovog romana, autsajder je i romantični sanjar, koji prividno bez određenog cilja luta svijetom skupljajuči raznorazna životna iskustva a da se pri tom gotovo uopće ne mijenja. On je izuzetno moderan književni lik koji i za savremenog čitaoca može biti interesantan, ne samo kao predmet promatranja, već zašto ne i kao mogući model identifikacije.
Robert Walser je značajan autor 20. vijeka i savremenika Franca Kafke s kojim ga povezuje tema otuđenosti, a time i manipulacija i funkcionalizacija čovjeka, proces kojem se Walserov (anti)junak uporno opire i na taj način sve više zapada u izolaciju.
Kafka je izuzetno cijenio Roberta Walsera i u svom pogovoru izdanju iz 1909. on je Simona Tannera izjednacio s modernom dangubom, napomenuvsi da na kraju knjige od njega ne ostaje nista doli izuzetnog uzitka citaoca.
Sadržaj:
Književni rad suvremenog albanskog romansijera, Namika Dokle, u cjelini je posvećen podneblju goranske krajine u pograničnim zonama republike Albanije. Sa svoja tri romana, Kćeri magle, Gore bez ptica i Dani slijepih miševa ovaj albanski autor ukalupio je žanrovske osobine klasičnog političkog romana u jednu etnografsku razglednicu, na kojoj gledamo kako se odvija život jednog naroda na hiljadama metara nadmorske visine, a istovremeno duboko u ponoru totalitarne represije.
Ko god se našao impresioniran majstorstvom velikog Ismaila Kadarea, romani Namika Dokle će mu biti izvrstan nastavak upoznavanja sa albanskom književnošću modernog doba.
Kratki sinopsis
U knjizi Čitanje Parryjeve zbirke, Mirsad Kunić istražuje značaj i sadržaj zbirke usmene epske tradicije koju je prikupljao američki naučnik Milman Parry — a koja je, zanimljivo, fokusirana na usmenu književnost sa prostora Bosne i Sandžaka.
Građa Parryjeve zbirke, koja uključuje audio i grafičke zapise starih epskih pjevača poput Avde Međedovića i drugih, donijeta je u Bosnu zahvaljujući Kunićevom radu tokom stipendije na Harvardu. Autor je dio materijala kopirao i doveo sa sobom, čime je omogućio dalje proučavanje u domaćem akademskom kontekstu.
U fokusu knjige su ne samo tehnički aspekti zbirke, već i epistemološki okvir: Kunić propituje paradigme usmenosti i pismenosti, naročito u slojevitom kontekstu bosanske i bošnjačke kulturne tradicije. Posebno naglašava pojmove poput „krajiška epika“ i „bosanskobosanska tradicija“, analizirajući njihov nastanak, širenje i ideološke implikacije.
________________________________________
Šta donosi knjiga?
• Historiografski i metodološki kontekst: Objašnjava Parryjev rad, njegove metode prikupljanja epske usmene poezije, i, u tom okviru, ulogu Kunića kao mosta između Harvardovih arhiva i bosansko-hercegovačke akademske zajednice.
• Kulturni i epistemološki značaj: Knjiga stavlja bosansku usmenu tradiciju u globalni kontekst (preko Parryjeve slavne zbirke) i preispituje način na koji je ona tretirana unutar nacionalnih i ideoloških narativa.
• Identitet i usmenost: Kritički osvrt na to zašto i kako su određeni epiteti i ideje, poput „krajiška epika“, oblikovali percepciju bosanske kulture kroz prizmu usmenog nasljeđa.
________________________________________
Zaključak
Čitanje Parryjeve zbirke je znanstvena studija koja pomiruje temeljno filološko-istorijsko istraživanje sa kulturnom refleksijom, tragajući za dubljim razumijevanjem načina na koji se kolektivni identitet – kroz usmenu književnost – formira, interpretira i prenosi u vremenu i kroz nacionalne okvire.
Želiš li da nastavim s analizom: možda o samim likovima (poput Avde Međedovića), stilistici, ili utjecaju knjige u današnjoj akademiji? Rado ću!
Radnja se odvija u futurističkom, alternativnom svijetu narednog stoljeća (oko 2124. godine), na autocentričnom, jedinstvenom afričkom kontinentalnom entitetu zvanom Katiopa, koji je postao poput Sjedinjenih Afrčkih Država . U ovom svijetu, Europa je pretvorena u nezrelu, "primitivnu" kulturu — potpuno suprotno historijskim realnostima.
U središtu priče je ljubavna veza između Boye, sveučilišne profesorice, i Illunga, državnog poglavara. Njihova ljubav je zabranjena – ne samo zbog razlika u društvenom statusu, nego i zbog političkih okolnosti, te prijeti da se pretvori u ozbiljan državni problem.
.
Paralelno s ljubavnom dramom, fokus je na Fulasima – potomcima francuskih imigranata koji su u 21. stoljeću pobjegli iz Europe u Afriku da bi sačuvali svoj identitet, ali danas su osiromašeni i marginalizirani.
