Sedmi roman francuske spisateljice Anne Berest, saga o židovskoj obitelji koja prolazi užas holokausta, nagrađen je 2021. godine uglednom Prix Renaudot des Lycéens. U ovoj autobiografskoj prozi Anne Berest potaknuta je na istraživanje sudbine svojih predaka kada u siječnju 2003. godine u poštanskom sandučiću svojih roditelja pronađe neobičnu razglednicu bez potpisa jer pošiljatelj očito želi ostati anoniman. Na jednoj je strani slika Opere Garnier, a na drugoj samo četiri osobna imena: djeda i bake Anneine majke kao i njezina ujaka i tete. Sve četvero umrlo je 1942. u Auschwitzu.
Roman je poput policijske istrage u potrazi za identitetom anonimnog pošiljatelja razglednice koja prerasta u obiteljsku sagu – istraživanje značenja pojma „Židov” u sekularnom svijetu i traganje za obiteljskim korijenima. Originalan pristup temi na uzbudljiv i potresan način otkriva obiteljsku dramu kao i strahote šoe. Isprepleteni događaji obuhvaćaju različita mjesta i periode postavljajući pitanje o korijenima antisemitizma.
O autorici:
Anne Berest (rođena 1979.) francuska je spisateljica i glumica. Godine 2008. adaptirala je za kazalište kratku biografiju Patricka Modianoa, a 2017. sa sestrom Claire Berest napisala je biografiju svoje prabake Gabriële Buffet-Picabia skrenuvši pozornost na njezin često zanemarivani utjecaj na svijet umjetnosti, posebice na dadaistički pokret. Napisala je desetak knjiga, među kojima i vrlo zapažen roman La Carte postale (Razglednica) o povijesti njezine židovske obitelji tijekom Drugog svjetskog rata, koji je ušao u finale najprestižnije francuske književne nagrade Goncourt 2021., a iste godine osvojio je Prix Renaudot des Lyceens, nagradu koju dodjeljuju čitatelji srednjoškolskog uzrasta.
Put u Macondo – Gabriel Garcíja Márquez
Put u Macondo predstavlja očaravajuće čitateljsko putovanje kroz književne krajolike Gabriela Garcíje Márqueza, kolumbijskog nobelovca i jednog od najvažnijih suvremenih pisaca. Ova antologija sastavljena je od njegovih djela vezanih uz mitski Macondo, napisanih između 1950. i 1966., a čine je njegove skice za roman i kratke priče s početka karijere, kao i djela kojima se proslavio, Lišće na vjetru, Pukovniku nema tko da piše i Zla kob. Kroz njih univerzum Maconda, nadahnut piščevom rodnom Aracatacom, polako dobiva svoje obrise i postaje pozornica za remek-djelo Sto godina samoće koje je steklo svjetsku slavu potvrđenu i Nobelovom nagradom 1982. Sam García Márquez u jednom je intervjuu španjolskim novinama izjavio: „Ono što je između Lišća na vjetru i Sto godina samoće petnaestak je godina velike muke, iscrpljivanja i stalnog razmišljanja o tome kako je sve to zapravo bilo.“ A te su godine – što pokazuje ova antologija koju je sastavio Conrado Zuluaga – provedene u fascinantnoj potrazi za Macondom, toponimom magijskog realizma koji se doima nevjerojatno stvarnim.
Iako je istina da je sve što je pisao García Márquez kako bi iz sebe izbacio otrov Aracatace, aka Maconda, bila vježba kako bi pronašao put prema Sto godina samoće, također je istina da Lišće na vjetru, Zla kob, Pukovniku nema tko da piše i ovdje sabrane pripovijetke postoje u surovom linearnom vremenu stvarnosti u kojoj žive muškarci i žene poput nas, čije nas sudbine dirnu i stvaraju suosjećanje i strah. Prema tome, ovdje objavljeni tekstovi nisu u pravom smislu putovanje prema Macondu, nego su jedan Macondo sam po sebi. Priče koje su proizišle s tog putovanja i koje su ovdje sabrane i za nove i za stare čitatelje, jednostavne su i neminovne, nisu mitske nego tragične, potaknute grozničavim nagonom za istjerivanjem demona i otkrivanjem prave prošlosti koja još uvijek boli. One su veličanstvene. – Alma Guillermoprieto
Gabriel García Márquez u različitim je prilikama tvrdio da za pisanje svake knjige prvo treba naučiti kako ćeš je napisati pa se tek onda suočiti s pisaćim strojem. Njemu je trebalo gotovo dvadeset godina „života“ u Macondu da nauči napisati roman Sto godina samoće.
