Savremeni romani

Knjiga Na kavi s mačkom autorice Anne Sólyom donosi toplu i inspirativnu priču o samootkrivanju, hrabrosti i pronalasku sreće na neočekivanim mjestima. Katkad se čuda događaju, pogotovo ako je mačka u blizini! Nije potrebno imati sedam ili devet života. Možete biti sretni i u ovom jednom! Uoči njezina 40. rođendana, Nagore progoni osjećaj da je cijeli njezin život bio potpuni promašaj. Prekinula je dugogodišnju vezu, napustila posao u Londonu i vratila se u Barcelonu, gdje će morati započeti sve ispočetka. No ne ide joj potraga za poslom – uspijeva dobiti tek posao konobarice u Neko Caféu, mjestu gdje žive mačke čekajući da ih neki od gostiju posvoji i udomi. Sudbina se očito poigrava s njom… Naime, Nagore ima ozbiljnu fobiju od mačaka, a sada je prisiljena suočiti se sa svojim strahom. No ono što ju u početku užasava, s vremenom postaje transformativno iskustvo. Sedam mačaka postaje poput sedam mudrih životnih učitelja za Nagore učeći je kako prihvatiti sebe, osloboditi svoj duh i pronaći put do istinske sreće. Ovo je jedna nesvakidašnja priča o tome kako jedna mačka može okrenuti sudbinu nekoliko ljudi naglavačke. Knjiga za ljubitelje mačaka, kave i poučnog štiva. I za sve one koji se samo žele osjećati dobro! Više od 100 tisuća prodanih primjeraka i isto toliko oduševljenih čitatelja! O autorici: Anna Sólyom spisateljica je i terapeutkinja rođena u Budimpešti, gdje je završila studij filozofije. Od 2012. živi i radi u Barceloni. Osim što se bavi spisateljskim radom, osnivačica je web-stranice www.escuchavital.com, posvećene različitim tehnikama liječenja uma i tijela. Njezina knjiga Neko Café, objavljena 2021., oduševila je čitatelje i kritičare diljem svijeta, a dosad je prevedena na više od 20 jezika. Među njezinim ostalim knjigama ističu se priručnik Pequeño curso de magia cotidiana (Mali tečaj svakodnevne magije), kao i knjiga Reconecta con tu cuerpo (Povežite se iznova sa svojim tijelom).

Knjiga Dnevnik jednog studenta 2. dio autora Filipa Višića donosi humorističan i iskren prikaz studentskog života u Zagrebu tijekom devedesetih, kroz zabavne anegdote, izazove i prijateljstva. Ovaj realistični roman o mladosti, obrazovanju i snalaženju u svijetu odraslih savršen je za studente, nostalgične čitatelje i sve koji žele proživjeti duh studentskih dana uz dozu humora i životnih lekcija. Nastavak istoimene kronologije devedesetih godina kroz prizmu studenta koji se tek sudara sa životom. Životno, neopterećujuće i čitko, ova je knjiga pravo svjedočanstvo jednog vremena i studentskog života u Zagrebu, njegovih ljepota I teškoća u kojoj će se mnogi i danas prepoznati.

