Pretraga
Prikaz 625–648 od 770 rezultataSorted by latest
IŠČEZAVANJE SJENKE NA SUNCU
Barbara Frischmuth
Connectum
U bazar sam uglavnom išla sama i ne kupujući ništa. Još uvijek mi je teško padalo orjentisati se. Prepoznavala sam glavnu ulicu i nekoliko prodavnica, ali baš nikako nisam shvatala sistem natkrivenih ulica, sokaka i malih trgova. Bojala sam se požara, a slika vatre koja se širi u meni je izazivala paniku...
Bazar se osjećao prije no što se mogao vidjeti. Ne znam zbog čega je bilo tako, zbog sve većeg broja nosača koje si morao izbjegavati, zbog čekićanja kazandžija, zbog brojnih prodavaca vode i šerbeta ili zbog pogleda ljudi u kojima se mogao prepoznati neki pravac. Ali bilo je tu još nešto što se teško da formulirati, kao kada bih nešto rekla kada bih govorila o trbuhu ovog grada, kojeg bi bilo neumjesno porediti sa nečim tjelesnim. Grad je grad, govorim sebi, i bilo bi pogrešno poistovjećivati ga sa nečim na način koji bi zbog pretpostavljenog općeg razumijevanja izazvao nesporazum. No, otkada govorim ovaj jezik, koji dušu vidi kao pticu, takve me slike prate...
HRAM SUNCA
Ivan Aleksejević Bunjin
Connectum
Sadržaj:
Bunjin je koristio svaku priliku za putovanje, prvo na jug koji je mitizirao, u Ukrajinu, na Dnjepar, Krim, a zatim i u zapadnu Evropu: Francusku, Italiju, Austriju, Njemačku, Švicarsku. Više puta dio zime provodi na Capriju, gdje je živio Maskim Gorki. Ipak, istinsko oduševljenje pokazuje za egzotičnija mjesta i bogatu kulturnu historiju: posjećuje Tunis, Atinu, a naročito Konstantinopolj.
HISTORIJA ODBAČENIH
Jasmin Agić
Connectum
Sadržaj:
Objedinjeni u jednu knjigu tekstovi o najznačajnim bosanskohercegovčkim umjetnicima pripovijedanja, koji su doživjeli sudbinu društvenog odbacivanja, promišljaju umjetnički kanon u njegovom samodestruktivnom pojavljivanju.
Jasmin Agić u svojim tekstovima nastojao je shvatiti zašto bosanskohercegovačko društvo uporno i kontinuirano ne želi priznati najznačajnije vrijednosti vlastite kulture neprekidno izmišljajući razloge za progon ljudi koji svojim poetskim shvatanjima i estetskim ubjeđenjima žele modernizirati umjetničku praksu.
Knjiga je sastavljena iz 22 poglavlja a u prvom, uvodnom, naslovljenom Zlurado lice primitivizma Agić objašnjava razloge i mehanizme društvenog odbacivanja.
Pored portreta dvadeset umjetničkih ličnosti (pomenimo samo nekolicinu: Meša Selimović, Derviš Sušić, Hasan Kikić, Mak Dizdar, Skender Kulenović i dr.) koje su, na bilo koji način, bile osporavane u svom djelovanju u knjigu je, kao dodatak, uvršten i tekst o romanu „Vječnik“ bh. prozaiste Nedžada Ibrišimovića. Svi su tekstovi prvobitno objavljeni u formi bloga na portalu Al Jazeera Balkans.
GOLUBOVI LETE U NEPOVRAT
Melinda Nadj Abonji
Connectum
Sadržaj:
Nagrade za najbolji roman u Nemačkoj i Švajcarskoj 2010. godine.
Lirska saga o porodici vojvođanskih Mađara, koja dijeli sudbinu rijeke Jugoslovena što su sedamdesetih godina prošlog vijeka pohrlile u pečalbu na Zapad. Otac, majka i dvije kćeri Kočiš nose u inostranstvo nepomirljivu gorčinu zbog neke skrivene nepravde, ali i čežnju za panonskim zavičajem. Iz godine u godinu, oni provode ljeto u vojvođanskoj ravnici odakle su potekli, u pospanoj varošici gdje na svom gazdinstvu stoluje baka Mamika, očeva majka, za stariju kći Ildiko najvažnija osoba na svijetu. Jednog ljeta Mamika će ispričati djeci životnu dramu svog pokojnog muža, kome je država posle rata oduzela zemlju i slomila srce...
Dok se porodica među ljubaznim ali hladnim Švajcarcima mukotrpno penje ljestvicom opstanka, i dok se istovremeno u njihovoj bivšoj domovini rasplamsava vihor novog rata, glavna junakinja Ildiko ispreda sjetnu i oporu priču o sudbini emigranata, o izgubljenom raju zavičaja, o odrastanju između dva svijeta koji postaje svijet za sebe: u njenom slučaju, prelijepa panonska pjesma koja lebdi između dva jezika, prošlosti i sadašnjosti, alpskih pejsaža i beskrajne ravnice, radosti i tuge, otuđenosti u blagostanju i prisnosti u neimaštini, kulture zaborava i snage sjećanja.