Ova antologija, napravljena s namjerom da pratimo piščev trag, omogućit će radoznalom čitatelju da pronađe neke trenutke tog lutanja. Baš kao kakav kolonist, morao je prvo prokrčiti put, prisvojiti prostor i barem u nekim crtama oblikovati likove koji će ga nastaniti. Zato je ova antologija svih tekstova – ali vrlo različitih duljina – naslovljena upravo Put u Macondo. – Conrado Zuluaga
O autoru:
Gabriel García Márquez (1927., Aracataca, Kolumbija – 2014., Ciudad de México) jedna je od najvećih i najutjecajnijih figura svjetske književnosti. Dobitnik Nobelove nagrade 1982. godine, on je romanopisac, autor pripovijetki, eseja, filmski kritičar, pisac filmskih scenarija. Nadasve, on je intelektualac posvećen rješavanju velikih problema našega doba. Ponajprije onih koji pogađaju njegovu voljenu Kolumbiju, ali i cijelu Latinsku Ameriku.
Kao najistaknutiji predstavnik takozvanog magijskog realizma, u kojemu se povijest i mašta isprepleću i pretaču u živu književnost koja diše svim svojim porama. On je, konačno, tvorac jednog od pripovjedačkih svjetova prepunih značenja što ih je španjolski jezik podario 20. stoljeću.
Clementine Monroe proživljava najgore razdoblje u životu: njezin dugogodišnji dečko ostavio ju je zbog druge, izgubila je posao iz snova, a uskoro ostaje i bez stana jer si ga više ne može priuštiti. Teška vremena prizivaju teške odluke, ali prije toga valja barem na časak pobjeći od sumorne stvarnosti. Stoga kada joj polusestre Lil i Serena predlože da večer provedu uz koju čašicu vina te za utjehu izvedu čaroliju prekida, obred u kojem će joj svaka od njih poželjeti nešto lijepo, Clementine u tome ne vidi ništa loše. Uostalom, to je samo njihova igra iz djetinjstva, a usputni vatreni seks, posao koji voliš i velika ljubav sa srodnom dušom ionako su tek puke maštarije.
No već za koji dan Clementine slučajno doživi svoj prvi seks za jednu noć, i to fantastičan, a uskoro dobije ponudu i za novi posao, doduše ne iz snova, ali nadasve potreban – šest tjedana daleko od očiju javnosti brinuti se o svjetski poznatom glazbeniku kako bi on na vrijeme dovršio svoj album. Samo, Theo Eliott je vraški zgodan i simpatičan, a kada k tome stvari krenu nepredviđenim tijekom, Clementine ne može a da se ne zapita je li čarobiranje uistinu tako bezazleno…
“Vrckava, čarobna romantična komedija s junakinjom za koju ćete navijati i junakom o kojem ćete sanjariti. Obožavatelji Emily Henry uživat će u ovoj seksi, nježnoj i duhovitoj priči!” – SARRA MANNING
“Nevjerojatno opojno štivo! Duhovitošću i šarmom Laura Wood stvara čaroban svijet u koji će čitatelji rado uroniti. Pod tvojim činima na uzbudljiv način istražuje sestrinsku bliskost, put do iscjeljenja i romansu koja polako tinja, pokazujući kako ljubav može uzdrmati srž vašeg bića.” – CHRISTINA LAUREN
Kada mladi pisac stigne u mali, slikoviti istarski grad, uvjeren je da zna što ga čeka: napokon će u miru dovršiti svoj rukopis, upoznati par zanimljivih novih ljudi i dobro se provesti.
No, stvari u ovom idiličnom mjestu brzo će se potpuno oteti kontroli. Demoni ojačani čašicama alkohola i sjena odbačenog rukopisa počinju ga progoniti na svakom koraku, i autor će se itekako namučiti da pronađe izlaz iz svoje bjesomučne mašte i još luđe stvarnosti koja ga okružuje.
Maštovit i duhovit, žestok i zabavan, na momente nježan i sjetan, drugi roman Tonija Juričića briljantno spaja nespojivo. Poput sumanutog romana ceste, Pijani sveci zavijaju na mjesec luda je, adrenalinska književna vožnja koja će vas oduševiti na svakom neočekivanom zavoju.
