Roman Moja voljena žena autorice Samanthe Downing jedno je od najugodnijih iznenađenja u žanru kriminalističkog romana u 2019. godini. Autorica je pronašla svoj originalni spisateljski izraz koji ne podsjeća ni na čiji drugi, pa je ovaj je roman s razlogom stekao milijune štovatelja.
Jedno slučajno ubojstvo kod mladog će bračnog para pokrenuti mračne želje za igrama koje prelaze granice dopuštenog. Uigrani su tandem u kojem svatko zna svoju ulogu. No kad jedno od njih prekrši pravila igre osveta koja ga čeka bit će strašna…
„Triler uz koji ćemo ostati budni cijelu noć“ – ENTERTAINMENT WEEKLY
„Razmišljat ćete o ovoj knjizi još dugo nakon što pročitate posljednju stranicu.” – SARAH PINBOROUGH
„Jedan od najboljih trilera koje sam pročitao ove godine – nisam mogao stati dok nisam završio.” – T.M. LOGAN
„Wau. Magnetično i prepuno preokreta.” – HARLAN COBEN
O autorici:
Samantha Downing nova je zvijezda američkog kriminalističkog romana koja je upravo romanom Moja voljena žena osvojila srca ljubitelja kriminalističkog žanra i postigla uspjeh u cijelom svijetu.
Preveo: Igor Rendić
Ostale kriminalističke romane potražite ovdje.
Smrt gospođe Westaway novi je hit autorice romana Žena u kabini 10.
Ruth Ware napisala je još jedan napeti, nepredvidivi triler koji nećete moći ispustiti iz ruku.
Kad Harriet Westaway primi neočekivano pismo u kojem piše da je naslijedila veliko imanje svoje bake iz Cornwalla činit će se kao da su joj sve molitve uslišene. Duguje novac utjerivaču dugova, njegove prijetnje postaju sve agresivnije i ona se mora brzo dokopati gotovine.
Postoji samo jedan problem – njezini djed i baka umrli su prije više od dvadeset godina. Pismo je primila pogrešna osoba. Međutim, ona zna što će joj pomoći da na prijevaru dođe do novca. Ako je itko sposoban pojaviti se na sahrani potpune strankinje i položiti pravo na nasljedstvo koje mu ne pripada, to je ona.
Harriet donosi odluku koja će joj zauvijek promijeniti život. Međutim, kad se upusti u svoju prijevaru, više nema povratka. Mora nastaviti ili riskirati da izgubi sve, čak i vlastiti život…
“ Mračan i dramatičan triler, dijelom krimić, dijelom obiteljska drama, apsolutno uzbudljiv.” A. J. FINN, autor romana Žena na prozoru
“Atmosferično, tajanstveno, napeto.” MARIAN KEYES
“ Još jedan triler nevjerojatnog talenta od kojeg zastaje dah.” HEAT
“ Intrigantno. Nelagoda koja prožima priču nikad ne popušta.” DAILY MAIL
“ Nisam mogla ispustiti knjigu iz ruku.” REESE WITHERSPOON
O autorici romana Smrt gospođe Westaway:
RUTH WARE svjetski je priznata autorica bestselera. Njezina prva tri trilera, U mračnoj, mračnoj šumi, Žena u kabini 10 i Igra laži, bili su megahitovi i pojavili su se na popisu bestselera diljem svijeta, uključujući Sunday Times i New York Times. Otkupljena su filmska i televizijska prava za sve tri knjige i objavljene su na više od četrdeset jezika. Ruth s obitelji živi u okolici Brightona.
Posjetite www.ruthware.com za više informacija.
Roman je preveo Josip Kovačević.
Ostale kriminalističke romane potražite ovdje.
Osim slikovnica, Sanja Pilić poznata je i kao autorica dječjih romana koji broje dvoznamenkasta izdanja. Mama, nemoj me gnjaviti najnoviji je roman za djecu u kojem autorica ponovno u svom šarmantnom i djeci omiljenom stilu priča priču o obitelji promičući ljudske vrijednosti obiteljskog života i dobrih međuljudskih odnosa bez didaktičkih i na djeci prihvatljiv i simpatičan način.
O autorici romana Mama, nemoj me gnjaviti:
Sanja Pilić rođena je 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik-snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizozemski, talijanski i mađarski jezik. Živi i radi u Zagrebu.
Ostale naslove Sanje Pilić možete pronaći ovdje.
Kasno paljenje
Gregov dnevnik: Kasno paljenje jedanaesti je roman iz serijala o urnebesnim dogodovštinama Grega Heffleyja.
