Pretraga
Prikaz 4201–4224 od 4782 rezultataSorted by latest
KLIMATSKA KRIZA I GLOBALNI ZELENI NEW DEAL
Noam Chomsky
Naklada Ljevak
Nova knjiga Chomskog i Pollina sadrži veliku ideju: stabilizaciju klimatskih prilika bez urušavanja društvenog života, uz bolje poslove, poboljšanje životnog standarda i reduciranje siromaštva u svijetu. Katastrofalne posljedice koje će se pojaviti ne obuzdaju li se klimatske promjene podrobno se opisuju u analizama u ovoj knjizi koje su pripremila dvojica autora – Noam Chomsky, već više od pola stoljeća vodeći javni intelektualac na svijetu i Robert Pollin, poznat diljem svijeta kao progresivni ekonomist koji već više od desetljeća predvodi borbu u ime egalitarnog zelenog gospodarstva. Chomsky snažno podupire globalni program Zelenog New Deala koji Pollin ocrtava u ovoj knjizi pokazujući kako je kriterije za takav program lako postići, čak i kad ih se promatra strogo iz perspektive tehničkih i ekonomskih prepreka koje treba prijeći. Izvan kruga takvih tehničkih i ekonomskih izazova, najveća prepreka na putu do uspjeha upravo je prikupljanje potrebne političke volje kako bi se nadvladali silno veliki interesi i sredstva kojima raspolaže globalna gospodarska grana proizvodnje fosilnih goriva.
O AUTORIMA:
Noam Chomsky već je više od pola stoljeća vodeći javni intelektualac na svijetu. Usto je i otac suvremene lingvistike. Njegov rad na tom području ostvario je silan utjecaj na mnoštvu drugih područja, pa tako i u matematici, filozofiji, psihologiji i računarstvu. Počasni je profesor na Sveučilištu Arizona te profesor emeritus lingvistike i filozofije na Massachusetts Institute of Technology. Objavio je velik broj značajnih knjiga, članaka i eseja o globalnoj politici, povijesti i lingvistici. Među najznačajnijim i najpopularnijim naslovima su mu knjige Hegemonija ili opstanak, Tko vlada svijetom, Globalno nezadovoljstvo, Optimizam, a ne očaj, također u izdanju Naklade Ljevak.
C. J. Polychroniou politički je ekonomist, predavač na sveučilištima i istraživačkim centrima u Europi i SAD-u. Glavna su mu područja zanimanja europska ekonomska integracija, globalizacija, politička ekonomija Sjedinjenih Američkih Država i dekonstrukcija neoliberalnog političko-ekonomskog projekta, Objavio je nekoliko knjiga, a članci su mu se pojavljivali u brojnim novinama, časopisima i na internetskim portalima.
Robert Pollin poznat je diljem svijeta kao progresivni ekonomist koji već više od desetljeća predvodi borbu u ime egalitarnog zelenog gospodarstva. Autor je velikog broja važnih publikacija kao i naručenih studija o provedbi programa Zelenog New Deala u zemljama širom svijeta te u brojnim američkim saveznim državama. Kao konzultant američkog Ministarstva energetike, radio je na uvođenju komponenata zelenog ulaganja u američki Zakon o oporavku i reinvestiranju iz 2009., Obamin program ekonomskih poticaja koji je sadržavao i financiranje ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku efikasnost vrijednog 90 milijardi dolara.
HITLEROV AMERIČKI GAMBIT
Grupa autora
Naklada Ljevak
„Najveća strateška pogreška svih vremena možda je bilo upravo to što je nacistička Njemačka u šest mjeseci 1941. godine objavila rat i Sovjetskom Savezu i Sjedinjenim Državama. Nikada nisam uspio objasniti zašto je Hitler to odlučio pokušati. Brendan Simms i Charlie Laderman sada su priskočili u pomoć ovim rijetkim postignućem: mikropoviješću globalnih razmjera. Ova knjiga prepuna je novih spoznaja, uzbudljivo je napisana i pomno i savjesno dokumentirana, te će se svakako odmah prometnuti u klasično djelo.” — John Lewis Gaddis, Sveučilište Yale
„U ovoj iznimnoj knjizi, na primjeru jednog od ikoničnih događaja 20. stoljeća, izloženog kao složena kronika nekoliko dana, imate sve: i lažne vijesti i špijunažu i pokušaje iskrivljavanja stvarnosti i pokazatelj kako se donose odluke u visokoj politici, koliko je u visokoj politici prisutna slučajnosti, a koliko dubinske analize i planiranja, kako se donose odluke koje imaju posljedice na milijune ljudi i njihove sudbine. Ovo je korisna knjiga za sve koji žele znati što je odredilo sudbinu svijeta u Drugom svjetskom ratu, koji žele vidjeti kako se odlučuje, što utječe na odlučivanje u visokoj politici i kako mnogi događaji nisu neizbježni. Milijuni stradalih zbog lošeg ili nedovoljnog promišljenog odlučivanja često nikada ne dobiju zadovoljštinu, kao ni mogućnost da razumiju zašto su postali žrtve.” — Tvrtko Jakovina
„U posljednjih osamdesetak godina brojni povjesničari pokušavaju odgovoriti na pitanja zašto je Drugi svjetski rat uopće počeo, je li ga se moglo izbjeći, i je li tijek samog rata mogao izgledati drugačije. Jedna od tema koja u tom smislu izaziva posebnu pažnju je odluka SAD-a da se uključi u rat. Je li ulazak u rat bio uvjetovan solidarnošću sa europskim saveznicima, borbom protiv nacifašističkih zločina i imperijalističkih ciljeva, ili (prvenstveno) zaštitom vlastitih interesa? Upravo navedene nedoumice Simms i Laderman, autori knjige Hitlerov američki gambit nastoje objasniti analizom originalnih dokumenata, relevantnih znanstvenih radova i izjava svjedoka. U vrijeme kada se u Ukrajini vodi najžešći rat nakon 1945., pitanja o razlozima započinjanja, ali i mogućnostima izbjegavanja vojnog sukoba, o geostrateškim interesima ‘velikih’ i žrtvovanju ‘malih’, dodatno su aktualizirana.” — Hrvoje Klasić
O AUTORIMA:
Brendan Simms je povjesničar i profesor povijesti međunarodnih odnosa na Sveučilištu Cambridge. Autor je nekoliko knjiga u kojima analizira političke odnose u Europi i svijetu u 19. i 20. stoljeću. Uža specijalnost mu je povijest Njemačke, posebno Trećeg Reicha i Adolfa Hitlera. Objavio je brojne knjige među kojima i naslove Europa i Hitler. Živi u Cambridgeu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Charlie Laderman je povjesničar i profesor međunarodnih odnosa na Odsjeku za ratne studije na King’s College u Londonu. Njegova uža specijalnost je politička povijest SAD-a i Velike Britanije, s naglaskom na 20. stoljeće. Autor je knjiga o američko-britanskoj vanjskoj politici, među ostalim i naslova Sharing the burden. Živi u Londonu.
ISLAM I LJUDSKA PRAVA
Ajla Čustović
Naklada Ljevak
Autorica je u knjizi Islam i ljudska prava pokazala mnogostrukost islamske misli, koju se ni o kojoj temi, pa tako ni o osjetljivoj temi ljudskih prava, ne može shvatiti pojednostavljeno, u crno-bijelom kontrastu. Ona otvara uvid u postojanje žustre polemike unutar samoga islama, osvjetljuje neke razlike u tumačenjima islamskih svetih tekstova, te islamsku misao o temi ljudskih prava čitatelju – možda po prvi put na hrvatskom jeziku – predstavlja s naglaskom na njezino bogatstvo i unutarnje napetosti, a ne na kontroverznosti. Postoje, dakako, i kontroverzna shvaćanja koja autorica ne izbjegava, nego adresira i objašnjava. Ova knjiga nije pisana sa stajališta kritičnosti prema islamu, ali ni sa stajališta plitke apologetike. Ovo je ozbiljna studija u kojoj su osjetljiva pitanja obrađena na osjetljiv način.
Iz recenzija:
Knjiga Islam i ljudska prava predstavlja pionirsku studiju unutar hrvatskih društvenih znanosti s obzirom na to da važna tema islama i ljudskih prava do sada unutar naše znanstvene zajednice nije diskutirana na ovako obuhvatan način. Pozicija koju autorica brani je ona progresivne islamske misli koja se ne temelji na pukoj prilagodbi temeljnih vrijednosti islama liberalnom poimanju ljudskih prava, već poziva na otvoreni dijalog (otvorenu razmjenu) između liberalne i islamske tradicije o temeljima i sadržaju univerzalnih ljudskih prava. Takva strategija, naravno, podrazumijeva spremnost obje tradicije mišljenja da uvaže argumente druge strane, te da prilagode neke od svojih vlastitih argumenta s ciljem postizanja konsenzusa oko ljudskih prava koja bi se time približila idealu univerzalnosti. - prof. dr. sc. Enes Kulenović
Ovakve knjige nema u Hrvatskoj. Dijalog dvaju različitih shvaćanja ljudskih prava višestruko nadmašuje okvir teorijsko-teološke rasprave i postavlja pitanja suživota uzajamnog respekta pojedinaca i grupa koje na značajno različit način razumiju smisao ljudskog života. Tema je relevantna i ostat će relevantna još godinama te će buditi interes kako znanstvene tako i šire javnosti. Vrijednost ove knjige nalazi i u činjenici što se zadržava na proceduralnim normativnim rješenjima: čitatelju i čitateljici nudi postupke i procedure kojima bi se dijalog između različitih tradicija mišljenja oko ideje univerzalnih ljudskih prava trebao odvijati, bez da pokušava nametnuti sasvim konkretna rješenja kojima bi takva vrsta dijaloga trebala rezultirati. Sama tema, kao i teza o otvorenoj razmjeni koju autorica zagovara u radu, neizbježno zahtijeva multidisciplinarne uvide iz područja teologije, povijesti, epistemologije i komparativnih religijskih studija. Kao dodatnu vrijednost ove knjige potrebno je spomenuti da se radi o temi koja je, u kontekstu hrvatske politologije, pionirska. - prof. dr. sc. Zoran Kurelić
O AUTORU:
Ajla Čustović rođena je 1986. godine u Sarajevu. Prva dva razreda osnovne škole završava u Libiji, a nastavlja u Zagrebu, gdje je završila i srednju školu. Diplomski studij novinarstva upisala je 2005. godine na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a završava ga 2010. godine i potom upisuje sveučilišni poslijediplomski studij Vanjske politike i diplomacije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, koji je završila 2012. godine i stekla titulu sveučilišne specijalistice za vanjsku politiku i diplomaciju. Tijekom studija pohađala je brojne seminare, sudjelovala i izlagala na nizu međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova i kongresa. Poslijediplomski doktorski studij (smjer Politička teorija) upisuje 2012. godine, završava ga 2020. godine. Nakon uspješno završenog doktorskog studija, 2021. godine upisuje Jednogodišnji studij Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih i europskih poslova koji završava 2022. godine. Zbog doktorske disertacije, tečno je naučila arapski jezik.
POTRESI – DIVOVI KOJI SE PONEKAD BUDE
Hrvoje Tkalčić
Naklada Ljevak
Hrvoje Tkalčić napisao je izvanredno zanimljivu, uzbudljivu, a na neki način čak i zabavnu knjigu. Osim što ona čitatelju otkriva dobroga i darovitog pisca – kakvih je, ruku na srce, među našim znanstvenicima, naročito onim koji se ne bave društvenim znanostima, uznemirujuće malo – čitatelj biva itekako svjestan te okolnosti da Tkalčić ne samo važan dio svoga obrazovanja, nego i znanstvenog odgoja, duguje onome obrazovnom sustavu koji od svakog znanstvenika, čak i onoga koji se bavi znanstvenim područjima koja su još hermetičnija, u pripovijedanje neuklopljivija od geofizike, očekuje sposobnost i vještinu da idiotu umije objasniti smisao i sadržaj svoje znanosti, te da za svoju znanost, u boljim slučajevima, umije zainteresirati tinejdžera s poremećajem u koncentraciji, kao i prirodno indolentnog, visokokokainiziranog menadžera. E, Tkalčić je napisao upravo takvu knjigu...