Ova uzbudljiva pripovijest sa autobiografskim elementima proglašena je za najbolji roman na njemačkom jeziku 2010. godine u Nemačkoj i Švajcarskoj (prestižne nagrade Deutscher Buchpreis i Schweizer Buchpreis), i donijela Melindi Nađ Abonji, rodom iz Bečeja, zasluženo priznanje i kritike i čitalaca u više evropskih zemalja, na čije je jezike prevedena.
DUGA NOĆ
Ibrahim Efendić
Connectum
Sadržaj:
San o sretnijem životu i nadi imanentam je u poetici života, ali i filozofiji i umjetnosti. Tom sanjarenju bili su skloni i veliki umovi. Kao sanjar o idealnom društvenom poretku i sretnom narodu pridružuje se, evo, svojom književnoumjetničkom sanjarijom i autor Duge noći Ibrahim Efendić. I piše svoju knjigu mudrosti i pouke.
DJECA TANNEROVIH
Robert Walser
Connectum
Sadržaj:
Simon Tanner, nemirni junak Walserovog romana, autsajder je i romantični sanjar, koji prividno bez određenog cilja luta svijetom skupljajuči raznorazna životna iskustva a da se pri tom gotovo uopće ne mijenja. On je izuzetno moderan književni lik koji i za savremenog čitaoca može biti interesantan, ne samo kao predmet promatranja, već zašto ne i kao mogući model identifikacije.
Robert Walser je značajan autor 20. vijeka i savremenika Franca Kafke s kojim ga povezuje tema otuđenosti, a time i manipulacija i funkcionalizacija čovjeka, proces kojem se Walserov (anti)junak uporno opire i na taj način sve više zapada u izolaciju.
Kafka je izuzetno cijenio Roberta Walsera i u svom pogovoru izdanju iz 1909. on je Simona Tannera izjednacio s modernom dangubom, napomenuvsi da na kraju knjige od njega ne ostaje nista doli izuzetnog uzitka citaoca.
DANI SLIJEPIH MIŠEVA
Namik Dokle
Connectum
Sadržaj:
Književni rad suvremenog albanskog romansijera, Namika Dokle, u cjelini je posvećen podneblju goranske krajine u pograničnim zonama republike Albanije. Sa svoja tri romana, Kćeri magle, Gore bez ptica i Dani slijepih miševa ovaj albanski autor ukalupio je žanrovske osobine klasičnog političkog romana u jednu etnografsku razglednicu, na kojoj gledamo kako se odvija život jednog naroda na hiljadama metara nadmorske visine, a istovremeno duboko u ponoru totalitarne represije.
Ko god se našao impresioniran majstorstvom velikog Ismaila Kadarea, romani Namika Dokle će mu biti izvrstan nastavak upoznavanja sa albanskom književnošću modernog doba.
ČITANJE PARRYJEVE ZBIRKE
Mirsad Kunić
Connectum
Kratki sinopsis
U knjizi Čitanje Parryjeve zbirke, Mirsad Kunić istražuje značaj i sadržaj zbirke usmene epske tradicije koju je prikupljao američki naučnik Milman Parry — a koja je, zanimljivo, fokusirana na usmenu književnost sa prostora Bosne i Sandžaka.
Građa Parryjeve zbirke, koja uključuje audio i grafičke zapise starih epskih pjevača poput Avde Međedovića i drugih, donijeta je u Bosnu zahvaljujući Kunićevom radu tokom stipendije na Harvardu. Autor je dio materijala kopirao i doveo sa sobom, čime je omogućio dalje proučavanje u domaćem akademskom kontekstu.
U fokusu knjige su ne samo tehnički aspekti zbirke, već i epistemološki okvir: Kunić propituje paradigme usmenosti i pismenosti, naročito u slojevitom kontekstu bosanske i bošnjačke kulturne tradicije. Posebno naglašava pojmove poput „krajiška epika“ i „bosanskobosanska tradicija“, analizirajući njihov nastanak, širenje i ideološke implikacije.
________________________________________
Šta donosi knjiga?
• Historiografski i metodološki kontekst: Objašnjava Parryjev rad, njegove metode prikupljanja epske usmene poezije, i, u tom okviru, ulogu Kunića kao mosta između Harvardovih arhiva i bosansko-hercegovačke akademske zajednice.
• Kulturni i epistemološki značaj: Knjiga stavlja bosansku usmenu tradiciju u globalni kontekst (preko Parryjeve slavne zbirke) i preispituje način na koji je ona tretirana unutar nacionalnih i ideoloških narativa.