. Vladajući režim, predvođen Illungom i njegovim resornim ministrima, želi deportovati te neasimilirane grupe na svaki mogući način.
Boya se svojim istraživanjima i angažmanom pokušava približiti tim zajednicama, ali to je dovoljno da je učini prijetnjom “tvrdom režimu”.
Ključno pitanje koje roman postavlja jest: može li Crvena kraljica — tj. Boya, koja je osvojila srce bivšeg heroja borbe za oslobođenje — dokinuti raskid između osobnog i političkog, i hoće li njena ljubav raspršiti mržnju i nasilje koje prijete patrti od političke represije? Ili će “tvrdi” politički režim učiniti sve da ih razdvoji?
Kontekst i tematika:
Roman Bujice (objavljen 1974) ističe se kao ključna knjiga u opusu Bajrama Redžepagića, predstavljajući ga kao autora izrazitog književnog talenta i filozofske dubine.
Iskrena ljudskost usred pakla:
Kroz sudbine zatvorenika različitih nacionalnosti u nacističkim logorima, Redžepagić ostaje vjeran ljudskoj dostojanstvenosti, čak i u najtežim okolnostima. Njegovi likovi – poput snažnog optimiste Timotijevića i hrabrog Murata – simboliziraju otpor zlu i neuništivu vjeru u pravednost .
Struktura i stil:
Radnja se odvija na dva paralelna narativna kolosjeka: jedan prati Muratova iskustva mučenja u logorima, drugi prikazuje borbu partizana u Jugoslaviji. Time autor osigurava dinamičnu, gotovo filmsku prozu, s psihološki kompleksnim junacima koji balansiraju između razuma, emocija i osobnih mana.
Zaključak:
Bujice nude dirljivu i stilsku bogatu priču o herojstvu, ljudskosti i otpornosti u najmračnijim trenucima ljudske povijesti.
Sadržaj:
Iz recenzije:
Ovaj vrlo značajan rukopis obuhvata 3.656 pojmova uz iscrpnu bibliografiju, a njegovo pojavljivanje od neprocjenjive je vrijednosti za sve koji se bave edukacijom. Pored toga, on će biti od koristi i za sve koji žele ostvariti adekvatno i korektno razumijevanje i prevođenje pojmova sa bosanskoga na engleski i obrnuto i to u oblasti pedagogije, psihologije, sociologije, medicine i drugih dodirnih disciplina.
(...)
Publiciranjem Bosansko-engleskog pojmovnika za edukatore / Terminology for educators Bosnian-English, nastat će, može se slobodno kazati, nova epoha u razumijevanju, komunikaciji i razmjeni činjenica i ideja između naših odgojno-obrazovnih uposlenika i njima sličnih ili istih iz drugih zemalja. (...)
- Prof. dr Adila Pašalić Krešo
Black Soul is the riveting tale of one mans journey from the battle - torn hills of Sarajevo to the bustling, windblown streets of Chicago.
Hamzas story describes the amazing resilience of a human being who has visited the depths of hell and has lived to tell about it.
Susan Bertuglia
Black Soul is a novel that cannot be put down, and grabs the reader from page one.
It is a story of love and war, of tenderness and brutality.
Mugdim Karabeg, Journalist
Sadržaj:
Dva dana u životu četiri mlada afrička migranta koji žele vidjeti more, između Perugie i Falconara Marittima. Situacije napetosti, želje njihovih godina, nostalgije, slobode mladosti, dok oko njih domaći ljudi lelujaju između simpatije i nepovjerenja, znatiželje i neprijateljstva. Roman koji je i poetičan i bez patetike, Čekajući Godota današnjice, nošen preciznim pisanjem i dijalozima slatke autentičnosti.
Sadržaj:
Atsiz sin Uvaka bio je spretni zapovjednik u doba vladavine Alp Arslana i Melikšaha. Izvori su saglasni u pitanju toga da je Atsiz, osnivač Seldžučke Države Sirije i Palestine, bio veliki zapovjednik i državnil. Usprkos tome što je bio osnivač Seldžučke Države Sirije i Palestine, kojoj je bio izrazito lojalan, zadesio ga je tužan kraj.
DIO IZ KNJIGE
TARIHI NA NIŠANIMA I TURBETIMA
I
Kapija ovog dergjaha
Kapija ovog dergjaha – to je džennetska kapija
jer tude vladar carstva ugodnosti Božije sniva!
On bješe prijatelj Fatiha, velikog sultana,
savjetnik mu za pravila tokom ratnih dana.
U ogledalu Božije kuće on tražio je odraz svoj,
i tako se približio Bogu, Ljepoti Vječitoj!
Njegova čista duša u miru snije sada;
šehitskom smrću u borbi ona se preseli mlada!
Srce, sedam nebesa preleti, i kliči, i pišti,
“i dan njegove smrti u moru Božije milosti išti!”
