Pretraga
Prikaz 601–624 od 770 rezultataSorted by latest
TAJNA BOSANSKOG ŠTAPA
Enes Ratkušić
Connectum
Sadržaj:
Po formi i sadržaju Enes Ratkušić je bosanskohercegovačkoj književnosti podario neobičan roman, naslovljen Tajna bosanskog štapa. Sam naslov nas tjera da pomislimo na poznato predanje o štapu bosanskih didova koje se od svoga nastanka, kroz historiju, zbog korijenskog prisustva vjerske tradicije, koja afirmira princip odgovornosti spram riječi, nije smjelo suštinski mijenjati u svome sadržaju za razliku od legendi, koje su oduvijek bile podložne inovacijama. Ratkušić je smiono iskoristio ovo predanje i razvijajući ga u svome romanu.
Maštoviti razvoj ovog predanja Ratkušić je vješto i uvjerljivo dramaturški skenirao u našu nedavnu prošlost - agresiju na Bosnu i Hercegovinu i vrijeme poslije nje. Vjerovatno ni mnogi čitaoci ovog romana nisu mogli ni pomisliti da bi mogli razmišljati o našoj neposrednoj, ratnoj prošlosti na ovakav način. Dakle, riječ je o vremenu koje nam je veoma blisko i onome što se u njemu tragično događalo, ne samo u našoj zemlji, već i u svijetu - nečemu što nas, okupiranih preživljavanjem pod kišom granata i metaka, bez vode, hrane i struje, nije moglo spoznajno doticati…
Preko štapa bosanskih didova autor romaneskno prolazi kroz našu prošlost da bi se najduže zadržao u našoj okupiranoj stvarnosti, ali tako da sve unutar samog romana sadržajno ima svoj historijski kontinuitet, izmaštan iznijansiranim likovima i dinamičnom radnjom. I sve je razgranato, posljedično i uzročno uvezano u jednu cjelinu koja diše jednim plućima, idući svome kraju… Plućima bosanskog štapa.
STO DANA TAVANA
Snježana Mulić
Connectum
Sadržaj:
Emotivno svjedočenje i briga o svojim najmilijim, koji su bili na prvoj liniji, najbolje opisuje sljedeći citat:
Izgledalo je kao da činimo grijeh ako ležimo u krevetu u vrijeme za koje su oni na ratištu. Ali to nismo izgovarale. Bilo je lakše praviti se da uzimamo čistog zraka na balkonu, kao što smo to ponekad radile u miru, nego priznati da živimo u stanju permanentnog straha, brige i grižnje savjesti.
Govoriti o osjetljivim temama iz ne tako daleke prošlosti, na privlačan način, kako to Mulić–Softić govori u ovom romanu, sigurno je jedno veliko umjeće pripovijedanja. Teške i emotivne priče Mulić-Softić interpretira prilagodljivim jezikom, koji čitaoca vodi na mjesto događaja.
Mulić-Softić veoma vješto čini da emotivna tema u isto vrijeme izaziva suze i smjeh. Priča o starici koja se krije od snajpera iza autorice, ili zaključak vojnika Armije Republike Bosne i Hercegovine da se o njihovom suborcu dovoljno ne brine stric koji je na suprotnoj strani, natjeraće vas na smijeh. Također, posjeta ranjenom bratu Safetu, od potresnog svjedočenja postaje interesantna vesela priča u kojoj autorica opisuje stanje zamotanog brata Safeta i dotičnog profesora Baltazara, ranjenog uslijed neuspjelog aktiviranja bombe. Navedene priče samo su neke od izdvojenih svjedočanstava o tome da se i u najstrašnijim životnim situacijama Sarajevo opiralo svojim dobro poznatim humorom.
SMRT IVANA ILJIĆA
Lav Nikolajevič Tolstoj
Connectum
Sadržaj:
I seljak i čovjek, i grof i socijalista, narodni dobrotvor i anarhista, reformator i buntovnik koji je veličao progres, povrh svega genijalni pisac, autor klasičnih romana Rat i mir i Ana Karenjina, koji su odavno zauzeli svoje mjesto u panteonu velikih književnosti, Lav Nikolajević Tolstoj je obilježio cijelu jednu epohu, može se reći zlatni vijek ruske misli i umjetnosti.