Put u Macondo – Gabriel Garcíja Márquez Put u Macondo predstavlja očaravajuće čitateljsko putovanje kroz književne krajolike Gabriela Garcíje Márqueza, kolumbijskog nobelovca i jednog od najvažnijih suvremenih pisaca. Ova antologija sastavljena je od njegovih djela vezanih uz mitski Macondo, napisanih između 1950. i 1966., a čine je njegove skice za roman i kratke priče s početka karijere, kao i djela kojima se proslavio, Lišće na vjetru, Pukovniku nema tko da piše i Zla kob. Kroz njih univerzum Maconda, nadahnut piščevom rodnom Aracatacom, polako dobiva svoje obrise i postaje pozornica za remek-djelo Sto godina samoće koje je steklo svjetsku slavu potvrđenu i Nobelovom nagradom 1982. Sam García Márquez u jednom je intervjuu španjolskim novinama izjavio: „Ono što je između Lišća na vjetru i Sto godina samoće petnaestak je godina velike muke, iscrpljivanja i stalnog razmišljanja o tome kako je sve to zapravo bilo.“ A te su godine – što pokazuje ova antologija koju je sastavio Conrado Zuluaga – provedene u fascinantnoj potrazi za Macondom, toponimom magijskog realizma koji se doima nevjerojatno stvarnim. Iako je istina da je sve što je pisao García Márquez kako bi iz sebe izbacio otrov Aracatace, aka Maconda, bila vježba kako bi pronašao put prema Sto godina samoće, također je istina da Lišće na vjetru, Zla kob, Pukovniku nema tko da piše i ovdje sabrane pripovijetke postoje u surovom linearnom vremenu stvarnosti u kojoj žive muškarci i žene poput nas, čije nas sudbine dirnu i stvaraju suosjećanje i strah. Prema tome, ovdje objavljeni tekstovi nisu u pravom smislu putovanje prema Macondu, nego su jedan Macondo sam po sebi. Priče koje su proizišle s tog putovanja i koje su ovdje sabrane i za nove i za stare čitatelje, jednostavne su i neminovne, nisu mitske nego tragične, potaknute grozničavim nagonom za istjerivanjem demona i otkrivanjem prave prošlosti koja još uvijek boli. One su veličanstvene. – Alma Guillermoprieto Gabriel García Márquez u različitim je prilikama tvrdio da za pisanje svake knjige prvo treba naučiti kako ćeš je napisati pa se tek onda suočiti s pisaćim strojem. Njemu je trebalo gotovo dvadeset godina „života“ u Macondu da nauči napisati roman Sto godina samoće. Ova antologija, napravljena s namjerom da pratimo piščev trag, omogućit će radoznalom čitatelju da pronađe neke trenutke tog lutanja. Baš kao kakav kolonist, morao je prvo prokrčiti put, prisvojiti prostor i barem u nekim crtama oblikovati likove koji će ga nastaniti. Zato je ova antologija svih tekstova – ali vrlo različitih duljina – naslovljena upravo Put u Macondo. – Conrado Zuluaga O autoru: Gabriel García Márquez (1927., Aracataca, Kolum­bija – 2014., Ciudad de México) jedna je od najvećih i najutje­cajnijih figura svjetske književnosti. Dobitnik Nobelove nagra­de 1982. godine, on je romanopisac, autor pripovijetki, eseja, filmski kritičar, pisac filmskih scenarija. Nadasve, on je intelektualac posvećen rješavanju velikih problema našega doba. Ponajpri­je onih koji pogađaju njegovu voljenu Kolumbiju, ali i cijelu Latinsku Ameriku. Kao najistaknutiji predstavnik takozvanog magijskog realizma, u kojemu se povijest i mašta isprepleću i pretaču u živu književnost koja diše svim svojim porama. On je, konačno, tvorac jednog od pripovjedačkih svjetova prepunih značenja što ih je španjolski jezik podario 20. stoljeću.