Za Grega Heffleyja život postaje sve napetiji. Mama misli da mu se od videoigara mozak pretvara u kašu, stoga želi da se njezin sin odmakne od igraće konzole i istraži svoju „kreativnu stranu“.
I kao da to samo po sebi nije dovoljno strašno, Noć vještica već je iza ugla pa strava i užas salijeću Grega sa svih strana.
Kad pronađe vreću gumenih bombona u obliku crva, sine mu ideja. Hoće li mamu skinuti s vrata ako snimi film… i hoće li pritom postati slavan i bogat? Ili će provođenje tog plana u djelo samo udvostručiti Gregove probleme?
„URNEBESNO!“ – Sunday Telegraph
O autoru romana Gregov dnevnik: Kasno paljenje
Jeff Kinney dizajner je internetskih igrica i autor bestselera. Jeffa su u Time Magazineu proglasili jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. Također je autor Poptropica.com,internetskih stranica koje je Time Magazine svrstao među 50 najboljih na svijetu. Djetinjstvo je proveo u Washingtonu, a 1995. godine preselio se u Novu Englesku. Živi na jugu Massachusettsa sa ženom i njihovom dvojicom sinova.
Knjigu je preveo Ozren Doležal.
Ostale Gregove dnevnike potražite ovdje.
Antun Gustav Matoš znatno je modernizirao hrvatsku književnost, nametnuo se kao uzor mnogim mlađim piscima i uspostavio umjetničke kriterije kao glavni element literarnoga djela te se danas općenito smatra jednim od najboljih hrvatskih književnika. Izbor iz djela sačinila je i pogovorom popratila dr. sc. Julijana Matanović.
O autoru:
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. Lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.) bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac. Najznačajnija su mu djela Iverje (1899.), Novo iverje (1900.), Vidici i putovi (1907.), Umorne priče (1909.), Naši ljudi i krajevi (1910.), i Pečalba (1913.). Velik je broj njegovih djela objavljen i poslije smrti, kao i sabrana djela te više izbora iz djela.
Ostale knjige iz kategorije Poezija potražite ovdje.
Reinterpretacija mita, titanizam lirskih protagonista i dimenzije njihove pobune protiv svih negativnosti u zbilji, s jedne strane, i tretman pjesničke imaginacijekao sposobnosti koja otvara prostor poetske vizije, s druge strane, čine Silvija Strahimira Kranjčevića prvim hrvatskim radikalnim romantičarom u europskom smislu i istodobno prvim velikim domaćim socijalnim pjesnikom.
O autoru:
Silvije Strahimir Kranjčević hrvatski je pjesnik (Senj, 18. veljače 1865. – Sarajevo, 29. listopada 1908.). Autor je zbirki Bugarkinje (1885.), Izabrane pjesme (1898.), Trzaji (1898.) i Pjesme (1902.). Danas se općenito smatra najvećim hrvatskim pjesnikom 19. stoljeća i mostom prema pjesništvu moderne, kojemu ipak nije pripadao.
Zvjerobert je novi roman omiljenog dječjeg pisca Davida Baddiela, autora uspješnica Agencija za roditelje i Upravljač za ljude.
Robert ne voli životinje. To predstavlja problem, jer njegova ih obitelj obožava. Kuća im je prepuna ljubimaca. Kuća im, međutim, NIJE prepuna stvari koje bi Robert doista volio imati. Kao, na primjer, prijenosno računalo koje silno želi za rođendan.
Jedina svijetla točka na obzoru je školski izlet šestih razreda, za koji Robert nije ni sanjao da će mu ga roditelji moći priuštiti. Usprkos tome, našao se u školskom autobusu, na putu prema… …oh, ne. Farmi.
Tijekom nekoliko idućih dana, Robert će se promijeniti. Naučit će mnogo o životinjama. Moglo bi se reći, čak i više nego što bi želio. Naučit će kako je doista biti životinja. Odnosno, cijeli niz životinja… Počet će drukčije govoriti. Drukčije se hraniti. Drukčije će, ovaj, čak i mirisati. No hoće li, na kraju, ponovno postati onaj stari?
Jer ponekad je najteže postati… ono što jesi.
O autoru:
David Baddiel pisac je i komičar. Njegovi romani za djecu Agencija za roditelje i Upravljač za ljude postali su nedostižne uspješnice, a Agencija za roditelje na godišnjoj je dodjeli nagrada Laugh Out Loud osvojila nagradu Best Laugh Out Loud Book kao najbolja knjiga za čitatelje od 9 do 13 godina. Zvjerobertnjegov je treći roman koji potvrđuje da je David briljantan i originalan glas u književnosti za djecu.
