Savremeni romani

Roman “Neobično pametna stvorenja” prati priču Tove Sullivan koja se nakon muževe smrti zaposlila u obližnjem akvariju u Sowell Bayu, gradiću u blizini Seattlea. Čišćenje podova tijekom večernjih sati u društvu stvorenja koja se tiho kreću u bazenima pomaže joj nositi se s tugom i usamljenošću, njezinim stalnim životnim pratiteljicama otkad je prije trideset godina nestao njezin osamnaestogodišnji sin Erik. Glavna atrakcija akvarija je Marcellus, divovska pacifička hobotnica, koja iz svog bazena promatra svaki Tovin pokret. Nestašni Marcellus rado se iskrada iz bazena u potrazi za slasnim zalogajima, no jedne se večeri zapetlja u žice na podu čajne kuhinje. Pitajući se kako li je hobotnica uopće tamo dospjela, Tova joj nježno pomogne izvući se iz smrtonosne klopke i tako započne jedno čudesno, neobično prijateljstvo. U danima koji slijede, Tova će Marcellusu ispričati kako je Erik nestao nakon što je isplovio na more i kako nikada nije saznala što se točno dogodilo. Marcellus čvrsto odluči Tovi, toj divnoj ženi, pomoći pronaći davno izgubljen spokoj, zbog nje mu nije teško uposliti svih svojih osam krakova, sva tri svoja srca i briljantan um, jer smatra da zaslužuje ponovno biti sretna. “Shelby Van Pelt izvela je nemoguće. S nesavršenim likovima stvorila je savršenu priču, koja je toliko dirljiva, toliko tajanstvena i toliko zanimljiva da je nećete moći pustiti iz ruke, jer kad je ne budete čitali, grlit ćete je.“ – Jamie Ford, autorica romana Hotel na uglu gorkog i slatkog “Neobično pametna stvorenja najrjeđa je poslastica: knjiga koja uspijeva biti duhovita i mudra, šarmantna i nesvakidašnja – hobotnica Marcellus jedan je od najfascinantnijih likova koje sam susrela u romanima.“ – Cynthia D’Aprix Sweeney, autorica romana Gnijezdo

“Milijunaš s ulice” priča je o neobrazovanom mladiću, koji je odrastao u najvećem indijskom slamu. Kad osvoji milijardu rupija u poznatom televizijskom kvizu, producenti programa pretuku ga i odvedu u zatvor. Optuže ga da je varao na kvizu, pa Ram tijekom ispitivanja mora kroz vlastita sjećanja objasniti kako je znao sve te odgovore. Priča o njegovu životu i odrastanju vodi nas u avanturu kroz sve slojeve moderne Indije, od sirotišta do bordela, gangstera i prosjaka, u domove bogatih diplomata i bolivudskih filmskih zvijezda. Preveden u 50 zemalja, roman „Milijunaš s ulice“ našao se na vrhovima ljestvica širom svijeta, dobitnik je nagrada Prix Grand Public na Pariškom sajmu knjige i South African Boeke Prize, te je uvršten na popis 101 najboljeg romana svih vremena. »Nevjerojatan spoj satire i intrige.« The Independent »Veličanstveno! Svaka priča iz Ramova nemilosrdnog odrastanja pršti iskrama humora i dobrote.« The Times »Dirljiv, duhovit i prekrasno napisan roman s originalnom strukturom.« Meg Rosoff O autoru romana “Milijunaš s ulice”: Vikas Swarup bivši je indijski diplomat i tajnik ministra vanjskih poslova Indije koji je niz godina radio u diplomatskoj misiji u Turskoj, SAD- u, Etiopiji i Kanadi. Rođen je u indijskom gradu Prayagraju u obitelji odvjetnika, a završio je studij psihologije, filozofije i povijesti. Najveći uspjeh doživio je svojim debitantskim romanom „Milijunaš s ulice“ koji je osvojio čitatelje širom svijeta. Prema njegovu drugom romanu „Six Suspects“ snimljena je televizijska serija, a nedavno je objavio i svoj treći roman „The Accidental Apprentice“.