SEDAM NOĆI
Jorge Luis Borges
Connectum
Sadržaj:
U knjizi Sedam noći, veliki argentinski pisac Jorge Luis Borges vodi nas na putovanje kroz sedam predavanja koja je održao 1977. godine u Teatro Coliseo u Buenos Airesu. Ova predavanja, koja su kasnije transkribirana i objavljena, pružaju uvid u Borgesove misli i razmišljanja o temama koje su ga zaokupljale čitav život.
Borges duboko istražuje teme poput Danteove Božanstvene komedije, noćne more i snoviđenja, Kabalu, budizam, književne misterije, poeziju i njegovu vlastitu priču o Knjizi pijeska. Svaka noć predstavlja jedinstvenu priliku za ulazak u Borgesov kompleksni um i neiscrpnu maštu.
Ne propustite priliku da zavirite u um jednog od najvažnijih književnih umova 20. stoljeća. Dodajte Sedam noći u svoju košaricu već danas i uronite u svijet Jorge Luisa Borgesa.
SARAJEVO ČETIRI GODIŠNJA DOBA
Dževad Karahasan, Dragana Tomašević
Connectum
Sadržaj:
Karahasan se bavi Sarajevom iz jedne posve drugačije perspektivo - on tumači grad: opisuje čaršiju, mahale i avlije, prednji i zadnji, muški i ženski dio kuće, parkove i groblja, gastronomskukulturu da bi ispisao značenja upravo takvog rasporeda i značenja cjeline, tj. grada u kojem se kao u ogledalu odražava cijela BiH, dok je Bosna “sama duša vage, kojom se rasporešuje svijet.
RETURN
Snježana Mulić
Connectum
Sadržaj:
A powerful new novel follows the fortunes of five Bosnians, trying and not always succeeding, to find their way home.
Safet, Amela, Bruno, Azer and Slobodan are all Bosnians. Of different ethnic and religious backgrounds, they’re all leading the same, sad refugee life. Because of the war, or, as one of them says, “because of the wrong name,” they have had to leave behind houses, memories, friends and all the other small things of which life is made. They want them back.
Trapped in a maze of bureaucracy and lost in transition in a country where people believe laughing too loud must end in tears, they are searching for a reason to continue with their lives.
“Povratak”, which means “Return”, is a new novel by the Sarajevo-based writer Snjezana Mulic, who spent most of her earlier professional career as a journalist, during which time she became well known for writing reportage.
As a fiction writer, she knows to play with words to capture a moment almost photographically. It is as if the reader can see the pictures coming out of her stories. She employs that same skill in this book, in which she follows the steps of five people, all trying to return home.
We meet Amela Filipovic, who left her house in the suburbs of Sarajevo and who, before she left, vacuumed everything, wiped the dust from her books, left plastic flowers in a vase in the living room, and splashed on some perfume.
“With admiration, she looked over her home one more time, then locked up and left a key under the doormat (so they don’t have to break in, if they come, she thought) and while sobbing, left with two bags in her hands.”
We meet a family from Foca who “slept with their eyes wide open” for seven days before leaving the town for good, and Bruno, a young carpenter from Nova Bila, whose father told him at the beginning of the war that he if he wanted to avoid being drafted into the army he should start making coffins instead of furniture.
We meet Azer, who escaped from one part of Mostar to another and who now lives with his family in one room and whose wife dreams about her white curtains and the smell of lavender. “She used to warm herself during the long nights in rainy Mostar with those dreams, feeling a smell that was stronger than gunpowder… Those memories were the strongest bullet-proof jacket or helmet one could have in life.”
One of the characters in the book, trying to deal with various administrative hurdles without success, pronounces what many people in Bosnia say today: “The war was better. It was easier to think about how to survive than to think about how to live.”
“Over 70 per cent of households in Scandinavian countries and North America use the Internet, rich men are giving property on the moon as gifts to their lovers, people are planning vacations in space shuttles orbiting the universe, woman are filling their faces with Botox, and surgeons can now operate only with a mouse and computer, as far as a thousand kilometres from their patients,” the book says towards the end.
In some parts of Bosnia and Herzegovina people have pools, go to saunas, drive fancy cars and travel to Dubai, Abu Dhabi, Tunis, but our heroes are still in a time machine, somewhere in 1992.
This is a book to read in one breath. Far more than most writers, Mulic has the power to enchant her readers, and make them hold their breath, so that they don’t exhale until they’ve reached the last full stop.
PUTOVANJE U TAJAN (tvrdi uvez)
ferid Muhić
Connectum
Sadržaj:
Tražeći Bosnu, našao sam sebe; tražeći sebe, našao sam Bosnu.