• Identitet i usmenost: Kritički osvrt na to zašto i kako su određeni epiteti i ideje, poput „krajiška epika“, oblikovali percepciju bosanske kulture kroz prizmu usmenog nasljeđa.
________________________________________
Zaključak
Čitanje Parryjeve zbirke je znanstvena studija koja pomiruje temeljno filološko-istorijsko istraživanje sa kulturnom refleksijom, tragajući za dubljim razumijevanjem načina na koji se kolektivni identitet – kroz usmenu književnost – formira, interpretira i prenosi u vremenu i kroz nacionalne okvire.
Želiš li da nastavim s analizom: možda o samim likovima (poput Avde Međedovića), stilistici, ili utjecaju knjige u današnjoj akademiji? Rado ću!
Bosansko-engleski pojmovnik za edukatore
N.Hrasnica/M.Babić
Connectum
Sadržaj:
Iz recenzije:
Ovaj vrlo značajan rukopis obuhvata 3.656 pojmova uz iscrpnu bibliografiju, a njegovo pojavljivanje od neprocjenjive je vrijednosti za sve koji se bave edukacijom. Pored toga, on će biti od koristi i za sve koji žele ostvariti adekvatno i korektno razumijevanje i prevođenje pojmova sa bosanskoga na engleski i obrnuto i to u oblasti pedagogije, psihologije, sociologije, medicine i drugih dodirnih disciplina.
(...)
Publiciranjem Bosansko-engleskog pojmovnika za edukatore / Terminology for educators Bosnian-English, nastat će, može se slobodno kazati, nova epoha u razumijevanju, komunikaciji i razmjeni činjenica i ideja između naših odgojno-obrazovnih uposlenika i njima sličnih ili istih iz drugih zemalja. (...)
- Prof. dr Adila Pašalić Krešo
BONACA JE TUGA
Nikol Ljubić
Connectum
Bonaca je tuga uznemirujući je i uzbudljiv roman koji nikog ne ostavlja ravnodušnim.
BLACK SOUL
Ahmet M. Rahmanović
Connectum
Black Soul is the riveting tale of one mans journey from the battle - torn hills of Sarajevo to the bustling, windblown streets of Chicago.
Hamzas story describes the amazing resilience of a human being who has visited the depths of hell and has lived to tell about it.
Susan Bertuglia
Black Soul is a novel that cannot be put down, and grabs the reader from page one.
It is a story of love and war, of tenderness and brutality.
Mugdim Karabeg, Journalist
BABOUCAR JE BIO NA ČELU KOLONE
Giovanni Dozzini
Connectum
Sadržaj:
Dva dana u životu četiri mlada afrička migranta koji žele vidjeti more, između Perugie i Falconara Marittima. Situacije napetosti, želje njihovih godina, nostalgije, slobode mladosti, dok oko njih domaći ljudi lelujaju između simpatije i nepovjerenja, znatiželje i neprijateljstva. Roman koji je i poetičan i bez patetike, Čekajući Godota današnjice, nošen preciznim pisanjem i dijalozima slatke autentičnosti.
ATSIZ SIN UVAKA
Lokman Turan
Connectum
Sadržaj:
Atsiz sin Uvaka bio je spretni zapovjednik u doba vladavine Alp Arslana i Melikšaha. Izvori su saglasni u pitanju toga da je Atsiz, osnivač Seldžučke Države Sirije i Palestine, bio veliki zapovjednik i državnil. Usprkos tome što je bio osnivač Seldžučke Države Sirije i Palestine, kojoj je bio izrazito lojalan, zadesio ga je tužan kraj.
ANTOLOGIJA TARIHA
L.Hadžiosmanović /M.Memija
Connectum
DIO IZ KNJIGE
TARIHI NA NIŠANIMA I TURBETIMA
I
Kapija ovog dergjaha
Kapija ovog dergjaha – to je džennetska kapija
jer tude vladar carstva ugodnosti Božije sniva!
On bješe prijatelj Fatiha, velikog sultana,
savjetnik mu za pravila tokom ratnih dana.
U ogledalu Božije kuće on tražio je odraz svoj,
i tako se približio Bogu, Ljepoti Vječitoj!
Njegova čista duša u miru snije sada;
šehitskom smrću u borbi ona se preseli mlada!
Srce, sedam nebesa preleti, i kliči, i pišti,
“i dan njegove smrti u moru Božije milosti išti!”
A NURIJA VELI
Abdulah Sidran
Connectum
Knjiga A Nurija veli je izbor iz moga “fejsbučarenja” posljednjih godinu-dvije dana i nju nije moguće žanrovski odrediti. U klasičnom smislu, to je najbliže tradiciji spisateljskog Dnevnika… Zapisi o svakodnevnici, onako kako teku naši dani, i kako ih doživljava jedan pjesnik i povremeni komentator društvenih zbivanja. Ja sam na FB kreirao lik narodnog filozofa Nurije, koje sam ime namjerno odabrao kao počast onome Nuriji što je, pod četničkim snajperima džogirao kroz Sarajevo 92-95. Neka domaća kombinacija Don Kihota i Sančo Panse… Prevrće narodne poslovice, veliki ters, ali ga FB raja zavoljela toliko da su mi znali slati poruke, ako Nurija izostane koji dan: “E, gdje nam je Nurija, mi jutarnju kafu ne počinjemo piti dok ne vidimo šta nam je Nurija za taj dan smislio.”