U središtu Lavlje jazbine niz je portreta i biografskih crtica čuvenih mislilaca politčke ljevice koji su živjeli i djelovali sredinom dvadesetog stoljeća i opširno pisali o idejama stvaranja židovske državnosti. To su, među ostalima, njemačka politička filozofkinja Hannah Arendt, romanopisac i avanturist Arthur Koestler, veliki biograf i Trockijev poštovatelj Isaac Deutscher, američki novinar I. F. Stone, francusko-arapski novinar Maxime Rodinson, tuniško—francuski antikolonijalistički filozof Albert Memmi, politički aktivan kognitivni znanstvenik Noam Chomsky i irski akademik Fred Halliday. Šest učenjaka dijeli sličnu sudbinu u pogledu životnih priča i proživljenih iskustava, zbog čega su njihova raznolika intelektualna putovanja istim povijesnim pravcem od velike važnosti današnjim literatima, a i proživjeli su kataklizmičke događaje sredine 20. stoljeća, pisali o njima i bili oblikovani njima. „Ponekad se dogodi da se neka knjiga pojavi u trenutku kad je najpotrebnija, u trenutku u kojem može postati dijelom javnog diskursa i pomoći pripremiti teren za buduće političke argumente i rasprave. Knjiga Lavlja jazbina: cionizam i ljevica od Hanne Arendt do Noama Chomskog upravo je takva knjiga. Autorica Susie Linfield ljevičarka je i progresivna cionistica. Dok iznosi argumente nekih od najvažnijih suvremenih ljevičarskih mislilaca (svi su osim jednoga Židovi), donosi i povijesni kontekst i vrlo profinjenu analizu, koja se odlikuje jasnoćom i intelektualnim poštenjem.“ — Reform Judaism „Pisanje [Susie Linfield] udružuje novinarsko pripovijedanje i znanstveničku analizu ideja… Knjiga Lavlja jazbina pokazuje pojedinačnu borbu židovskih ljevičara iz naraštaja povezanoga s Drugim svjetskim ratom da pomire svoje proturječne nagone, partikularistički zov cionizma i univerzalistički zov socijalizma. Njihove priče precizno najavljuju iskustvo današnjih židovskih liberala u nastojanju da pomire vlastiti proizraelski partikularizam i univerzalizam usmjeren na socijalnu pravdu… Njezina knjiga pojavljuje se upravo u trenutku kada te priče i pouke poprimaju sve veću važnost i neodložnost.“ — The New York Times „Ne morate biti opčinjeni ljevicom, judaizmom ili cionizmom da biste uživali u ovoj fascinantnoj knjizi. Kakve god imali stavove o izraelsko-palestinskom sukobu, ovo je obavezna literatura za poklonike fascinantnih, intrigantnih i uzbudljivih rasprava koje oduševljavaju svojom lucidnošću i intelektualnim poštenjem.“ — Hussein Agha, suautor knjige A Framework for a Palestinian National Security Doctrine „Kako se buran, iako često vjeran brak ljevice i cionizma pretvorio u pravo minsko polje ogorčenih sukoba? Susie Linfield toj prijepornoj temi pristupa uobičajeno genijalnom vizijom i velikodušnim duhom. Originalan i ključan prilog raspravi.“ — Ruth Franklin, autorica knjige A Thousand Darknesses: Lies and Truth in Holocaust Fiction „U svojoj knjizi Lavlja jazbina autorica znanstveno-istraživački analizira i kritički interpretira stavove osmero uglednih intelektualaca židovskog podrijetla i lijevog političkog svjetonazora o pitanjima izraelske državnosti, cionizma i izraelsko– palestinskih odnosa te otvara i odgovara na brojna pitanja iz područja povijesti, religije, politike, kulturne antropologije i prava. Ne samo što progovara o temi koja je duboko bolna, opterećena raznim oblicima trauma i, kada je u pitanju budućnost, neizvjesna, nego i polemizira s nekim od najvećih mislilaca 20. (i 21.) stoljeća, ukazujući na njihove propuste, površnosti, a često i neznanje, pokazujući time visok stupanj znanstvenog integriteta.“ — Hrvoje Klasić „Analiza Susie Linfield je temeljita, a njezin kritički stav prodoran dok nastoji objasniti središnji problem: sukob između partikularnoga zauzimanja za progonjeni narod i po prirodi univerzalističkoga lijevoga, socijalističkog, rjeđe komunističkog programa.“ — Nadežda Čačinovič „Knjiga Lavlja jazbina uzoran je prikaz intelektualne povijesti koji se hvata u koštac i s tragičnošću cionizma i s načinom na koji je anticionizam postao mjerilom globalne ljevice. Riječ je o skrupuloznome, nepokolebljivom, lucidnom i moralno ozbiljnom djelu koje se pojavilo u pravom času.