Miljenko Jergović (iz predgovora)
O AUTORU:
Hrvoje Tkalčić redoviti je profesor i voditelj Odsjeka za geofiziku na Australskome nacionalnom sveučilištu u Canberri. Rodio se u Bjelovaru, a odrastao u Vinkovcima, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je fiziku, smjer geofizika s meteorologijom, na Fizičkom i Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1996., a doktorirao je na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju 2001. s temom unutrašnje jezgre Zemlje putem prostornih seizmičkih valova. Bio je postdoktorand na Istraživačkom institutu SCRIPPS Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu, a zatim u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore. Nakon toga prelazi na Australsko nacionalno sveučilište, gdje napreduje do akademskog zvanja redovitog profesora. Od 2007. godine direktor je Opservatorija za seizmička i infrazvučna opažanja Warramunga u australskom Sjevernom Teritoriju, dijelu međunarodne mreže za praćenje i neširenje nuklearnih eksplozija sa središtem u Ujedinjenim narodima. Objavio je više od 100 recenziranih znanstvenih radova u vodećim svjetskim časopisima koristeći se seizmologijom i matematičkom geofizikom za otkrića o Zemljinoj unutrašnjoj građi i dinamici, od jezgre do kore, uključujući inovativne teorijske i metodološke radove o seizmičkom i korelacijskom polju, tektonskim i vulkanskim potresima te marsotresima. Među zapaženim mu je otkrićima opažanje smicajnih valova u unutrašnjoj jezgri Zemlje, čime je dokazao da je ona u čvrstom stanju. Objavio je prvu dosad napisanu knjigu o unutrašnjoj jezgri Zemlje u izdanju Cambridge University Pressa 2017. godine. Za svoj istraživački rad dobio je inauguracijsku nagradu australskog AuScopea 2016. godine. Izabran je u članstvo Američke geofizičke unije 2020. zbog prijelomnih otkrića o temi unutrašnje jezgre Zemlje i razvoja inovativnih geofizičkih metoda za istraživanje seizmičkih struktura i izvora potresa. Kraljevsko astronomsko društvo u Londonu dodjeljuje mu 2022. medalju Price za prijelomna otkrića razumijevanja arhitekture Zemljina korelacijskog polja i dokaz da je unutrašnja jezgra Zemlje u čvrstom stanju.
IMPERIJ
Ryszard Kapuscinski
Naklada Ljevak
„Imperij je klasik u žanru putopisne reportaže, remek-djelo jednog od najvećih pisaca i svjedoka 20. stoljeća.”
- Times Literary Supplement
Imperij, maestralna knjiga najvećega poljskog književnog putopisca 20. stoljeća Ryszarda Kapuścińskog o raspadu Sovjetskog Saveza, kombinira sjećanja iz djetinjstva s beskompromisnim novinarstvom. Imperij započinje opisom sovjetske okupacije autorova rodnog grada u istočnoj Poljskoj 1939., a kulminira, 50 godina kasnije, putovanjem dugim više od 6000 kilometara koje ga vodi od Kremlja do napuštenog gulaga Kolima, od rudarskog štrajka u području arktičkoga polarnog kruga do pogibeljne vožnje autobusom kroz ratne zone na području Kavkaza. Pišući o međuetničkoj mržnji, vjerskom fanatizmu, pasivnosti i paranoji, koji su duboko obilježili dvije generacije istočnih Europljana, Kapuściński je komponirao simfoniju za carstvo koje se urušava – djelo koje povijest prevodi u nade i patnje ljudi osuđenih da je prožive.
Iz medija:
"Kapuściński nadrasta granice novinskog žanra. Narativna snaga njegova stila nameće usporedbu s Conradom, Kiplingom ili Orwellom.”
- Blake Morrison
„Snažan i uvjerljiv narativ iz pera majstora književne reportaže i jednog od najsnažnijih glasova 20. stoljeća. Kapuściński istražuje goleme nepravde i zla prema čitavim narodima i državama, prema ljudskoj psihi, i fizičkom okolišu. To je razorna slika Rusije koja prodire duboko do deprimirajuće zbilje tijekom 70 godina sovjetske vladavine.”
- The Boston Globe
„Kapuściński je očaravajući vodič koji u sebi sjedinjuje bezgraničnu ustrajnost, sjajan stil, dječju znatiželju i autoritet istinskog intelektualca.”
- The New York Times Book Review
„Kada djeca naše djece požele pronaći razloge okrutnosti kraja 20. stoljeća, kad se zapitaju zašto su revolucije jedna za drugom iznevjeravale svoja obećanja zbog pohlepe, straha i zbunjenosti svojih vođa, treba ih uputiti na to da čitaju Ryszarda Kapuścińskog.”
- Wall Street Journal
O AUTORU:
Ryszard Kapuściński (Pinsk, Bjelorusija, 1932. – Varšava, 2007.), poljski novinar, književnik i fotograf, autor putopisnih reportaža. Bio je dopisnik iz Afrike 1962. – 1967. (jedini dopisnik poljske novinske agencije PAP tijekom dekolonizacije), iz Latinske Amerike (1967. – 1972.), i u nekoliko navrata s Bliskog istoka. Između 1956. i 1981. izvještavao je o 27 ratova, državnih udara i revolucija iz zemalja Trećeg svijeta. Autor je dvadesetak putopisnih knjiga, među kojima su najzapaženije Nogometni rat (o sukobu između Hondurasa i Salvadora 1969.), Putovanja s Herodotom, Car (o padu etiopskog cara Hailea Selassija), Šahin-šah (o usponu i padu posljednjeg iranskog šaha Mohammada Reze Pahlavija), Imperij (o raspadu Sovjetskog Saveza). Knjige su mu prevedene na gotovo sve svjetske jezike i nagrađene brojnim nagradama, a često je bio spominjan kao kandidat za Nobelovu nagradu.
ČOVJEK JE ČOVJEKU VIRUS
Renata Salecl
Naklada Ljevak
Knjiga Čovjek je čovjeku virus međunarodno ugledne filozofkinje Renate Salecl donosi opsežan osvrt na promjene koje pandemija koronavirusa donosi u naše živote.
Prvi dio knjige Čovjek je čovjeku virus, Renate Salecl, vodeće slovenske filozofkinje i sociologinje s međunarodnim ugledom, zbirka je eseja koju čine skupljene i prerađene kolumne koje je autorica u posljednjih nekoliko godina objavljivala u subotnjem prilogu novina Delo te ih objavila pod nazivom Trčanje na mjestu. U njemu se proučava što se događa s pojedincem u neoliberalnom svijetu, koji ga novi psihološki simptomi muče, kako shvaća svoj život, kakav odnos ima prema društvu oko sebe, kako doživljava rad, ljubav, roditeljstvo i kako razmišlja o budućnosti. Kamo idemo kao društvo i kao pojedinci, pred kojim problemima zatvaramo oči i zašto razvoj često izgleda kao trčanje na mjestu samo su neke od tema koje se pritom obrađuju. Drugi dio knjige, koji je prijevod djela Čovjek je čovjeku virus, govori o promjenama koje pandemija koronavirusa donosi u naše živote, baveći se odnosom prema zdravlju, autoritetima, kontroli, (ne) jednakosti, boli i prije svega negativnim emocijama. Esejistička i zgusnuta razmišljanja o promjenama u društvu zbog pojave koronavirusa razmatraju što pandemija znači kao poluga za društvo. Zašto je zatvaranje kao dio borbe protiv virusa rezultiralo i autoritarnim političkim stajalištima, vojnim diskursom i ratom riječima, zašto pandemija u nekim slučajevima uzrokuje ponašanje s elementima terorizma, koji je uzrok masovne fascinacije toaletnim papirom, kako su nam automobili postali novi kavezi, zašto i po kojim kriterijima neki životi imaju veće, a drugi manje vrijednosti, samo su neke od tema koje se obrađuju u drugom dijelu ove fascinantne knjige. Pritom se pokušava dati odgovor na goruće pitanje naših dana; može li pobuna protiv rastuće nejednakosti u doba korone dovesti do radikalnih društvenih promjena i može li cijela kriza pomoći u poboljšanju zabrinjavajuće ekološke situacije. Eseji iz obje knjige hrvatskim se čitateljima premijerno predstavljaju objedinjeni u jednu, jer je prva okvir za drugu, konkretnu situaciju u vremenu pandemije, u kojoj autorica analitički i kritički nudi promišljanje realizacije da je svijet zarobljen. Čovjek je čovjeku virus, jednu od najvažnijih knjiga suvremenog doba, Naklada Ljevak predstavlja u promišljenom prijevodu Anite Peti-Stantić.
O AUTORU:
Renata Salecl (Slovenj Gradec, 1962.) studirala je filozofiju i doktorirala sociologiju, a 1980-ih godina bila je aktivna u znamenitoj Ljubljanskoj školi psihoanalize. Gostujuća je profesorica na London School of Economics, viša istraživačica pri Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani te profesorica na Birkbeck Collegeu. Godine 2010. proglašena je „slovenskom znanstvenicom godine”. U ožujku 2011. proglašena je najuspješnijom ženom u Sloveniji. Godine 2017. izabrana je za članicu Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Knjige su joj prevedene na petnaest jezika, a među njima se ističu: O anksioznosti, (Per)verzije ljubavi i mržnje i Tiranija izbora.
POZIV NA NOVO PROMIŠLJANJE SVIJETA
Maja Gopel
Naklada Ljevak
„Autoričina je dijagnoza precizna, njezina knjiga dolazi u pravom trenutku – kad posljedice klimatskih promjena postaju jednako nesagledive kao i nevoljkost politike da se s njima suoči. Posrijedi je urgentno iznesen pledoaje za mišljenje orijentirano na budućnost, ‘poziv’ za koji možemo poželjeti da će mu se odazvati mnogi.“ - Deutschlandfunk
U knjizi „Poziv na novo promišljanje svijeta“ Maja Göpel na popularno-znanstveni način pristupa najvažnijim temama današnjice: klimatskoj krizi, sve većoj polarizaciji društva na Zapadu i sve dubljem jazu između bogatih i siromašnih. Ova knjiga pomno i precizno uočava korake koji su doveli do globalne krize, pokazujući obrasce koji se moraju mijenjati, neuspjeh zapadnog neoliberalnog modela, istovremeno ilustrirajući kako osposobiti društvo za budućnost. Göpel pred čitatelja postavlja širu sliku, naglašavajući da su socijalna i politička pravda jedan od ključnih elemenata održivog razvoja. U ovoj knjizi možete pročitati zašto neoliberalizam, stalni rast i pretjerano iskorištavanje Zemljinih resursa dosežu svoje granice. Argumenti Maje Göpel savršeno odgovaraju našem vremenu i nude važne smjernice u raspravi o problemima današnjice.
Iz knjige: “Naravno da se svijet neće promijeniti samo zato što ste vi pročitali neku knjigu. Naravno, ni zato što sam je ja napisala. Ja nisam ni šefica vlade neke industrijske zemlje ni predsjednica uprave nekoga multinacionalnog koncerna, a pretpostavljam da niste ni vi. Ali i da jeste, ni ta moć ni taj utjecaj ne bi bili dovoljni da se naši sustavi ponovno postave na zdrave noge. Jer i najmoćniji i najutjecajniji ljudi, kako čujem iz razgovora, traže obvezna pravila koja bi s jedne strane mogla potaknuti obrat inovacija i investicija, a s druge ostati dugoročno funkcionalna. U ovoj knjizi nazvala sam to društvenim ugovorom. Te forme preuzimanja odgovornosti za opću dobrobit usmjerena na budućnost trebali bismo kao građanke i građani ove republike zahtijevati – ali i sami ponuditi.”