"Pisanje nije život, ali te katkad može vratiti u život. To sam otkrio onoga ljeta 1999. kad me čovjek u plavom kombiju zamalo ubio", zabilježio je Stephen King u svojim memoarima O pisanju – Sjećanja na zanat. Nezaustavljiva potreba za pisanjem udahnula mu je snagu da se oporavi od teške prometne nesreće, a veza između pisanja i života postala mu je važnija nego ikad. O toj neraskidivoj vezi svjedoče njegovi genijalno napisani i inspirativni memoari koji će oduševiti pisce, profesionalne kritičare, book blogere, novinare, sve strastvene čitatelje i obožavatelje Kingovih romana. U Kingovoj autobiografiji, proglašenoj najboljom knjigom o pisanju svih vremena, autor znalački uvodi čitatelja u svoj privatni i profesionalni svijet te objašnjava kako su ga osobna iskustva oblikovala u pisca svjetskih uspješnica. Otkriva svoju nevjerojatnu posvećenost pisanju i dijeli dragocjene spisateljske savjete koji će dobro doći i piscima i čitateljima. Kingovi su memoari ultimativna literatura za sve koji imaju literarne ambicije i zanimaju ih dobro čuvane tajne zanata. Malo je koja knjiga o pisanju tako jasna, korisna i bogata savjetima. "Želite li biti pisac, morate mnogo čitati i mnogo pisati. Tu se, koliko znam, ne možete izmotavati. Nema prečaca", otvoreno poručuje vrhunski majstor pripovijedanja.

Malajski poluotok, 1951. godina. Yun Ling Teoh, jedina preživjela iz japanskog logora za ratne zarobljenike, netom umirovljena sutkinja koja je među ostalima sudila i japanskim ratnim zločincima, traži utjehu među plantažama čaja na džunglom obrubljenom Cameronovom visočju. Ondje otkriva Yugiri, jedini japanski vrt u Malaji, i njegova tvorca, zagonetnog Aritoma, nekadašnjeg vrtlara japanskog cara. Usprkos mržnji prema Japancima, Yun Ling pokušava angažirati Aritoma da napravi vrt u spomen na njezinu sestru, koja je stradala u istom logoru. Aritomo to odbija, ali prihvaća Yun Ling kao naučnicu „dok ne nastupi monsun“. A tada će moći sama sebi stvoriti vrt. Dok oko njih bjesni gerilski rat, Yun Ling se sve više zbližava s vrtlarom i njegovom umjetnošću. U ozračju zena rasvjetljavaju se tajne. Vrtlarstvo nije jedino Aritomovo umijeće… Vrt večernjih magli knjiga je koja osvaja tiho, kao pogled na zen vrt, roman koji ljušti slojeve sa srži i onda kad se čini da se više nema što oljuštiti. Njegove su teme i nadilaženje mržnje, hvatanje u koštac s traumatičnom prošlošću i s prolaznošću uopće. „Otmjen i nezaboravan roman o ratu, umjetnosti i pamćenju.“ The Independent „Ovaj roman trza mnoge žice: teme su mu ozbiljne, povijesno utemeljenje čvrsto, struktura pomno osmišljena, a staromodna ornamentacija vrijedna poštovanja.“ Kapka Kassabova, The Guardian O autoru: Tan Twan Eng (Penang, 1972.) malezijski je romanopisac koji piše na engleskome. Radio je kao odvjetnik za intelektualno vlasništvo prije nego što je dao otkaz i potpuno se posvetio pisanju. Prvi roman, The Gift of Rain, objavljen mu je 2007. i odmah je ušao u širi izbor za nagradu nagrade Man Booker. Tan se proslavio knjigom Vrt večernjih magli iz 2011. koja je osvojila nagradu Man Asian Literary Prize, Nagradu Walter Scott za povijesnu fikciju, a bila je i u finalu Man Bookera 2012., čime je autor postao prvi Malezijac kojemu su dodijeljena sva tri priznanja. Knjige su mu prevedene na desetak svjetskih jezika. Tan Twan Eng živi u Cape Townu ( JAR).