“ — Todd Gitlin, autor knjige The Sixties: Years of Hope, Days of Rage „Zašto neki od najblistavijih umova na američkoj i europskoj ljevici nisu uspjeli shvatiti židovski nacionalizam? Knjiga Lavlja jazbina fascinantno je i jedinstveno pronicljivo istraživanje granica intelektualne ljevice u nastojanju da se uhvati u koštac s nesmiljenom stvarnošću našega svijeta.“ — Zeev Sternhell, autor knjige The Founding Myths of Israel: Nationalism, Socialism, and the Making of the Jewish State O AUTORU: Susie Linfield, ugledna novinarka, znanstvenica i sveučilišna nastavnica (New York University), diplomirala je američku povijest na sveučilištu u Ohiu. Nakon studija preselila se u Boston, gdje je vodila feministički časopis Wages for Housework sve do ponovne selidbe u New York, gdje je studirala novinarstvo i dokumentarno filmsko stvaralaštvo. Na istom sveučilištu od 1995. radi kao predavač na katedri za novinarstvo. U svom pisanju kombinira novinarsku pripovjedačku tehniku sa znanstvenom analizom informacija. Njezina knjiga The Cruel Radiance: Photography and Political Violence (2011.) bila je u užem krugu za nagradu National Book Critics Circle Award in Criticism, a iste je godine za taj naslov osvojila Berlin Prize, koji dodjeljuje Američka akademija u Berlinu. Teme kojima se bavi u svojim člancima i knjigama odnose se na međuodnos kulture, religije, društva i politike. U knjizi Lavlja jazbina znanstveno- istraživački analizira i kritički interpretira stavove osmero uglednih intelektualaca židovskog podrijetla i lijevog političkog svjetonazora o pitanjima izraelske državnosti, cionizma i izraelsko-palestinskih odnosa.

Utemeljena na autorovim arhivskim istraživanjima, knjiga Vatra u vatri Michaela Martensa (1973) prva je cjelovita biografija Ive Andrića, književnika koji je bio i izravnim svjedokom ključnih događaja jugoslavenske i europske povijesti 20. stoljeća. Nastojeći rasvijetliti različite izvanknjiževne pojave, koje se ustrajno javljaju kao polazišta u tumačenjima Andrićevog djela, a tiču se nacionalno-kulturnih te društveno-političkih prilika, kako u doba kad nastaje, tako i danas, Martens najviše pažnje posvećuje rekonstrukciji razdoblja Andrićeve diplomatske službe u Berlinu pred Drugi svjetski rat te lokalnih i šire europskih političkih okolnosti u kojima mu je 1961. dodijeljena Nobelova nagrada, narativno povezujući te dvije vremenski udaljene i značenjski disparatne epizode u smislenu – iako nipošto konačnu, ni jedinu moguću – interpretativnu konstrukciju. „Veličina Martensove knjige u tome je što je uspio napisati tekst koji je moguće obuhvatiti iz kulturološki tako udaljenih perspektiva i iz toliko različitih interesa. Onim čitateljima čiji su materinji jezici ujedno i jezik Andrićeve književnosti Martens se ne doima kao stranac kolonijalne perspektive, koji pojednostavljuje, uprošćava ili krivo razumijeva najveću književnost njihova svijeta. Ako se i ne slože s njim, razlog nikada neće biti taj što Martens nešto ne razumije. I to je, zapravo, najveći kompliment koji se može dati ovoj dragocjenoj knjizi.“ — Miljenko Jergović Ne znamo koji je bio motiv Michaela Martensa da odvoji pet-šest godina svoga života i napiše ovu knjigu. Možda je njome htio vratiti Andriću dug za čitateljske užitke koje mu je pružio. Možda ga je privukao neobičan životopis koji je samo čekao pravog autora da ga uobliči u lijepu knjigu. No bilo kako bilo, Martens je reafirmirao jednu istinski europsku veličinu koja se rađala u umjetniku i umjetnosti izrazito nesklonim vremenima, upravo „u požaru svjetova“. — Krešimir Nemec O AUTORU: Michael Martens (Hamburg, 1973), njemački je novinar, pisac i stručnjak za balkanska pitanja, dugogodišnji politički dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. Tokom svoje novinarske karijere Martens je izvještavao iz Sankt-Peterburga, Atene, Istanbula, Beograda i Beča. Dosada je napisao dokumentarni roman U potrazi za junakom – Priča o vojniku koji nije htio ubijati (2011) i monografiju Vatra u vatri: Ivo Andrić – jedan europski život (2020).  