O AUTORU:
Prof. dr. Maja Göpel počasna je profesorica na sveučilištu Leuphana u Lüneburgu. Jedna je od najuglednijih njemačkih ekonomistica i istaknuta zagovornica održive transformacije društva. Bila je znanstvena direktorica uglednog Die Neue Institut Deutschland, na čelu međunarodne organizacije Znanstvenici za budućnost te glavna tajnica Njemačkog savjetodavnog vijeća za globalne promjene. Članica je Balatonske grupe, Rimskog kluba i Savjeta za bioekonomiju njemačke savezne vlade, kao i suosnivačica mreže Znanstvenici za budućnost (Scientists for the Future). Dobitnica je nagrada: Science Communication Medal instituta Max Planck u Göttingenu, nagrade Theodor Heuss, nagrade WeQ, nagrade Erich Fromm, nagrade B.A.U.M. Njemačke udruge za upravljanje okolišem, nagrade ZEIT WISSEN „Mut zur Nachhaltigkeit“ i nagrade Adam Smith Njemačkog ekonomsko-društvenog foruma za tržišnu ekonomiju. Knjige su joj bestseleri u Njemačkoj, a naslov “Poziv na novo promišljanje svijeta” dugo se nalazio na prvom mjestu top-liste najprodavanijih knjiga časopisa Spiegel.
SAN ZVAN JUGOSLAVIJA
Michael Martens
Naklada Ljevak
San zvan Jugoslavija priča je o europskom dvadesetom stoljeću: od velikih monarhija, preko dva svjetska rata, do formiranja i kriza novih država. Sve ono što se zbiva oko te, kao i Andrićevih, knjige – svi prigovori, napadi, ignoriranja, konstrukcije, učitavanja – priča je o našim prostorima na početku novog tisućljeća. Tu onda prestaje biti važno jeste li Andrićev obožavatelj ili niste. On vam se nudi kao lakmus papir društvenih zastranjenja, indikator otvorenosti društava ili mjerač sposobnosti nadilaženja kulturnih ograničenja.
„Nema prikladnijeg naslova za ovu knjigu od San zvan Jugoslavija. To je naslov u kojem je sadržano sve. Naše slabosti, naši strahovi; ono što nas sputava i ono što zbog opsežnosti ne možemo sagledati ili razumjeti. Teško je shvatiti da je identitet raznolik, da se tijekom čovjekova života mijenja te da može biti sastavljen od različitih komponenata, pa se jedan te isti čovjek može nekada osjetiti Hrvatom, nekada Bosancem, nekada Srbinom, a nekada sve to skupa sklopiti u jedan identitetski mozaik, pa ga, u nedostatku drugih rješenja, zaogrnuti Jugoslavijom. Teško je shvatiti da su nekome tko je govorio desetak jezika, živio u isto toliko svjetskih metropola, te na policama imao isto toliko različitih klasika koje je čitao na izvornim jezicima, dakle, da su takvom čovjeku previše uske (nacionalne) kategorije na koje bi ga mi htjeli svesti. Teško je shvatiti da je nekada taj politički ideal imao drugačije konotacije i da ga ne možemo sagledavati perspektivama kontaminiranima novijim traumatičnim iskustvima, umjesto vremenu koje mu pripada. Sve te težine Martens je sažeo u svoj naslov.
— Nebojša Lujanović
O AUTORU:
Michael Martens (Hamburg, 1973), njemački je novinar, pisac i stručnjak za balkanska pitanja, dugogodišnji politički dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. Tokom svoje novinarske karijere Martens je izvještavao iz Sankt-Peterburga, Atene, Istanbula, Beograda i Beča. Dosada je napisao dokumentarni roman U potrazi za junakom – Priča o vojniku koji nije htio ubijati (2011) i monografiju Vatra u vatri: Ivo Andrić – jedan europski život (2020).
OPTIMIZAM, A NE OČAJ
Noam Chomsky
Naklada Ljevak
U najnovijim intervjuima koje je za Truthout dao C. J. Polychroniouu, Noam Chomsky iznosi svoje stavove o „ratu protiv terorizma“, usponu neoliberalizma, izbjegličkoj krizi, izgledima za postizanje izraelsko-palestinskog mira, usponu pokreta Black Lives Matter, disfunkcionalnom američkom izbornom sustavu, opasnosti od klimatskih promjena te o nadama, izgledima i izazovima izgradnje pokreta za radikalnu promjenu.
Ova knjiga obavezna je literatura u ovim teškim vremenima. Podijeljena u tri dijela, počinje preciznom analizom neoliberalizma i imperijalizma, stanja u Europskoj uniji, uloge religije u politici i klasne polarizacije. U drugom dijelu fokusira se na Trumpov predsjednički mandat te izlaže povijest američke vanjske politike, kao i ostale važne teme, poput zdravstvene skrbi, obrazovne politike i globalnog zatopljenja. Naposljetku, treći dio knjige govori o alternativi postojećem sustavu, postavljajući pitanje: Jesu li Sjedinjene Države spremne za socijalizam?
„U ovom briljantnom izboru najnovijih intervjua o širokom rasponu tema Chomsky pokazuje zadivljujuću širinu znanja, veliku dubinu uvida, jasnoću u objašnjavanju svojih stavova i neumornu posvećenost društvenoj i ekonomskoj pravednosti.“
- Robert Polloin, prof. ekonomije na Sveučilištu Massachusetts-Amherst
„Ako još niste čitali Chomskog, ova knjiga otvorit će vam oči, a čak i ako jeste, pokazat će vam da još ima dosta tema u kojima vas može prosvijetliti. Ova je knjiga svjetionik – ili, bolje, GPS – u ovom turbulentnom i sve mračnijem svijetu.“
- Ha-Joon Chang, Sveučilište Cambridge
„Ovaj fascinantni izbor intervjua pokriva zadivljujući raspon fundamentalnih i presudnih društvenih tema, pokazujući iznova da je Noam Chomsky najhumaniji i najupućeniji intelektualac današnjice kad je riječ o dosljednom i predanom zalaganju za pravednije društvo.“
- Richard Falk, prof. međunarodnog prava, Sveučilište Princeton
„Nadamo se da će ovi tekstovi pripomoći da se stavovi i ideje Noama Chomskog približe novom naraštaju čitatelja, istodobno održavajući vjeru u čovjekovu sposobnost da pruži žestok otpor silama političke tame i da u konačnici promijeni tijek povijesti nabolje.“
- C. J. Polychroniou
O AUTORU:
Noam Chomsky već je više od pola stoljeća vodeći javni intelektualac na svijetu. Usto je i otac suvremene lingvistike. Njegov rad na tom području ostvario je silan utjecaj na mnoštvu drugih područja, pa tako i u matematici, filozofiji, psihologiji i računarstvu. Počasni je profesor na Sveučilištu Arizona te profesor emeritus lingvistike i filozofije na Massachusetts Institute of Technology. Objavio je velik broj značajnih knjiga, članaka i eseja o globalnoj politici, povijesti i lingvistici. Među najznačajnijim i najpopularnijim naslovima su mu knjige Hegemonija ili opstanak, Tko vlada svijetom, Globalno nezadovoljstvo, Optimizam, a ne očaj, također u izdanju Naklade Ljevak.
POLITIKA POPUŠTANJA HITLERU
Tim Bouverie
Naklada Ljevak
Knjiga Politika popuštanja Hitleru pisana je u maniri najbolje britanske historiografije i publicistike kroz narativnu povijest koja dočarava neizvjesnost, dramatičnost i dileme toga razdoblja. To je kronološka priča temeljena među ostalim i na dnevnicima, pismima, novinskim člancima i diplomatskoj pošti, koja čitatelja vodi kroz turbulentne godine uoči Drugog svjetskog rata. Za razliku od drugih knjiga koje problematiziraju to razdoblje, Politika popuštanja Hitleru ne upada u zamku jednodimenzionalnog fokusa na jedan događaj (München) ili jednog pojedinca (Chamberlain). Iscrpna i sveobuhvatna kronologija započinje Hitlerovim imenovanjem njemačkim kancelarom 1933., a završava sedam godina kasnije, tzv. Lažnim ratom sredinom 1940. godine. Bouverie pokazuje da je pomirbena politika tridesetih godina dvadesetog stoljeća bila, strateški i moralno, spektakularni fijasko. Čak i kad je Hitlerova nezasitnost postala očigledna, prikladna reakcija Britanaca i Francuza izostala je: radilo se o dilemi između časti i užasa rata u čiju pobjedu nitko nije mogao biti siguran. Djelomično je to bilo uzrokovano traumom Prvoga svjetskog rata, koju nitko nije želio ponoviti. Politika popuštanja Hitleru povijesna je pripovijest brzog tempa: inteligentna, lucidna i napeta poput dobrog krimića – bez obzira na to što su događaji o kojima se u knjizi piše poznati.
„U vrijeme kada se povijest često revidira i njome manipulira, posebno kada je u pitanju upravo odgovornost za Drugi svjetski rat i zločine (tijekom i nakon njega), ova knjiga važna je iz još jednog razloga. Naime, u Europi, posebno istočnoj, prevladava u posljednje vrijeme stav kako je rat započeo popuštanjem Staljina Hitleru i potpisivanjem tzv. Molotov-Ribbentrop pakta o nenapadanju. Knjiga upozorava da bi davanje zelenog svjetla Hitleru da krene u rat možda ipak trebalo tražiti u popuštanju britanskih i francuskih političara i, konkretno, Münchenskom sporazumu kojim je Čehoslovačka žrtvovana radi mira, koji je vrlo brzo pregažen.“ - Hrvoje Klasić, recenzent
„Ugledni svjetski povjesničari ocijenili su knjigu kao „prvi veliki prikaz“ teme o kojoj se u proteklih osam desetljeća već puno pisalo. To pokazuje da je riječ o važnoj knjizi, odličnom prikazu politike koja je najviše vezana za Otok, englesku, britansku političku elitu tridesetih godina, ali je odredila svjetsku politiku tijekom uspona Hitlera na vlast i onda vladanja Hitlera sve do napada na Poljsku 1939. Knjiga je sjajna, može biti primjer kako se piše dobra historiografija, kako se uočavaju detalji, kako se slaže narativ i izvode zaključci, kako se čitatelj može zaintrigirati za temu o kojoj je već vjerojatno nešto čuo. O politici popuštanja se pisalo, ali je Bouverie svemu udahnuo niz novih interpretacija, postavio provokativna pitanja, iskoristio trenutak kada se neke već ustaljene interpretacije, iznova propituju. — Tvrtko Jakovina, recenzent
Politika popuštanja Hitleru je knjiga koju je napisao znanstvenik, ali ne i (samo) za znanstvenike. Pristup kojim se vodio Bouverie bliži je pričanju zanimljive i dramaturški dobro vođene priče, nego tipičnoj historiografskoj analizi određenog vremena i događaja. A u toj priči autor pokazuje talent za prikazivanje emocija i humora, kao i instinkt za naglašavanje dramatičnih trenutaka, a sve s ciljem stvaranja živopisne slike likova, njihovog okruženja i duha vremena. - Frankfurter Allgemeine Zeitung
Knjiga Tima Bouveriea, Politika popuštanja Hitleru odlično je napisana, lako čitljiva i znanstveno utemeljena studija jednog vremena i njegovih glavnih (političkih) protagonista. Iako govori o prošlosti, primjeri koje autor navodi, način ponašanja političara i političkih elita, spremnost na kompromise i ponekad „ugovor s vragom“ radi „viših interesa“, mogu poslužiti i kao upozorenje i putokaz današnjim i nekih budućim političarima i diplomatima. - Sunday Telegraph
Živopisno, detaljno i potpuno fascinantno... Riječ je o političkoj drami u najboljem i najuzbudljivijem obliku. - James Holland Uzbudljiva, iznijansirana...apsolutno neodoljiva knjiga. - Times Literary Supplement Zadivljujući debi jednog od najboljih mladih britanskih povjesničara. - Margaret MacMillan, povjesničarka
O AUTORU:
Tim Bouverie britanski je autor, povjesničar i novinar. Nakon studija povijesti na Oxfordu Bouverie je radio na povijesnim i političkim dokumentarcima prije nego što se pridružio radio-televizijskoj kući News Channel 4. Tijekom godina u novinarskoj struci radio je na gotovo svim suvremenim političkim događajima. Bouverie piše književne kritike povijesne i političke tematike, a pisao je i za Spectator, Observer i Daily Telegraph. Knjiga Politika popuštanja Hitleru Bouverijev je publicistički prvijenac. Unatoč autorovoj mladosti i počecima njegovog znanstveno-publicističkog rada knjiga je dobila pozitivne kritike međunarodne znanstvene zajednice, uključujući i komentare nekih od najuglednijih svjetskih povjesničara 20. stoljeća (Margaret MacMillan, Ian Kershaw, Peter Frankopan).