Sve što znamo o Yeong-hye, glavnoj junakinji ovog romana, dolazi iz usta njezina supruga, šogora i sestre. Iz njihovih vizura doznajemo da je riječ o sasvim prosječnoj, čak i dosadno apatičnoj ženi čiji život ni na koji način ne pobuđuje zanimanje, sve do pojave grotesknih učestalih košmara koji je iz temelja mijenjaju. Ponukana snovima, Yeong-hye prestaje jesti meso pokrećući lavinu zgražanja i otpora svoje obitelji i okoline, koja kulminira njezinom težnjom za preobrazbom u biljku. Niz događaja koji će uslijediti i zauvijek promijeniti njihove živote oslikava sve dublju psihičku i fizičku metamorfozu čiji krajnji cilj titra na međi samouništenja i samospasenja. Autorica se u romanu latila zahtjevnog zadatka istražujući različite oblike rubnog ponašanja, posebice nasilja i seksa koji su dominantno prisutni kao motiv, i za Han gotovo jednoznačni. Nasilje je secirano u svim svojim oblicima, bilo kao tankoćutna psihička submisivnost, bilo kao krvoločni izljevi bijesa. Ova tročinka maestralno prodire u najzakučastije slojeve ljudske duše i otvara polemike karakteristične ne samo za korejsko već i moderno zapadnjačko društvo. Ne čudi stoga da je engleski prijevod Vegetarijanke šokirao i oduševio svjetsku književnu kritiku i čitatelje, ali i uzrokovao brojne kontroverze zbog niza mogućih interpretacija. „…za njezinu intenzivnu poetsku prozu koja se suočava s povijesnim traumama i razotkriva krhkost ljudskog života.“ Obrazloženje Odbora Nobelove nagrade za književnost 2024. „Nadrealno… očaravajući spoj seksa i nasilja… jasan, fino isklesan. Kao ukleta luđakinja iz antičkog mita, Yeong-hye istovremeno je zastrašujuće proročanski i krajnje poremećen lik.“ – Alexandra Alter, The New York Times „Zapanjujuće… Kang istražuje granice izdržljivosti ljudskog uma i tijela, i začudnu ljepotu koja se skriva u najradikalnijim oblicima odricanja.“ – Entertainment Weekly „Ponekad je glavna značajka književnog djela ili filma misterij koji izaziva kod publike, a ponekad uspijeva mistificirati i samog autora… Vegetarijanka je sablasno univerzalna priča koja se uvlači pod kožu i tamo ostaje neovisno o porijeklu i spolu.“ – Laura Miller, Slate.com O autorici: Han Kang (Gwangju, 1970.) jedna je od najcjenjenijih suvremenih južnokorejskih autorica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2024. Diplomirala je korejsku književnost na Sveučilištu Yonsei u Seoulu, što je oblikovalo njezinu kasniju književnu karijeru kao spisateljice i profesorice kreativnog pisanja. Piše poeziju, kratke priče, novele, eseje i romane. Karijeru spisateljice započela je 1994. godine pobijedivši na Proljetnom književnom natječaju Seoul Shinmun. Njezin prvi roman preveden na engleski jezik, Vegetarijanka (2007.), osvojio je Međunarodnu Bookerovu nagradu 2016. godine. Za Ljudska djela iz 2014. dobila je korejsku književnu nagradu Manhae i nagradu Malaparte u Italiji 2017. godine. Roman Bijela knjiga (2016.) ušao je u uži izbor za Međunarodnu Bookerovu nagradu 2018. godine. Za svoje pisanje osvojila je više književnih priznanja u Južnoj Koreji: Nagrade Yi Sang, Dongri, Hwang Sun-won, Nagradu za mladog umjetnika te 25. Nagradu za korejski roman. Pored spomenutih, Han je napisala i roman Greek lessons 2011. te We Do Not Part (2021.), koji je naišao na odlične kritike i osvojio nagradu Zaklade Daesan i Prix Médicis Étranger 2023. Djela su joj prevedena na više od trideset jezika. Živi u Seoulu.