Nakon tisuća ubijenih od strane džihadista od Nigerije preko Sirije do Pakistana i terorističkog napada na časopis Charlie Hebdo, Ayaan Hirsi Ali u Heretkinji nudi odgovor na pitanje koje  ubrzano postaje najveći svjetski problem. Prešavši put od duboko religioznog odgoja u islamskoj vjeri do ateistice i aktivističke feministice, sveučilišne profesorice na Harvardu, briljantna, karizmatična i kontroverzna autorica autobiografske proze Nevjernica i Nomatkinja u ovoj se knjizi snažno i uvjerljivo zalaže za reformaciju islama kao jedini način da se okončaju strahote terorizma, sektaško ratovanje i represija nad ženama i manjinama. Među 1, 6 milijardi muslimana koliko ih danas ima na svijetu, argumentira ona, značajno manji dio pripada ekstremističkoj struji, većina njih su pobožni i miroljubivi ljudi koji prešutno toleriraju ekstremizam, a tek je šačica disidenata koji riskiraju vlastiti život preispitujući svoju vjeru. No samo je jedan islam, a Hirsi Ali dokazuje da se ne može zanijekati da su neka od njegovih temeljnih naučavanja – među njima i dužnost borbe u svetom ratu – inkompatibilna s vrijednostima slobodnog društva. Stoljećima se činilo da je islam imun na promjene, no Hirsi Ali u svojoj knjizi dolazi do zaključka da je reforma islama, revizija islamske doktrine kojoj je cilj pomiriti vjeru s modernitetom, danas bliža ostvarenju no ikad ranije, a možda je već i počela. Arapsko se proljeće, kaže ona, može činiti političkim neuspjehom, no izazov s kojim je ono suočilo tradicionalne autoritete otkriva spremnost – između ostalog i među muslimanskim ženama – za borbu za slobodu mišljenja i izražavanja stavova. Ispreplićući vlastita iskustva s povijesnim analogijama i snažnim primjerima iz suvremenih muslimanskih društava i kultura, autorica ovom knjigom ne poziva na oružje nego strastveno zagovara mirnu promjenu i globalnu toleranciju. O AUTORU: Ayaan Hirsi Ali jedna je od političkih pojava današnjice kojoj se ljudi najviše dive ali i koju najviše osporavaju. Na naslovnice međunarodnih tiskovina dospjela je nakon što je islamist ubio nizozemskog redatelja Tea van Gogha a nju označio sljedećom metom, zbog filma Pokornost. Iako živi u stalnoj opasnosti, ta odvažna zagovornica slobode govora i dalje odbija zašutjeti. Slavna feministica, političarka, spisateljica i kritičarka islama, autorica proslavljene autobiografske knjige Nevjernica, u ovoj knjizi kritizira Zapad zbog svjesnog prešutnog toleriranja aspekata islamske kulture koji karakteriziraju potlačenost žena zlostavljanjem – od genitalnog sakaćenja i dogovorenih brakova do obiteljskog nasilja. Brojna su priznanja njezinu radu: nizozemski časopisi Elsevier i De Volkskrant proglasili su je 2004. godine Nizozemkom godine, časopis Time uvrstio ju je na popis Stotinu najutjecajnijih ljudi u 2005. godini, časopis Glamour proglasio ju je iste godine Junakinjom godine, Reader’s Digest proglasio ju je 2006. Europljankom godine, Institut Goldwater dodijelio joj je 2007. nagradu Goldwater Award, a 2008. dobila je nagradu Anisfield­Wolf Book Award za knjigu Nevjernica.