PUSTINJAK
Bajram Redžepagić
Connectum
Nova izdanja romana Pustinjak i Pobunjenik autora Bajrama Redžepagića, koji su prvi put izdati 80-ih godina prošlog stoljeća, predstavljeni su danas u Bošnjačkom institutu u Sarajevu. Ova su djela pobudila veliko interesovanje tadašnje javnosti i književne kritike, ali i današnje, nakon novog objavljivanja.
Oba romana su faktički jedno djelo koje prati priču glavnog junaka Tahir-bega Kadunića.
PORUKA INDIJANACA
Mehmed Karahodžić-preveo i priredio
Connectum
Amerika, u svome obliku, guta svijet. Donese pritom i ponešto dobroga, uostalom, tako bi se ponašala svaka sila koja bi bila silna kao ona. Ali dobro je znati da nije uvijek bila takva, ili samo takva.
Prastanovnici Amerike, Indijanci, nisu bili nikakvi divljaci, nego pripadnici jedne čvrsto organizirane civilizacije.
Autor ne daje precizne bibliografske podatke o svojim pjesnicima: njegov izbor nije naučni rad, nego izbor po srodnosti. Njihove poruke su često direktne - ali su sve u zagrljaju prirode, svijeta, Sunca i Mjeseca, tako da ih mi prema standardima koje je stvorila naša civilizacija, možemo i moramo zvati pjesnicima. Pjesnik je bio i onaj veliki indijanski poglavica koji je u XIX vijeku napisao čuveno pismo predsjedniku Sjedinjenih Država. I on je ovdje zastupljen.
PORTRETI IZ MOJE BILJEŽNICE
Ilber Ortayli
Connectum
Uvijek sam volio da u štampi pišem o historijskim portretima. Neki portreti koji se nalaze u ovoj knjizi su ponovo napisani na osnovu mojih prethodnih, već napisanih tekstova o njima, dok su neki napisani da bi senašli u ovoj knjizi.
PORODIČNA SREĆA
Lav Nikolajevič Tolstoj
Connectum
Sadržaj:
Porodična sreća je Tolstojev roman koji je prvi put objavljen 1859. godine. Za pisanje ga je madahnula veza sa djevojkom kojom se mislio oženiti, no to se nije dogodilo.
OSMANSKI MIR
Ilber Ortayli
Connectum
Osmanski mir (Pax Ottomana) je naziv jednog sistema i posljednjih se godina počeo koristiti često poput Rimskog mira (Pax Romana).
Treba naglasiti da se ovakvim nazivom ne pretjeruje, ali da nije ni pogregan. On predstavlja isticanje Osmanskog carstva u jednom periodu historije, posebno na prostoru Balkana i Srednjeg istoka. Osvajanjem Istanbula i upravom Mehmeda II (Fatih) udareni su temelji osmanskog mira. Osmansko carstvo je posljednja imperija koja se prilagodila uvjetima novog svijeta i omogućila prelazak na nacionalizaciju, suprotno kolonijalnim imperijama koje su uništavale lokalne kulture (Englezi su uništili indijski red, a Francuzi civilizaciju arapskog magriba). Osmanska država je prenijela lokalne kulture i male narode u eru nacija. U ovoj knjizi, pod različitim naslovima, čitat ćete o tragovima koje je ostavio Osmanski Ilber Ortayli
Osmanlije – osvajanje, Osmansko carstvo, Odnosi s Evropom
Halil Inalcik
Connectum
Halil İnalcık, jedan od najcjenjenijih osmanista XX stoljeća, u ovu studiju uvodi čitaoca kroz nekoliko ključnih tema:
1. Osvajanje i uspostava Osmanskog carstva
o Autor prikazuje kako su Osmanlije, iz malog plemenskog saveza, postali imperij. Detalji uključuju politički razvoj, vojnu ekspanziju i strukturiranje državnih institucija.
2. Društveno-ekonomski i kulturni odnosi unutar Carstva
o Poseban fokus je na unutrašnju dinamiku: ekonomski, društveni i kulturni odnosi, upravna struktura, te upravljanje raznolikošću vjerom i narodima. İnalcık koristi bogate izvore, uključujući sudske i administrativne zapise, da bi analizirao stvarni društveni život Osmanskog carstva.