LAVLJA JAZBINA
Susie Linfield
Naklada Ljevak
U središtu Lavlje jazbine niz je portreta i biografskih crtica čuvenih mislilaca politčke ljevice koji su živjeli i djelovali sredinom dvadesetog stoljeća i opširno pisali o idejama stvaranja židovske državnosti.
To su, među ostalima, njemačka politička filozofkinja Hannah Arendt, romanopisac i avanturist Arthur Koestler, veliki biograf i Trockijev poštovatelj Isaac Deutscher, američki novinar I. F. Stone, francusko-arapski novinar Maxime Rodinson, tuniško—francuski antikolonijalistički filozof Albert Memmi, politički aktivan kognitivni znanstvenik Noam Chomsky i irski akademik Fred Halliday. Šest učenjaka dijeli sličnu sudbinu u pogledu životnih priča i proživljenih iskustava, zbog čega su njihova raznolika intelektualna putovanja istim povijesnim pravcem od velike važnosti današnjim literatima, a i proživjeli su kataklizmičke događaje sredine 20. stoljeća, pisali o njima i bili oblikovani njima.
„Ponekad se dogodi da se neka knjiga pojavi u trenutku kad je najpotrebnija, u trenutku u kojem može postati dijelom javnog diskursa i pomoći pripremiti teren za buduće političke argumente i rasprave. Knjiga Lavlja jazbina: cionizam i ljevica od Hanne Arendt do Noama Chomskog upravo je takva knjiga. Autorica Susie Linfield ljevičarka je i progresivna cionistica. Dok iznosi argumente nekih od najvažnijih suvremenih ljevičarskih mislilaca (svi su osim jednoga Židovi), donosi i povijesni kontekst i vrlo profinjenu analizu, koja se odlikuje jasnoćom i intelektualnim poštenjem.“ — Reform Judaism
„Pisanje [Susie Linfield] udružuje novinarsko pripovijedanje i znanstveničku analizu ideja… Knjiga Lavlja jazbina pokazuje pojedinačnu borbu židovskih ljevičara iz naraštaja povezanoga s Drugim svjetskim ratom da pomire svoje proturječne nagone, partikularistički zov cionizma i univerzalistički zov socijalizma. Njihove priče precizno najavljuju iskustvo današnjih židovskih liberala u nastojanju da pomire vlastiti proizraelski partikularizam i univerzalizam usmjeren na socijalnu pravdu… Njezina knjiga pojavljuje se upravo u trenutku kada te priče i pouke poprimaju sve veću važnost i neodložnost.“ — The New York Times
„Ne morate biti opčinjeni ljevicom, judaizmom ili cionizmom da biste uživali u ovoj fascinantnoj knjizi. Kakve god imali stavove o izraelsko-palestinskom sukobu, ovo je obavezna literatura za poklonike fascinantnih, intrigantnih i uzbudljivih rasprava koje oduševljavaju svojom lucidnošću i intelektualnim poštenjem.“ — Hussein Agha, suautor knjige A Framework for a Palestinian National Security Doctrine
„Kako se buran, iako često vjeran brak ljevice i cionizma pretvorio u pravo minsko polje ogorčenih sukoba? Susie Linfield toj prijepornoj temi pristupa uobičajeno genijalnom vizijom i velikodušnim duhom. Originalan i ključan prilog raspravi.“ — Ruth Franklin, autorica knjige A Thousand Darknesses: Lies and Truth in Holocaust Fiction
„U svojoj knjizi Lavlja jazbina autorica znanstveno-istraživački analizira i kritički interpretira stavove osmero uglednih intelektualaca židovskog podrijetla i lijevog političkog svjetonazora o pitanjima izraelske državnosti, cionizma i izraelsko– palestinskih odnosa te otvara i odgovara na brojna pitanja iz područja povijesti, religije, politike, kulturne antropologije i prava. Ne samo što progovara o temi koja je duboko bolna, opterećena raznim oblicima trauma i, kada je u pitanju budućnost, neizvjesna, nego i polemizira s nekim od najvećih mislilaca 20. (i 21.) stoljeća, ukazujući na njihove propuste, površnosti, a često i neznanje, pokazujući time visok stupanj znanstvenog integriteta.“ — Hrvoje Klasić
„Analiza Susie Linfield je temeljita, a njezin kritički stav prodoran dok nastoji objasniti središnji problem: sukob između partikularnoga zauzimanja za progonjeni narod i po prirodi univerzalističkoga lijevoga, socijalističkog, rjeđe komunističkog programa.“ — Nadežda Čačinovič
„Knjiga Lavlja jazbina uzoran je prikaz intelektualne povijesti koji se hvata u koštac i s tragičnošću cionizma i s načinom na koji je anticionizam postao mjerilom globalne ljevice. Riječ je o skrupuloznome, nepokolebljivom, lucidnom i moralno ozbiljnom djelu koje se pojavilo u pravom času.“ — Todd Gitlin, autor knjige The Sixties: Years of Hope, Days of Rage
„Zašto neki od najblistavijih umova na američkoj i europskoj ljevici nisu uspjeli shvatiti židovski nacionalizam? Knjiga Lavlja jazbina fascinantno je i jedinstveno pronicljivo istraživanje granica intelektualne ljevice u nastojanju da se uhvati u koštac s nesmiljenom stvarnošću našega svijeta.“ — Zeev Sternhell, autor knjige The Founding Myths of Israel: Nationalism, Socialism, and the Making of the Jewish State
O AUTORU:
Susie Linfield, ugledna novinarka, znanstvenica i sveučilišna nastavnica (New York University), diplomirala je američku povijest na sveučilištu u Ohiu. Nakon studija preselila se u Boston, gdje je vodila feministički časopis Wages for Housework sve do ponovne selidbe u New York, gdje je studirala novinarstvo i dokumentarno filmsko stvaralaštvo. Na istom sveučilištu od 1995. radi kao predavač na katedri za novinarstvo. U svom pisanju kombinira novinarsku pripovjedačku tehniku sa znanstvenom analizom informacija. Njezina knjiga The Cruel Radiance: Photography and Political Violence (2011.) bila je u užem krugu za nagradu National Book Critics Circle Award in Criticism, a iste je godine za taj naslov osvojila Berlin Prize, koji dodjeljuje Američka akademija u Berlinu. Teme kojima se bavi u svojim člancima i knjigama odnose se na međuodnos kulture, religije, društva i politike. U knjizi Lavlja jazbina znanstveno- istraživački analizira i kritički interpretira stavove osmero uglednih intelektualaca židovskog podrijetla i lijevog političkog svjetonazora o pitanjima izraelske državnosti, cionizma i izraelsko-palestinskih odnosa.
LJUDSKI ROD: POVIJEST ČOVJEČNOSTI
Rutger Bregman
Naklada Ljevak
"Uvjerljiva priča koja nam trenutno svima treba“ (People), priča koja nudi “iskrenu” (Daniel H. Pink) i „iznimnu“ (Susan Cain) argumentaciju kako su zapravo naša unutarnja dobrota i spremnost na suradnju bili najvažniji čimbenici preživljavanja na ovom planetu.
Jedno vjerovanje ujedinjuje ljevicu i desnicu, psihologe i filozofe, pisce i povjesničare. Prožima naslovnice koje nas okružuju i zakone koji nam određuju život. Vrišti s internetskih portala, posebno društvenih mreža. A korijeni tog vjerovanja sežu duboko u zapadnjačku misao: od Machiavellija do Hobbesa, Freuda do Pinkera, prešutna pretpostavka jest da su svi ljudi loši. Dapače, ljudi ne samo da su loši, nego i uvijek djeluju gonjeni vlastitim interesom. Što ako to nije točno?
U svojoj dugo očekivanoj knjizi Ljudski rod: Povijest čovječnosti, Rutger Bregman tvrdi nešto sasvim suprotno: realistično je i revolucionarno pretpostaviti kako su ljudi dobri. Ovaj međunarodni autor bestselera i ugledni povjesničar proteklih će 200.000 godina ljudske povijesti staviti u sasvim drugačiju perspektivu, dokazujući nam kako smo predodređeni biti ljubazni te skloniji suradnji i povjerenju u drugoga. Takav stav ima svoje čvrste temelje još od početaka Homo sapiensa. Od stvarnog Gospodara muha, preko mana jednog od najzloglasnijih psiholoških eksperimenata u povijesti, sve do istinite priče o dva brata na suprotnim stranama koji su naposljetku pomogli Nelsonu Mandeli da okonča aparthejd, Bregman nam pokazuje kako vjerovati u ljudsku darežljivost i suradnju nije tek optimistična fantazija – to je stvarnost. Dapače, ima golemi utjecaj na to kako društvo funkcionira. Kad u drugima vidimo sve najgore, to će i iz naše politike i ekonomije izvući ono najgore. No, vjerovanje u ljudsku dobrotu i altruizam može biti novi način razmišljanja – te poslužiti kao temelj za postizanje istinske promjene u našem društvu.
„Ljudski rod natjerao me da iz sasvim novog kuta vidim čovječnost."
– Yuval Noah Harari, autor knjige Sapiens
„Neke knjige stavljaju naše ideje na kušnju. No Ljudski rod na kušnju stavlja same temelje tih ideja. Njezina iskrena argumentacija koja obara s nogu natjerat će vas da ponovno razmislite o svemu što ste do sada vjerovali o društvu, demokraciji, i ljudskoj prirodi općenito. U moru cinizma, ova je knjiga stijena, nepotopivi prsluk za spašavanje koji je svijetu nasušno potreban."
―Daniel H. Pink, autor bestselera Poriv
„Rutger Bregman jedan je od najprovokativnijih mislioca našeg vremena… Ova knjiga uništava cinični pogled kako su ljudi inherentno zločesti i sebični, te oslikava portret ljudske prirode koji ne samo da nam bolje zvuči, već je i točniji… Vodeći nas na putovanje u prošlost, otkriva kako možemo sagraditi svijet s više onih koji daju nego onih koji primaju."
― Adam Grant, autor bestselera Give and Take i Originals
„Iznimno sam uživao čitajući Ljudski rod. Natjerao me da iz sasvim novog kuta vidim čovječnost i preispitam mnoga svoja dugogodišnja uvjerenja. Toplo je preporučujem ostalima i vjerujem kako će uroditi mnogim plodonosnim raspravama."
―Yuval Noah Harari, autor bestselera Sapiens 21 lekcija za 21. stoljeće
„Životna društvena povijest… Bregman nudi izazovnu tezu koja nam može pomoći promijeniti način funkcioniranja institucija i politika po istinski ljudskoj liniji.”