Abdulah Sidran
VRT VEČERNJIH MAGLI
Tan Twan Eng
Hena Com
Malajski poluotok, 1951. godina. Yun Ling Teoh, jedina preživjela iz japanskog logora za ratne zarobljenike, netom umirovljena sutkinja koja je među ostalima sudila i japanskim ratnim zločincima, traži utjehu među plantažama čaja na džunglom obrubljenom Cameronovom visočju. Ondje otkriva Yugiri, jedini japanski vrt u Malaji, i njegova tvorca, zagonetnog Aritoma, nekadašnjeg vrtlara japanskog cara. Usprkos mržnji prema Japancima, Yun Ling pokušava angažirati Aritoma da napravi vrt u spomen na njezinu sestru, koja je stradala u istom logoru. Aritomo to odbija, ali prihvaća Yun Ling kao naučnicu „dok ne nastupi monsun“. A tada će moći sama sebi stvoriti vrt. Dok oko njih bjesni gerilski rat, Yun Ling se sve više zbližava s vrtlarom i njegovom umjetnošću. U ozračju zena rasvjetljavaju se tajne. Vrtlarstvo nije jedino Aritomovo umijeće…
Vrt večernjih magli knjiga je koja osvaja tiho, kao pogled na zen vrt, roman koji ljušti slojeve sa srži i onda kad se čini da se više nema što oljuštiti. Njegove su teme i nadilaženje mržnje, hvatanje u koštac s traumatičnom prošlošću i s prolaznošću uopće.
„Otmjen i nezaboravan roman o ratu, umjetnosti i pamćenju.“ The Independent
„Ovaj roman trza mnoge žice: teme su mu ozbiljne, povijesno utemeljenje čvrsto, struktura pomno osmišljena, a staromodna ornamentacija vrijedna poštovanja.“
Kapka Kassabova, The Guardian
O autoru:
Tan Twan Eng (Penang, 1972.) malezijski je romanopisac koji piše na engleskome. Radio je kao odvjetnik za intelektualno vlasništvo prije nego što je dao otkaz i potpuno se posvetio pisanju. Prvi roman, The Gift of Rain, objavljen mu je 2007. i odmah je ušao u širi izbor za nagradu nagrade Man Booker. Tan se proslavio knjigom Vrt večernjih magli iz 2011. koja je osvojila nagradu Man Asian Literary Prize, Nagradu Walter Scott za povijesnu fikciju, a bila je i u finalu Man Bookera 2012., čime je autor postao prvi Malezijac kojemu su dodijeljena sva tri priznanja. Knjige su mu prevedene na desetak svjetskih jezika. Tan Twan Eng živi u Cape Townu ( JAR).
VEGETARIJANKA
Han Kang
Hena Com
Sve što znamo o Yeong-hye, glavnoj junakinji ovog romana, dolazi iz usta njezina supruga, šogora i sestre. Iz njihovih vizura doznajemo da je riječ o sasvim prosječnoj, čak i dosadno apatičnoj ženi čiji život ni na koji način ne pobuđuje zanimanje, sve do pojave grotesknih učestalih košmara koji je iz temelja mijenjaju. Ponukana snovima, Yeong-hye prestaje jesti meso pokrećući lavinu zgražanja i otpora svoje obitelji i okoline, koja kulminira njezinom težnjom za preobrazbom u biljku. Niz događaja koji će uslijediti i zauvijek promijeniti njihove živote oslikava sve dublju psihičku i fizičku metamorfozu čiji krajnji cilj titra na međi samouništenja i samospasenja.
Autorica se u romanu latila zahtjevnog zadatka istražujući različite oblike rubnog ponašanja, posebice nasilja i seksa koji su dominantno prisutni kao motiv, i za Han gotovo jednoznačni. Nasilje je secirano u svim svojim oblicima, bilo kao tankoćutna psihička submisivnost, bilo kao krvoločni izljevi bijesa. Ova tročinka maestralno prodire u najzakučastije slojeve ljudske duše i otvara polemike karakteristične ne samo za korejsko već i moderno zapadnjačko društvo. Ne čudi stoga da je engleski prijevod Vegetarijanke šokirao i oduševio svjetsku književnu kritiku i čitatelje, ali i uzrokovao brojne kontroverze zbog niza mogućih interpretacija.
„…za njezinu intenzivnu poetsku prozu koja se suočava s povijesnim traumama i razotkriva krhkost ljudskog života.“
Obrazloženje Odbora Nobelove nagrade za književnost 2024.