Spisateljsko umijeće proslavljene glumice možda je najbolje vidljivo u njezinoj kolumni koju je jednom tjedno nekoliko godina početkom tisućljeća pisala za Feral Tribune. Izabrane kolumne objavljene su prvi put 2009. pod naslovom Totalna rasprodaja u Beogradu, a sada se prvi put nalaze i pred hrvatskim čitateljima. I sasvim svejedno pripovijeda li Mira Furlan o sebi ili svojoj generaciji, o emigrantima, Hollywoodu ili prijateljima glumcima, ona uvijek besprijekorno pogađa srž problema i, što je još važnije, emociju, koju prenosi jednako moćno kao što je to činila u glumi. Totalna rasprodaja nije samo sakupljena zbirka kolumni već je to i uvid u naš svijet koji se pred nama raspada bez obzira na to govorimo li o ekologiji, politici ili kulturi, a taj je raspad Mira Furlan ulovila u svim detaljima i naizgled sporednim pojavama te vidjela naš svijet savršeno čisto i aktualno i danas, gotovo dva desetljeća poslije. “Ispostavilo se, dakle, da je moja slika o Ženi Heroju, o Malom Čovjeku protiv Velikog Sistema, apsolutno pogrešna. Ispostavilo se da je istina, kao i uvijek, mnogo kompliciranija nego instant-kaša koju nam nudi svijet i koju smo, svatko prema svojim vlastitim, crnim ili bijelim, predrasudama, tako objeručke spremni prihvatiti, u želji da svijet bude jednostavan, shvatljiv, objašnjiv i da nam u njemu, takvom jasnom i zato prihvatljivom, bude moguće živjeti.” O AUTORU: Mira Furlan rodila se u Zagrebu 7. rujna 1955., a preminula je u Los Angelesu 20. siječnja 2021. godine. U Zagrebu je završila osnovnu školu i XVI. gimnaziju u Mesićevoj ulici te je diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 1978. Kao najtalentiranija glumica u klasi već za vrijeme studija počela je dobivati uloge u raznim zagrebačkim kazalištima i u filmovima, a ubrzo je dobila i stalni angažman u zagrebačkom HNK-u. Slavu je stekla ulogom Kate u seriji Velo misto. Nedugo zatim postala je jedna od najtraženijih glumica u Jugoslaviji te snimila brojne filmove i TV serije. Nagrađena je Zlatnom arenom za ulogu u filmu Kiklop 1983. i za najbolju glumicu 1986. u filmu Lepota poroka. Svjetska ju je javnost upoznala ulogom u filmu Otac na službenom putu. U drugoj polovini 1980-ih imala je brojne angažmane diljem Jugoslavije, posebno u zagrebačkim i beogradskim kazalištima, te živjela između dva grada, a 1990. dobila je najvažniju hrvatsku kazališnu nagradu Dubravko Dujšin. Svojim angažmanom nije se uklapala u poželjnu sliku rastućih nacionalizama, te je optužena da je izdajica, a početkom rata doživjela je rijetko viđen medijski napad, politički i institucionalni progon. Sa suprugom redateljem Goranom Gajićem 1991. odlazi u emigraciju u Sjedinjene Američke Države, gdje je ostvarila zavidnu glumačku karijeru, a posebno se istaknula ulogama u serijama Babylon 5 i Izgubljeni. Glumila je u brojnim američkim predstavama i filmovima te predavala na New York Film Academy. Od početka novog tisućljeća glumila je i u filmovima i kazalištima u zemljama bivše Jugoslavije. Bila je angažirana i u riječkom HNK-u, gdje je odigrala i svoju posljednju ulogu, u predstavi Vježbanje života – drugi put. Autorica je drame Dok nas smrt ne razdvoji i knjige kolumni koje je objavljivala u Feral Tribuneu Totalna rasprodaja.  