„Kao Strah i prijezir koji se ne odvija u Las Vegasu, već u ubavom istarskom gradiću, ovo je tekst na kojem bi moglo stajati upozorenje: Samo za najhrabrije!” – Andrija Škare, pisac i urednik Bibiloteke Bura
O autoru:
Toni Juričić rođen je 19. rujna 1990. Živi u Labinu. Na temi anatomije groteske u (post)jugoslavenskoj kinematografiji završio je doktorski studij na Durham Universityju kao stipendist Wolfson Postgraduate Scholarship in the Humanities. Diplomski studij komparativne književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Preddiplomski studij završio je u Rijeci, na Odsjeku za kulturalne studije pri Filozofskom fakultetu. Piše. Režira. Scenarist je dokumentarnog filma Labinska republika u produkciji Levela za HRT. S Biancom Dagostin režirao je kratkometražni dokumentarni film Izvorni sjaj (čiji scenarij i potpisuje). Uz dokumentarne filmove, radio je i na glazbenim spotovima za NLV, Barbari, BluVinil i mnoge druge.
Ostale naslove iz biblioteke Bura potražite ovdje.
Starac slikar i udovac Asle živi svoj samotnički život na jugozapadnoj obali Norveške. Njegovi su jedini prijatelji ribar Asleik i galerist Beyer. U Bjorgvinu živi još jedan Asle, također slikar, ali usamljeni alkoholičar. Asle i Asle su dvojnici – dvije verzije iste osobe, dvije verzije istog života. Božić se približava u posljednjem nastavku Septologije Jona Fossea Novo ime; Asleik i Asle tradicionalno zajedno objeduju, ali Asle ove godine pristaje proslaviti Božić s Asleikom i njegovom sestrom Guro. Na Badnjak Asleik, Asle i pas Bragi voze se Asleikovim čamcem na Sygnefjord. Paralelno pratimo živote dvojice Aslea u mladosti: jedan upoznaje svoju životnu ljubav, pridružuje se Katoličkoj Crkvi, počinje izlagati s Beyerom i zarađuje za život svojim slikama. I drugi se ženi, ali njegovo vjenčanje završava bolnim prekidom…
O autoru:
Jon Fosse rođen je 1959. u Haugesundu (Norveška). Studirao je književnost na Sveučilištu u Bergenu. Na Sveučilištu u Hordalandu predavao je kreativno pisanje. Povremeno je radio kao novinar i urednik. Piše prozu, poeziju, drame, eseje, kratke priče i knjige za djecu. Debitirao je 1983. godine romanom Crveno, crno. Prva Fosseova drama I rastati se nećemo nikada premijerno je izvedena 1994. godine. Napisao je više od četrdeset drama koje su prevedene na pedeset jezika. Danas je jedan od najizvođenijih svjetskih dramskih pisaca i najpoznatiji norveški dramatičar nakon Henrika Ibsena. Fosseovi romani prevedeni su na više od dvadeset jezika, a osobito su čitani Jutro i večer, Melankolija 1 i Melankolija 2 te Septologija.
Kad vas roditelji presele u snobovsku školu; kad je novi mobitel nešto o čemu možete samo sanjati; kad vas nitko ni iz jedne škvadre nimalo ne šljivi – mislite li da je život fantastičan? E, pa, ne misli ni Nikki Maxwell, četrnaestogodišnjakinja koja se našla u tako nezavidnoj situaciji. No Nikki se ne predaje. Uposlit će kreativnost i smisao za humor te prestati biti tek nevidljiva cura na školskom hodniku. Bilježeći, dan za danom, svoje urnebesne uspone i padove, shvatit će što je (i tko je) stvarno kul. Pred vama je prvi nastavak popularnog Nikkinog dnevnika, duhovite književne poslastice za tinejdžere i sve koji se tako osjećaju.
O autoru:
Rachel Renée Russell američka je spisateljica, autorica serijala Nikkin dnevnik koji od 2009. do danas broji 15 nastavaka. Temelji se na autoričinim vlastitim iskustvima iz mladosti, a ilustratorica je njezina kći Nikki, prema kojoj je nazvan glavni lik. Dosad je diljem svijeta tiskano 55 milijuna primjeraka Nikkinih dnevnika, na 42 jezika.