Zvjerobert je ilustrirao nevjerojatno nadareni Jim Field, dobitnik nagrade Roald Dalhl Funny Prize.
Roman je preveo Ozren Doležal.
Ostale naslove Davida Baddiela potražite ovdje.
Gregov dnevnik: Stara škola deset je roman iz serijala o urnebesnim dogodovštinama Grega Heffleyja.
U dobra, stara vremena život je bilo ljepši. Ili, zapravo, nije?
To je pitanje koje muči Grega Heffleyja kad njegov grad dragovoljno izvuče utikač i odrekne se elektroničkih uređaja. Ali suvremeni život nosi svoje prednosti, a Greg nije stvoren za svijet kakav je bio nekada.
Dok napetost sve više raste u domu obitelji Heffley, a i izvan njega, hoće li Greg pronaći način da preživi? Ili je povratak na „staru školu“ jednostavno pretežak za klinca Gregova kova?
O autoru romana Gregov dnevnik: Stara škola:
Jeff Kinney dizajner je internetskih igrica i autor bestselera. Jeffa su u Time Magazineu proglasili jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. Također je autor Poptropica.com,internetskih stranica koje je Time Magazine svrstao među 50 najboljih na svijetu. Djetinjstvo je proveo u Washingtonu, a 1995. godine preselio se u Novu Englesku. Živi na jugu Massachusettsa sa ženom i njihovom dvojicom sinova.
Ostale Gregove dnevnike potražite ovdje.
Mali princ objavljen je prvi put u Parizu 1943. godine i od tada do danas postao je kultnom knjigom i među djecom i među odraslima. Kroz priču o malom princu, EXUPÉRY je izrekao jednostavne, ali važne istine o pravim vrijednostima ljudskog života.
Po zanimanju pilot, francuski književnik ANTOINE DE SAINT – EXUPÉRY napisao je nekoliko romana i pripovijedaka (Noćni let, Zemlja ljudi, Ratni pilot) u kojima govori o veličini čovjeka, o njegovoj snazi, prijateljstvu i ljubavi, o težnji za istinom. Svjetsku slavu stekao je suvremenom bajkom Mali princ.
Uživajte u sadržajima koje vam nudi proširena stvarnost i doživite jedinstveno iskustvo kojem nećete moći odoljeti:
glazba
igre
svijet maloga princa u 3D
i još puno toga!
Preveo: Ivan Kušan
Ostale naslove za djecu i mlade potražite ovdje.
Zaboravljeni sin Mire Gavrana emotivna je i topla ljudska priča pretočena u roman pisan u formi dnevničkih bilježaka.
Mislav je dvadesetogodišnjak s blažim teškoćama u razvoju. Nakon šesnaest godina boravka u školi za djecu s posebnim potrebama vraća se u rodno selo u svoju obitelj. Njegov brat i sestra, kao ni susjedi, dotad uopće nisu znali za njega. Mladić se odjednom našao u potpuno novom okruženju i novim odnosima… Istrgnut iz svijeta u kojem je živio i na koji je navikao. Mislav teško prihvaća novu okolinu. Ali kad upozna djevojku Jasenku, njegov život obogaćuje jedan do tada nepoznat osjećaj ‒ mladenačka ljubav.
Roman ispovijesti, opažanja, dvojbi i razmišljanja divnoga, neiskvarenog mladića s naivnom dušom djeteta, namijenjen je kako mladim, tako i starijim čitateljima koji će nakon pročitane posljednje stranice ostati duboko dirnuti pričom.
Roman je objavljen na njemačkom, slovenskom, španjolskom i engleskom jeziku. Godine 2002. uvršten je na Ibby Honour List u Bazelu u Švicarskoj na koju se uvrštavaju djela sa snažnom humanom porukom.
Miro Gavran najprevođeniji je i najizvođeniji hrvatski pisac čija su djela prevedena na 38 jezika, a njegove knjige imaju više od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu. U ranim proznim tekstovima opisuje život u hrvatskoj provinciji, oslikavajući male ljude, svojevrsne antijunake, koji zadržavaju pozitivan odnos prema životu, čak i kada se suoče s nepravdom i velikim teškoćama. To se najbolje ogleda u romanu Zaboravljeni sin, iz 1989. godine, čiji je glavni junak dvadesetogodišnji mladić s blažim teškoćama u razvoju.
Ostale naslove Mire Gavrana potražite ovdje.
“Gospodin Gnjus je smrdio. Usto je i zaudarao. A ako nam pravopis dopušta reći da je bazdio, onda je i bazdio. Bio je najsmrdljiviji smrdljivi smrdljivac koji je ikada hodao kuglom zemaljskom.”