Neobična djevojčica Christabel – bijele kose, divlje ljepote i nevjerojatnih vještina – jedne je noći oteta s bogatog imanja svoga oca. Devetnaesto je stoljeće u viktorijanskom Londonu, utvare su dio svakog sjenovita kutka, a zločini se ispod glasa dogovaraju u krčmama mračnih uličica. Odakle započeti potragu za nestalom djevojčicom? Odgovor zna Bridie Devine, osebujna istražiteljica niska stasa i oštra uma, nadaleko poznata zbog svojih genijalnih pothvata. Uz pomoć gorostasne sluškinje Core, koju je spasila iz cirkusa, i melankolična boksača Rubyja, koji je plod njezine mašte, genijalna Bridie kreće u mračnu pustolovinu otkrivanja guste mreže krijumčara čiji su osnovni interes sasvim specifična bića nadnaravnih sposobnosti, kao što je, izgleda, i sama Christabel. Razna otkrića natjerat će Bridie da posumnja u nepobitne znanstvene činjenice, ali i da se suoči s duhovima vlastite prošlosti. U svom trećem romanu nagrađivana nas književnica ponovno iznenađuje, ovoga puta pametnim i britkim književnim istraživanjem dobro poznatoga žanra detektivske priče. Način na koji oblikuje svoje likove i dalje je beskrajno zanimljiv, a silno napeta fabula začinjena je dobrodošlom dozom dobrog humora, nad čime je teško ostati ravnodušan. “Jezivo, nasilno i dinamično; izuzetan gotički misterij.” – Kirkus Reviews “Kidd je oblikovala zanimljive, nezaboravne likove i radnju koja drži čitatelje u neizvjesnosti, nasmijane, i možda čak i uzdrmane.” – Minneapolis Star Tribune “Za one koji traže neobičan misterij, ovo je očaravajuća mješavina stvarnosnog i bajkovitog.” – Huffington Post “Njezina mašta divlja u pažljivo kontroliranoj prozi. Zbog njezine konciznosti knjiga je poput staklenke pod visokim pritiskom.” – The Guardian O autorici: Jess Kidd (Richmond, 1973.) irsko-engleska je književnica. Odrasla je u velikoj obitelji i hvaljena zbog svoga zaista jedinstvenog pripovjednog glasa. Njezin debitantski roman On bio je u finalu nagrade za „Irish Book Awards“ 2016. godine. Osvojila je „Costa Short Story Award“ iste godine. Njezin drugi roman The Hoarder bio je u finalu nagrade „Kelly Group Irish Novel of the Year“ 2019. godine. Treći roman, i po mnogima dosad najbolji koji je objavila, detektivska priča Krijumčari čudnih stvorenja, objavljen je uz mnoštvo pohvala kritike i publike. Njezino je posljednje djelo epska povijesna fikcija The Night Ship, objavljena 2022., a objavljuje i kratke priče te književnost za djecu. Spisateljski rad Jess Kidd opisivan je kao spoj Gabriela Garcíje Márqueza i irskog glazbenog sastava The Pogues.

Nakon što je trideset godina obavljao najteže poslove u Njemačkoj, Hüseyin se napokon vraća u domovinu, u stan koji si je svojim radom priskrbio. U slikovitoj istanbulskoj četvrti, prožetoj mirisima lahmacuna, on očekuje dolazak svoje obitelji, s kojom će ovdje provesti sanjane umirovljeničke dane. No već dan nakon useljenja on se, pokošen srčanim udarom, ruši u dugo željenu domu, a njegova se neobična i sukobima rastrzana obitelj okuplja na pogrebu… Uza sve nesuglasice i duboku žalost, oni osjećaju kao da ih netko promatra. Kakvi ih to demoni progone? I čiji je džin na djelu? Džini, drugi roman njemačke spisateljice Fatme Aydemir, tematizira sudbinu turske obitelji u Njemačkoj, oštro secirajući tradicionalne vrijednosti, odnos Nijemaca prema imigrantima te jaz između Istoka i Zapada. Ova obiteljska priča odlična je psihološka studija prve i druge generacije imigranata i postavlja teška pitanja: tko smo i gdje zapravo pripadamo? „Toliko dobro da jedva možete odložiti knjigu: Fatma Aydemir u svom novom romanu opisuje sukobe u obitelji koja je emigrirala iz Turske i zapravo nikada nije stigla u Njemačku.“ – Eva Thöne, Der Spiegel O autorici: Fatma Aydemir (Karlsruhe, 1986.) već je za svoj prvi roman, Ellbogen (2017.) dobila nagradu „Klaus Michael Kühne“ i „Franz Hessel“. Zajedno s Hengameh Yaghoobifarah 2019. godine izdala je antologiju Eure Heimat ist unser Albtraum. Njezin drugi roman Džini (2022.) dočekan je s oduševljenjem publike i kritike, a odlikovan je i nagradama „Robert Gernhardt“ I „LiteraTour Nord“ 2023.