―The New Yorker
„Bregmanova teza je jednostavna, ali radikalna: većina je ljudi dobra, a sebi činimo medvjeđu uslugu pretpostavljajući sve najgore o drugima. Bregman tvrdi kako je vjerovanje u ljudsku dobrotu temelj trajne društvene promjene."
―Barbara VanDenburgh, USA Today
„Bregman je uspio sastaviti uvjerljivu argumentaciju kako je društvo izgrađeno na lažnoj premisi… Ima gotovo gladvelijanski dar prebiranja po akademskim člancima i pronalaženja anegdotalnih dragulja...
―Andrew Anthony, The Guardian
O AUTORU:
Rutger Bregman jedan je od najistaknutijih mladih europskih mislilaca (rođ. 1988. god.). Povjesničar i suradnik časopisa The Correspondent, autor je četiri knjige s područja povijesti, filozofije i ekonomije. Njegova knjiga Utopija za realiste prevedena je na trideset dva jezika i bila bestseler New York Timesa te je dovela pokret za temeljni dohodak na naslovnice svjetskih medija. Knjiga Povijest napretka osvojila je belgijsku nagradu Liberales za najbolje publicističko djelo u 2013. godini, a dvaput je i bio nominiran za prestižnu nagradu European Press Prize za novinarski rad u već spomenutom časopisu. Živi u Nizozemskoj.
VATRA U VATRI – IVO ANDRIĆ-JEDAN EUROPSKI ŽIVOT
Michael Martens
Naklada Ljevak
Utemeljena na autorovim arhivskim istraživanjima, knjiga Vatra u vatri Michaela Martensa (1973) prva je cjelovita biografija Ive Andrića, književnika koji je bio i izravnim svjedokom ključnih događaja jugoslavenske i europske povijesti 20. stoljeća. Nastojeći rasvijetliti različite izvanknjiževne pojave, koje se ustrajno javljaju kao polazišta u tumačenjima Andrićevog djela, a tiču se nacionalno-kulturnih te društveno-političkih prilika, kako u doba kad nastaje, tako i danas, Martens najviše pažnje posvećuje rekonstrukciji razdoblja Andrićeve diplomatske službe u Berlinu pred Drugi svjetski rat te lokalnih i šire europskih političkih okolnosti u kojima mu je 1961. dodijeljena Nobelova nagrada, narativno povezujući te dvije vremenski udaljene i značenjski disparatne epizode u smislenu – iako nipošto konačnu, ni jedinu moguću – interpretativnu konstrukciju.
„Veličina Martensove knjige u tome je što je uspio napisati tekst koji je moguće obuhvatiti iz kulturološki tako udaljenih perspektiva i iz toliko različitih interesa. Onim čitateljima čiji su materinji jezici ujedno i jezik Andrićeve književnosti Martens se ne doima kao stranac kolonijalne perspektive, koji pojednostavljuje, uprošćava ili krivo razumijeva najveću književnost njihova svijeta. Ako se i ne slože s njim, razlog nikada neće biti taj što Martens nešto ne razumije. I to je, zapravo, najveći kompliment koji se može dati ovoj dragocjenoj knjizi.“
— Miljenko Jergović
Ne znamo koji je bio motiv Michaela Martensa da odvoji pet-šest godina svoga života i napiše ovu knjigu. Možda je njome htio vratiti Andriću dug za čitateljske užitke koje mu je pružio. Možda ga je privukao neobičan životopis koji je samo čekao pravog autora da ga uobliči u lijepu knjigu. No bilo kako bilo, Martens je reafirmirao jednu istinski europsku veličinu koja se rađala u umjetniku i umjetnosti izrazito nesklonim vremenima, upravo „u požaru svjetova“.
— Krešimir Nemec
O AUTORU:
Michael Martens (Hamburg, 1973), njemački je novinar, pisac i stručnjak za balkanska pitanja, dugogodišnji politički dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Tokom svoje novinarske karijere Martens je izvještavao iz Sankt-Peterburga, Atene, Istanbula, Beograda i Beča. Dosada je napisao dokumentarni roman U potrazi za junakom – Priča o vojniku koji nije htio ubijati (2011) i monografiju Vatra u vatri: Ivo Andrić – jedan europski život (2020).
UBIJANJE SS-OVACA
Aitora Grupa
Naklada Ljevak
„Suočavanje sa zlom nacizma tema je Ubijanja
SS-ovaca, osme knjige u nevjerojatno uspješnom serijalu Ubijanje, koji obrađuje istinite događaje o smrti i uništenjima nekih od najutjecajnijih ljudi i društava u ljudskoj povijesti…“
Robert Carver, Spectator
Kad su, gotovo odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata, na površinu izbili užasi Trećeg Reicha, nacistički ratni zločinci većinom su se dali u bijeg. Nekoliko ih je neposredno potom bilo uhvaćeno, poput zloglasnog SS-ovca Heinricha Himmlera. Josef Mengele, Anđeo smrti koji je u Auschwitzu provodio stravične medicinske pokuse nad zarobljenicima, Martin Bormann, Hitlerov osobni tajnik i takozvana Smeđa eminencija Trećeg Reicha, Klaus Barbie, Mesar iz Lyona te možda i najzloglasnijih od svih, Adolf Eichmann, samo su neki od onih koji su nestali bez traga. Ubijanje SS-ovaca, bestseler The New York Timesa, saga je o špijunaži i odvažnosti samoprozvanih lovaca na naciste, osoba koji su svojim djelovanjem upozoravali na užase nacističkog režima te naglašavali kako takvo zlo ne može proći nekažnjeno. Jedan francuski bračni par, bivši američki vojnik, njemački javni tužitelj koji je bio prisiljen potpisati ukaz odanosti nacističkoj stranci, agenti Mossada i preživjeli muškarac iz koncentracijskog logora desetljećima su tako češljali svijetom, locirajući te bjegunce i privodeći ih pravdi. Ubijanje SS-ovaca, osma po redu knjiga iz serijala Ubijanje, autora Billa O’Reillyja i Martina Dugarda, knjiga o neizrecivom užasu ljudske povijesti, stilom pisanja koji evocira najnapetije kriminalističke romane, zapanjit će i duboko potresti svakog čitatelja. Naklada Ljevak s ponosom je predstavlja u prijevodu Damira Biličića.
O AUTORU:
Bill O' Reilly inovativni je televizijski novinar koji je polučio neviđen uspjeh kao voditelj emisije The O’Reilly Factor na američkoj kabelskoj televiziji i pisanjem (ili suautorstvom) više od dvadeset publicističkih naslova koji su se našli na samom vrhu ljestvice najprodavanijih knjiga The New York Timesa i ostalih nacionalnih tiskovina.
Martin Dugard autor je više knjiga o povijesti koje su se našle na ljestvici najprodavanijih knjiga The New York Timesa, među njima i knjige iz serije Ubijanje, kao i naslovi Into Africa i The Explorers.
MIKA ŠPILJAK
Hrvoje Klasić
Naklada Ljevak
Osnivanje Sisačkoga partizanskog odreda, odnos prema poraženima u Zagrebu nakon oslobođenja 1945., odnosi Katoličke crkve i socijalističke Jugoslavije, odnos Mike Špiljaka s Titom, Bakarićem i nizom uglednih svjetskih državnika 20. stoljeća, „afera Đureković“ i uloga Špiljaka u političkom usponu Franje Tuđmana krajem 1980-ih samo su neke od tema obrađenih u knjizi „Mika Špiljak – revolucionar i državnik“.
Prateći životni put i profesionalnu karijeru Mike Špiljaka autor u knjizi obrađuje neke od ključnih procesa i događaja hrvatske povijesti 20. stoljeća. Knjiga je pisana u obliku biografije, ali je ona i više od toga jer se ne bavi isključivo ulogom Špiljaka u određenim događajima nego analizira i objašnjava neke od najvažnijih fenomena i izazova koji su obilježili prošlo stoljeće.
Cilj knjige nije (ponovna) revizija povijesti, glorificiranje jednog društveno – političkog sistema, nostalgija za očigledno neuspješnim državnim eksperimentom ili pokušaj mitologizacije heroja iz „neželjene“ prošlosti. Ovo je priča o čovjeku koji je živio u vremenima prepunima izazova, na koje je reagirao nekad dobrim, a nekad lošim odlukama.
O AUTORU:
Hrvoje Klasić rođen je 1972. u Sisku. Godine 1997. diplomirao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao. Od 1995. zaposlen je kao profesor povijesti na sisačkoj gimnaziji, a od 2003. na Filozofskom fakultetu, Odsjeku za povijest. Dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2006. godinu. Iste godine dobio je i Godišnju nagradu grada Siska za knjigu Hrvatsko proljeće u Sisku. Suautor je dviju dokumentarnih serija, Hrvatsko proljeće i NDH, nastalih u produkciji Hrvatske radiotelevizije. Godine 2012. objavio je značajnu i hvaljenu knjigu Jugoslavija i svijet 1968. u izdanju Naklade Ljevak, koja se našla u užem izboru za dvije nagrade (Kiklop i Jutarnji list). U izdanju Naklade Ljevak objavio je 2019. još dvije knjige: Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost i Mika Špiljak: revolucionar i državnik. Dobitnik je nagrade „Svetozar Pribičević“ za unapređenje hrvatskosrpskih odnosa za 2016. godinu.
MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA
Prof. Dr. Sc. Ivica Lukšić
Naklada Ljevak
Nakon više od četvrt stoljeća pred vama je novi udžbenik iz maksilofacijalne kirurgije namijenjen studentima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. S obzirom na sadržaj i tematiku, vjerujemo da ovaj udžbenik može poslužiti kao nastavno štivo i studentima drugih medicinskih fakulteta u našoj zemlji, studentima stomatologije te liječnicima obiteljske medicine i dentalne medicine u svakodnevnom radu.
Držeći se kurikula integriranog preddiplomskog i diplomskog studija medicine i nastavnog plana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nastojali smo sažeto, jasno i pregledno izložiti osnove suvremene maksilofacijalne kirurgije. Nadamo se da će fotografije, sheme i tablice olakšati razumijevanje i učenje. Pregled literature nakon svakog poglavlja nije cjelokupni popis korištene literature, nego tek smjerokaz za produbljivanje znanja. Želja je autora ponuditi našim studentima sadržajan, koristan i moderan udžbenik i time učenje osnovnih principa i metoda rada u maksilofacijalnoj kirurgiji učiniti razumljivim i zanimljivim.
Ivica Lukšić
Maksilofacijalna kirurgija je medicinska specijalnost koja se bavi kirurškim liječenjem prijeloma kosti i ozljeda u području lica, tumora glave i vrata, cističnih promjena i upalnih stanja, deformiteta čeljusti i malformacija lica, bolesti čeljusnog zgloba te rekonstrukcijskim, plastičnim i estetskim zahvatima u području glave i vrata. Posebnost specijalnosti je kirurško liječenje u najizloženijem dijelu ljudskog tijela što svakom zahvatu daje posebnu važnost. Razvojem suvremenih dijagnostičkih metoda te uvođenjem modernih kirurških tehnika i primjenom novih materijala i postupaka, maksilofacijalna kirurgija je postala iznimno izazovna i dinamična kirurška struka.
O AUTORU:
Prof. dr. sc. Ivica Lukšić
Prof. dr. sc. Ivica Lukšić je izvanredni profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pročelnik Katedre za maksilofacijalnu kirurgiju sa stomatologijom i predstojnik Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta Kliničke bolnice Dubrava. Uže područje rada u proteklih dvadesetak godina je kirurgija tumora glave i vrata.
Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine, od kada radi na Klinici za kirurgiju lica, čeljusti i usta KB Dubrava. Specijalist maksilofacijalne kirurgije od 2003. godine, uži specijalist plastične kirurgije glave i vrata od 2013. godine, primarijus. Završio sveučilišni znanstveni poslijediplomski studij Biomedicina na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1998. godine. Magistrirao na temu ''Prognostički čimbenici N stadija TNM klasifikacije karcinoma glave i vrata'' 2003. godine. Završio poslijediplomski specijalistički studij Otorinolaringologija i maksilofacijalna kirurgija na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2002. godine. Doktorirao na temu "Značenje proliferacije miofibroblasta u ekstracelularnoj stromi karcinoma usne šupljine na razvoj regionalnih metastaza" 2008. godine. Usavršavao se u vodećim svjetskim centrima za kirurgiju tumora glave i vrata (New York, London), sudjelovao u više međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata i brojnim stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu.
Voditelj Odjela za onkološku kirurgiju glave i vrata Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta od 2011. i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za kirurgiju tumora lica, čeljusti i usta od 2012. godine. Predstojnik Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta Medicinskog i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Kliničke bolnice Dubrava od 2016. godine. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabran za asistenta 2006., višeg asistenta 2008., docenta 2011. i izvanrednog profesora 2017. godine. Pročelnik Katedre za maksilofacijalnu kirurgiju sa stomatologijom od akademske 2015./16. godine, voditelj poslijediplomskog specijalističkog studija Maksilofacijalna kirurgija od ak. 2019./20. godine. Član Vijeća biomedicinskog područja Sveučilišta u Zagrebu od akademske 2017./18. godine. Objavio brojne publikacije od kojih 32 indeksira Current Contents, 2 SCI-EXP/SSCI i 1 Indeks Medicus; broj nezavisnih citata prema WoSCC-u 197, SCOPUS-u 295, h-indeks 10. Autor je više nastavnih tekstova, knjiga i monografija, mentor nekoliko diplomskih i doktorskih radova. Član Upravnog odbora Hrvatskog društva za maksilofacijalnu, plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata, tajnik Hrvatskog društva za tumore glave i vrata, redoviti član međunarodnih stručnih društava iz područja kirurgije glave i vrata (EACMFS, AHNS, IAOMS, IAOO, EHNS, BAHNO), recenzent nekoliko međunarodnih stručnih i znanstvenih časopisa (Head and Neck; The Laryngoscope; Oral Surgery, Oral Medicine, Oral Pathology, Oral Radiology; International Archives of Otorhinolaryngology; International Journal of Otolaryngology). Predstavnik Hrvatskog društva za maksilofacijalnu, plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata u European Union of Medical Specialists (UEMS) u Brusselsu od 2007. godine i član Vijeća European Head nad Neck Society (EHNS) od 2018. godine.
VRIJEME I EKONOMIJA
Željko Rohatinski
Naklada Ljevak
Uz analizu osnovnih postulata percepcije vremena iz područja fizike i filozofije te sadržaja, obilježja i modaliteta ekonomske aktivnosti, knjiga predstavlja modificirani matematički opis Marxova modela reprodukcije. Izvorni model percipiran je kao jedan od najvažnijih doprinosa klasičnoj političkoj ekonomiji, a u ovoj analizi proširen je dodatnom varijablom - vremenom - koje se ne promatra kao apsolutna, već kao relativna, odnosno funkcionalna kategorija. U tom smislu, knjiga povezuje Einsteinovu posebnu teoriju relativnosti s ekonomskim procesima. Takvo razumijevanje vremena ima izravne implikacije na modalitete gospodarske aktivnosti i treba ga uzeti u obzir pri razmatranju vremenske dimenzije ekonomske aktivnosti, na primjer u kreiranju ekonomske politike.
„Iako često koristimo kliše „vrijeme je od presudnog značenja“ ekonomisti su premalo pažnje posvetili proučavanju tog teško uhvatljivog koncepta. Jedino znanstvenik oboružan izvanrednim i neustrašivim intelektom može jukstaponirati djelo Marxa, Einsteina i Keynesa i napisati knjigu koja je istodobno praktična, pronicljiva i bezvremena.“
- Todd G. Buchholz, savjetnik za ekonomsku politiku u administraciji Georgea H. W. Busha
„Bankari centralnih banaka rijetko se upuštaju u razmišljanje o fundamentalnim idejama na kojima počiva ekonomska misao i ekonomsko modeliranje. Nakon dvanaest iznimno uspješnih godina u ulozi guvernera Hrvatske centralne banke Željko Rohatinski učinio je upravo to. U ovoj knjizi on postavlja pitanje definicije vremena u odnosu na ekonomske modele i raspravlja primjerice o tome kako koncept vremena utječe na naše shvaćanje maršalovske ravnoteže i kejnezijanskog modela.“
- Paul Wachtel, profesor ekonomije na Sveučilištu New York
„Koncept vremena fascinirao je neke od najvećih filozofa i fizičara, no ekonomisti mu nisu posvećivali osobitu pažnju. No sada, u ovoj neobičnoj, pronicljivoj i važnoj knjizi, Rohatinski pokazuje bitan utjecaj vremena na ekonomske aktivnosti – na ekonomske modele jednako kao i na ekonomske politike.“
- Vito Tanzi, bivši direktor MMF-ovog odjela za fiskalne poslove
„Klasična ekonomija fokusira se gotovo isključivo na koncept ravnoteže, zanemarujući i procese i vrijeme. No u stvarnom svijetu nužno je promišljati o vremenu potrebnom da se dođe od jedne ravnoteže do druge i o tome kako se to postiže. Kao dugogodišnji istaknuti guverner centralne banke Rohatinski razumije temeljni značaj i vremena i procesa. Njegova fascinantna knjiga obuhvaća u širokom rasponu filozofiju i velikane klasične ekonomije.“
- Paul Ormerod, gostujući profesor na Londonskom sveučilištu
Širinom i temeljitošću obrade, metodama istraživanja, interdisciplinarnošću i dostignutim znanstvenim spoznajama autor je bitno pridonio analizi vremena kao ekonomske varijable povezane s ulogom, ciljevima i metodama ekonomske politike. Njegove analitičke izvedbe, uključujući i matematičke, suptilne su generalizacije kroz vrijeme – od Marxa i Keynesa do Diamonda i Krugmana.
- Iz recenzije Mate Crkvenca
O AUTORU:
Željko Rohatinski (Zagreb, 1951. – Zagreb, 2019.) makroekonomist je s karijerom dugom gotovo pet desetljeća tijekom koje je prošao sve segmente ekonomske struke – od analitičkih i istraživačkih zadataka do konkretnoga oblikovanja ekonomskih politika. Uz rad u financijskom i korporativnom sektoru, Zavodu za društveno planiranje Republike Hrvatske te Ekonomskom institutu Zagreb posebno valja izdvojiti njegov dvanaestogodišnji mandat na čelu Hrvatske narodne banke. Za provođenje neortodoksne monetarne i makroprudencijalne politike koja je pridonijela očuvanju financijske stabilnosti tijekom svjetske ekonomske i financijske krize dobio je niz međunarodnih i domaćih priznanja poput nagrade The Best Central Bank Governor of the World and Europe, koju mu je dodijelio časopis The Banker, nagrade za najboljega komunikatora u kriznoj 2008. godini (Hrvatska udruga za odnose s javnošću) te nagrade za najuglednijega financijskog stručnjaka (Lex Info Award). Objavio je niz radova i knjiga, a znanstvenu karijeru okrunio je 2017. godine, kada je njegovu knjigu Time and Economics: The Concept of Functional Time objavio jedan od najuglednijih svjetskih akademskih izdavača Palgrave Macmillan. U izdanju Naklade Ljevak objavljene su mu 2019. godine knjige Kriza u Hrvatskoj i Persona non grata.
PUT DO NESLOBODE
Timothy Snyder
Naklada Ljevak
Timothy Snyder, cijenjeni američki povjesničar i autor hvaljene knjige O tiraniji (Naklada Ljevak, 2017.), u svojoj novoj knjizi nastavlja ondje gdje je stao s prethodnom. Na završetku hladnoga rata općenito se smatralo da je pobjeda (liberalne) demokracije apsolutna. Analitičari su govorili o kraju povijesti, uvjereni u mirnu i globaliziranu budućnost. Ali sad znamo da je to bilo preuranjeno. Autoritarni oblik vladavine prvo se vratio u Rusiju, gdje je Putin stvorio oligarhijski politički sustav koji počiva na iluzijama i represiji. Tijekom posljednjih nekoliko godina taj se oblik vlasti počeo polagano širiti s istoka na zapad, zahvaljujući plamenu nacionalizma koji obuzima Europu, potpomognut ruskom propagandom i kibernetičkim ratovanjem.
U ovome vizionarskom i aktualnom djelu, koje se našlo u užem izboru za Nagradu „Lionel Gelber“ 2019., autor pokazuje da Rusija djeluje unutar Zapada kako bi uništila demokraciju – potporom krajnjoj desnici u Europskoj uniji, napadom na Ukrajinu 2014. i vojnim prisvajanjem Krima – te trezveno propituje utjecaj Moskve na politički uspon Donalda Trumpa i referendum o Brexitu… Snyder uranja duboko pod površinu svjetskih događanja razotkrivajući istinsku prirodu postojeće prijetnje, pritom jasno pokazujući alternative koje nam se nude: ravnopravnost ili oligarhija, individualnost ili totalitarizam, istina ili laži. Knjiga Put do neslobode pomaže nam da svijet u kojem živimo sagledamo u cijelosti, kao da ga vidimo prvi put.
„Živimo u opasnim vremenima, tvrdi rječito Timothy Snyder u novoj knjizi… Da bismo shvatili Putina, pokazuje Snyder uvjerljivo, moramo shvatiti njegove ideje. Knjiga Put do neslobode izvrstan je poziv na buđenje.“
RADIKALNO ŽRTVOVANJE
Terry Eagleton
Naklada Ljevak
„Dakle, kao i u nekim novijim radovima, i ovdje se duboko zamišljam nad pitanjima kojima se obično ne bavi politička ljevica, a pogotovo njezino postmoderno krilo. Ljubav, smrt, patnja, žrtva, zlo, mučeništvo, opraštanje i tako dalje baš i nisu popularne teme među današnjim teoretičarima kulture i politike.“
(Izvadak iz Predgovora)
Knjiga Radikalno žrtvovanje cijenjenoga teoretičara kulture Terryja Eagletona snažna je i pronicljiva kulturološka analiza žrtvovanja – koja se bavi teologijom, književnošću, politikom i filozofijom – kao temelja suvremenog, ali i drevnog društvenog poretka. U modernoj liberalnoj civilizaciji riječi „žrtva“ i „žrtvovanje“ zvuče zlokobno i podsjećaju na krotko padanje na tlo, ničice, pred nekom višom silom. U ovoj dojmljivoj i sveobuhvatnoj studiji autor se zalaže za radikalnu verziju pojma žrtvovanja koja se usredotočuje na turbulentni prijelaz od slabosti do moći, sa svim popratnim političkim implikacijama. Kad se valjano shvaća, žrtvovanje je, prema Eagletonovu mišljenju, onakvo samoodricanje kakvo je preduvjet za novi, obnovljeni život. Knjiga se kreće u rasponu od Starog i Novog zavjeta preko iščitavanja djela Aristotela, sv. Augustina, Hegela, Kierkegaarda, Dostojevskoga i Nietzschea pa sve do mislilaca kao što su Derrida, Agamben, Žižek i Badiou, obuhvaćajući pojmove poput ljubavi, smrtnosti, mučeništva, dara i žrtvenog jarca. Autor nadahnuto promišlja ovu temu ispreplećući smrt i eros, Shakespearea i sv. Pavla, ironiju i hibridnost. Pritom istražuje suvremeno značenje žrtvovanja, odbacujući pogrešne predodžbe o barbarstvu kako bi tu radikalnu ideju povezao s politikom i revolucijom.