„Nadrealno… očaravajući spoj seksa i nasilja… jasan, fino isklesan. Kao ukleta luđakinja iz antičkog mita, Yeong-hye istovremeno je zastrašujuće proročanski i krajnje poremećen lik.“ – Alexandra Alter, The New York Times
„Zapanjujuće… Kang istražuje granice izdržljivosti ljudskog uma i tijela, i začudnu ljepotu koja se skriva u najradikalnijim oblicima odricanja.“ – Entertainment Weekly
„Ponekad je glavna značajka književnog djela ili filma misterij koji izaziva kod publike, a ponekad uspijeva mistificirati i samog autora… Vegetarijanka je sablasno univerzalna priča koja se uvlači pod kožu i tamo ostaje neovisno o porijeklu i spolu.“ – Laura Miller, Slate.com
O autorici:
Han Kang (Gwangju, 1970.) jedna je od najcjenjenijih suvremenih južnokorejskih autorica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2024. Diplomirala je korejsku književnost na Sveučilištu Yonsei u Seoulu, što je oblikovalo njezinu kasniju književnu karijeru kao spisateljice i profesorice kreativnog pisanja. Piše poeziju, kratke priče, novele, eseje i romane. Karijeru spisateljice započela je 1994. godine pobijedivši na Proljetnom književnom natječaju Seoul Shinmun. Njezin prvi roman preveden na engleski jezik, Vegetarijanka (2007.), osvojio je Međunarodnu Bookerovu nagradu 2016. godine. Za Ljudska djela iz 2014. dobila je korejsku književnu nagradu Manhae i nagradu Malaparte u Italiji 2017. godine. Roman Bijela knjiga (2016.) ušao je u uži izbor za Međunarodnu Bookerovu nagradu 2018. godine. Za svoje pisanje osvojila je više književnih priznanja u Južnoj Koreji: Nagrade Yi Sang, Dongri, Hwang Sun-won, Nagradu za mladog umjetnika te 25. Nagradu za korejski roman. Pored spomenutih, Han je napisala i roman Greek lessons 2011. te We Do Not Part (2021.), koji je naišao na odlične kritike i osvojio nagradu Zaklade Daesan i Prix Médicis Étranger 2023. Djela su joj prevedena na više od trideset jezika. Živi u Seoulu.
OČIMA MOG OCA
Kyung-Sook Shin
Hena Com
Honnie je uspješna književnica, ali život ne pita… Slomljena tragičnim gubitkom kćeri, ona se vraća u rodni kraj, kako bi se, zbog odsutnosti majke, brinula za ostarjelog oca. Isprva ga vidi kao povučenog i krhkog čovjeka, ali slučajno otkriće očeve stare škrinje s pismima razotkriva ga u novom svjetlu. Dok se prvi put suočava s istinama o očevu životu – njegovim gubicima, umiješanosti u kult, ratnoj traumi i borbi s poslijeratnim izazovima, Honnie počinje razumijevati veličinu očeve žrtve i složenost njegove prošlosti. U tom procesu ona se nanovo povezuje s ocem, ali i rekonstruira fragmente vlastite obiteljske povijesti.
Očima mog oca nije samo priča o jednom čovjeku već i snažan portret obitelji, gubitka i korejske povijesti. Kroz Honnieno putovanje prema pomirenju i razumijevanju, Kyung-Sook Shin pruža intiman pogled na ljudsku ranjivost i snagu. Ovaj nastavak bestselera Molim te, pazi na mamu ostavit će dubok dojam na sve one koji vole emotivne priče o nježnim vezama očeva i kćeri.
„Moćan i dirljiv roman o obitelji, ratu,gubitku i očinstvu.“ – Pierce Alquist, Book Riot
„Roman Očima mog oca Kyung-Sook Shin tiha je epska kontemplacija o tuzi i odnosima, odgovornostima i očekivanjima među članovima obitelji.“ – Lauren Bo, World Literature Today
„…Očima mog oca spor je i duboko introspektivan roman, prožet sjećanjima.” – Jung Yun, The Washington Post
O autoru:
Kyung-sook Shin (1963, Jeongeup, Južna Koreja) cijenjena je i nagrađivana autorica, kako u vlastitoj zemlji tako i izvan nje. Njezin književni prvijenac Winter Fables objavljen je 1985., a otada je objavila dvadesetak knjiga, od kojih su većina romani. Piše i kratke priče te nefikciju. Dobitnica je brojnih i prestižnih korejskih i azijskih književnih nagrada, a prijevod njezina djela A Lone Room osvojio je francusku nagradu „Prix de l’Inaperçu“, uz obrazloženje da se radi o djelu čiju izvrsnost treba upoznati šira publika. Najuspješniji joj je roman Molim te, pazi na mamu (2009.) koji je postao korejska uspješnica prodana u milijunskim nakladama, a izvan granica preveden je u dvadesetak zemalja. Osvajanjem velike književne nagrade „Man Asian Literary Prize 2011“ (za Molim te, pazi na mamu) postala je prva Korejka i prva žena koja je osvojila to prestižno priznanje te se tako potvrdila kao jedna od najvažnijih suvremenih južnokorejskih književnica.