Prevela: Hana Greta Matković
London, 1968. Mlada Liz Houghton životari pišući osmrtnice za lokalne novine, dok sanja o karijeri u ozbiljnom novinarstvu. Kada grad potrese vijest o nestanku djevojčice, Liz prepoznaje priliku koja bi joj mogla promijeniti život: njena najbolja prijateljica, Marisa, policajka je zadužena za istragu tog misterioznog slučaja.
Trag ih vodi do idiličnog priobalnog mjesta na jugu Engleske, gdje otkrivaju mračnu poveznicu s prošlošću: tijekom Drugog svjetskog rata, tri djevojke nestale su upravo na ovom području. Jedna od njih pronađena je mrtva u šumarku kraj pruge, a druge dvije nestale su bez traga. Istraga postaje sve zamršenija, a Liz pronalazi tragove koji je vode do napuštenog sela Tyneham. Svaki korak baca svjetlo na sjenke prošlosti, dok se u Liz budi osjećaj da je na neki način već povezana s tim mjestom.
Nezaustavljiva Rhys Bowen u svom najnovijem romanu isprepliće povijesne događaje i emocionalnu dubinu koja će vas dirnuti i zadržati u napetosti sve do posljednje stranice.
„Nijeme ruže predivna su priča koja nas podsjeća da, iako život nije savršen, ne mora svaka greška završiti tragedijom.” – Bookreporter
O autorici romana Nijeme ruže:
Rhys Bowen autorica je niza bestselera New York Timesa, a napisala je više od četrdeset romana, uključujući uspješnicu Mozaika knjiga Dječak iz Toskane. Bowen je dosad osvojila dvadesetak nagrada, a njezini su romani prevedeni na mnoge jezike. Rođena je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a sad svoje vrijeme dijeli između Kalifornije i Arizone.
Ostale naslove Rhys Bowen potražite ovdje.
U romanu Netko me čuva, Leigh Kendall istražuje nestanak supruga, otkrivajući tajne, laži i opasnosti u napetoj ljubavnoj priči punoj preokreta.
Zvijezda Broadwaya Leigh Kendall s nestrpljenjem iščekuje romantičnu večer sa svojim suprugom Loganom Manningom na osamljenom planinskom imanju. No, nakon što joj se proba oduži, Leigh kasni na dogovor i kreće na put prema sjeveru usred zasljepljujuće mećave. Nakon što sleti sa zaleđene ceste, probudi se u lokalnoj bolnici i saznaje da je Logan, potomak ugledne njujorške obitelji, misteriozno nestao. a policija svoje sumnje usmjerava upravo na očajnu Leigh.
Dok ona sama istražuje Loganov nestanak, shvaća koliko je malo znala o čovjeku kojeg voli. Leigh ulazi sve dublje u nepoznati svijet… gdje je nemoguće razlikovati prijatelje od neprijatelja, a istina postaje najstrašnije oružje u ovoj napetoj priči punoj neizvjesnosti, nezaboravnih likova te pohlepe, ambicije i strasti.
“Judith McNaught je klasa za sebe.” – USA Today
O autorici:
Književnu slavu Judith McNaught stekla je uspješnicom Whitney, ljubavi moja. Otada je osvojila srca čitatelja diljem svijeta povijesnim i suvremenim ljubavnim romanima kao što su Jednom i zauvijek, Raj, Savršen, Sjećaš li se… i Šaputanja u noći, prodanima u više od 40 milijuna primjeraka u više od osamdeset zemalja.
Od iste autorice:
Svakim svojim dahom – u prodaji
U svijetu gdje moćna Elita vlada, a Obični su prognani, Paedyn skriva svoj identitet kako bi preživjela.
Samo izvanredni pripadaju kraljevstvu Ilyje, oni obdareni moćima
U kraljevstvu Ilyje, Elita vlada moćima darovanima Pošasti, dok su Obični prognani kraljevom odlukom kako bi se zaštitilo društvo Elite. Paedyn Gray, rođena kao Obična, suočava se s brutalnošću života u sirotinjskim četvrtima. Kako bi preživjela, skriva svoj identitet i glumi Vidovnjakinju, stapa se s Elitom i izbjegava nevolje.