Koja je najbolja prilika za pospremanje, za bacanje nepotrebnih, nagomilanih stvari, za pronalaženje onih za koje smo smatrali da smo ih davno izgubili, za arhiviranje, za slaganje i preslaganje? Tako opsežan zadatak čovjek si ne može davati često u životu. Najbolja je prilika za to selidba. No često selidbe znaju biti hektična pakiranja u kutije koje će ostati neotvorene. Rijetki su oni koji mogu raditi inventuru, sagledavati stvari i polako o njima odlučivati. Pred nama je upravo jedna takva knjiga, Selidba Miljenka Jergovića. U već mitskome književnome mjestu, na sarajevskom Sepetarevcu, u stanu svoga odrastanja, u kojemu mu je umrla majka, u koji se slila većina ostavštine Stublerovih i Rejcovih, autor prebire po dokumentima, po knjigama, po materijalnim i nematerijalnim ostacima, po povijesti jedne kuferaške obitelji. Predmeti i dokumenti, novčanik, partijska knjižica, češagija, djedovi pokušaji autobiografije i još mnogo toga pripovijedaju priču ne samo jedne obitelji već i jednoga grada, djetinjstva i odrastanja u kojoj autor ne štedi nikoga, a ponajmanje sebe i svoje bližnje. Stan na Sepetarevcu iznova se pred nama materijalizira sobu po sobu, sa svakim komadom namještaja, ali, što je još važnije, i sa svim sudbinama ljudi koji su ga nastanjivali ili pohodili. Selidba nije samo knjiga, ona je mnogo više od toga, ona je istinski muzej, katalogiziran po najstrožim i najgenijalnijim pravilima struke, ali ne muzejske, nego spisateljske. “Stanite kod znaka zabranjenog parkiranja – pokazujem mu prstom mjesto pri vrhu Sepetarevca, odakle može skrenuti niz Kevrin potok. Izlazimo, nosim veliki IKEA ceker, u koji je posloženo još desetak istih takvih IKEA cekera. U njih ćemo spremiti stvari, koje ćemo kasnije, vjerojatno za sljedećeg posjeta Sarajevu, prepakirati u kutije. Ne znam zašto sam tako zakomplicirao stvari. Nisam navikao na ovo. Jednom u životu čovjek se ovako preseljava, čisteći za sobom i posljednje predmete i tragove svoga bivanja na nekom mjestu, i bivanja svih svojih koji su tokom proteklog stoljeća živjeli tu, rađali se, pa umirali, i opet se rađali, da bih ja zatim za sve njih morao odlaziti. I onda ne znam kako da se ponašam, nisam siguran što bih trebao da mislim i da osjećam. Pomišljam da je problem u karakteru, u slabosti, nespretnosti i nesposobnosti, u tome što sam, ipak, bio razmažen i nenaviknut na ovakve događaje. Nisu me odgojili i poučili za ovakvu selidbu. Kao da su ikoga ovome učili.” O AUTORU: Miljenko Jergović (Sarajevo, 1966.) književnik je i novinar koji živi na selu nedaleko od Zagreba. Prvi novinski tekst objavio je 1983., a prvu pjesničku zbirku Opservatorija Varšava 1988. Kritičari smatraju da njegovom zbirkom priča Sarajevski Marlboro iz 1994. počinje trend tzv. stvarnosne proze. Zatim objavljuje još nekoliko zbirki priča (Mama Leone, Inšallah Madona, Inšallah) te desetak romana, među kojima su Dvori od oraha i Ruta Tannenbaum. Poljski prijevod njegova romana Srda pjeva, u sumrak, na Duhove dobio je 2012. u Wroclawu književnu nagradu Angelus za najbolju knjigu Srednje Europe. Djela su mu prevedena na više od dvadeset jezika.