MAMI WATA I MORE SPASA
Natasha Bowen
Profil knjiga
Prvijenac Natashe Bowen odmah je osvojio publiku fantastičnom kombinacijom povijesnih činjenica i mitologije zapadne Afrike u kojoj su sirene, Mami Wate, dio bogate tradicije. Publishers Weekly ovaj je roman proglasio knjigom godine
Mami Wata i more spasa
Valovi promjene stižu! Jeste li spremni?
Simi se pomolila bogovima za spas, a sada, kao Mami Wata, sirena, skuplja duše preminulih u moru blagoslivljajući ih dok odlaze na vječni počinak.
Ipak, kad je živ mladić bačen s broda u more, ona čini nezamislivo i zabranjeno – spašava mu život. No kazna čeka one koji se usude suprotstaviti drevnim pravilima.
Da bi spasila ostale Mami Wate i iskupila se, Simidele mora potražiti Stvoritelja. No ništa nije kao što se čini. Mladić kojeg je spasila, Kola, zna više nego što bi smio i žuri mu se vratiti svojoj obitelji.
Opasnost vreba na svakom koraku i dok se Simidele i Kola približavaju svome cilju, moraju se suočiti s osvetoljubivim bogovima, opasnim predjelima i mitološkim bićima, oslanjajući se na svoje vještine i mudrost te na nekolicinu svojih pomagača. Ako ne uspiju, dovest će u opasnost sve Mami Wate, ali i svijet koji poznaju.
„Natasha Bowen naslonila se na impresivnu mitologiju da bi ispripovijedala svoju bajku. Užitak je otkrivati svijet Siminim očima.“
The New York Times
„Mami Wata i more spasa jedan je od najveličanstvenijih i najoriginalnijih romana koje sam pročitala.“
Nicola Yoon, autorica hita I Sunce je zvijezda
„Dajte ovu knjigu svima, ali osobito ljubiteljima mitologije i dobro napisanog fantasyja.“
School Library Journal
KRIJUMČARI ČUDNIH STVORENJA
Jess Kidd
Hena Com
Neobična djevojčica Christabel – bijele kose, divlje ljepote i nevjerojatnih vještina – jedne je noći oteta s bogatog imanja svoga oca. Devetnaesto je stoljeće u viktorijanskom Londonu, utvare su dio svakog sjenovita kutka, a zločini se ispod glasa dogovaraju u krčmama mračnih uličica. Odakle započeti potragu za nestalom djevojčicom? Odgovor zna Bridie Devine, osebujna istražiteljica niska stasa i oštra uma, nadaleko poznata zbog svojih genijalnih pothvata. Uz pomoć gorostasne sluškinje Core, koju je spasila iz cirkusa, i melankolična boksača Rubyja, koji je plod njezine mašte, genijalna Bridie kreće u mračnu pustolovinu otkrivanja guste mreže krijumčara čiji su osnovni interes sasvim specifična bića nadnaravnih sposobnosti, kao što je, izgleda, i sama Christabel. Razna otkrića natjerat će Bridie da posumnja u nepobitne znanstvene činjenice, ali i da se suoči s duhovima vlastite prošlosti.
U svom trećem romanu nagrađivana nas književnica ponovno iznenađuje, ovoga puta pametnim i britkim književnim istraživanjem dobro poznatoga žanra detektivske priče. Način na koji oblikuje svoje likove i dalje je beskrajno zanimljiv, a silno napeta fabula začinjena je dobrodošlom dozom dobrog humora, nad čime je teško ostati ravnodušan.
“Jezivo, nasilno i dinamično; izuzetan gotički misterij.” – Kirkus Reviews
“Kidd je oblikovala zanimljive, nezaboravne likove i radnju koja drži čitatelje u neizvjesnosti, nasmijane, i možda čak i uzdrmane.” – Minneapolis Star Tribune
“Za one koji traže neobičan misterij, ovo je očaravajuća mješavina stvarnosnog i bajkovitog.” – Huffington Post
“Njezina mašta divlja u pažljivo kontroliranoj prozi. Zbog njezine konciznosti knjiga je poput staklenke pod visokim pritiskom.” – The Guardian
O autorici:
Jess Kidd (Richmond, 1973.) irsko-engleska je književnica. Odrasla je u velikoj obitelji i hvaljena zbog svoga zaista jedinstvenog pripovjednog glasa. Njezin debitantski roman On bio je u finalu nagrade za „Irish Book Awards“ 2016. godine. Osvojila je „Costa Short Story Award“ iste godine. Njezin drugi roman The Hoarder bio je u finalu nagrade „Kelly Group Irish Novel of the Year“ 2019. godine. Treći roman, i po mnogima dosad najbolji koji je objavila, detektivska priča Krijumčari čudnih stvorenja, objavljen je uz mnoštvo pohvala kritike i publike. Njezino je posljednje djelo epska povijesna fikcija The Night Ship, objavljena 2022., a objavljuje i kratke priče te književnost za djecu. Spisateljski rad Jess Kidd opisivan je kao spoj Gabriela Garcíje Márqueza i irskog glazbenog sastava The Pogues.