„Eto zašto preplovih mora, i sad Pristižem u Vizant, sveti grad.“ – Vilijam B. Jejts Istorija nije samo sazdana od datuma, bitaka, vladara, ideologije i religije. U senci tih kategorija ostaje skriven život koji je strujao, kao i ljudi koji su postojali, ljudi sa svojim vrlinama i manama, svedeni na brojke i uokvireni sintagmom „tiha i nema većina“. Upravo takvi ljudi tvorili su osnovnu supstancu iz koje je sazdan vizantijski svet. Pripovestima u ovoj knjizi autor taj svet približava svima koji žele da ga upoznaju i čitaoce vodi na bajkovito putovanje u blistavu i nadmoćnu carevinu, na prvi pogled optočenu aurom svečane ukočenosti i velelepnog sjaja. Knjiga istoričara i vizantologa Radivoja Radića govori o tome kako se živelo na vizantijskom selu i u gradu, kako su proslavljani praznici, kako su živeli mirjani a kako duhovnici, šta se jelo i šta se pilo, kakvi su bili školstvo i obrazovanje. „Vizantija je jedina država s ’ove’ strane Kineskog zida koja je opstala toliko dugo, preko jedanaest stoleća, od antičkih vremena do zore novog doba. Njeni ideolozi su smatrali da joj pripada neprikosnoveno pravo na univerzalnu vlast nad čitavom hrišćanskom vaseljenom i da njen car ‒ kao božji izaslanik na zemlji ‒ gordo stoji na vrhu zamišljene piramide srednjovekovnih vladara. Svoju dugovečnost duguje sposobnosti da se repression menja i prilagođava, ali da pri tom ostavlja utisak ’promišljene nepromenljivosti’.“ – R. Radić „Vizantijska civilizacija bila je grčka i evropska. U neprekinutom lancu koji povezuje modernu kulturu sa onom iz antičke Grčke, postojala bi velika praznina da Vizantija nije spasila od propasti blaga antičke civilizacije i borila se hiljadu godina da ih sačuva sa čovečanstvo“. – Luj Breje

Rješavamo ubojstva – prvi roman novog serijala autora megabestselera Richarda Osmana – uzbudljivi je krimić koji će vas nasmijati, možda i dirnuti, s junacima koje ćete obožavati! Novi serijal. Novi neodoljivi istražiteljski dvojac. Novi uzbudljivi slučaj koji treba riješiti. Steve Wheeler uživa u mirovini. Povremeno obavi neki istražiteljski zadatak, ali voli svoje navike i rutine: kviz u pubu, omiljenu klupu, mačka koji ga čeka kad se vrati kući. Pustolovni su dani iza njega: u adrenalinu sad uživa njegova snaha Amy. Amy Wheeler smatra da je adrenalin dobar za dušu. Kao privatna tjelohraniteljica nigdje ne ostaje dovoljno dugo da bi stekla navike i rutine. Posao ju je upravo odveo na izolirani otok na kojem boravi svjetski slavna spisateljica Rosie D’Antonio. Zadatak koji je trebao biti lagan. No mrtvo tijelo, torba s pozamašnom svotom novca i ubojica za njihovim petama natjerat će Amy da uputi SOS poziv jedinoj osobi kojoj vjeruje. Vrtoglava potraga svijetom počinje, ali mogu li Amy i Steve nadmudriti opasnog neprijatelja? Golemom količinom srca i humora oduševit će postojeće obožavatelje i privući nove čitatelje. – Booklist Suludo zabavno, s neodoljivim junacima i autorovim prepoznatljivim humorom. Očaravajuće! – Shari Lapena Osmanovi fanovi rado će se ukrcati u taj privatni avion i pridružiti im se na putovanju. – Kirkus Reviews Nema sumnje da će privući odanu čitateljsku sljedbu. – Publishers Weekly O autoru: Richard Osman britanski je pisac, komičar, producent i televizijski voditelj. Njegov prvi serijal Klub istražitelja ubojstava četvrtkom prodan je u više od deset milijuna primjeraka diljem svijeta. Rješavamo ubojstva prva je knjiga novog serijala. Živi u Londonu sa suprugom Ingrid i njihovom mačkom Liesl.