„Eagleton je jedan od rijetkih teoretičara izvan teoloških krugova koji kršćanstvu pristupaju ozbiljno. I premda ga neki kritičari nazivaju prikrivenim kršćanskim apologetom, on zapravo pridaje jednaku težinu kršćanskoj misli i sekularnoj filozofiji. Zahvaljujući tome, ova nova knjiga jednako će smetati i militantnim ateistima i kršćanskim fundamentalistima. Čitatelji koji nisu toliko odani dogmi iz nje će moći upiti puno toga.“
dr. sc. Bryonny Goodwin-Hawkins, Church Times
„Autoritativno napisano djelo koje je istodobno uravnoteženo i beskompromisno.“
John Milbank, autor eseja „The Ethics of Self-Sacrifice“
O AUTORU:
Terry Eagleton, utjecajni teoretičar kulture, trenutačno je profesor engleske književnosti na Sveučilištu u Lancasteru u Engleskoj. Napisao je pedesetak knjiga o temama kao što su književna teorija, postmodernizam, religija, politika i ideologija. Eagletonova djela dosad objavljena na hrvatskom jeziku: Književna teorija (SNL, 1987.), Ideja kulture (Jesenski i Turk, 2002.), Teorija i nakon nje (Algoritam, 2005.), Sveti teror (Jesenski i Turk, 2006.), Smisao života (Jesenski i Turk, 2008.), Razum, vjera i revolucija (Naklada Ljevak, 2010.), O zlu (Naklada Ljevak, 2011.), Zašto je Marx bio u pravu (Naklada Ljevak, 2011., 2018.), Nevolje sa strancima (Algoritam, 2011.), Kultura i smrt Boga (Naklada Ljevak, 2015.) , Kultura (Naklada Ljevak, 2017.) i Radikalno žrtvovanje (Naklada Ljevak, 2019.).
PANONSKI ADMIRAL – ĐORĐE BALAŠEVIĆ
Ivan Ivačković
Naklada Ljevak
„Đorđe Balašević bio je nadahnut čovjek s ciljem, čovjek velikih snova. Ljepše i točnije od bilo koga drugog opjevao je naše zanesenjaštvo, naše utopije. U najcrnjim vremenima njegove riječi bile su lampioni čežnje za drukčijim, nježnim, neiskvarenim svijetom. Ostavio nam je pjesme uz koje će nas, ako Bog ne bude škrtario i na našim godinama, još dugo prolaziti žmarci. Jednu veliku, dragu kupusaru uspomena. Od njega nam ostaju pjesme zbog kojih nam je ponekad mokro ispod očiju, ali zahvaljujući kojima duša uvijek oživljuje u nadanju. Ostaju nam pjesme uz koje lakše krpamo ostarjela srca. I ostaje nam to što se volimo.“ - iz knjige
Panonski admiral knjiga je o karijeri jednoga velikog pjesnika i padu jedne velike zemlje. To je profesionalna biografija Đorđa Balaševića te zbirka osobnih i kolektivnih sjećanja. Balašević je bio briljantan kroničar i tumač našeg vremena. Tijekom devedesetih godina dvadesetog stoljeća izrastao je u simbol otpora balkanskoj provincijalizaciji i ratu. Suprotstavljao se sili gluposti i gluposti sile. Ipak, ponajprije ćemo ga pamtiti kao pjesnika intime i ljudskih osjećaja, kao pjesnika ljubavi. Već nekoliko generacija nosi njegove pjesme ispod kože. Potpisao je opsežnu diskografiju bez slaba albuma, što je rijetkost i u međunarodnim razmjerima. Panonski admiral naklon je njegovoj umjetnosti i njegovu civilizacijskom angažmanu, koji je u toj umjetnosti imao istaknuto mjesto.
„Balašević je bio nezadovoljan svojim pjevanjem u verziji koja je završila na tom singlu. Snimio je još jednu verziju, ta će biti na albumu. Ali ni ona ga nije činila sretnim. Oba puta glas mu je bio tanak, nejak. Boček snosi jedan dio odgovornosti za to, kao i za ostale snimke na kojima Đole zvuči dječački. Za drugi dio nevolje, veći i važniji, nije kriv nitko. Đorđe je znao kakav bi trebao biti njegov glas u pjesmama, ali taj glas on još nije imao. Ne može tu mnogo pomoći producent. Takva zrelost može se dobiti samo s vremenom, sa životnim iskustvom. Godinama poslije, kad se tog iskustva dovoljno nakupilo, Balašević je otpjevao „Vasu“ kako treba. Ali snaga „Vase Ladačkog“ tolika je da nas je već verzija s Cirkusa – to je prva pjesma na albumu – ostavila zadivljenima. Uz nju smo saznali da je pred nama Pjesnik. Iako je Balašević napisao stihove prije nego što će napuniti dvadeset godina, oni nisu sličili mladenačkim škrabotinama. „Vasa“ je, naprotiv, izišao ispod majstorske, već ispisane ruke. Do Balaševića je vladalo mišljenje da su srpski i hrvatski jezik neprikladni za pjevanje. Dušan Vesić misli da su to bile besramne priče netalentiranih ljudi. U svakom slučaju, Balašević je te priče ubio malim prstom lijeve ruke. Tko je god htio, mogao je vidjeti novoga Jovu Jovanovića Zmaja, koji uz to ima i savršene melodije koje prate te čudesne stihove – a koje Jova nije imao, nego su mu ih davali drugi. Rijedak je takav osjećaj za melodiju. Nema mnogo takvih ljudi u svijetu.“
O AUTORU:
Ivan Ivačković rođen je 1964. godine u Zrenjaninu. O glazbi piše skoro četrdeset godina. Kao novinar i kritičar, potpisao je više od dvije tisuće tekstova u većini važnih listova u SFRJ-u, SRJ-u, SCG-u i Srbiji. Prije Panonskog admirala, objavio je šest non-fiction knjiga: Kako smo propevali, Umetnost pobune, Pisma iz Tajnog grada,Između krajnosti, Obe strane jastuka i Priznanja pop pevačice. Također, autor je pjesničke zbirke Crvena mapa i romana Bezverje. Za knjigu Kako smo propevali dobio je Nagradu „Desimir Tošić“, najveće priznanje za publicistiku u Srbiji. Otac, suprug i bubnjar
ZAŠTO JE MARX BIO U PRAVU-2. IZDANJE
Terry Eagleton
Naklada Ljevak
Komunistički manifest smatra se jednim od najutjecajnijih tekstova u posljednja dva stoljeća. Marx je svojom bujnom i beskompromisnom kritikom kapitalizma preobrazio naše shvaćanje povijesti čovječanstva. Je li marksizam, u jeku današnje razorne financijske krize, tek puka relikvija iz nekoga drugog doba?
U svojoj polemičkoj i kontroverznoj knjizi, Terry Eagleton bavi se predrasudom kako je marksizam mrtav i kako je s njim gotovo. Uzimajući deset najčešćih prigovora marksizmu (dovodi do političke tiranije, sve svodi na ekonomiju, utjelovljuje oblik historijskog determinizma i sl.), Eagleton u analizama svake od tih kritika pokazuje kako su one tek bijedna travestija izvorne Marxove misli. U svijetu u kojem su velike krize iz temelja uzdrmale kapitalizam, knjiga Zašto je Marx bio u pravu podjednako je nužna i pravodobna kao što je odvažna i smiona.
Ova knjiga nastala je iz jednostavne i neobične pomisli: Što ako su najpoznatiji prigovori Marxovu djelu naprosto pogrešno postavljeni? Ili su, ako već ne u cijelosti, barem u većini slučajeva pogrešni?
Time ne želim sugerirati da Marx nikad nije pogriješio. Nisam od one vrste ljevičara koji pobožno deklamiraju kako je sve podložno kritici, a onda, nakon što ih se pita da navedu tri glavna prigovora Marxu, zapadnu u mračnu šutnju. Iz ove knjige trebalo bi biti jasno vidljivo da i sam gajim neke sumnje prema njegovu djelu. Ali Marx je u svoje vrijeme bio u pravu oko puno važnih pitanja tako da se čini razumnim opisom kad se netko nazove marksistom. Nijedan sljedbenik Freuda ne drži kako je Freud bio nepogrešiv, isto kao što ni ljubitelj Alfreda Hitchcocka ne opravdava baš svaki redateljev kadar ili repliku iz scenarija.
Neću nastojati Marxove ideje prikazati kao savršene, već kao uvjerljive. Da bih to dokazao, u ovoj knjizi razmatram deset glavnih prigovora Marxu, kronološki neovisno o njihovoj važnosti, i pokušavam ih jedan po jedan odbaciti. U tom procesu također nastojim pružiti jasan i pristupačan uvid u njegovu misao za one koji nisu upoznati s njegovim djelima.
(Izvadak iz Predgovora)
O AUTORU:
Terry Eagleton, utjecajni teoretičar kulture, trenutačno je profesor engleske književnosti na Sveučilištu u Lancasteru u Engleskoj. Napisao je pedesetak knjiga o temama kao što su književna teorija, postmodernizam, religija, politika i ideologija. Eagletonova djela dosad objavljena na hrvatskom jeziku: Književna teorija (SNL, 1987.), Ideja kulture (Jesenski i Turk, 2002.), Teorija i nakon nje (Algoritam, 2005.), Sveti teror (Jesenski i Turk, 2006.), Smisao života (Jesenski i Turk, 2008.), Razum, vjera i revolucija (Naklada Ljevak, 2010.), O zlu (Naklada Ljevak, 2011.), Zašto je Marx bio u pravu (Naklada Ljevak, 2011.), Nevolje sa strancima (Algoritam, 2011.) i Kultura i smrt Boga (Naklada Ljevak, 2015.)
NEJEDNAKI
Ivana Dragičević
Naklada Ljevak
Ivana Dragičević, novinarka koja već gotovo dva desetljeća prati vanjskopolitička zbivanja, u publicističkome djelu Nejednaki hvata se ukoštac s gorućim globalnim problemima današnjice, promišljajući ih i pišući o njima kroz prizmu svjetskih događaja kojima je nazočila i intervjua s brojnim državnicima i intelektualcima. Godinama putujući svijetom, boraveći u različitim kriznim žarištima, autorica nam iz prve ruke svjedoči o ključnim trenucima suvremenog doba te ih stavlja u kontekst ponekad nepoznat domaćoj publici. Od intervjua s Basharom al Assadom, preko organiziranja prvog koncerta na teritoriju Europske unije sirijskog rock-banda u izbjeglištvu, praćenja skupa G20 u Francuskoj i partijskog kongresa u Pekingu do Trumpova govora u Varšavi, odnosno priča iza kulisa političkih događaja, autorica u knjizi Nejednaki pokušava naznačiti gdje se danas nalazimo i u kojem se smjeru kreću sveopći (društveni) procesi. Ivana Dragičević nam u ovom izvrsnome djelu donosi priče iz svijeta politike i ekonomije propitujući fenomen nejednakosti. Pritom nam, pronicljivo i temeljito razlažući aktualnu situaciju, pokazuje kakve sve izazove donosi doba u kojem živimo i globalno mijenjanje odnosa moći.