DŽINI
Fatma Aydemir
Hena Com
Nakon što je trideset godina obavljao najteže poslove u Njemačkoj, Hüseyin se napokon vraća u domovinu, u stan koji si je svojim radom priskrbio. U slikovitoj istanbulskoj četvrti, prožetoj mirisima lahmacuna, on očekuje dolazak svoje obitelji, s kojom će ovdje provesti sanjane umirovljeničke dane. No već dan nakon useljenja on se, pokošen srčanim udarom, ruši u dugo željenu domu, a njegova se neobična i sukobima rastrzana obitelj okuplja na pogrebu… Uza sve nesuglasice i duboku žalost, oni osjećaju kao da ih netko promatra. Kakvi ih to demoni progone? I čiji je džin na djelu?
Džini, drugi roman njemačke spisateljice Fatme Aydemir, tematizira sudbinu turske obitelji u Njemačkoj, oštro secirajući tradicionalne vrijednosti, odnos Nijemaca prema imigrantima te jaz između Istoka i Zapada. Ova obiteljska priča odlična je psihološka studija prve i druge generacije imigranata i postavlja teška pitanja: tko smo i gdje zapravo pripadamo?
„Toliko dobro da jedva možete odložiti knjigu: Fatma Aydemir u svom novom romanu opisuje sukobe u obitelji koja je emigrirala iz Turske i zapravo nikada nije stigla u Njemačku.“ – Eva Thöne, Der Spiegel
O autorici:
Fatma Aydemir (Karlsruhe, 1986.) već je za svoj prvi roman, Ellbogen (2017.) dobila nagradu „Klaus Michael Kühne“ i „Franz Hessel“. Zajedno s Hengameh Yaghoobifarah 2019. godine izdala je antologiju Eure Heimat ist unser Albtraum. Njezin drugi roman Džini (2022.) dočekan je s oduševljenjem publike i kritike, a odlikovan je i nagradama „Robert Gernhardt“ I „LiteraTour Nord“ 2023.
KATARINA KRALJICA BOSANSKA
Ibrahim Kajan
Hena Com
U posljednjoj noći života Katarine Kosače Kotromanić na vrata njenog izbjegličkog utočišta u Rimu stiže važan gost, general inkvizicije don Francisko, šaljući joj prethodno kao dar ribe za večeru a donoseći njenu autobiografiju-testament na potpis. U razgovoru, ponekad svjesna a ponekad potpuno odlutala u razmišljanjima, Katarina otkriva svoj život kraljice nesretnog i progonjenog naroda, ali i patnju majke razdvojene od djece. Sve je u životu nesretne kraljice, osim sretnog djetinjstva u Humu, kod oca, hercega od Sv. Save, Stjepana Vukčića Kosače obilježeno političkim previranjima i interesima velikih sila oko srednjovjekovne Bosne čijom kraljicom Katarina postaje udavši se za kralja bosanskoga StjepanaTomaša Kotromanića.
Povijesni roman Ibrahima Kajana, Katarina kraljica bosanska nadahnuto je prozno djelo arhaičnog jezika i bogate simbolike koje se čita u dahu. To je priča kako o sudbini žene tako i sudbini zemlje, koje pate i danas jednako kao što su patile i u prošlosti.
„Kraljica Katarina do svoje je smrti sačuvala crte dobrote i plemenitosti. Iako slomljena tugom zbog gubitka svega što je imala, ostala je do kraja odana svojoj domovini i narodu koji je, valjda od postanka, bio izložen kako osvajačkim pohodima, tako i unutarnjim vjerskim trvenjima i međuetničkim sukobima. O svemu tome kazuje i piše Ibrahim Kajan u romanu Katarina kraljica bosanska koji je potreban ne samo zbog povijesnih, već jednako tako i iz ovovremenskih razloga. Pet stoljeća nakon progonstva kraljice Katarine, njezinu domovinu Bosnu i Hercegovinu zadesili su novi progoni i pomori. Sa različitim protagonistima, ali sa sličnim ljudskim stradanjima i razornim materijalnim posljedicama.“
Ivo Mijo Andrić, Bosanska riječ
„Katarina kraljica bosanska spada u onu grupu historijskih romana u kojima historijsko dešavanje nije tek pozadina i dekor za svevremenu egzistencijalnu tjeskobu čovjeka već roman koji progovara o stvarnim likovima i događajima te ih, uz imaginativno osmišljavanje, preoblikuje u romaneskne (a svi znamo da umjetnost počinje tamo gdje prestaju povijesni fakti). Čitajući roman o kraljici Katarini, mi istovremeno čitamo i priču o Bosni - srednjovjekovnoj, ali i današnjoj.“
Dijana Hadžizukić, Diwan
O AUTORU:
Ibrahim Kajan (Mostar, r.1944 -) hrvatski je i bošnjački književnik. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Dubrovniku i na Fakultetu za defektologiju u Zagrebu, u kojem je nastanjen od 1969.. Magistrirao je i doktorirao na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. U Zagrebu je radio kao korektor, lektor, bibliotekar, tajnik i urednik časopisa, najposlije i kao sveučilišni profesor. 1992. imenovan je glavnim urednikom časopisa Behar, pokrenutog u Kulturnom društvu Bošnjaka Hrvatske Preporod, kojemu je osnivač i predsjednik od 1991. do 2001.. Pored poezije piše dramu, roman i publicistiku. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva pisaca Bosne i Hercegovine i Pen Centra BiH.