Chloe je najosamljenija djevojčica na svijetu. No tada upoznaje gospodina Gnjusa, gradskog skitnicu. Da, on pomalo smrdi, ali jedina je osoba koja je ikada bila dobra prema njoj. Stoga, kada gospodinu Gnjusu zatreba konačište, Chloe ga odluči sakriti u vrtnu kućicu! No Chloe će ubrzo otkriti da neke tajne ponekad vode u katastrofu. A kada smo već kod tajni, možda se u gospodinu Gnjusu krije mnogo više nego što nos može namirisati…
David Walliams poharao je svijet dječje književnosti poput uragana. Njegov sedmi roman, Tetka probisvjetka, smjesta je zauzeo prvo mjesto na ljestvicama bestselera i bio je najprodavanija knjiga izdavačke industrije 2014. godine.
Davidove knjige prevedene su na više od četrdeset jezika; samo su u Velikoj Britaniji prodane u više od sedam milijuna primjeraka. Ovjenčane su dosad nepremašenim pohvalama kritike, a Bljakburger, Zla zubarica i Tetka probisvjetka osvojile su nagradu za dječji roman godine, National Book Awards Children’s Book of the Year. Osim tih naslova na hrvatski su mu jezik prevedeni i romani Mali milijarder, Banditska bakica, Dječak u haljini, Djedov veliki bijeg, Ponoćni pustolovi, te zbirka priča Najgora djeca na svijetu i slikovnica Zmija u mojoj školi.
Ovaj roman donosi snažnu emotivnu priču o dvojici pisaca: Franzu Kafki i Maxu Brodu, te o ženama koje su ih sudbinski odredile. Radnja je smještena u Prag u razdoblje od 1903. do 1924. godine, te u Tel Aviv 1953. godine. Početak dvadesetog stoljeća u Srednjoj Europi uoči i nakon Prvog svjetskog rata uvjerljivo je opisan, dok su biografije poznatih junaka, unatoč poštivanju faktografije dane na neočekivan način. I kritika i čitateljska publika u zemlji i inozemstvu su izvrsno prihvatili ovaj roman za koji je autor dobio Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2012.godinu. Do sada je Kafkin prijatelj objavljen na nizozemskom u dva izdanja, na češkom, slovačkom, engleskom i albanskom te u fragmentima na francuskom i esperantu.
Malo o autoru:
MIRO GAVRAN suvremeni je hrvatski autor rođen 1961. godine u učiteljskoj obitelji u slavonskom selu Gornjoj Trnavi nedaleko od Nove Gradiške. Djela su mu prevedena na 38 jezika. Njegove knjige imaju više od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je otprilike 300 kazališnih premijera diljem svijeta koje je pogledalo više od tri milijuna ljudi. Jedini je živući dramatičar u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen, izvan zemlje rođenja, na kojem se igraju isključivo predstave nastale prema njegovim tekstovima, koji od 2003. djeluje u Slovačkoj u Trnavi, od 2013. u Poljskoj u Krakovu, a od 2016. u Češkoj u Pragu, pod nazivom GAVRANFEST. Najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu proteklih dvadesetak godina
Lik majke vrlo je često opisivan kroz povijest hrvatske dječje književnosti (proze i poezije). Međutim, taj opjevani motiv stvorio je i određene klišeizirane, idealizirane ili pomalo tipizirane uloge kako treba izgledati lik majke. Majka je najčešće prikazana kao strog ali i blag uzor djeci, kao nesebična i neumorna radilica u obitelji, kao vječna i samo-požrtvovna patnica, tragična i zadivljujuća heroina, a tek u novijoj postmodernističkoj prozi lik zadobiva oprečne maćuhinske osobine, a pisci pišu kao da se osvećuju uobičajenom liku majke. U svom romanu Sanja Pilić stvara poseban lik jedne maštovite, usporedo kreativne i luckaste, simpatične, ali i nedorasle, vrlo neobične mlade majke koju bismo žargonski nazvali "otkvačenom". Iako je glavni lik majke šaljivo i karikirano prikazan, on nije potpuno neuvjerljiv, jer neuljepšano prikazuje skrivena maštanja odraslih i njihove teškoće da uvijek pred djecom predstavljaju ulogu uzornog odgajatelja.
Jedan vlak polazi s mostarskoga kolodvora daleke 1917. godine, drugi vlak polazi iz Nove Gradiške 1987.godine – sudbine junaka koji su u njima na neobičan su način povezane. Pratimo dvostruku ljubavnu priču i dramatične događaje u Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata, kada je fra Didak Buntić pokrenuo akciju spašavanja gladne djece.Usporedno s time, upoznajemo mladića koji tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća počinje gubiti tlo pod nogama kada mu se snovi i stvarnost isprepletu. Pred vama je priča o dubokoj sumnji i istinskoj vjeri, koja vas neće ostaviti ravnodušnima.