Sažetak knjige Dragan Primorac - Upoznao sam mnoge lidere, ali malo tko je imao utjecaja na ljudske sudbine kao prof. Henry Lee. Knjiga je inspirirana stvarnim događajima, koje je autorici prepričao prof.dr. Henry Lee, no autorica je uzela slobodu miješanja činjenica i fikcija i u knjizi najvećim djelom obrađuje rad i prijateljstvo Henryja Leeja i Dragana Primorca, kako ono u SAD-u tako i ono vezano uz period identifikacija žrtava Domovinskog rata.

“Čovjek koji je htio biti voljen i mačak koji se u njega zaljubio” – “Očaravajući zaron u svijet mašte, fascinantna knjiga.” – papa Franjo Što je sreća? Čini se da Christian zna sve o tome: on je uspješan poslovni čovjek, živi u raskošnoj vili i vozi Porsche. No baš kada zaključi važan ugovor i zaradi čitavo bogatstvo, očekivani osjećaj sreće i ispunjenosti izostaje. Začuđen vlastitom reakcijom, Christian na putu kući pronalazi papirić s porukom. I onda se niotkuda pojavi još jedan, pa još jedan. U potrazi za autorom zagonetnih poruka, on dolazi u podnožje visoke planine. Nije sam; na putu ga uporno prati riđi mačić nazvan Joshua. Uspon vodi kroz netaknutu prirodu, ali čovjek i mačak tamo susreću bivšeg menadžera, tajanstvenu redovnicu, mladića koji razgovara sa životinjama, neopisivo lijepu ženu, a na kraju i čovjeka u crnom. Uz njihovu pomoć, Christian iz temelja mijenja svoje poimanje svijeta i života te nalazi sreću. Jezgrovit filozofski roman “Čovjek koji je htio biti voljen i mačak koji se u njega zaljubio” na šarmantan način, poigravajući se metaforom i parabolom, progovara o bitnim pitanjima suvremenog čovjeka: kako biti sretan i kako zaista biti čovjek. Istovremeno poziva čitatelja da se, slijedeći Christiana i mačka, i sam popne na vrh svoje planine. “Priča koja mnogo daje, navodi na razmišljanje i otvara nam oči.” – La Repubblica “Uzbudljiv i složen roman, pun mudrosti i humanosti.” – TuttoLibri “Pročitajte ovaj roman ako se želite osjećati bolje.” – Marie Claire O autoru: Thomas Leoncini (1987.) talijanski je novinar, pisac i psiholog, osobito zaokupljen analizom suvremenosti. Suautor je posljednjeg djela Zigmunta Baumana Nati liquidi, dok s papom Franjom supotpisuje knjigu Dio ? giovane. Njegovoj raspravi Forte come la vita, liquido come l’amore predgovor je napisao Dalaj Lama. “Čovjek koji je htio biti voljen i mačak koji se u njega zaljubio” prvi je Leoncinijev roman. Drugi je u pripremi.