3. Odnosi Osmanskog carstva sa Evropom
o Knjiga također razmatra kako je Osmansko carstvo uspostavljalo svoj položaj unutar evropskog političkog i kulturnog miljea – uključujući diplomaciju, ratove, trgovinu i uzajamne percepcije.
4. Dekonstrukcija mitova i stereotipa
o İnalcık se nastoji osloboditi i prevazići romantizirane ili pristrasne narative — bilo one iz zapadne historiografije, bilo nacionalističkog pripisivanja slavlja. Fokus je na kritičkoj i empirijski utemeljenoj analizi.
________________________________________
Zašto je knjiga vrijedna čitanja
• Autorova duboka stručnost: İnalcık je poznat po izuzetnoj analitičkoj metodi i istraživanju izvornih arhiva, što mu omogućuje da pruži dublje razumijevanje od mnogih autora.
• Izazivanje ustaljenih percepcija: Knjiga potiče čitaoca da preispita ono što misli da zna o Osmanskom carstvu — bez predrasuda i stereotipa.
• Pristupačan format za lokalne čitaoce: Izdanje je na bosanskom, lako dostupno i pisano jezikom koji je čitaocima bliži i razumljiviji.
ONA JE DOŠLA IZ MARIUPOLJA
Nataša Wodin
Connectum
Roman Ona je došla iz Mariupolja autorice Nataše Wodin istražuje život njezine majke, Ukrajinke koja je 1943. godine deportirana u nacističku Njemačku kao prisilna radnica. Nakon majčine smrti, Wodin kreće na osobno istraživanje kako bi rekonstruirala njezinu prošlost i razumjela iskustva koja su oblikovala njezinu obitelj. Kroz ovu potragu, autorica razotkriva širu sliku prisilnog rada tijekom Drugog svjetskog rata, gubitka identiteta i traume koju su pretrpjeli milioni ljudi. Roman je pohvaljen zbog svoje duboke emotivne snage i precizne analize povijesnih trauma. Za svoje djelo, Wodin je 2015. godine osvojila nagradu Alfred Döblin, a 2017. godine prestižnu nagradu Sajma knjige u Leipzigu za knjigu godine.
MIRIS DUŠE
Sanela Bilalagić
Connectum
Zbirka poezije autorice Sanele Bilalagić sadrži 62 pjesme. Pjesme su o religiji, o svakondevici, o Bosni, o životu, o islamu.
MIMAR SINAN – majstor nad majstorima
Nefise Atcakarlar
Connectum
• Mimar Sinan
• Pisac:Nefise Atcakarlar
• ISBN: 9789958290619
• Ilustracija: Da - crno-bijelo
• Izdavač: Connectum
• Dostupnost: na stanju
• Broj strana: 157
MIMAR
Hazim Akmadžić
Connectum
Mimar Hazima Akmadžića nije nikakav tradicionalni istoriski roman. Akmadžić je istražio spise i dokumente, zaronio u istoriju, ali njegov duh je duh pjesnika koji bićem ponire u nekoliko svjetova: u svijet Bosne (Hercegovine), u svjet Islama, u svijet čovjekovog graditeljstva i naročito u svijet ljudskih sudbina, uvjek istih i uvjek različitih.
Akmadžić se već ranije dokazao kao dobar romansijer, ali Mimar je izuzetan domet koji će ga dovesti među najbolje bosanskohercegovačke romanopisce.
Akademik prof. dr. Tvrtko Kulenovic.
Na znanstvenoj mreži Akmadžić gradi (uključujući i nju samu) proznu tvorevinu. Tu, već, dolazi do izražaja pisčeva imaginativa raskoš (doista-raskoš!), kao i inovativnost u posve modernom (postmodernom) proznom postupku.
dr. Zilhad Ključanin
MI SMO JEDAN DRUGOM NAJBOLJI POKLON
Sulejman Bugari
Connectum
Allah, dž.š., duži svakog čovjeka da sviđa sa sobom račun svaku večer. Da vidi šta je to učinio tokom dana koji je prošao. A ako to ne radi, da, barem, svidi račun sa sobom jednom u godini. Šta ga je zadesilo u prošloj godini i kakvu je pouku iz toga izvukao? Šta je shvatio iz problema koji je njega lično zadesio i problema na globalnom planu? Jer, Allah, dž.š., svakog pojedinačno iskušava, ali iskušava i zajednicu u cjelini. Zašto? Ne bi li ljudi razmišljali o svojim postupcima, o putevima koji idu! A čovjeka je teško nagnati da razmišlja o sebi. Najmanje razmišlja o sebi i najmanje je spreman sebi uputiti kritiku. S druge strane, vazda je spreman kritizirati drugog i ukazivati mu na nedostatke.