Možda i ovaj roman da odgovor na pitanje zašto je Miro Gavran najprevođeniji hrvatski književnik čija su djela prevedena na 38 jezika. Zavodljiva vještina njegova asketskog pripovijedanja ne poznaje suvišne rečenice i ne srami se snažnih emocija.
Roman Sluškinjin dnevnik sjajan je novi triler autorice hita Ispod đavoljeg mosta.
Kit Darling sluškinja je koja ne može odoljeti njuškanju. Ona je „nevidljiva djevojka“, koja kompulzivno gura nos u tajanstvene živote svojih bogatih klijenata. Njezin bezazleni hobi postaje uteg oko vrata kad otkrije mračnu tajnu svojih poslodavaca. Kit postaje najveća prijetnja njihovu životu, a time i smetnja koju treba ukloniti.
Kad istražiteljica Mallory Van Alst stigne u luksuznu Staklenu kuću, otkriva dokaze krvoločnog napada kojeg nitko ne bi mogao preživjeti. No, tijelo nedostaje, kućevlasnici su napustili posjed, a njihova je sluškinja nestala. Jedini je svjedok susjeda starica koju su usred noći probudili vrisci. Mal ulazi u mračan i zlokoban svijet zločina koji srlja prema sigurnom uništenju.
U svom novom romanu autorica Loreth Anne White sjajno drži čitatelja u neizvjesnosti dok postupno razotkriva tajne, otkrivajuci šokantnu istinu.
“Mračna, zlokobna i uznemirujuća priča od početka čitatelja drži u neizvjesnosti, a ujedno je iznenađujuća, nemilosrdna i potpuno obmanjujuća.” – What’s Better
Than Books?
O autorici romana Sluškinjin dnevnik:
Loreth Anne White višestruko je nagrađivana autorica kriminalističkih trilera koji su prodani u više od tri milijuna primjeraka diljem svijeta. Kad ne piše ili ne smišlja nove slučajeve, može je se pronaći na jezerima ili na šumskim puteljcima Pacifičkog sjeverozapada gdje se trudi – neuspješno – izbjeći medvjede.
Zbirka priča Samo da sve dobro prođe predstavlja Aleksandru Filipović kao novi, važan ženski glas u hrvatskoj književnosti!
Čak i kada piše o posve uobičajenim, svakodnevnim situacijama, njezina je perspektiva originalna, a njezin autorski glas odlikuje sjajan smisao za detalje, za uočavanje neobičnog u običnome te krirurški precizni uvidi u kompleksnu ljudsku psihologiju.
Dječak koji muči mačke, žena o čijem ljubavnom životu susjedstvo sve zna, mlada liječnica kojoj stanodavac bez najave ulazi u stan, pijanac koji zaspi za volanom i tako gotovo ubije svoju suprugu i sina… to su likovi i situacije s kojima ćete se susresti u ovoj dojmljivoj zbirci priča.
Taj pripovjedni svijet djeluje obično i svakodnevno, ali Aleksandra Filipović uspijeva svakodnevicu pretvoriti u čaroliju književnosti, čitatelja natjerati da vidi nešto sasvim novo u onome što misli je da već tisuću puta vidio.
Iako tematiziraju toksični svijet oko nas, loše i nezdrave odnose, manje i više suptilne oblike zlostavljanja te sveprisutnu mizoginiju, priče iz ove zbirke nisu uvijek mračne – u većini njih kroz mrak se probija trak svjetlosti, trunčica optimizma koja jezičac vage drži točno na sredini između gorkog i slatkog.
Svaku od priča u ovoj sjajnoj zbirci moguće je pročitati za svega nekoliko minuta, ali svaku od njih pamtit ćete čitav život!
O autorici:
Aleksandra Filipović rođena je 1977. u Rijeci, gdje je završila studij anglistike i kroatistike. Nastavnica je, prevoditeljica i instruktorica joge. Autorica je romana Rizik od proljetnog mraza (2020.) Pjesme su joj objavljivane na portalima za književnost i kulturu Strane i Astronaut.ba, art blogu Čovjek-časopis, u časopisima Kvaka i Libartes. Godine 2022. bila je finalistica za nagradu Post scriptum za književnost na društvenim mrežama. Godine 2023. ušla je u finale natječaja za najbolju gorku priču „Marija Jurić Zagorka“ Narodne knjižnice Vrbovec. Večernji list objavio joj je (2022. i 2023.) dvije kratke priče.