U SLUŽBI MILOSTI
Ann Leckie
Vorto Palabra
“U službi milosti” treći je i završni nastavak spektakularne Sage o svemiru Radcha.
Carstvo Radcha proširilo se galaksijom. Sada mu, međutim, prijeti krvavi građanski rat koji bi ga mogao zauvijek uništiti. Gospodarica Anaander Mianaai podijelila se na više neprijateljskih frakcija koje su u međusobnom sukobu oko bitno različitih vizija budućnosti carstva. Samo Breq, vojnikinja koja je nekoć bila ratni brod, može zaustaviti rat – ali ona je zapela na udaljenoj svemirskoj postaji Athoek. Čini se da je pad carstva neizbježan. Breq će poduzeti sve kako bi pomogla očuvati teško uspostavljeni mir, boreći se s političkim intrigama, tajnama i izazovima, sve pod budnim okom umjetne inteligencije za koju nije sasvim jasno tko njome upravlja. Mogla bi pobjeći sa svojim brodom i posadom, ali time bi sve građanke na postaji Athoek izložila smrtnoj opasnosti. Zato smišlja očajnički plan. Izgledi nisu dobri, ali nju to nikad ranije nije spriječilo da djeluje…
O autorici:
Ann Leckie je američka autorica znanstvene i epske fantastike čiji je debitantski roman “U službi pravde” 2014. godine osvojio nagrade Arthur C. Clarke, Nebula i Hugo za najbolji roman. Nastavci “U službi mača” i “U službi milosti” osvojili su Locus te nominacije za nagradu Nebula. Uz romane, Ann Leckie piše i priče, koje su objavljivane u raznim žanrovskim časopisima i antologijama.
VIZANTIJSKI SVET
Radivoj Radić
Laguna
„Eto zašto preplovih mora, i sad
Pristižem u Vizant, sveti grad.“
– Vilijam B. Jejts
Istorija nije samo sazdana od datuma, bitaka, vladara, ideologije i religije. U senci tih kategorija ostaje skriven život koji je strujao, kao i ljudi koji su postojali, ljudi sa svojim vrlinama i manama, svedeni na brojke i uokvireni sintagmom „tiha i nema većina“. Upravo takvi ljudi tvorili su osnovnu supstancu iz koje je sazdan vizantijski svet. Pripovestima u ovoj knjizi autor taj svet približava svima koji žele da ga upoznaju i čitaoce vodi na bajkovito putovanje u blistavu i nadmoćnu carevinu, na prvi pogled optočenu aurom svečane ukočenosti i velelepnog sjaja.
Knjiga istoričara i vizantologa Radivoja Radića govori o tome kako se živelo na vizantijskom selu i u gradu, kako su proslavljani praznici, kako su živeli mirjani a kako duhovnici, šta se jelo i šta se pilo, kakvi su bili školstvo i obrazovanje.
„Vizantija je jedina država s ’ove’ strane Kineskog zida koja je opstala toliko dugo, preko jedanaest stoleća, od antičkih vremena do zore novog doba. Njeni ideolozi su smatrali da joj pripada neprikosnoveno pravo na univerzalnu vlast nad čitavom hrišćanskom vaseljenom i da njen car ‒ kao božji izaslanik na zemlji ‒ gordo stoji na vrhu zamišljene piramide srednjovekovnih vladara. Svoju dugovečnost duguje sposobnosti da se repression menja i prilagođava, ali da pri tom ostavlja utisak ’promišljene nepromenljivosti’.“
– R. Radić
„Vizantijska civilizacija bila je grčka i evropska. U neprekinutom lancu koji povezuje modernu kulturu sa onom iz antičke Grčke, postojala bi velika praznina da Vizantija nije spasila od propasti blaga antičke civilizacije i borila se hiljadu godina da ih sačuva sa čovečanstvo“.
– Luj Breje