U potrazi za materijalizmom izgubili smo dušu. U trci za ovim svijetom gubimo onaj svijet. Biramo prolaznost umjesto vječnosti. Izgubili smo osjećaje. Postali smo, nekako, drvendurasti. Nemamo osjećaj za razgovor, nemamo osjećaj da bismo trebali razumjeti onog drugog... Zaslijepljeni smo stvorenim, pa ne vidimo stvoritelja.
MALE PRIČE OD ŽIVOTNE VAŽNOSTI
Zilhad Ključanin
Connectum
Nakon što je u Sarajevskoj hagadi i drugim pričama pokazao majstorstvo u izgradnji zahtjevne strukture kratke priče, u ovoj zbirci Malih priča od životne važnosti nam je pokazao da kratka priča može biti kratka. No, pri tome Ključanin ne umanjuje ništa od fabule, lika ili strukture. Naprotiv, on sažetošću u izrazu i psihologiziranjem upotpunjava značenja (i moguća značenja) i uvodi čitaoca u sasvim specifičan svijet. Ti svjetovi su raspoređeni prema nivoima A., B., C., D., i svaki od njih je poseban i bavi se određenom tematikom (...)
Ključanin se ponovo igra, i to majstorski. On u jednom djelu ulazi u dijalog sa njemu bliskim i izabranim piscima poput Amina Maaloufa, Denisa Johsona, Haruki Murakamija, Jorge Luisa Borgesa, ali u tom nizu komuniciranja na kraju stavlja sebe. Tako ove priče nisu samo intertekstualne već i autoreferencijalne čime se još jednom potvrđuje savremena književna pozicija, ne samo unutar bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti nego i svjetske književnosti.
Muris Bajramović
KASANDRIN ŽIG
Džingiz Ajtmatov
Connectum
Već u samom naslovu, roman Džingiza Ajtmatov priziva u sjećanje posljednje riječi valjda najtragičnijeg lika iz antičke mitologije i književnosti - proročice Kasandre. Filofejeva poslanica iz svemira Roberta Borka, futurologa svjetskog glasa i glavnog lika romana, vodi jos više prema strašnom ogledalu u kojem raspoznajemo vlastiti povijesno - genetski mrak, dok uporno odbijamo suočenje sa apokaliptičnom historijom ljudskoga roda, punom beskrajnih ratova, revolucija, pobuna, zločina, surovosti, despotizama i kolektivnih ideologija...
Pisacje u zadnjem desetljeću prošlog vijeka postigao svjetski renome i svrstan je u ponajbolje savremene pisce. Preveden je na mnoge jezike,obitnik je mnogih međunarodnih priznanja. član akademije nauka Kirgistana. član Svjetske akademije nauka i umjetnosti. Aktivno još stvara, a dokaz za to je i ovaj njegov roman.
KAD BI UBILI ZMIJU
Yasar Kemal
Connectum
"Kad bi ubili zmiju" je roman Jasara Kemala koji istražuje teme identiteta, porodičnih odnosa i društvenih kontrasta. Glavni lik, mladi čovek, suočava se s problemima ličnog i porodičnog nasleđa dok pokušava da pronađe svoj put u složenom svetu. Priča se deli između realnosti i simbolike, a kroz likove i njihovu priču autor prikazuje duboke dileme i unutrašnje sukobe. Knjiga je introspektivna, sa snažnim emocijama i društvenom kritikom.
IZBRISANA TABLA
Šefika Šehbajraktarević-H.
Connectum
Autorica se prevashodno opredjelila za priče iz života muslimanskih porodica jer se u toj sredini najviše kretala. Opravdanje za ovakav postupak mogla bi biti i odluka i želja autorke da napiše zbirku upravo o životu muslimana u BiH, dakle u žanru koji je kroz istoriju zapostavljen i omalovažavan. Ali i u tom slučaju ne treba gubiti iz vida da je i čisto muslimanski mentalitet i njihova bh. tradicija pored ostalog i rezultanta multikulturnog miješanja i uzajamno povratnog uticaja i djelovanja raznih kultura i vjera. Izostavljanje tog elementa otkida od duhovnosti bh. muslimana jedan dobar dio cijele istine i cijele priče. To bi, po mome mišljenju, mogao biti i jedan od nedostataka ove zbirke.