No, njezin svijet se mijenja kada spasi ilijskog kraljevića. Neočekivano se nađe u brutalnim Ogledima pročišćenja, natjecanju koje pokazuje moć Elite – moć koja Paedyn nedostaje. Dok pokušava preživjeti, među njima se razvijaju osjećaji, ali tajne koje skriva mogle bi je stajati života.
O romanu:
“Napeta priča o tami, slobodi i borbi za odabir.” – Shelf Awareness
“Dinamična mješavina romantične napetosti i akcije, savršena za početak epske trilogije.” – Publishers Weekly
O autorici:
Lauren Roberts, rođena u Michiganu, uživa u različitim hobijima poput pletenja i igara riječima. Njezin debitantski roman, “Nemoćna”, postao je New York Times bestseler u kategoriji za mlade, osvojivši čitatelje diljem svijeta.
Anastasia Allen cijeli život marljivo radi kako bi ostvarila svoje snove u umjetničkom klizanju. Uz treninge i studijske obveze, drži se rasporeda koji bi rasplakao i najmotiviranijeg studenta. Uvijek cilja prvo mjesto. Bez iznimke. Ne dopušta zamjene ili prekide u svojem pomno isplaniranom rasporedu. I u njezinu životu nema mjesta za ozbiljnu vezu.
Nathan Hawkins nikad se nije susreo s problemom koji nije mogao riješiti. Kao kapetan hokejaškog tima, on zna da je na njemu sva odgovornost. Požrtvovan je i spreman odreći se svega, čak i svojeg mjesta u ekipi, kako bi zadržao momčad na ledu. Kada nesporazum natjera dva tima da dijele klizalište, a Anastasijin partner zadobije ozljedu, Nate zamjenjuje hokejaški štap za tajice, a snagu, eksplozivnost i brzinu za eleganciju, okretnost i gracioznost.
Anastasia je sigurna da joj ležerna zabava s Nateom neće izmaknuti čvrsto tlo pod nogama. Pa ona ionako ne voli hokejaše…
“Magnetska privlačnost, vrckavi humor i romansa koja izaziva nesvjesticu!” – Elena Armas “Roman koji će vas otopiti!” – Amazon
Hannah Grace engleska je spisateljica suvremenih ljubavnih romana i romana za mlade. Njezin roman Na tankom ledu bestseler je New York Timesa i velika senzacija na TikToku. Živi u Manchesteru. Kad ne piše, možete je pronaći u društvu supruga i dva psa.
LJETO U HOTELU PORTOFINO – J. P. O’Connell
Ljubavnici i lažljivci
Dobro došli u očaravajući hotel Portofino na slikovitoj talijanskoj rivijeri, gdje vas očekuju ljubav, spletke i opasne ambicije
Ljeto je 1927. Počela je nova sezona i hotel Portofino radi punom parom pod vodstvom vlasnice Belle Ainsworth. Dok Bella nestrpljivo iščekuje dolazak sina Luciana i priliku da s njim porazgovara o budućnosti hotela – željela bi hotelski podrum prenamijeniti u otmjeno kupalište – neočekivano se pojavljuje Cecil, njezin odbjegli suprug.
Tijekom nekoliko vrućih tjedana talijanskog ljeta Bella je prisiljena donijeti odluku o svom braku sa Cecilom i odrediti u kojoj je mjeri spremna suprotstaviti se društvenim normama kako bi dobila ono što želi. I dok se svakodnevno trudi udovoljiti svojim zahtjevnim gostima, starim i novim, boreći se pritom s korumpiranom talijanskom vlašću, Bellu uznemiri vijest da u hotel stiže anonimna inspekcija Zelenih vodiča, utjecajne publikacije za britanske turiste, čija kritika može ozbiljno utjecati na budućnost hotela Portofino.
Uživajte u novom nastavku uzbudljive povijesne drame smještene u dvadesete godine prošlog stoljeća. Savršeno štivo za sve vas koji obožavate britanske serije kao što su Downton Abbey, Kruna, Durrellovi…
»Uzbudljiva priča o posljedicama Prvog svjetskog rata i kontrastu između sunčane talijanske rivijere i zemlje nad kojom se nadvijaju mračni oblaci fašizma i nasilja.«
BookTrail
Prema ovom romanu snimljena je istoimena britanska televizijska hit-serija.