„Zašto je tango finski nacionalni ples? Tko zna? Koliko uopće znamo jedni o drugima u ocjeni manje važnih ili životno bitnih navika, situacija, procesa? Na ta pitanja i mnoga druga, Ivana Dragičević, iskusna vanjskopolitička novinarka, daje nam na uvid hvalevrijedna zapažanja koja stavlja u širi kontekst razumijevanja međunarodnih odnosa. Osobne priče, brojni razgovori s najistaknutijim figurama međunarodne zajednice i mnoga svjedočenja ‘običnih’ ljudi tragaju za odgovorom: znamo li kamo idemo i koliko nas strah od drugih i drugačijih, zatvaranje u svoje ljušture, koči da ovaj svijet učinimo boljim mjestom za življenje.“
Mirjana Rakić
Knjiga koju imate pred sobom nije znanstvena, ekonomska, psihološka ili politološka analiza. Nema romantičarskih iluzija da će svijetom poteći med i mlijeko ako kakva nadnaravna sila do jutra riješi „nejednakost“ ili globalna policija pohapsi stvarne i imaginarne „krivce“ za svjetske nepravde. Ona je možda malo osobno svjedočanstvo o jednom vremenu. Prvi dio knjige bavi se globalnim kontekstom, ključnim akterima procesa, njihovim dvojbama i izazovima, ispričanima pričama ljudi u složenoj situaciji današnjega svijeta. Drugi dio govori o nekim zanemarenim dijelovima svijeta, ljudima u pokretu, izbjeglicama i geopolitičkim procesima koji su do takva stanja doveli ili bi iz njega mogli proizići. Posljednji dio knjige donosi nekoliko priča o uspjehu, pojedinaca ili država, te razgovore s onima koji su spremni ponuditi rješenja ili o rješenjima za današnji svijet glasno razmišljaju.
Ova je knjiga, ukratko, skup priča koje pokušavaju naznačiti pitanja s kojima se suočavamo u globalnim procesima danas. U njoj opisujem događaje i procese kojima sam svjedočila i govorim o ljudima koji na neki način zrcale osjećaj svijeta u kojem živimo. Svi su oni akteri u svjetskom Babilonu nejednakih.
(Izvadak iz Uvoda)
O AUTORU:
Ivana Dragičević (1975.) jedna je od najpoznatijih hrvatskih novinarki vanjske politike. Izvještavala je s mnogih svjetskih žarišta, intervjuirala svjetske lidere, snimala dokumentarne filmove od Afrike, Bliskog istoka do Kine. Tijekom rada na HRT-u bila je, među ostalim, autorica emisije Horizonti i projekta AnimaHotel Europa. Alumna je Akademije za politički razvoj, Fondacije Reuters, ARDZDF Medijske akademije, Akademije Ujedinjenih naroda, Moskovske škole političkih znanosti, IVLP programa State Departmenta. Dobitnica je triju godišnjih nagrada Hrvatskoga novinarskog društva „Marija Jurić Zagorka“ za najbolje televizijske emisije i reportaže (1999., 2001. i 2014.), kao i nagrade HRT-a „Joško Martinović“ za najbolju reportažu u 2011. Urednica je vanjske politike na televiziji N1.
GLOBALNO NEZADOVOLJSTVO
Noam Chomsky
Naklada Ljevak
U ovoj novoj i intrigantnoj zbirci intervjua, Noam Chomsky, jedan od vodećih suvremenih intelektualaca, ukazuje na sveopće nezadovoljstvo širom svijeta koje bi se uskoro moglo rasplamsati.
U razgovorima o vrlo raznolikim temama s Davidom Barsamianom, svojim dugogodišnjim sugovornikom, Noam Chomsky navodi nas na to da promislimo o „svijetu koji ostavljamo djeci i unucima“, o svijetu koji su ugrozile klimatske promjene i sve veći izgledi za izbijanje nuklearnoga rata. Ako aktualni sustav nije u stanju riješiti te opasnosti, tvrdi on, onda je na nama da ga iz temelja promijenimo. Ovih dvanaest intervjua propituju najnovije događaje diljem svijeta: uspon ISIS-a, dosege državnog praćenja i nadzora, razorno djelovanje sustava moći, sve izraženiji bijes zbog ekonomske neravnopravnosti, sukobe na Bliskom istoku, te predsjednički mandat Donalda Trumpa. U osobnim osvrtima na djetinjstvo provedeno u Philadelphiji, Chomsky opisuje i vlastito intelektualno putovanje, kao i nastanak beskompromisnih stavova koji su ga doveli do pozicije vodećega američkog intelektualnog disidenta.
„Na svakoj stranici ove živahne, zanimljive i inteligentne zbirke razgovora očekuju vas pronicljiva opažanja lingvista i političkog mislioca Noama Chomskog. U 12 intervjua koje je od lipnja 2013. do siječnja 2017. s njim vodio David Barsamian, voditelj s postaje Alternative Radio, Chomsky uobičajenom trezvenošću progovara o gorućim pitanjima pa tako i o klimatskim promjenama, Trumpovu predsjedničkom mandatu i demokraciji.“
Publishers Weekly
„Chomsky je globalni fenomen. (...) Na području vanjske politike možda je i najčitaniji američki autoritet na svijetu.“
The New York Times Book Review
„Na djelu je proces skretanja pozornosti, moguće smišljen, a možda tek prirodna posljedica sklonosti osobe koja je u središtu zbivanja i onih koji djeluju iza kulisa.
Na jednoj razini, Trumpove lakrdije jamče da će sva pozornost biti usmjerena na njega. Način je pritom manje važan. Tko se još sjeća optužbe da su milijuni ilegalnih useljenika glasali za Hillary Clinton i tako ovome otužnom čovječuljku oduzeli veliku pobjedu? Ili optužbe da je Obama naredio prisluškivanje Trump Towera? Te tvrdnje same po sebi doista ne znače ništa. Dovoljno je da se pozornost preusmjeri s onoga što se događa u pozadini. A ondje, daleko od svjetala pozornice, najnesmiljenije rubne skupine Republikanske stranke pomno provode politiku kojoj je cilj obogatiti njihovo istinsko biračko tijelo: privatnu moć i bogatstvo, „gospodare čovječanstva“, da se poslužim izrazom Adama Smitha. (...)
Nije posve jasno ima li Trump kakvu predodžbu o tome što zapravo rade i on i njegovi plaćenici. Možda je i posve vjerodostojan: tek neuki megalomanijak tankih živaca kojem je jedina ideologija on sam. Ali to što se događa pod vladavinom ekstremističkog krila Republikanske stranke i previše je očito.“
(Izvadak iz knjige)
O AUTORU:
Noam Chomsky napisao je brojne političke bestselere, a među njima su i knjige Hegemonija ili opstanak (Naklada Ljevak, 2004.) i Tko vlada svijetom? (Naklada Ljevak, 2016.). Počasni je profesor na sveučilištu Arizona te profesor emeritus lingvistike i filozofije na MIT-u, a općenito ga se smatra zaslužnim za istinsku revoluciju u suvremenoj lingvistici. Noam Chomsky već je više od pola stoljeća vodeći javni intelektualac na svijetu. Usto je i otac suvremene lingvistike. Njegov rad na tom području ostvario je silan utjecaj na mnoštvu drugih područja, pa tako i u matematici, filozofiji, psihologiji i računarstvu. Počasni je profesor na Sveučilištu Arizona te profesor emeritus lingvistike i filozofije na Massachusetts Institute of Technology. Objavio je velik broj značajnih knjiga, članaka i eseja o globalnoj politici, povijesti i lingvistici. Među najznačajnijim i najpopularnijim naslovima su mu knjige Hegemonija ili opstanak, Tko vlada svijetom, Globalno nezadovoljstvo, Optimizam, a ne očaj, također u izdanju Naklade Ljevak. Živi u Tucsonu u Arizoni (SAD).
UTOPIJA ZA REALISTE
Rutger Bregman
Naklada Ljevak
„Briljantna, istinski prosvjetljujuća i izrazito čitka knjiga.“
Zygmunt Bauman
Zvijezda u usponu na području političke i socijalne misli, Rutger Bregman (kojemu je tek 29 godina) u svojoj četvrtoj knjizi, „Utopija za realiste“, vodi čitatelja na putovanje kroz povijest ideje o kojoj se u centrima moći pa onda i na periferiji priča već desetljećima – o uvođenju univerzalnog temeljnog dohotka (UTD) – o kojoj se napokon prestaje razmišljati kao o utopiji (treba podsjetiti da su se nekad i mirovine činile utopijom). Zanimljivo je da ideja o UTD-u nadilazi tradicionalnu podjelu na ljevicu i desnicu – u svijetu postoji niz uglednih zagovornika uvođenja UTD-a na jednoj i drugoj strani političkog spektra, poput Jamesa Tobina, Johna Kennetha Galbraitha, Miltona Friedmana pa sve do ikone neoliberalne misli Friedricha von Hayeka.
„Utopija za realiste“ na svjež i uvjerljiv način izlaže argumente u prilog tvrdnji da je došlo vrijeme da se ideja uvođenja UTD-a iz utopije pretvori u realnost, kao što se na pokusnoj bazi već događa u Finskoj, Danskoj, Kanadi, SAD-u (u Oaklandu, u Kaliforniji i na Aljasci), a o njezinu se provođenju ozbiljno razmišlja u Indiji, Škotskoj i mnogim drugim zemljama. Govoreći o ovoj knjizi kao o obveznom štivu za svakoga tko želi biti uključen u diskusiju o neposrednoj budućnosti našega društva, utjecajni sociolog Zygmunt Bauman knjigu je opisao kao „briljantnu, istinski prosvjetljujuću i izrazito čitku“, jednu od rijetkih koje vas uspijevaju iznenaditi i dovesti u pitanje ono što ste mislili da znate.
„Odvažno razmišljanje, svježe ideje, snažna I energična proza.“
Steven Pinker
„Idealni svijet čini se nemogućim, no ova provokativna knjiga uvjerava nas da nam je nadohvat ruke.“
The Sunday Times
„Poslušajte Rutgera Bregmana. Pred njim je velika budućnost u oblikovanju budućnosti.“
Observer
Ova knjiga nije pokušaj predviđanja budućnosti.
Ovo je pokušaj otključavanja budućnosti u nadi da ćemo širom otvoriti svoje umove. Dakako, utopije uvijek najviše govore o stanju društva u vremenu kada su zamišljene. Utopijska Zemlja Obilja kazuje nam kakav je bio život u srednjem vijeku. Surov. Bolje rečeno, životi svih ljudi iz svih krajeva svijeta gotovo uvijek su bili surovi. I zato svaka kultura ima svoju viziju Zemlje Obilja.
Skromne želje rađaju skromne utopije. Ako ste gladni, sanjate o obilatoj gozbi. Ako vam je hladno, sanjate toplinu vatre. Suočeni sa sve većim zdravstvenim tegobama, sanjate vječnu mladost. Sve te naše želje ostvarene su u nekadašnjim utopijama, zamišljenima u doba kad je život bio ružan, okrutan i kratak.
[...]
Kako ljudi i društva postaju sve stariji, to su sve više priviknuti na status quo, u kojem sloboda može postati zatvor, a istina se pretvoriti u laži. Moderno vjerovanje – ili, još gore, uvjerenje da nemamo više u što vjerovati – zasljepljuje nas tako da ne vidimo nepravdu koja nas svakodnevno okružuje.
Evo nekoliko primjera: Zašto od 80-ih godina naovamo radimo sve više ako smo bogatiji nego ikad prije? Zašto milijuni ljudi još grcaju u bijedi kad smo dovoljno bogati da stanemo siromaštvu na kraj? I zašto više od 60 % vašeg prihoda ovisi o zemlji u kojoj ste se samo igrom slučaja rodili?
Utopije ne nude odgovore ni rješenja, ali postavljaju prava pitanja.
(Izvadak iz knjige)
O AUTORU:
Rutger Bregman, jedan od najistaknutijih mladih europskih mislilaca (rođ. 1988. god.) dosad je objavio četiri knjige s područja povijesti, filozofije i ekonomije. Njegova knjiga „Povijest napretka“ osvojila je belgijsku nagradu Liberales za najbolje publicističko djelo u 2013. godini, a dvaput je bio nominiran za prestižnu nagradu European Press Prize za novinarski rad u časopisu „De Correspondent“. Nizozemsko izdanje „Utopije za realiste“ postalo je nacionalni bestseler i dovelo pokret za temeljni dohodak na naslovnice svjetskih medija. Njegove radove popratili su pohvalnim recenzijama među ostalima i „Washington Post“, „Guardian“, „Independent“ i BBC.