IZABRANA DJELA DŽEVAD KARAHASAN
Dževad Karahasan
Connectum
Komplet knjiga čine naslovi kao što su zbirka pripovjedaka Kraljevske legende, Kuća za umorne i Izvještaji iz tamnog vilajeta, romani Istočni divan, Sara i Serafina, Šahrijarov prsten, Noćno vijeće, Što pepeo priča, eseji Dnevnik selidbe, O jeziku i strahu/Knjiga vrtova.
Kompletom od deset naslova ljubiteljima Karahasnove književnosti i čitateljskoj publici ponuđena je zaokružena cjelina književnog stvaralaštva ovog renomiranog autora.
O autoru
Dževad Karahasan (1953–2023) bio je romanopisac, dramski pisac, esejista i teoretičar književnosti čije stvaralaštvo spaja orijentalnu i evropsku kulturnu tradiciju, mistiku i racionalnost, historiju i savremenost. Njegova izabrana djela obuhvataju romane, eseje i drame u kojima se centralno mjesto daje pitanju identiteta, egzila, suživota kultura i etičkim dilemama čovjeka.
1. Romani
• Istočni diwan (1989) – roman u kojem se prepliću orijentalni rukopisi, evropska tradicija i sudbina junaka između Istoka i Zapada.
• Šahrijarov prsten (1997) – knjiga o pripovijedanju i moći priče, kroz metaforu iz Hiljadu i jedne noći.
• Noćno vijeće (2005) – roman o opsadi Sarajeva, gdje se stvarnost miješa s mitom, a ljudske sudbine svjedoče o snazi zla i dostojanstva.
• Utjeha noćnog neba (2012) – historijski roman o Sarajevu 16. stoljeća, kroz lik astronoma Hasana Kafije Pruščaka; meditacija o znanju, vjeri i ljudskoj sudbini.
• Što pepeo priča (2015) i San o pruzi (2020) – romani o sjećanju, ratu i nestajanju, u kojima se lična i kolektivna trauma pretaču u poetične narative.
2. Esejistika
Karahasan je pisao briljantne eseje o islamskoj i evropskoj kulturi, odnosu religije i umjetnosti, o opsadi Sarajeva i egzilu. Knjige poput Dnevnika selidbe svjedoče o njegovom progonstvu i razmišljanjima o “evropskom duhu”.
3. Dramska djela
Njegove drame često obrađuju univerzalna pitanja: moć i pravdu, odnos pojedinca i vlasti, te unutarnje borbe ljudske duše.
________________________________________
U cjelini
Izabrana djela Dževada Karahasana predstavljaju literarnu riznicu u kojoj se Bosna i Balkan pojavljuju kao metafora susreta svjetova, a ljudska sudbina kao univerzalna drama između rata i mira, vjere i sumnje, pripadnosti i prognaništva. Njegov opus čini ga mostom između Istoka i Zapada, prošlosti i budućnosti, umjetnosti i života.
IZA BIJEGA
Ilija Trojanow
Connectum
Roman Iza bijega sastoji se od poetskih fragmenata i književnih refleksija na temu bijega, migracije i egzila. Središnji motiv knjige je iskustvo izbjeglica i duhovna težina bijega, kojeg drži ne samo fizičko preseljenje, već egzistencijalno stanje koje traje – čak i nakon što se bijeg završi.
Trojanow koristi fragmentarni, eksperimentalni oblik pripovijedanja koji reflektira haotičnost i razbijenost suvremenog svijeta. Roman nema klasičnu linearno strukturiranu radnju, nego čitatelju posreduje niz misaono-poetskih zapisa koji oslikavaju unutarnja previranja migranata i njihovu egzistencijalnu situaciju. Likovi su prepoznatljivi kao "stranci" — otuđeni, nerazumljeni, u potrazi za pripadanjem, ali i suočeni s trajnim posljedicama bijega.
________________________________________
U nekoliko rečenica
• Oblik i stil: Eksperimentalna forma fragmenta i misaonog zapisa, bez klasične narativne koherentnosti, čime se reflektira unutarnji nemir i razbijenost bijega.
• Tematski fokus: Analiza bijega kao trajnog stanja – fizičkog, ali i duhovnog – koje ne prestaje završetkom migracije.
• Egzistencijalni ton: Stranac kao centralni motiv – pripadnost se gubi, a izbjeglištvo postaje temeljno stanje bića