O autoru:
J. P. O’Connell britanski je pisac i urednik. Radio je za različite novine i časopise, između ostalih, za Time Out, Guardian, Times i Daily Telegraph. Objavio je nekoliko knjiga, a svjetsku je slavu stekao povijesnim romanom Hotel Portofino, Prvi dio (2021.), prema kojemu je nastala istoimena serija, dijelom snimana i u Hrvatskoj. Novi nastavak Hotela Portofino izlazi 2024. godine.
Živi u Južnome Londonu.
Elizabeth Zott nije ni blizu tome da bude prosječna žena. Zapravo, Elizabeth Zott prva bi istaknula da takvo što ne postoji.
Vrijeme je ranih 1960-ih i njezin isključivo muški tim na Istraživačkom institutu Hastings ima ne baš znanstven pristup pitanju jednakosti. Svi osim jednoga: Calvina Evansa, usamljenog i genijalnog znanstvenika, koji se ludo zaljubi u Elizbeth, no od njezine atraktivne vanjštine još više ga fascinira njezin um. Među njima trenutačno bukne prava kemija, romantičniji bi rekli ljubav na prvi pogled.
Nažalost, kao i znanost, i život je nepredvidiv. To je razlog zašto se nekoliko godina poslije Elizabeth Zott nađe u ulozi samohrane majke i nehotične zvijezde američkog najpopularnijeg kulinarskog showa Večera u šest. Njezin blago rečeno nekonvencionalan pristup kuhanju pokazuje se kao revolucionaran. Ali kako raste broj njezinih obožavatelja, ima i onih koji bi je rado uklonili sa scene. Jer kako će se pokazati, Elizabeth Zott ne uči žene samo kuhati – ona ih poziva da promijene status quo.
“Originalan roman s nezaboravnom glavnom junakinjom pršti duhovitošću i zabavom, ali progovara i o teškim temama.” – Rachel Joyce
“Kao malo koja, ova knjiga sjaji radošću, optimizmom i nadom što čine život vrijednim življenja.” – Elizabeth Day Bonnie
O autorici romana Lekcije iz kemije:
Garmus radi kao copywriter i kreativna direktorica, i djeluje na raznovrsnim područjima tehnologije, medicine i obrazovanja. Bavi se plivanjem u otvorenim vodama i veslanjem. Majka je dviju čudesnih kćeri. Rođena je u Kaliforniji, živjela je u Seattleu, a sada živi u Londonu sa suprugom i psom, imena 99.
Kubanska kći
Priča o ljubavi, hrabrosti i obiteljskim tajnama
Kuba, 1950.
Esmeralda osjeti kako joj dah zastaje dok Christopher nježno dotiče njezin prst. Iako je trenutak bio prolazan, značenje tog dodira bilo je neizmjerno. Nije došao samo vidjeti Kubu – došao je zbog nje.
London, danas.
Claudia otkriva da je njezina baka rođena u Hope’s Houseu, domu za neudane majke, i cijeli njezin svijet se preokreće. Gledajući izblijedjeli obiteljski grb, odlučna je saznati kako je povezan s njezinom bakom. Trag je vodi do obitelji Diaz, nekada moćne kubanske dinastije.
Vođena srcem, Claudia odlazi u Havanu. U živopisnom gradu upoznaje Matea, kuhara zaljubljenog u obiteljske recepte. Mateo otkriva da je njegov djed radio za obitelj Diaz, a zajednička potraga vodi ih do napuštene vile obitelji Diaz, zamrznute u vremenu.
Otkrivanje obiteljskih tajni
Unutar zidova kuće pronalaze dirljivu priču o mladoj ženi koja je zbog prave ljubavi morala napustiti sve. Dok Claudia otkriva nevjerojatnu hrabrost i žrtvu svoje obitelji, mora odlučiti slijediti li svoje srce i ostati na Kubi ili se vratiti kući.
Kubanska kći je emotivna priča o ljubavi, obiteljskim tajnama i pronalasku vlastitog mjesta u svijetu.
Od iste autorice:
Talijanska kći – u prodaji
SVE ŠTO EDEN ŽELI JE VRATITI VRIJEME.
Ponovno proživjeti taj dan. Učiniti baš sve drukčije. Ne smijati se njegovim šalama niti zanemariti način na koji ju je te noći gledao. I najvažnije, zaključati vrata svoje sobe.
NO EDEN TO NE MOŽE UČINITI.