DRUGI NASTAVAK SERIJALA. Tore Pulli nekoć je bio moćna figura na kriminalnoj sceni Osla čije je ime izazivalo strahopoštovanje. Sad je u zatvoru, osuđen za ubojstvo. Od prvog trena žustro odbacuje ikakvu umiješanost u taj zločin. Iz zatvora stupa u kontakt s novinarom Henningom Juulom i nudi mu dogovor. Ako Juul spere ljagu s njegova imena i otkrije tko mu je smjestio, Pulli će mu zauzvrat ispričati kako je došlo do požara koji je novinaru progutao stan i ugasio život njegovog šestogodišnjeg sina. No, govori li Pulli istinu?

PETI NASTAVAK SERIJALA. JESSE WARD IMA SVOJU PRIČU… On je markantni gospodin u najboljim godinama, s poslovnim carstvom koje mu je osiguralo luksuzan životni stil. Žene ga nikad ne odbijaju; tope se pred njegovim lukavim pogledom, padaju na šarmerski osmijeh, ispunjavaju mu svaku podlu želju… Međutim, Jesse Ward ne živi. Samo preživljava. Posve otupio od boli, tuge i osjećaja krivnje, liječi se alkoholom i tjelesnim užicima, a o jutru poslije i ne razmišlja. Sve dok mu za oko ne zapne Ava O’Shea. Mlada, samosvjesna, pomalo drska i tako… prekrasna. Jedina žena zbog koje mu je srce zakucalo brže. I jedina koja ga je odbila ne trepnuvši okom.

Ugledni je liječnik. Ima sve. No svejedno se upušta u igru koja ga može uništiti. I ne staje. Ne može stati. Kad dr. Marcus Valentine u posljednji tren nagazi na kočnicu auta kako bi izbjegao pješakinju, ostane potpuno šokiran: žena koju je umalo pregazio nevjerojatno sliči djevojci koja ga je, kao tinejdžera, bešćutno odbacila. Od tog dana postaje opsjednut nepoznatom pješakinjom, a onda mu je sudbina doslovce dovodi za stol – privlačna brineta stvori se u obiteljskom domu dr. Valentinea na večeri koju je organizirala njegova supruga. Susret pokrene lavinu neočekivanih, zastrašujućih događaja…

Pretvarajući društvene mreže u vrstu oružja, internet mijenja rat i politiku, baš kao što rat i politika mijenjaju internet. Teroristi uživo prenose napade, „Twitter-ratovi“ donose stvarne žrtve, a viralno širenje dezinformacija mijenja ne samo rezultat borbi već i samu sudbinu država. P. W. Singer i Emerson Brooking bave se pitanjima koja se javljaju kad rat prijeđe na mrežu i zarati se internetski svijet. Istražujući najmračnije zakutke mreže, Rat lajkova ocrtava novu, radikalnu paradigmu za razumijevanje i obranu od neviđenih prijetnji našem umreženom svijetu. Proglašena najboljom knjigom godine na ljestvici Amazona i časopisa Foreign Affairs.

Lexia Vikander radi u maloj marketinškoj agenciji u Stockholmu. Voli svoj posao, ali u posljednje vrijeme sve je više pod dojmom da se, s viškom kila i drukčijom percepcijom života i svijeta, i ne uklapa previše u cijeli taj milje. A sad još, koliko čuje, firmu preuzima novi vlasnik. Svi bruje o otkazima, smanjenju plaća. I što učini jedna single dama kad osjeti da gubi konce? Ode u večernji izlazak, popije pokoji koktel i koketira sa strancem. Dobro, Lexia je možda mrvicu pretjerala. Nikad nije osobito preporučljivo prići nepoznatom muškarcu i poljubiti ga. A kamoli mu se ispovraćati po cipelama. Pogotovo to nije preporučljivo ako postoji i promil šanse da će ti se isti taj muškarac u ponedjeljak ujutro ukazati u uredu…