Ono što je nekad bilo jednostavno, sada je komplicirano. Ono što je Eden nekad voljela – koga je nekad voljela – sada mrzi. Ono što je smatrala istinom, sada je laž. Ništa više nema smisla i zato Eden duboko zakopava istinu, kao i djevojku kakva je nekoć bila. Pravi se da ne treba prijatelje, da ne treba ljubav, da ne traži pravdu. No njezin se svijet počinje raspadati, a jedna stvar postaje vrlo jasna – jedina osoba koja može spasiti Eden upravo je ona sama.
»Provokativan roman o dubokoj traumi i snazi mlade žene koja se nosi s razočaranjima i nepodnošljivom težinom adolescencije.«
– School Library Journal
»Nemojte dopustiti da vam ovaj roman promakne!« – Once Upon a Twilight
»Priča o nasilju koja zahtijeva da je pročitate!« – Teen Librarian Toolbox
Amber Smith autorica je bestselera New York Timesa i USA Todaya koja svojim romanima želi osvještavati društvo i poticati promjene u svijetu. Živi u Ithaci, u državi New York, sa suprugom i suautoricom Sam Gellar te njihovom sve većom obitelji udomljenih pasa i mačaka. Možete je pronaći na mrežnoj stranici AmberSmithAuthor.com.
Kako uloviti nasljednicu – Prvi dio iz serijala Agenti Krune
Kada Blake Ravenscroft otme bogatu nasljednicu Caroline Trent, ona iznenađujuće mirno prihvaća situaciju. Uostalom, bijeg od neželjenih prosaca njena je svakodnevnica, a ovaj opasno privlačan agent Krune ne izgleda kao prava prijetnja.
Za Caroline će ovo biti šest mirnih tjedana slobode dok čeka svoj dvadeset i prvi rođendan, kada će konačno moći raspolagati vlastitim bogatstvom. Boravak u društvu šarmantnog otmičara možda i nije najpametnija odluka, ali je definitivno najzanimljivija i – tko zna – možda i najromantičnija.
Blake s druge strane ima jedno jasno pravilo: posao je posao. Uvjeren je da je uhvatio zloglasnu špijunku Carlottu de Leon. Njegov zadatak je privesti “Carlottu” pravdi, a ne prepustiti se čarima tvrdoglave ljepotice koja ga iznenađujuće lako razoružava. No, što više vremena provodi s njom, Blake počinje shvaćati da su mu srce i razum u opasnom raskoraku.
Možda ovaj nespojivi par ipak ima priliku za sreću – ako se usude povjerovati u ljubav.
“Quinn nastavlja usavršavati svoj književni recept za duhovite i očaravajuće povijesne romane.” – Booklist
O autorici:
Julia Quinn počela je pisati po završetku fakulteta i otad ne prestaje. Autorica je nagrađivanih povijesnih ljubavnih romana, uključujući uspješnice New York Timesa, seriju romana o obitelji Bridgerton i o obitelji Rokesby. Na hrvatski su joj prevedeni brojni romani, među kojima su naslovi Odavde do Mjeseca, Što se to zbiva u Londonu?, Vojvoda i ja, Vikont koji me volio, Zbog gospođice Bridgerton, Zbroj naših poljubaca, itd. Diplomirala je na Harvardu i Radcliffeu.
Lenora Hope u sedamnaestoj je bila kad je sestru omčom objesila.
Davne 1929. godine brutalno ubojstvo šokiralo je spokojni obalni gradić. Mještani su uvjereni da je tada sedamnaestogodišnja Lenora Hope zaklala svoju obitelj. Lenora o tome nikada nije progovorila, štoviše, otada nije uopće kročila van iz velebnog zdanja u kojem se dogodio masakr.
Pedeset i četiri godine poslije u jezivu vilu na litici stiže njegovateljica Kit McDeere kako bi se brinula za ostarjelu Lenoru – sada gotovo posve nepokretnu i nijemu nakon niza moždanih udara. S Kit može komunicirati samo putem starog pisaćeg stroja. Pa joj tako jedne večeri natipka primamljive riječi: „Želim ti sve ispričati.“
Dok je Lenora polako vodi kroz prošlost i sve ono što je prethodilo stravičnom zločinu, Kit postaje jasno da je priča mnogo složenija nego što ljudi misle. Također joj se čini da bi naizgled bezazlena starica mogla biti daleko opasnija nego što se doima…
